Home Blog Page 1077

Održivi razvoj privatnih šuma

 

Foto: Arhiva Energetskog portala
Foto: Arhiva Energetskog portala

U okviru BioEn projekta na Tari je nedavno organizovan regionalni skup “Stanje i mogućnosti saradnje na održivom razvoju privatnih šuma”.

Skup je okupio predstavnike najznačajnijih subjekata iz ove oblasti, sa regionalnog, nacionalnog i lokalnog nivoa, kako bi se bliže razmotrile mogućnosti održivog razvoja privatnih šuma kroz pokretanje i razvoj više različitih aktivnosti.

Neke od njih su i jačanje javno-privatno-civilnog partnerstva, zatim razmena informacija, znanja i iskustava na svim nivoima, ali i pokretanje inicijative za osnivanje Nacionalnog Saveza vlasnika šuma Srbije i uključivanje u regionalne i međunarodne asocijacije srodnog karaktera.

Skup su partnerski organizovali GIZ DKTI projekat “Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji”, Nacionalni park Tara, Ekološko društvo Dragačevo iz Guče i Regionalna razvojna agencija Zlatibor.

Milisav Pajević

Beč traži startapove za nova energetska rešenja

Foto: Wien Energie
Foto: Wien Energie

Poslednjih godina tržište električne energije je u stalnom pokretu. Promenjeno ponašanje klijenata, konkurencija i digitalizacija donele su novu dinamiku unutar branše. Tako je energetsko preduzeće „Wien Energie“ iz Beča u potrazi za startap firmama u oblasti razvoja novih poslovnih modela i ove godine organizovalo konkurs „Innovation Challenge 2018“. Plan je da mlada preduzeća iz celog sveta sa stručnjacima iz preduzeća „Wien Energie“ isprobavaju nova energetska rešenja. Težište konkursa čine oblasti pametna infrastruktura, e-mobilnost, rad 4.0, fotonaponski paneli i inteligentna rešenja za potrošače.

Mi smo u potrazi za startapovima sa „energijom“! Zajedno želimo da razvijemo pametna energetska rešenja za naše klijente“, kaže Mihael Štrebl predstavnik bečkog preduzeća „Wien Energie“. „Kreativnost i fleksibilnost startapova u kombinaciji sa našim znanjem i iskustvom nude najbolje preduslove!“

Foto: Wien Energie

Cilj konkursa je izrada konkretnih poslovnih modela i usluga u oblasti energetike koji će biti sprovedeni od strane stručnjaka i startap preduzeća.

Prijava za startap preduzeća traje do 15. jula 2018. godine na stranici: http://innovation-challenge.wienenergie.at

Deset najboljih startapova biće u septembru pozvani u inovativni kamp gde će zajedno sa ekspertima iz oblasti energetike moći tri dana da rade na izradi svojih ideja. Potom će komisija izabrati pet projekata koji najviše budu obećavali a startapovi će do kraja godine moći da razviju prototip koji će u velikom finalu biti predstavljen.

Šatori nisu samo za svadbe: Kako bi se ubrzala proizvodnja, Teslini električni automobili se sklapaju pod šatorom

Photo-illustration: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Kada vodimo trku s vremenom, skloni smo improvizaciji. Isti slučaj je i sa Ilonom Maskom, suosnivačem i direktorom kompanije Tesla koja se bavi proizvodnjom električnih vozila.

Photo-illustration: Pixabay

Kako bi ispunio svoje ambiciozne ciljeve i u nedelju dana sa fabričke trake “izbacivao” 5 hiljada Teslinih modela 3S, umesto postignutih 3,5 hiljade, Masku je bila neophodna još jedna montažna fabrika koju je, u nedostatku vremena za izgradnju nove hale, smestio pod šator.

Maskov nesvakidašnji objekat podignut je u gradu Fremontu, u saveznoj američkoj državi Kaliforniji.

Prema nalazima do kojih je došla Ars Technica nekoliko šatora visokih 16m i dugačkih 46m aluminijumskim okvirima bilo je povezano u jedan. Ipak, neobična konstrukcija bi svoje mesto pod suncem mogla da ima tek šest meseci, ukoliko u međuvremenu ugovor o korišćenju šatora između Fremonta i Tesle ne bude bio produžen na još šest.

