Home Blog Page 1074

U oblasti ekologije mnogo otvorenog prostora za saradnju Bugarske i Srbije

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorom Bugarske u Beogradu Radkom Vlajkovim, koji je predložio razvijanje bilateralne saradnje u oblasti zaštite životne sredine Srbije i Bugarske, na temelju nedavne dvodnevne posete bugarskog predsednika Rumena Radeva.

Ova istorijska poseta, kako je ocenio, označila je izvanredne odnose dve zemlje i istovremeno dala podstrek jačanju saradnje u oblasti ekologije.

Vlajkov je ukazao na težnju Bugarske da se više pažnje u Evropskoj uniji ukaže zapadnom Balkanu, i da se intenzivira povezivanje između zemalja u regionu, kao i zemalja u regionu sa zemljama članicama EU, saopštilo je Ministarstvo.

Bugarska će nastaviti da pruža podršku Srbiji u procesu evrointegracija. Kraj našeg predsedavanja u EU nije kraj i naše snažne podrške Srbiji na tom putu, naglasio je ambasador.

Ministar Trivan je sa zadovoljstvom prihvatio predlog o proširenju bilateralne saradnje, ocenjujući da dve zemlje sa odličnim odnosima imaju mnogo zajedničkog, naročito u oblasti zaštite životne sredine.

U razgovoru je naglasio da je izuzetno važno da se region uspešno integriše, jer se time stvaraju bolji uslovi za rešavanje otvorenih pitanja u oblasti zaštite životne sredine.

– Vreme pred nama je vreme za saradnju i pokazivanje prijateljstva. U oblasti ekologije imamo mnogo otvorenog prostora gde možemo da sarađujemo, što će dodatno ojačati veze između dve zemlje, naglasio je ministar.

Trivan je u razgovoru rekao da su u zaštiti životne sredine velike mogućnosti za mnogobrojne vidove saradnje, kao što je razmena iskustava, znanja i tehnologije i prekogranična saradnja.

S tim u vezi, pozvao je Bugarsku da se pridruži inicijativi Srbije da se u regionu realizuju akcije pošumljavanja, i da se na taj način zajednički doprinese ublažavanju posledica klimatskih promena.

Sagovornici su se saglasili da se pristupi pripremama za potpisivanje Memoranduma o razumevanju, i u okviru dogovora o jačanju bilateralnih odnosa, utvrde konkretniji vidovi saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Srbija aktivna na implementaciji Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić razgovarao je juče sa zamenikom generalnog sekretara Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD) Izabel Duran, koja je u Beogradu zvanično otvorila 39. regionalni kurs za zemlje u tranziciji.

Dačić je izrazio zadovoljstvo zbog prve posete Duran Srbiji, koja predstavlja odličnu priliku za razgovore o mogućnostima unapređenja saradnje između naše zemlje i UNCTAD.

On se osvrnuo i na Okvir razvojnog partnerstva između Srbije i Ujedinjenih nacija za period od 2016. do 2020. godine, kojim su obuhvaćene i aktivnosti UNCTAD, u kontekstu njegovog doprinosa naporima Vlade Republike Srbije na unapređenju ključnih izazova u ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj sferi.

Takođe, Dačić je predstavio napore i aktivnosti Vlade na polju implementacije Agende Ujedinjenih nacija o održivom razvoju do 2030. godine, izrazivši uverenje da će UNCTAD, zajedno sa ostalim agencijama UN-a, nastaviti da doprinosi dostizanju ciljeva održivog razvoja u Srbiji.

Obostrano je izraženo zadovoljstvo povodom uspešne saradnje između Republike Srbije i UNCTAD u organizovanju pomenutog regionalnog kursa, koji se četvrti put zaredom održava u Beogradu, u kontekstu značaja inicijative za unapređenje trgovinskih politika zemalja u tranziciji.

Milisav Pajević

Nacionalni park „Una“ je izuzetno važan za razvoj turizma u BiH

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je s direktorom JP Nacionalni park „Una“ Amarildom Mulićem potpisala ugovor o redovnom finansiranju za 2018. godinu u iznosu od 500.000 KM.

Zbog svoje lokacije i sadržaja, Nacionalni park „Una“ je izuzetno važan za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.

Osim prirodnih lepota, ovaj prostor ima i kulturno-istorijsku vrednost, jer obiluje bogatim nasleđem arheoloških nalazišta i istorijskih spomenika, kao i ostacima srednjevekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vera i kultura.

Nacionalni park „Una“ postaje prepoznatljiv od strane ključnih učesnika u procesu njegovog razvoja, tako da ga rezultati koje beleži i celokupan turističko-ugostiteljski sektor svrstavaju među najbitnije prirodne i ekonomske resurse ovog dela Federacije BiH.

U 2017. godini, ostvareno je 85.000 poseta, što je 30 posto više u odnosu na godinu ranije. Broj poseta je svake godine za 30 posto veći u odnosu na prethodnu, što se smatra dobrim pokazateljem rada i funkcionisanja čime je ostvaren i porast vlastitih prihoda.

