Home Blog Page 1065

OPEK ne može samostalno biti kriv za probleme u naftnoj industriji

 

Foto: www.opec.org
Foto: www.opec.org

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) branila se od nedavnih zahteva američkog predsednika Donalda Trampa za većom proizvodnjom tog energenta, istaknuvši kako ona za to ne snosi odgovornost.

Tramp je nedavno OPEK prozvao odgovornim za rast cene nafte i pozvao taj savez da učini nešto po tom pitanju.

OPEK ne može samostalno biti kriv za probleme koji se događaju u naftnoj industriji, no u isto vreme odgovaramo na tu situaciju u sklopu mera koje smo doneli na našem poslednjem susretu u junu, rekao je predsednik te organizacije Suhail al-Mazroej.

Članice OPEK-a su Iran, Irak, Kuvajt, Saudijska Arabija i Venecuela, osnivači tog saveza, kao i Katar, Indonezija, Libija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Nigerija, Ekvador, Gabon, Angola, Ekvatorijalna Gvineja i Kongo, države koje su priključile kasnije, stoji na službenim stranicama.

Predsednik OPEK- a je istakao da je savez spreman saslušati sve države koji su veliki proizvođači nafte, među njima i Sjedinjene Američke Države.

OPEK se u junu odlučio na skromno povećanje proizvodnje nafte, nakon što je saudijski čelnik nagovorio neprijateljski Iran na saradnju i posle poziva velikih potrošača tog energenta na smanjivanje njegove cene.

Cena nafte raste celu godinu, a tomu doprinosi i sve veća potražnja. U maju je barel nafte po prvi put u tri i po godine dostigao cenu od 80 dolara.

Mazroej, koji vrši i funkciju ministra energetike Emirata, ističe kako članice OPEK-a imaju kapacitet nositi se s bilo kakvim poremećajima u svetskom snabdevanju naftom. OPEK teži ravnoteži između ponude i potražnje, a ne određivanju cene, naglasio je Mazroej i rekao kako samo njegova država ima dodatni kapacitet od 400 do 600 hiljada barela dnevno.

Poručio je i kako ne vidi potrebu održavanja vanrednog sastanka OPEK-a pre dogovorenog susreta u decembru.

Milisav Pajević

U Crnoj Gori zbog prisustva pesticida uništeno 52 tone limuna i paprika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Crnoj Gori su inspektori Uprave za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove tokom maja meseca uništili oko 52 tone limuna i paprika, odnosno 40 tona limuna i gotovo 12 tona paprika zbog utvrđenog prisustva povišene vrednosti pesticida, konkretno rezidualnog pesticida i methomyl-a.

U izveštaju Uprava za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove navodi se da je zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtevima bezbednosti hrane i hrane za životinje zabranjen uvoz devet pošiljki, ukupne težine oko 7,9 tona.

Osim limuna (40.020 kilograma) i paprika (12.000 kilograma), uništena je i jedna pošiljka banana, težine 2.106 kilograma, zatim jedna pošiljka voćnog sadnog materijala 137 komada, kao i pošiljka sadnog materijala lovora 42 komada.

Takođe, uništeno je i 25.000 kilograma hrane za životinje, a kao razlog je navedena povišena vrednost aflatoksina.

Fitosanitarna inspekcija je u maju izvršila pregled ukupno 1.323 pošiljke i to pri uvozu 1.277 pošiljki i 46 pošiljki u provozu.

Izdato je devet rešenja o zabrani uvoza pošiljki i tri rešenja za uništenje robe. Ukupno je uzeto 410 uzoraka, od čega devet nije odgovarao propisanim zahtevima bezbednosti hrane, navodi se u izveštaju Uprave, prenose crnogorski mediji.

Takođe, izvršen je pregled 1.483 uvezene pošiljke hrane neživotinjskog porekla i 367 pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.

Milisav Pajević

Japan: U poplavama uzrokovanim kišom život izgubilo više od 100 ljudi, a raseljeni milioni

Foto-ilustracija: Pixabay

Bar 155 stanovnika Japana izgubilo je život u istorijskim poplavama i klizištima koja su prošlog vikenda zadesila ovu azijsku zemlju. Čak 5 miliona ljudi trebalo bi da bude evakuisano iz svojih domova, a gotovo stotinu ih proglašeno je nestalim. Nesrećne okolnosti u kojima su se našli Japanci prouzrokovane su neuobičajeno obilnim padavinama. Na desetine hiljada spasilaca suprotstavlja se blatu i narastajućoj vodi i probija kroz ruševine kako bi spasilo građane koje su poplave zarobile u njihovim kućama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prestižne engleske dnevne novine Guardian katastrofu su opisale kao “najveću prirodnu nepogodu koja je snašla Japan još od 2011. godine” kada se država istovremeno borila na nekoliko frontova – sa razarajućim zemljotresom, cunamijem i nuklearnom krizom. Meteorološka agencija je, s druge strane, upotrebila kovanicu “situacija ekstremne opasnosti”.

Najteže kiše u proteklih nekoliko decenija dovele su do uništenja mnogih delova japanske teritorije, a posebno su bile pogubne po Hirošimu i jugozapadne oblasti. Vlastima je otežana procena pričinjene štete i broja žrtava.

Zbog “crnog oblaka” koji se nadvio nad njegovom zemljom, premijer Šinzo Abe otkazao je svoje putovanje u Evropu i na Srednji Istok i proširio potragu i akcije spasavanja kapacitetom od 73 hiljade pripadnika odbrambenih sila, policije, vatrogasaca i obalske straže. U nedelju, Abe je napore za pronalaženje “nasukanih” označio kao “trku s vremenom”.