Ilon Mask poznat je kao ljubitelj društvene mreže Twitter, na kojoj se oglasio i povodom ovog projekta, tvitnuvši da je timu njegovog preduzeća bilo potrebno tri nedelje i minimalna sredstva za podizanje novog postrojenja za sklapanje automobila.

Čini se da je direktor Tesle posebno zadovoljan ekonomskim aspektom šatora kojeg je opisao kao “bolji od bilo koje druge fabričke hale koja košta milione dolara”, “udobniji” i “s odličnim pogledom na planine” – da bi potom konstatovao da nije siguran da su Tesli, pored ovog “slatkiša”, uopšte neophodne zgrade. Građevinske dozvole pokazale su da je podizanje ove strukture koštalo 2,8 miliona dolara.

Pojedini stručnjaci za auto-industriju, poput Dejva Salivana, smatraju da je najnovi poduhvat Ilona Maska sprint da profitira u trećoj četvrtini godine i ništa drugo do gotovo – potez očajnika.

Međutim, očajna vremena zahtevaju očajne mere, a Tesla se trenutno ne nalazi u najzavidnijem položaju na tržištu.

Kompanija je u martu najavila da će zbog neispravnih upravljačkih sistema povući iz prodaje 100 hiljada auta.  Iako je priznanje i ispravljanje greške uobičajen podvig kojim se demonstrira društvena odgovornost, on je istovremeno i težak udarac po džepu.

U junu je usledilo saopštenje o umanjenju radne snage za oko 9 odsto ili 3,600 radnika. Iako neprijatna, smanjivanje obima poslovanja je pojava s kojom se svakodnevno suočavaju i mala i velika, i nova i stara, preduzeća.

Kao da masovno povlačenje proizvoda i značajna otpuštanja nisu dovoljno oštar atak na reputaciju Tesle, u medije je dospela i vest da se automobil ove marke, čiji je vlasnik bio holivudski direktor, Majkl Moris, “iz čista mira” zapalio dok se vozio ulicama Los Anđelesa. Povrh svega, kompanija je odlužila da tuži bivšeg zaposlenog za sabotažu i prosleđivanje poverljivih dokumenata trećim stranama.

Da li će nesrećne okolnosti obuzdati Maskov preduzetnički duh?

Vizionar poput njega kojem je željena krajnja destinacija – Mars – deluje nezaustavljivo.*

Jelena Kozbašić

* Autorka teksta nije zaljubljena u Ilona Maska.

Akcija „Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“

 

Foto: Ekološki pokret „Bela breza“
Foto: Ekološki pokret „Bela breza“

Ekološki pokret „Bela breza“ iz Kruševca pozvao je sugrađane i sugrađanke da u svoja domaćinstva uvedu pravila selektovanja otpada na mestu nastanka.

Pored aktivista i aktivistkinja „Bele breze“ u akciju „Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“ uključili su se i učenici Hemijsko tehnološke škole iz Kruševca i zaposleni u kompaniji HCP, koja je donirala kante za odvojenje odlaganje otpada.

Na štandu udruženja koji je bio postavljen na Trgu kosovskih junaka građani i građanke mogli su da dobiju informativne flajere i bedževe, kao i da u odgovarajuće posude odlože lekove sa isteklim rokom upotrebe i istrošene baterije.

Akcija je izazvao je veliko interesovanje Kruševljanja ali i medija, a svoje štandove postavili su i Javno komunalno preduzeće i ustanova Apoteka Kruševac.

Uporedo sa uličnim aktivnostima, organizovane su i vršnjačke akcije u pet osnovnih i dve srednje škole u Kruševcu.

Akcija “Budi ekoodgovoran/na – odvajaj otpad“ realizovana je uz podršku programa CSOnnect koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Električni ”Up” i ”golf sedam” na sajmu “Energa 2018”

 

Foto: Energetika.ba
Foto: Energetika.ba

Vozi 100 kilometara za 1 KM” moto je kompanije ”Porsche BH” d.o.o. koja na ovogodišnjem sajmu energije, rudarstva, zaštite životne sredine i prateće industrije “Energa 2018” u Sarajevu predstavlja dva električna vozila.

”Up” i ”golf sedam”, potpuno električni, ove godine su dostupni posetiocima sajma, a vw e-mobility projekt manager Jasmin Lučkin Feni je kazao da se očekuje da ova vrsta automobila u BiH na popularnosti dobije posle 2020. godine.