– Treba naglasiti da su postignuti rezultati ostvareni uz veliku pomoć i podršku Vlade FBiH i Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma, kao i ostalih domaćih i međunarodnih partnera i prijatelja Nacionalnog parka „Una“, kazao je Mulić.

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo istakla je da, u naredne tri godine, Nacionalni park „Una“ treba da bude samoodrživ.

– U svrhu ostvarenja toga cilja, resorno ministarstvo je iznosom od 100.000 KM iz budžeta za 2017. godinu finansiralo izgradnju vodovoda Ćelije – Štrbački Buk, za čiju realizaciju je nadležan Grad Bihać i početak radova se očekuje krajem septembra ove godine. U okviru programa unapređenja ukupne turističke ponude, Federalno ministarstvo je finansiralo i prošlogodišnju manifestaciju UNA Regata, kazala je Edita Đapo.

Ministarka zaštite životne sredine i turizma je dodala da je Federalna vlada kroz transfer nižim nivoima vlasti podržala projekat asfaltiranja pristupnih puteva iznosom od milion KM, a završetak KfW projekta instalacije sistema za prečišćavanje otpadnih voda sufinansirala je sa 500.000 KM.

Za samoodrživost Nacionalnog parka „Una“ od vitalnog je značaja i puštanje u funkciju dela Unske pruge za potrebe organizacije turističkih obilazaka vozom na relaciji Bihać – Kulen Vakuf i Bihać – Martin Brod, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

I baobab uskoro na listi ugroženih vrsta

Foto: pixabay
Plod baobaba
Foto: pixabay

Prema nedavno objavljenom izveštaju devet od trinaest afričkih najstarijih baobaba umrlo je u poslednjoj deceniji. Ovo drveće koje je bilo starosti između 1100 i 2500 godina postalo je žrtva klimatskih promena. Naučnici smatraju da je porast temperatura, ili ubio drveće direktno ili ih je načinio slabijim i podložnijim negativnim efektima suše, bolesti, vatre i vetra.

Postoji devet vrsta baobab drveta u svetu. Jedno raste u Africi (vrsta koja dostiže najveće visine i naveću starost), šest vrsti raste na Madagaskaru, jedno na Srednjem istoku i u delovima Azije i jedno u Australiji. Vrsta koja raste u Africi, najprepoznatljivije baobab drvo, dobilo je ime po francuskom botanisti Mihaelu Adansonu koji je prvi načinio opis ovog drveta u Senegalu.

Afrički baobab je neverovatna vrsta. Ne samo zbog svoje veličine i životnog veka već zbog načina na koji raste, iz više spojenih stabala. U prostoru između stabala nalazi se šupljina i to je specifično samo za ovu vrstu.
Pošto baobab proizvodi samo svetle prstenove, istraživači su pomoću ugeljnikovog izotopa uspeli da datiraju najstarije drvo (koje je sada mrtvo) i zaključili su da je bilo staro više od 2500 godina.

Baobab takođe ima više od 300 namena. Lišće, bogato gvožđem, nakon kuvanja može da se jede kao spanać. Od semenja drveta može da se napravi zamena za kafu kao i ulje za kuvanje i kozmetiku. Pulpa ploda baobaba ima šest puta više vitamina C nego narandža.
Lokalne zajednice od pulpe voća prave sok, džem pa čak i pivo. Izdanci mlade biljke mogu da se jedu sirovi kao šargarepa. Cvetovi su takođe jestivi. Od korenja pravi se crvena boja a od krošnje konopci i korpe.
Baobab takođe ima i lekovita svojstva a njihova šuplja stabla domoroci koriste za skladištenje vode. Krošnje baobaba stvaraju dragoceni hlad i često su mesto za tržnice u ruralnim selima. Treba napomenuti da proizvodi od baobaba donose kapital lokalnim zajednicama. Drvo baobaba takođe igra veliku ulogu u kulturnom životu ovih zajednica i ključan je deo mnogih afričkih usmenih predanja. Ovo drvo se čak pojavljuje i u Malom princu, najpoznatijoj knjizi francuskog pisca Antoana de Sent-Egziperija.

Baobab nije koristan samo ljudima. Oni su ključni deo ekosistema u suvim Afričkim savanama. Oni čine zemljište vlažnim i bogatim neophodnim nutritijentima. Takođe sprečavaju eroziju tla. Važan su izvor hrane i zaklona za mnoge vrste divljih životinja poput ptica, guštera, majmuna pa čak i slonova, koji u sušnim periodima dobijaju neophodnu vlagu iz kore njihovih stabala.

Ono što je bitno znati jeste da se ovo drvo može kultivisati i to su zajednice Zapadne Afrike radile generacijama. Ljudi su uglavnom obeshrabreni činjenicom da mu je potrebno 15 do 20 godina da rodi plodove, ali ono što ne znaju je da ako se nakalemi može dati plovode nakon samo pet godina.

Izumiranje ove drevne vrste bilo bi velika šteta kako po ekosisteme, lokalne zajednice i njihovu kulturnu tradiciju i zato se nadamo da će naučnici i donosioci odluka naći način da ovu korisnu vrstu sačuvaju.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Garaža Obilićev venac dobila „Parksmart” plaketu – sertifikat „zelene garaže”

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otkrili su juče na garaži Obilićev venacParksmart” plaketu, sertifikat visokih performansi za održivost, čije uslove ispunjava još samo 17 garaža u svetu, a garaža Obilićev venac je prva takva na evropskom kontinentu. Otkrivanju plakete prisustvovao je i direktor JKP „Parking servis” Andrija Čupković.

Vesić je podsetio da je garaža otvorena u julu prošle godine i da predstavlja najmoderniju garažu u ovom delu Evrope.

– Pokazalo se da sve ono što smo radili za ovu garažu ima smisla, jer ona danas ima 804 parking mesta, odnosno 200 mesta više nego nekada, garaža ima svoje solarne panele, elektropunjače, sistem za separaciju otpada i sve druge sisteme koji ispunjavaju ekološke standarde.

„Parking servis” je zato dobio priznanje za prvu „zelenu” garažu u Evropi, kao i sertifikat da je u njoj sve urađeno po ekološkim standardima, kazao je zamenik gradonačelnika.

Vesić je istakao da je za Beograd ekologija važna jer se tako vodi računa o svom gradu ali i da ona predstavlja progresivnu privrednu granu.

– Verujemo da ćemo u budućnosti mnogo ljudi zaposliti u ovoj oblasti, a podsetiću da je Grad Beograd prošle godine kupio prvih pet električnih autobusa, kao i da nam je u planu da u sledeće četiri godine nabavimo još 220 autobusa od kojih će 80 biti električni, čime će u centru biti većinom zamenjeni trolejbusi. Takođe, sve zgrade  koje rekonstruišemo ispunjavaju ekološke sertifikate, a sa Vladom Srbije razgovaramo o problemu plastičnih kesa. Beograd je grad budućnosti, u kome treba da se razvijaju nove tehnologije, kreativna industrija i start apovi, gde se poštuje i štiti životna sredina, poručio je zamenik gradonačelnika.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan čestitao je Gradu Beogradu i JKP „Parking servis” na priznanju.

– Ekološka budućnost je stigla u Beograd i to ne samo po pitanju Vinče, već je tu sada i „Parking servis”. Samo u ovoj garaži ispoštovano je oko 150 ekoloških standarda čime je zalužila da prva u Evropi dobije ovaj sertifikat. Beograd već godinama pokazuje izuzetnu ekološku odgovornost i to govori o drugoj vrsti svesti i želji da grad postane energetski efikasan. Posla ima još, ali kada imate ljude koji razumeju koliko je ekologija važna ništa nije nemoguće. Kada znate šta hoćete i imate dobar plan, onda Beograd pokazuje svoje lepo lice, istakao je ministar Trivan, obećavši podršku i u drugim gradskim projektima.

Direktor JKP „Parking servis” Andrija Čupković podsetio je da je pre pet godina, prema preporuci Građevinskog fakulteta garaža Obilićev venac trebalo da bude zatvorena jer je bila u veoma lošem stanju.

–  Ovaj sertifikat „zelene garaže” je nama veoma važan, 16 ih je u Americi, jedan u Kini i jedini u Evropi je ovde. Uveli smo elektropunjače, smanjili potrošnju električne energije za 33 odsto, imamo veće prihode i povećane standarde. Oni će biti primenjeni i u našim ostalim garažama i na svim parkiralištima gde to bude bilo moguće, kazao je Čupković.

Parksmart” je jedini svetski rejting sistem koji definiše, procenjuje i daje proznanje održivim garažama i garažama koje imaju visoke performanse.

Ovaj sveobuhvatni sistem sertifikovane garaže razvrstava u nekoliko grupa – zlatnu, srebrnu, bronzanu i grupu takozvanih „Pionira”.

Garaža Obilićev venac je jedna od četiri garaže na svetu koje ispunjavaju kriterijume za bronzani nivo, što je trenutno najviši dostignuti nivo.

Milisav Pajević

 

Posebno priznanje Saveta Ministara dodeljeno Srbiji

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U periodu od 18. do 22. juna u Daugpilsu/Letonija održan je 20. Sastanak Saveta Evrope, sa predstavnicima zemalja članica Evropske Konvencije o predelu, gde je učestvovala i srpska delegacija.

Posebna svečanost bila je posvećena dodeli nagrada i priznanja za najbolje projekte, u selekciji međunarodnog žirija, a nagrađeni od Saveta Evrope.

Veoma smo ponosni da Republika Srbija i Ministarstvo zaštite životne sredine, kao nacionalni koordinator za Evropsku Konvenciju o predelu, već treći put učestvuju na konkursu za Nagradu Saveta Evrope za predeo Saveta i osvajaju zaslužena priznanja.

Projekti su imali za cilj da afirmišu principe Saveta Evrope i najviši nivo implementacije Evropske Konvencije o predelu, u različitim aspektima.

Nagrada Saveta Evrope za predeo, ustanovljena je 2008. godine Rezolucijom Saveta Ministara i dodeljuje se svake druge godine, za projekte koji afirmišu principe teritorijalnog razvoja i zaštite predela, kroz aspekt ljudskih prava i demokratizaciju društva.