– Iz VW su najavili da će tada napraviti revoluciju i izbaciti vozila koja su u potpunosti razvijena na novoj električnoj platformi koja će imati puno bolje performanse, rekao je Lučkin.

Navodi da će domet takvih vozila biti do 500 kilometara, i da će cenovno biti jednaki kao vozila s dizel motorima. Najavljuje da će u BiH doći veći broj takvih automobila, i da se do tada treba pripremiti.

Ističe da se treba raditi na otvaranju većeg broja punionica, promociji benefita električnih automobila i edukaciji.

– Struja kao energent je puno povoljniji u odnosu na fosilna goriva. S ovim vozilom se za jednu KM može preći 100 kilometara dok dizelu, po trenutnim cenama, treba više od deset KM, naglasio je Lučkin i dodao da je i održavanje znatno jeftinije od vozila s motorima s unutrašnjim sagorevanjem.

Smatra da je zakonska regulativa jedna od najvećih prepreka na bosansko- hercegovačkom tržištu, i da će nakon tog uređenja popularnost biti znatno veća.

”Porsche BH” je, naveo je Lučkin, spreman za dolazak većeg broja vozila i svaku priliku koriste za predstavljanje prednosti električnih vozila.

Izvor: Energetika.ba

Milisav Pajević

Održana obuka za energetske menadžere Zlatiborske oblasti

 

Foto: vrbas.net

Mreža dobre energije, opština Priboj i Regionalna razvojna agencija Zlatibor, organizovali su nedavno obuku za energetske menadžere Zlatiborske oblasti,  u prostoru Omladinskog centra Priboj.

Tema je bila Upotreba softverskih alata Ursa Građevinska fizika i Knaufterm u radu energetskih menadžera.

Obuka je osmišljena da polaznicima prenese bogato, radom stečeno, iskustvo predavača na poslovima opštinskog energetskog menadžmenta u opštini Vrbas i kao takva će obuhvatila je prikaz teoretske osnove, zatim upoznavanje sa softverskim alatima uz veći broj primera i praktične vežbe tokom trajanja obuke.

Nakon ranijih obuka u Priboju i Bajinoj Bašti, ovo je treća u nizu edukacija, koja za cilj imala podizanje kapaciteta opštinskih energetskih menadžera i osoba koje su u opštinama zadužene za energetiku i srodne poslove.

Milisav Pajević

Holandija ohrabruje biciklizam: Ministarstvo predložilo novčane naknade za bicikliste

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Holandsko Ministarstvo infrastrukture i upravljanja predložilo je novčanu naknadu za bicikliste koji na posao putuju na dva točka, prenosi „Frans 24“.

„Izađimo iz automobila i sednimo na bicikle. Cilj nam je pridobijemo još 200.000 ljudi koji će na biciklima napravili tri milijarde kilometara više“, objavila je Stientje van Veldhoven, zamenica ministarke infrastrukture.

Prema tom predlogu svaki građanin koji na posao ide biciklom mogao bi dobiti od 19 centi po kilometru.

Holanđani razmišljaju i o subvencijama za kupovinu bicikla u dogovoru sa preduzećima, a predviđeli su i dodatnih 100 miliona evra za povećanje broja biciklističkih staza i parkirališta za bicikle.

U Holandiji 17 miliona stanovnika poseduje 22 miliona bicikala.

S obzirom na to da više od polovine stanovnika živi 15 kilometara od posla, vlasti su uverene da bi se taj put lakše prelazio biciklima.

Izvor: RTS

Upravljanjem energijom u industriji moguće uštede

 

Foto: Energetika.ba
Foto: Energetika.ba

Konferencijski deo ovogodišnjeg sajma „Energa 2018“ privukao je veliko interesovanje učesnika, kojih je više od 200, ali i brojnih izlagača, posetilaca i predstavnika medija koji u tri konferencijska dana imaju priliku čuti brojne relevantne sagovornike iz oblasti koje su tretirane u sklopu deset sesija i panel diskusija.