Ovogodišnja nagrada Saveta Evrope za predeo, dodeljena je Latviji-Daugavpilsu, aplikacijom Intereg projekta kojim je realizovana restauracija i revitalizacija kulturno-istorijskog predela kompleksa gradske tvrđave.

Jedan od projekata koji je dobio posebno priznanje Saveta Ministara, kao primer dobre prakse održivog upravljanja specijalnim rezervatom prirode, uz uključenje lokalne zajednice i ekonomsku valorizaciju predela, je projekat kojim je Ministarstvo zaštite životne sredine aplikovalo za Nagradu SE 2016-2017: “Zaštita i upravljanje Specijalnim rezervatom prirode Zasavica, kao model održivog razvoja“, Pokreta gorana Sremska Mitrovica.

Ono što ovaj projekat čini posebno vrednim, je evidentna svest lokalnog stanovništva o značaju i perspektivi kvaliteta predela u kome žive, i sopstvena spremnost da kroz različite aktivnosti: poljoprivredne, turističke, kulturološke i adekvatno upravljanje, budu primer dobre, primenjive i održive prakse.

Delegaciju Republike Srbije koja je prisustvovala sastanku Saveta Evrope, kao i ceremoniji dodele nagrada, činili su predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine: Biljana Filipović Đušić, pomoćnik minstra za međunarodnu saradnju i evropske integracije, dr Biljana Jovanović Ilić i direktor Specijalnog rezervata prirode Zasavica, Slobodan Simić.

Bila nam je čast da nominacijom za nagradu Saveta Evrope za predeo, ravnopravno učestvujemo sa ostalim zemljama članicama Saveta Evrope, sa obavezom da nastavljamo da podstičemo brigu o održivom razvoju, prepoznajući predele kao suštinski faktor u uspostavljanju ravnoteže između očuvanja prirodnog i kulturnog nasleđa, kao izraza evropskog identiteta i raznolikosti.

Milisav Pajević

Čuvajući životnu sredinu vodimo računa o zdravlju stanovništva

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan upozorio je na to da svake godine u našoj zemlji umre približno 6.000 ljudi usled komplikacija koje su izazvane respiratornim bolestima, koje imaju veze sa kvalitetom vazduha.

Trivan je juče na konferenciji “Sprovođenje evropskog procesa životne sredine i zdravlja u Republici Srbiji” poručio da je životna sredina presudan faktor za zdravlje ljudi, te da, vodeći računa o životnoj sredini, vodimo računa o zdravlju stanovništva.

Životna sredina i zdravlje građana Srbije nemaju alternativu. Sve ono što Ministarstvo zaštite životne sredine čini u poslednjih godinu dana ima za cilj da se našim građanima poboljša kvalitet života, objasnio je on.

Prioriteti Ministarstva su, kako je naveo, kvalitet vazduha, ali i pronalaženje opasnog otpada po Srbiji.

Prema njegovim rečima, prve prvostepene presude koje su donešene govore u prilog tome da se sada u našoj zemlji za zločine prema životnoj sredini, što je ujedno i zločin prema zdravlju, odgovara i ide u zatvor.

Ministar je ukazao na to da će izmene Zakona o zaštiti životne sredine dovesti do značajnih promena u pojedinim sektorima upravljanja životnom sredinom, uz napomenu da je završena javna rasprava o zakonu o klimatskim promenama, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.

– Verujem da će taj zakon biti najvažniji koji će naš parlament doneti, zbog toga što će sve sektorske politike morati da se uklope u pitanja zaštite životne sredine, rekao je Trivan.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Vladimir Đukić naglasio je da je javno zdravlje uvek bilo u centru interesovanja tog ministarstva, i dodao da je Srbija od 188 zemalja na svetu na 80 mestu po tome koliko sredina utiče na zdravlje ljudi.

Država, kako je podvukao, ima obavezu da zdravlje ljudi bude na višem nivou, a da životna sredina bude u fokusu interesovanja, ne samo Ministarstva zdravlja, već i svih drugih ministarstava.

– Naša obaveza je da implementiramo povelju Svetske zdravstvene organizacije “Zdravlje 2020. godine”, u kojoj je predočeno da zdravlje mora da bude u svim politikama, objasnio je državni sekretar.

On je ukazao na to da dosadašnje aktivnosti u Ministarstvu zdravlja obećavaju da će naredni period obeležiti mnogo bolji rezultati u zaštiti zdravlja i prevenciji, nego što je ranije bio slučaj.

– Životna sredina podjednako je važna kao i najmodernija medicinska tehnologija za zdravlje ljudi. Implementirana u svakodnevnu kliničku praksu zdravstva Srbije biće sigurno važna i za vraćanje preventivne medicine na mesto koje joj pripada, poručio je Đukić.

Ambasador Norveške u Srbiji Arne Sanes Bjornstad naveo je da su životna sredina i zdravlje višesektorska pitanja, upozorivši na to da je zagađenje životne sredine najveća pretnja za čovečanstvo.

On je rekao da Norveška neguje kulturu čiste vode, te da industrijski otpad ne shvata kao rizik, već kao nešto što se može koristiti kao izvor energije.

Na sastanku, koji je okupio predstavnike svih relevantnih sektora i zainteresovanih strana u ovoj oblasti, bilo je reči o tome kako da se podstakne međusektorski pristup u rešavanju prioritetnih pitanja.

Učešće međunarodnih partnera na ovom skupu stvorilo je priliku za razmenu informacija o nacionalnim prioritetima i trenutnim potrebama, kao i za istraživanja mogućnosti prikupljanja sredstava.

Tim povodom je predstavljena i studija slučaja o proceni uticaja zagađenja vazduha na zdravlje u Srbiji, koju su sproveli nacionalni stručnjaci u saradnji sa Evropskim centrom za životnu sredinu i zdravlje Svetske zdravstvene organizacije.

Milisav Pajević

U Ujedinjenom Kraljevstvu “niče” zelena železnica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: gov.uk

High Speed 2 (HS2) je projekat izgradnje brze pruge u Ujedinjenom Kraljevstvu koja će povezivati London, Birgingham, Istočni Midlands, Lids i Mančester. Obim planiranog posla biće najveći preduzet na polju infrastrukture u ovoj ostrvskoj državi i uključivaće brojna zelena rešenja.

Putnici na 216km dugoj putanji između Londona i Zapadnog Midlandsa uživaće u pogledu na 7 miliona novih drveća i grmlja, uključujući 40 domaćih vrsta, specifičnih za svaku lokaciju. Ova prirodna šuma pokrivaće više od 9 kvadratnih kilometara zemljišta.

Foto: HS2

Železnica ne deluje kao lepa vest za divlje životinje, međutim, to nije slučaj i sa HS2. Po završetku prve faze projekta, životinjskom svetu će na raspolaganju biti 30 odsto više teritorije za njihovo nastanjivanje, prilagođene različitim vrstama. Slepi miševi obradovaće se kućicama, a ribe i vodozemci biće zbrinuti u čak 226 novih jezera.

U procesima zemljanih radova i uređenja prostora biće iskorišteno 90 odsto materijala iskopanog tokom izgradnje brze pruge.

Foto: HS2

“Pored poboljšanja nivoa povezanosti, jačanja ekonomije, otvaranja radnih mesta i stvaranja poslovnih mogućnosti, odlučan sam da HS2 radi u službi životne sredine i lokalnih zajednica, što ćemo započeti naporima da smanjimo ekološki otisak i očekivani uticaj naših građevinskih radova. Dugoročno gledano, za sobom ćemo ostaviti mrežu novih staništa za životinje, šuma i javnih prostora, pomažući stvaranju trajnog nasleđa duž rute. Već smo se bacili na posao kroz podršku niza projekata građana, stvaranje životnih celina i sadnju 230 hiljada stabala do sada”, naglasio je Majkl Turston, izvršni direktor saobraćajnog preduzeća HS2.

Očekuje se da će ovaj smeli potez kompanije postaviti više standarde za infrastrukturne projekte na koje će se u budućnosti ugledati i ostatak Evrope.

Jelena Kozbašić

NIS nagrađuje potrošače

 

Foto: NIS
Foto: NIS

U okviru tradicionalne aktivacije za potrošačeMoj auto voli NISOTEC“ korisnici ulja i maziva ovog brenda kompanije NIS i ove godine imaju mogućnost da osvoje vrednu nagradu – NIS karticu za gorivo u vrednosti od 50 litara goriva.

Uz kupljeni bilo koji NISOTEC proizvod na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama u Srbiji, potrošač dobija NISOTEC nalepnicu koju može da zalepi na svoje vozilo i tako postane potencijalni dobitnik 50 litara goriva.

Poklon kartica biće uručena vozaču koji prvi stigne na benzinsku stanicu, najavljenu putem TDI radija, a koji na svoj vozilu ima NISOTEC nalepnicu.

Akcija “Moj auto voli NISOTEC” traje do 20. jula, a detaljan mehanizam aktivacije dostupan je na sajtu www.nisotec.eu ili besplatnim pozivom na telefon kol centra NIS-a: 0800008888.

Milisav Pajević

Sanirano nesanitarno odlagalište otpada „Vrtijeljka“ na Cetinju

 

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Završetak radova na sanaciji nesanitarnog odlagališta otpada Vrtijeljka“ u prestonici Cetinje svečano obeležen prošle nedelje.

Radovi su obuhvatali realokaciju određenih količina postojećeg otpada u cilju profilisanja tela odlagališta, izradu obodnih kanala i iskop upojnih jama za atmosferske vode, kao i izradu sistema za odvođenje biogasova, prekrivanje, rekultivaciju i ograđivanje terena.

Radove je izvela kompanija „DRAVA vodnogospodarsko podjetje Ptuj, d.o.o.” – Slovenija, dok je stručni nadzor vodio Konzorcijum „Garnets Consulting a.s.”, kao vodeći partner, sa članovima „Rutex Ltd.”, „Sistem-mne Ltd.” i „EQE Control OOD”. Vrednost izvedenih radova iznosila je preko 1,8 miliona evra.