Drugog konferencijskog dana oblast energetske efikasnosti je dominirala i odnosila na potencijale za poboljšanje energetske i resursne efikasnosti u industriji, u okviru koje su prezentovana iskustva predstavnika Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Privredne/gospodarske komore FBiH i RS, GIZ-a – Nemačke organizacije za tehničku saradnju koja u BiH implementira brojne projekte energetske efikasnosti, te dve firme iz BiH i Slovenije koje realizuju projekte energetske efikasnosti u privrednim subjektima.

Ispravnim pristupom upravljanju energijom u industriji moguće je ostvariti značajne uštede, koje se najčešće manifestuju kroz uštedu energije.

Prvi ozbiljniji projekti u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini započeti su još 2003. godine, ali kako je rečeno, od tada nije mnogo učinjeno.

– Mi u okviru EU direktiva o energetske efikasnosti, koju smo obavezni primenjivati, imamo obavezu pomoći industriji u oblasti energetske efikasnosti. Naglašavam reč pomagati, jer industrija to ne može sama, zbog mnoštva organizacionih, tehničkih i ekonomskih razloga, čak i u situacijama kada privrednici žele i znaju kako bi poboljšali energetsku efikasnost u svojim društvima. Mogli smo čuti najavu usvajanja potpunijeg zakonskog okvira a koji sam po sebi neće biti dovoljan, pa je na svima nama koji smo na neki način vezani za ovu oblast da razvijemo različite mehanizme pomoći, rekla je prof. dr. Sanda Midžić Kurtagić, nacionalna koordinatorka UNIDO NCPP BH programa i moderatorka sesije.

Pomoć bosansko- hercegovačkoj industriji u poboljšanju energetske i resursne efikasnosti se ogleda u finansijskoj, savetodavnoj i stručnoj pomoći u jačanju njihovih tehničkih kapaciteta, što je osnovni preduslov za iskorak u ovoj oblasti istaknuto je na sesiji u okviru Konferencije „Energa 2018“, koja je kako su istakli učesnici, tek jedna od prvih ozbiljnih aktivnosti u BiH kada je ova tema u pitanju.

Poslednjeg sajamskog dana, danas, u okviru Konferencije planirane su tri sesije – prva će govoriti o stanju i perspektivama električnih automobila u BiH, druga o materijalima ekološke budućnosti i treća koju organizuje Privredna/gospodarska komora BiH, a u okviru koje će biti prezentovane četiri teme.

Projekat “Energa 2018” se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrijeFederalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma, Vlade KS, Ministarstva privrede KS. Partneri su Vanjskotrgovinska komora BiH, Privredna komora FBiH, dok su sponzori Ured specijalnog predstavnika EU u BiH, BH-Gas, Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u FBiH, UNDP i USAID, saopšteno je Press-tim “Energe 2018”.

Sajam i konferencija se završavaju danas dodelom priznanja.

Milisav Pajević

Prijava protiv N.N. lica zbog postrojenja za prečišćavanje vode u Zrenjaninu

Foto: wikipedia.org
Foto: wikipedia.org

Predstavnici građanske incijative “Zajedno za vodu” podneli su juče prijavu protiv N.N. lica pred osnovnim sudom u Zrenjaninu, zbog postrojenja za prečišćavanje vode koje ne radi ni godinu dana nakon izgradnje.
Oni traže odgovornost zbog zloupotrebe položaja odgovornog lica, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom i zloupotreba službenog položaja.

U krivičnoj prijavi, između ostalog, navedeno je da je prilikom testiranja voda puštana u mrežu bez angažovanja Zavoda za zaštitu zdravlja i referentnih laboratorija, koje bi učestalo uzimale uzorke i radile hemijsku analizu uz prethodno obaveštenje građanstvu da ne koriste vodu dok uzorkovanje traje.
– Grad Zrenjanin je doveden u bezizlaznu situaciju izgradnjom postrojenja za prečišćavanje vode. Ugovor je očigledno nezakonit i pitanje je da li je uopšte mogao biti zaključen. Nismo se okupili da bismo smenjivali neke ljude, nego da bismo našli rešenje za postrojenje za prečišćavanje vode. Verujemo da ima više nego dovoljno dokaza da postupak otpočne, ali naravno, nećemo da prejudiciramo šta će tužilaštvo da uradi, rekao je koordinator inicijative Dušan Kokot.
Sa druge strane, zrenjaninski gradonačelnik danas je izjavio da ne može da licitira o datumu kada će Zrenjaninci imati ispravnu pijaću vodu iz gradskog vodovoda. On je najavio još jedan sastanak sa predstavnicima Vlade Srbije, nakon čega bi počeo probni rad postrojenja.
Vlada Republike Srbije koordinira slučaj i verovatno ćemo vrlo brzo znati koliko će to koštati i ko će platiti. Koliko mi je poznato, u ovom trenutku investitor radi pripreme i ubrzo se očekuje probni rad postrojenja za prečišćavanje vode, rekao je danas novinarima zrenjaninski gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić.