Projekat je definisan u višegodišnjem Operativnom Programu „Regionalni razvoj” 2012-2013, iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) u okviru komponente III „Regionalni razvoj”, kao i u Sporazumu o finansiranju koji je potpisan između Vlade Crne Gore i Evropske komisije u decembru 2014. godine.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i šef IPA operativne strukture, izrazio je zadovoljstvo zbog završetka radova sanacije nesanitarnog odlagališta otpadaVrtijeljka“ u prestonici Cetinje.

Radulović je naglasio da će ovaj značajan infrastrukturni projekat, ujedno i prvi veći projekat iz oblasti upravljanja otpadom realizovan iz IPA sredstava, bitno će doprineti unapređenju ekološke situacije u prestonici Cetinje.

Rešenjem dugogodišnjeg problema, u skladu sa međunarodnim standardima, Crna Gora je ispunila jednu od važnih obaveza prvenstveno prema svojim građanima, a zatim prema zahtevima na putu evropskih integracija i zaštite životne sredine.

Radulović je posebno zahvalio Evropskoj komisiji i Delegaciji Evropske Unije u Crnoj Gori, na saradnji i podršci u realizaciji projekta.

On je naveo da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma je posvećeno rešavanju pitanja integralnog upravljanja otpadom kroz uspostavljanje regionalnih centara na nivou Crne Gore, kao i transpoziciji i implemetaciji evropskih direktiva u ovoj oblasti u cilju zadovoljenja kriterijuma u okviru Poglavlja 27životna sredina.

Radulović je najavio i skoru realizaciju projekta izgradnje transfer stanice sa reciklažnim dvorištem, kojim će se u potpunosti će rešiti problem upravljanja otpadom na teritoriji Cetinja.

Milisav Pajević

Gornji tok Južne Morave pun komunalnog otpada

 

Foto: Jovan Kocevski
Foto: Jovan Kocevski

Odred izviđača „Zavičaj 1093“ iz Vranja, u cilju što boljih priprema za akciju čišćenja, započeo je “Skrining gornjeg toka Južne Morave“.

Urađen je kopneni obilazak gornjeg toka Južne Morave od sela Ćukovac do Vranjske Banje. Skrining je pokazao neverovatne podatke.

– Kopneni pristup reci moguć je u jedva 20 odsto toka, od toga nekih 13 odsto sa leve i jedva sedam odsto sa desne obale, objašnjava starešina izviđača Jovan Kocevski.

U svom izveštaju izviđači navode da je neverovatno velika zatravljenost terena, ogromna količina šipražja i velike količine nagomilanog komunalnog otpada koje sprečavaju normalan pristup reci.

Najveći problem za sam postupak čišćenja svakako će biti spušteni tok Morave koja se u nekim delovima uvukla u svoje korito i preko 10 metara.

– Obala je konstantno izložena eroziji i krajnje nestabilna na šta itekako treba da se vodi računa ukoliko veći broj ljudi pristupi čišćenju. Skoro jedan kilometar toka uopšte se ne može prići ni sa jedne ni sa druge strane, kaže Kocevski.

On napominje da je ovo početak jednog obimnog posla i da će izveštaji biti dostavljeni Ministarstvu zaštite životne sredine i JP „Srbijavode“ koji će odlučivati o daljoj sudbini čišćenja gornjeg toka Južne Morave.

– S obzirom da nam projekat kod gradske uprave i ove godine nije prošao, najverovatnije okrećemo drugi list prema lokalnoj samoupravi kojoj smo bili voljni da uradimo ono što ona decenijama ne čini, naglašava Jovan Kocevski.

Projekat „Skrining gornjeg toka Južne Morave“ se realizuje uz podršku CSOnnect programa koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Izvor: Vranjske

Milisav Pajević

Usevi će davati sve manje roda zbog degradacije zemljišta

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zagađenje, erozija i ekspanzija poljoprivrede doprinose tome da površina zemlje, veličine polovine Evropske unije svake godine drastično gubi na svom kvalitetu.

Prema novoj studiji preko tri četvrtine zemljine površine je žestoko degradirano a ova brojka mogla bi da se poveća na 90% do kraja sredine ovog veka.

Degradacija zemljišta je proces pogoršanja kvalitativnih osobina zemljišta, potrebnih za rast biljaka.

Kako ljudi sve više šire teritoriju koju koriste, kvalitet zemlje drastično opada a tome doprinosi zagađenje, erozija zemljišta i suše, što na kraju ove predele čini nenastanjivim.
Ako se sa trenutnim trendovima nastavi, stotine miliona ljudi biće primorano da emigrira jer će se lokalni sistemi za proizvodnju hrane urušiti.

Poljoprivreda je najveći faktor u ovom procesu zajedno sa intenzivnom urbanizacijom i sečom šuma. Usevi i ispaše prekrivaju trećinu površine planete.

Iako je teško predvideti dalji razvoj ovog fenomena, nova studija sprovedena od strane Centra za zajednička istraživanja Evropske komisije procenjuje da je teritorija veličine polovine EU degradirana svake godine. Ova studija, ide ruku pod ruku sa onom objavljenom u martu koja je zaključila da je svetska degradacija zemljišta dostigla kritičnu tačku i da šteti dobrobiti skoro polovini populacije sveta.

Zajedno sa klimatskim promenama, ovo opadanje kvaliteta zemljišta dovešće do toga da do 2050. godine globalni usevi godišnje daju čak 10% manje roda. Efekti ove pojave najviše će se osetiti u Indiji, Kini i Africi gde bi degradacija zemljišta mogla da prepolovi godišnje prinose useva.

Iako je degradacija zemljišta globalni problem, rešenje se nalazi u lokalnim akcijama i promenama na individualnom nivou. Smanjenje upotrebe manje održivog mesa kao što je govedina i prelazak na ishranu na bazi biljaka je jedan od načina da se prodor poljoprivrednog zemljišta u netaknute delove prirode spreči, ili makar uspori.

Rezultati ove studije predstavljeni su u novom izdanju Svetskog atlasa dezertifikacije. Ovaj atlas bi trebalo da služi kao alat donosiocima odluka kako bi lakše nadgledali degradaciju zemljišta i našli najbolje rešenje za širenje pustinja i oporavak degradiranog zemljišta.
Poslednji put ovakav izveštaj objavljen je 1998. godine i njegovi autori upozorili su na nekontrolisani rast ljudske populacije koji stavlja resurse naše planete pod neizdrživ pritisak.

Pod agendom za održivi razvoj koju su osmislile Ujedinjene nacije, svetski lideri su obećali da će se boriti protiv dezertifikacije i da će uložiti napore da oporave degradirano zemljište. Uprkos ovim obećanjima, vlade mnogih država nisu uskladile svoje zakone kako bi se postigli ciljevi planirani za 2030. godinu.
Ovo se dešava iako su ekonomski benefiti sveta bez degradiranog zemljišta očigledni. Samo u Evropskoj uniji, degradacija kvaliteta zemljišta košta države na desetine milijardi evra godišnje.

Skoro 10% Evropske unije je pod pretnjom širenja pustinja, naročito Portugal i Bugarska.

„Ovaj atlas pokazuje na koji način je EU pod uticajem dezertifikacije i naglašava važnost akcija za zaštitu zemljišta i održive upotrebe zemlje i vode u poljoprivredi, šumarstvu i energetskom sektoru,“ izjavio je Karmenu Vela, komesar za zaštitu životne sredine i ribarstvo.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Kompanija Tesla potražuje milion dolara odštete

Photo-illustration: Pixabay

 

Photo-illustration: Pixabay

Kompanija Tesla podnela je tužbu protiv jednog bivšeg zaposlenog zbog hakovanja u sisteme električnih automobila i prenošenja poverljivih informacija trećim licima, piše BBC.

Ukradene informacije uključuju fotografije i video zapise o proizvodnim sistemima kompanije, navodi se u tužbi.

U Tesli tvrde da je zbog toga ta kompanija pretrpela “značajnu i kontinuiranu štetu”.

Pored tužba, kompanija je svojim zaposlenima poslala elektronsku poruku u kojoj opisuje incident.

Iz Tesle tvrde da je radnik, bivši tehničar, bio ljut zbog toga što je premešten na drugo radno mesto.

Kaže se i da je on priznao neke od aktivnosti nakon što ga je firma suočila sa dokazima.

Kompanija Tesla potražuje milion dolara odštete.

Izvor: N1

Milisav Pajević

Izgradnja hidroelektrane „Buk Bijela“ počinje za nekoliko meseci

 

Foto: Energetika.ba / FENA
Foto: Energetika.ba / FENA

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić očekuje da „Elektroprivreda RS“ uskoro raspiše javni poziv za izbor najpovoljnije kompanije koja će izvoditi radove na izgradnji hidroelektrane „Buk Bijela“ na području Foče.

– Opredelili smo se za model “ključ u ruke”, rekao je Đokić, uz uveravanje da su osigurani svi uslovi da se te aktivnosti ubrzano sprovode.

Smatra da bi radovi na tom energetskom projektu, o kojem se godinama priča, trebalo da počnu narednih meseci, odnosno do kraja ove godine.

Iz opozicije su ranije upozoravali da pred svake izbore vlast u Republici Srpskoj gradi “Buk Bijelu”.

Odgovarajući na pitanja poslanika na nedavnoj sednici entitetskog parlamenta, ministar Đokić je dodao da je dosad investirano oko 70 miliona KM na pripremne radove na lokaciji gde bi trebalo da se gradi hidroelektrana “Dabar”.

Pripremljen je, kaže, tender za izbor izvođača i nabavku mašinske i elektroopreme.

Izvor: Energetika.ba /Fena

Milisav Pajević

Veliki lov na biljke organizovan na lokaciji Kaone

U slavu početka leta, Darvinovi posmatrači iz Predškolske ustanove “Suncokreti” iz Vladimiraca, bili su u “Velikom lovu na biljke” sa svojim drugarima iz Iriga, Ljiga, Vrdnika i Krušedola.

Lokacija je bilo Kaone, a skoro 50 Darvinovih posmatrača pokazali su stečene veštine u mapiranju staništa i determinaciji biljaka karakterističnih za barska i šumska područja.

Biljke nisu sakupljane, bile su samo prepoznavane sa ID kartica.