Postrojenje prečistača izgrađeno je prošlog juna, kada su počele pripreme za njegovo puštanje u rad ali do danas nije proradilo. Kao investicija privatnog konzorcijuma, postrojenje se našlo u zakonskom vakuumu jer su propisi promenjeni, a domaće zakonodavstvo ne dozvoljava proizvodnju i distribuciju vode privatnima firmama.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Ugrađeno više od hiljadu sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore

 

Tokom tri faze realizacije programa Energy Wood, koji u kontinuitetu sprovodi Ministarstvo ekonomije, ukupno je ugrađeno oko 1,01 hiljada sistema za grejanje na moderne oblike biomase – pelet i briket.

Generalni direktor za energetsku efikasnost u Ministarstvu Marko Radulović kazao je agenciji Mina-business da je samo u trećoj fazi programa, koja je realizovana od oktobra prošle do maja ove godine, odobreno oko 235 beskamatnih kredita.

– U prethodne dve faze ovog programa ugrađeno je ukupno 775 sistema za grejanje na pelet i briket širom Crne Gore. To znači da je ukupan broj ugrađenih sistema od početka sprovođenja ovog programa, 2013. godine premašilo hiljadu, čime smo više nego zadovoljni, rekao je Radulović.

To, kako je dodao, pokazuje da se svjest građana o efektima primene mera energetske efikasnosti značajno povećava.

–  Građani postaju svesniji da upotrebom energetski efikasnih tehnologija, koji su pritom i ekološki prihvatljivije, mogu da ostvare uštede, u značajnoj meri povećaju komfor i daju značajan doprinos smanjenju efekata staklene bašte, naveo je Radulović.

On je podsetio da su građani u okviru programa Energy Wood imali priliku da pod povoljnim uslovima zamene stare sisteme grijanja modernim efikasnim tehnologijama, koje imaju manje operativne troškove i značajno manji negativan uticaj na životnu sredinu.

– Program je omogućavao apliciranje za beskamatne kredite u iznosu do 3,5 hiljada evra, sa periodom otplate do pet godina, za kupovinu i ugradnju sistema za grejanje, odnosno peći i kotlova na pelet i briket. Ministarstvo ekonomije je za realizaciju treće faze programa obezbedilo 85 hiljada evra i skoro čitav iznos je utrošen, objasnio je Radulović.

S obzirom na izuzetno interesovanje građana tokom sve tri faze projekta, kao i ostvarene rezultate, Radulović je najavio da Ministarstvo ekonomije planira nastavak ovog programa.

– U toku su neophodne pripremne aktivnosti kako bismo do kraja ove godine krenuli u realizaciju i četvrte faze programa. Svesni smo da ovakvi podsticajni projekti ne samo da promovišu upotrebu obnovljivih izvora na strani potrošnje, već i omogućavaju građanima da što jeftinije, jednostavnije i lakše nabave i koriste ove vrste modernih energetskih sistema, kazao je Radulović.

Pored obezbeđivanja povoljnih beskamatnih kredita za građane za ugradnju sistema za grejanje na moderne oblike biomase, ciljevi programa Energy Wood bili su postizanje ekonomskih i energetskih ušteda kroz uvođenje visoko-efikasnih tehnologija, doprinos smanjenju emisija štetnih gasova kroz korišćenje energenata koji imaju manje štetan uticaj na životnu sredinu, stvaranje tržišta za veću upotrebu sistema za grejanje na moderne oblike biomase.

Milisav Pajević

London uvećava broj dvospratnih električnih autobusa na ulicama

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prošlo je 32 godine otkako su The Smiths, rokeri iz Mančastera (Ujedinjeno Kraljevstvo), izbacili pesmu There Is a Light That Never Goes Out, u kojoj je Morisi pevao Ako se sudarimo sa dabl-deker autobusom, umreti s tobom kraj mene je rajski način za umiranje.