Da podsetimo u aktivnostima „Velikog lova na biljke“ učestvuju deca kroz raznovrsne naučne procese,  kako bi izgradili tehničke veštine i razumevanje kao temelj razvoju kritičkog razmišljanja i dali doprinos naučnom znanju i  očuvanju rada. 

Projekat „Veliki lov na biljke“ je, zahvaljujući Toyota Fond za Evropu, od 2015. godine uveden i u međunarodni program Eko-škole, što znači da su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine dobili prava da koriste sva obrazovna sredstva i metode razvijene u okviru projekta.

Eko-škole u Srbiji su sa radošću i uzbuđenjem prihvatile projekat i svoje prve istraživačke „otiske“ ostavile na svojim Mapama staništa i napravljenim karticama o biljnim i životinjskim vrstama iz svog okruženja.

Od predškolaca (uzrast 5-6 godina), do „petaka“ (uzrast 10-11 godina), u skoro 50 Eko-škola u Srbiji koračalo se Darvinovim stazama i pokušalo da se razume svet malih stvorenja u našim školskim dvorištima, koji žive paralelno sa nama, a čijeg postojanja uglavnom nismo svesni.

Milisav Pajević

Završeno finalno takmičenje PowerUp! u Pragu

Foto: InnoEnergy
Foto: InnoEnergy

Srpski startap Solagro sa svojom inovativnom presom za reciklažu ušao je u 15 najboljih startapova od ukupno 300 evropskih timova koji su se prijavili na prestižno PowerUP! takmičenje iz oblasti čiste tehnologije i energetske efikasnosti, u organizaciji evropske kompanije InnoEnergy. Na finalu koje je nedavno održano u Pragu, pred preko 200 predstavnika industrije i investicionih fondova, Solagrov tim koji čine Nemanja Janić, Marko Kaličanin i Đorđe Đorđević, zainteresovao je investitore iz Grčke, Mađarske i Bugarske, sa kojma će nastaviti dalje pregovore oko plasiranja proizvoda na tržište EU. Ovo je veliki uspeh za Srbiju, jedinu zemlju izvan Evropske Unije koja je imala predstavnika na PowerUp!-u.

Solagrova pametna presa je mašina za presovanje limenki koja zajedno sa aplikacijom „Solagro – budućnost reciklaže“ čini inovativni sistem za reciklažu koji ovaj proces pretvara u zanimljiv i inspirativan sadržaj za korisnika. Pametna presa komunicira sa korisnicima objašnjavajući im kako da recikliraju, a nakon završetka procesa poklanja korisniku određeni kod koji je potrebno uneti u mobilnu aplikaciju, koja ga konvertuje u poene. Kada sakupi dovoljno poena korisnik osvaja neku od vrednih nagrada koje obezbeđuju Solagrovi partneri.

Foto: InnoEnergy

Inače, prvu nagradu u vrednosti od 30.000 evra osvojio je startap Zubax Robotix iz Estonije, drugu od 10.000 evra WellParko iz Litvanije, a treću u iznosu od 5.000 evra Neuron Soundware iz Češke.

“Učestvovanje na ovako prestižnom događaju, sa stotinama inovativnih startapova iz cele Evrope  bilo je neverovatno iskustvo. Ostvarili smo bitne, neposredne kontakte sa investitorima, koji nam mogu pomoći u daljem razvoju našeg proizvoda, dok Green for Growth, investicioni fond za sada prednjači u namerama. Bila nam je čast da predstavljamo Srbiju u samom vrhu evropske  cleantech scene”, izjavio je Nemanja Janić iz Solagra.

“Tokom sedam godina od osnivanja, InnoEnergy je investirao dve milijarde evra u inovativne projekte. Zahvaljujući našoj podršci osamdeset proizvoda je do sada plasirano na tržište. Sada i pobednik PowerUp-a ima tu sjajnu priliku”, rekao je Kristo Balinov, direktor za poslovni razvoj InnoEnergy-a za Centralnu Evropu, i predsednik žirija.

Foto: InnoEnergy

O važnosti ovog takmičenja za inovacije u oblasti čiste tehnologije i energetike svedoči prisustvo predstavnika svih velikih evropskih energetskih kompanija:

“PowerUp! nas hrani svežim idejama i rešenjima iz celog regiona. Ponosni smo što sponzorišemo ovaj događaj već drugi put. Dok transformišemo našu kompaniju, učestvovanje u ovakvim takmičenjima, sa startapovima, igra veoma bitnu ulogu u našoj strategiji”, istakao je Zsolt Winnkler, direktor Open Innovation Hub-a u Mol Grupi, i član žirija.

“Znamo da možemo da rastemo u budućnosti koja nosi brze promene, uz pomoć održivih rešenja inovativnih startapova. Kao Enerjisa, ponosni smo što smo deo PowerUp!-a, koji nas spaja sa najinovativnijim idejama iz cele Evrope”, podvukla je Gul Erol, direktorka za tehnološki razvoj Enerjisa, dok je Michal Mackowiak, direktor inovacija u Rafako S.A pojasnio da su predstavnici ove kompanije jako zadvoljni što su ove godine pored energetskih kompanija na takmičenju učestvovale i one iz sfere elektromobilnosti i pametnih gradova.