Da su akteri ove pesme smešteni u London leta 2019. godine, dabl-dekeri koji bi im predstavljali opasnost po život bili bi nešto drugačiji od onih 1986.

Gradonačelnik Sadik Kan najavio je da će od narednog leta njegov grad moći da se ponosi najvećom flotom električnih autobusa na dva sprata.

Oni su u gradski vozni park uvršteni još 2015. godine, a građani britanske prestonice bili su prvi koji su imali priliku da se voze dabl-dekerima na struju, što ne čudi s obzirom da je ovaj vid transporta već bio popularan, te je bilo pitanje trenutka kada će se oni učiniti saborcima čovečanstva u borbi protiv klimatskih promena.

Postojeći kapaciteti će se u 2019. više nego udesetostručiti i 68 novih vozila na sprat biće raspoređeno širom grada. Na dve putanje gradskog prevoza od predgrađa Barneta do Londona saobraćaće isključivo dabl-dekeri, rekao je Kan.

Cilj javnog saobraćajnog preduzeća Transport za London je da do kraja sledeće godine raspolaže sa ukupno 240 električnih autobusa i da svi novi dvospratni busevi budu bilo nultih emisija, bilo hibridi.

Elektrifikacija gradskog prevoza deo je strategije Londona da razreši problem zagađenja vazduha koji se posmatra kao doprinosni faktor za 40 hiljada preuranjenih smrti na godišnjem nivou u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kao rok za postizanje apsolutnih nultih emisija javnog saobraćaja, Londonci su zacrtali 2037. godinu.

Jelena Kozbašić

Stanje i perspektive električnih automobila u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

“Budućnost je pred vratima: stanje i perspektive električnih automobila u BiH’”, tema je panel diskusije koju u okviru Međunarodnog sajma energije, rudarstva, zaštite zaštite životne sredine i prateće industrije ENERGA 2018 organizuje Udruženje ovlašćenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila FBiH Privredne komore FBiH.

Panel diskusija biće održana sutra u Centru Skenderija u Sarajevu, a u njenom fokusu biće razmatranje resursa, planova i nedostataka tržišta BiH, kao i imperativ neizbežne integracije u savremene trendove.

Učesnici panela pokušaće odgovoriti na pitanja da li smo spremni za revolucionarne promene i koliko smo daleko od “zelene revolucije”.

Između ostalog, panel je u funkciji definisanja stajališta o tome kako savremene trendove prihvatiti kao realnost kroz prizmu potrebne zakonske regulative i postojećeg stanja, te otklanjanja nedostataka na bosansko- hercegovačkom tržištu, vodeći pritom računa o ekološkoj prednosti električnih automobila.

Milisav Pajević

Zemlje Evropske unije nisu “ni blizu” glavnog cilja Pariskog sporazuma

Foto: caneurope.com
Foto: caneurope.com

Većina evropskih zemalja neće smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte koliko su obećale u okviru sprovođenja Pariskog sporazuma, prema oceni vodeće evropske nevladine organizacije u oblasti klimatskih promena.

Mreža za klimatske akcije Evrope (CAN Europe) objavila je 18. juna izveštaj prema kojem zemlje Evropske unije nisu “ni blizu” glavnog cilja Pariskog sporazuma, da se rast globalne temperature ograniči “daleko ispod” dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba i da se taj rast približi 1,5 stepeni.

Švedska, Portugal, Francuska, Holandija i Luksemburg su najbolje ocenjene zemlje zbog svojih ambicioznih klimatskih politika. Švedska je jedina u kategoriji “dobrih” zemalja, dok nijedna nije zaslužila epitet “veoma dobre”.

CAN Evropa naveo je da nijedna članica EU nije radila dovoljno dobro ni u pogledu ambicija ni u napretku ka smanjenju emisija štetnih gasova, pa je prvo mesto na listi ostalo prazno.

U kategoriji “loših” zemalja su Belgija, Danska, Nemačka i Velika Britanija, koje se više ne smatraju predvodnicima u klimatskom delovanju i imaju “relativno niske ciljeve uprkos njihovom relativnom bogatstvu”, ocenjeno je u izveštaju.

Većina država centralne i istočne Evrope u velikoj meri zaostaju za ostatkom EU, iako imaju slabije ekonomije i niže ciljeve. Manje od 30% ispunjenosti ciljeva ostvarile su Poljska, Irska, Estonija i Bugarska.

-Mada su sve zemlje EU potpisale Pariski sporazum, većina ne uspeva da napreduje ka ostvarenju svojih ciljeva, izjavio je direktor CAN Evrope Vendel Trio, dodajući da je razočaran “manjkom volje” Belgije, Danske, Nemačke i Velike Britanije da više preduzmu u borbi protiv klimatskih promena.

– Postalo je veoma jasno da je Nemačka od svetskog šampiona u klimatskoj akciji postala trećerazredni tim, izjavio je profesor Herman Ot, član odbora Nemačke lige za zaštitu prirode, životinja i životne sredine.

U istraživanju su u obzir uzeti razni kriterijumi koji su otkrili brojne nijanse u napredovanju pojedinačnih zemalja. Tako je Švedska na vrhu liste po usvajanju politika koje idu dalje od zahteva iz Pariskog sporazuma, ali mora da uradi više po pitanju visoke potrošnje energije po stanovniku.

Češka ima slabe rezultate u pogledu ispunjavanja klimatskih ciljeva, ali je pokazala nameru da smanji korišćenje lignita za 73% do 2040, što je CAN Evropa pohvalio kao “korak u pravom smeru”, uprkos činjenici da ta zemlja nema jasan plan o izbacivanju uglja iz upotrebe.

U izveštaju se navodi i da su Hrvatska, Rumunija i Grčka ostvarile i više od klimatskih i energetskih ciljeva za 2020. godinu, ali da su to uspele jer su njihovi ciljevi bili “previše niski i lako ostvarljivi”.

Nažalost, većina zemalja koja se zalaže za ambicioznije politike za budućnost sada zaostaju u ispunjavanju ciljeva za 2020. i u smanjenju emisija štetnih gasova, ocenjuje se u izveštaju.

Izvor: EURACTIV.com

Milisav Pajević

Otvoren sajam “Energa 2018” u Sarajevu

Foto: energa.ba
Foto: energa.ba

Međunarodni sajam energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije “Energa 2018”, osmi po redu, otvoren je juče u Sarajevu, gde se do 21. juna predstavlja više od 100 izlagača iz 11 zemalja.

Na otvaranju sajma u dvorani “Mirza Delibašić” KSC Skenderija, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović istakao je da ovaj sajam ima regionalne dimenzije te da je prilika za razvoj energetskog sektora, u kojem je BiH u proteklom periodu napravila napredak, ali nedovoljan.

– Usvojeno je nekoliko bitnih dokumenata u ovom sektoru, ali moglo je više, poručio je Šarović te dodao da listi dokumenata nedostaje okvirna energetska strategija i zakon o regulatoru električne energije i gasa.

Izrazio je nadu da će ove godine barem jedan od ova dva dokumenta biti usvojen, s tim da će akcent biti na zakonu.
Naglasio je da se energetskom sektoru mora posvetiti mnogo više pažnje, u suprotnom, istakao je, BiH će doći u nezavidnu situaciju.

– Reforme su jedini ispravan put, a preduslov za to je usvajanje modernog zakonodavstva i evropskih standarda,  kazao je Šarović.

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo je takođe naglasila da je ”Energa” bosansko- hercegovački brend, ali i brend celog regiona.

Podvukla je da je u BiH veliki broj termoelektrana koje čekaju modernizaciju i koje mogu dati puno više od električne energije.

– Kao resorna ministarka ponosna sam da izdajemo sve više ekoloških dozvola za solarne panele i vetroelektrane,  rekla je Edita Đapo, koja je zajedno s organizatorima sajma i ministrom Šarovićem otvorila ovogodišnju ”Energu”.

Sajam je otvorio i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc koji je kazao da ”Energa” ide u pravcu da postane ugledna platforma za razmenu ideja i iskustva u jugoistočnoj Evropi i da ima značajnu ulogu u regiji jer se predstavljaju investitori u energetskom sektoru.

Istakao je da Turska čvrsto vjeruje da je ekonomski prosperitet ključan za održavanje stabilnosti u regiji.
– Prekogranični projekti će osigurati još više platformi u kojima će zemlje regiona raditi za prosperitetniju budućnost, naglasio je Koc.

Predsednik Privredne komore FBiH i predsednik Organizacionog odbora sajma Mirsad Jašarspahić posebno je istakao važnost panela koji će biti održani u okviru sajma.

– Izlagački deo i konferencijski deo su uvezani i svi izlagači su deo konferencijskog dela, rekao je Jašarspahić.
Konferencijski program sajma, za koji je prijavljeno više od 200 učesnika, tretira će različite teme iz energetskog sektora, a poseban akcent bit će na energetskim i klimatskim politikama u BiH.

Milisav Pajević

Japanski volonterski program za prekomorsku saradnju sa opštinama u Srbiji

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

Predstavnik Kancelarije Japanske Agencije za Međunarodnu saradnju (JICA) Hori Matsu preključe je posetio opštinu Knić kako bi rukovodstvu lokalne samouprave predstavio Japanski volonterski program za prekomorsku saradnju sa opštinama u Srbiji.

Program je deo sporazuma koji je Srbija potpisala sa Japanom, a koji predviđa da eksperti iz Japana pomažu razvoju lokalnih samouprava u Srbiji u oblasti obrazovanja, kulture, zaštite životne sredine, poljoprivrede, zdravstva, sporta…

Gospodin Matsu je čelnicima opštine Knić predstavio svrhu, tok, cilj i plan rada Japanskog volonterskog programa, kao i način apliciranja za ovaj program od strane lokalne samouprave u oblasti poljoprivrede.

Inače, Japanska Agencija za Međunarodnu saradnju (JICA) sprovodi volonterske programe širom sveta.

Volonterski program se fokusira na slanje japanskih građana koji žele da učestvuju u podršci zemljama u razvoju i koji imaju adekvatne sposobnosti, znanje i iskustvo da odgovore na potrebe za podrškom iskazane od strane partnera u lokalnim samoupravama u Srbiji.

Program ima tri cilja: 1. Saradnja na socijalnom i ekonomskom razvoju, kao i rekonstrukcija zemalja u razvoju; 2. Promocija međunarodne dobre volje i produbljivanje međusobnog razumevanja i 3. Razvoj međunarodnih perspektiva i predstavljanje stečenog iskustva japanskim zajednicama.

JICA je prvo započela Seniorski volonterski program koji i funkcioniše već nekoliko godina. Senior volonteri pomažu u različitim oblastima.

Kancelarija Japanske agencije za Meðunarodnu saradnju u Srbiji planira da aktivira i juniorski program ili Program Volontera u prekomorskoj saradnji (JOCV).

To je jedan od najstarijih volonterskih programa u svetu, započet 1965. godine.

Uključuje volontere između 20-39 godina i do sada je preko 40 000 japanskih volontera volontiralo u 88 zemalja.

Milisav Pajević

Tretman suzbijanja krpelja na teritoriji Apatina

 

Foto: Opština Apatin
Foto: Opština Apatin

Obaveštavaju se građani Opštine Apatin da će se od danas sprovesti tretman suzbijanja krpelja na teritoriji opštine Apatin.

Radove će sprovoditi preduzeće Oris doo Sombor na zelenim površinama u naselju kao i šetalištima i izletištima izvan naselja na teritoriji opštine Apatin.

Tretman će se sprovoditi preparatima na bazi aktivne materije lambda cihalotrin i cipermetrin.

Lokacije na kojima će se sprovesti tretman suzbijanja krpelja su: Gradski park Apatin, od Napretka prema Marini, od Brodogradilišta do Plave Ruže, zelena površina kod Šarana, šetalište kod Hrama, od Marine do Plave Ruže, vikend naselje Vagoni, poluostruvo Plava Ruža, zelene površine Banje Junaković i plac za Ličku Olimpijadu, trim staza šuma Junaković i Dečji kamp, Prigrevica – kod kanala, Sonta Jezero, Kurjačica, Kružni nasip od Zelene žabe do pivarske ulice i  prema naselju Roma od raskrsnice leva strana.

Ujedno se obaveštavaju i pčelari da je u periodu vršenja tretmana potrebno da zaštite ili izmeste svoje košnice.

Precizni termini i lokacije tretmana mogu se pratiti putem telefona: 025 515 50 55.

Milisav Pajević