Iako su poplave koje je Japan pretrpeo za vikend, bile do sada neviđene, one su istovremeno bile i očekivane. U vladinoj studiji iz 2012. godine “Klimatske promene i njihov uticaj na Japan” predviđen je obrazac porasta količina padavina kao posledica upravo globalnog zagrevanja.

Jelena Kozbašić

Električni automobili prete da nadmaše automobile sa konvencionalnim motorima

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju agencije Energeia i Australijske agencije za obnovljivu energiju (ARENA), električni automobili će se za šest godina izjednačiti s konvencionalnim automobilima kada je reč o dometu i brzini punjenja.

Australija zaostaje kada je reč o prodaji električnih automobila, jer oni danas čine 0,1 posto tržišta. Problem ove zemlje je i što nije gusto naseljena pa se nameće i problem infrastrukture.

Nije novost da će niže cene, brže punjenje i široka mreža stanica za punjenje omogućiti električnim automobilima da nadmaše automobile s konvencionalnim motorima, samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi u zemljama širom sveta.

Prognoze govore da će prodaja električnih automobila polako rasti u narednih 10 godina, a potom će se taj rast ubrzati od 2027. godine. To je osnovni scenario bez dodatne podrške.

Ako vlade uvedu podsticaje, prodaja bi mogla biti ubrzana najranije 2021. godine. Plug-in automobili bi do 2030. godine zauzimali 50 posto tržišta, a do 2050. bi 90 posto cele flote bili električni automobili.

Proizvođači automobila već duže vreme najavljuju da će prestati proizvoditi vozila koja koriste samo motore sa unutrašnjim sagorevanjem, tako da je tranzicija na električne automobile neizbežna.

Milisav Pajević

Izvor: Energetika.ba / Klix.ba

Brošura „Branje šumske borovnice“

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

U cilju podizanja svesti o potrebi pravilnog branja šumske borovnice, a u cilju očuvanja ove višestruko značajne biljne populacije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore izradilo je brošuruBranje šumske borovnice“.

Brošura, između ostalog, sadrži zakonske propise za sakupljanje šumske borovnice u komercijalne svrhe, preporuke za berače i otkupljivače, kao i posledice nesavesnog branja upotrebom grebena.

Brošuru možete pogledati i preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Zrenjanin podstiče razvoj pčelarstva

 

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić potpisao je juče, u Baroknoj sali Gradske kuće, ugovore sa 30 pčelara sa teritorije Grada Zrenjanina na osnovu Konkursa za dodelu sredstava za nabavku pčelinjih društava i košnica, koji je raspisao Grad Zrenjanin.

Gradonačelnik Janjić je izrazio zadovoljstvo što je program mera za podršku pčelarima, koji je pokrenut prošle godine, naišao na izuzetno interesovanje proizvođača meda, a kako je naveo, iz tog razloga pomoć im je pružena i ove godine.

– Poslednjih godina izdvajamo sredstva za podsticaj naših poljoprivrednika, od prošle godine i za pčelare sa tri miliona dinara, što je iznos opredeljen i ove godine. Vidimo da je interesovanje veće od ponuđenog novca, tako da ćemo ove godine najverovatnije raspisati još jedan konkurs, od dva miliona dinara, rekao je Čedomir Janjić.

Gradonačelnik je kazao da domaćinstvu – registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, pripada po sto hiljada dinara koje kroz košnice, konkretno, pet košnica u roku od pet godina, vraća gradu, a one će biti deljene, pre svega, mladim poljoprivrednicima.

Milisav Pajević

Najboljim projektima dodeljena prva tranša zelenih inovacionih vaučera

 

Foto: inovacionivauceri.ebrd.rs
Foto: inovacionivauceri.ebrd.rs

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodelila je najboljim projektima prvu tranšu od 300.000 evra u vidu zelenih inovacionih vaučera.

Radi se o preduzetnicima koji uz pomoć nauke imaju najbolje projekte za energetsku efikasnost , klimatske promene i ekološku zaštitu.

– Reč je o vaučerima koji najbolje odgovaraju na klimatske promene. Dakle, to je zelena ekonomija i trojstvo u kojem male firme dolaze do znanja preko nauke, koju mi finansiramo, i o inovativnim proizvodima koji lakše dolaze do sufinansiranja i tržišta, kaže Šarlot Rue, direktor EBRD-a za Jugoistočnu Evropu.

I ekonomija ima svoje trendove. Sada je svetski trend takozvana zelena ekonomija jer osim što je inovativna lakše nalazi put do tržišta uz bolju cenu.

Podsetimo, zelene inovacione vaučere Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u ukupnoj vrednosti od 300.000 evra, do sada u dva poziva,  dobila je 21 srpska kompanija iz različitih oblasti privrede i za ta sredstva one će moći da angažuju naučnike sa različitih fakulteta i instituta, koji će im pomoći u razvoju njihovih proizvoda.

U toku je treći poziv za prijave za zelene inovacione vaučere, koji je otvoren do 31. avgusta ove godine. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) poziva sva zainteresovana preduzeća da u saradnji sa svojim izabranim istraživačko- razvojnim organizacijama popune prijavni obrazac i pošalju ga na inovacionivauceri@ebrd.rs.

Milisav Pajević

Zbog nedostavljanja izveštaja Agencija za zaštitu životne sredine pokrenula prekršajne prijave

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je dostavila Prekršajnom sudu u Beogradu 1981 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih lica i preduzetnika koji nisu ispunili svoje obaveze izveštavanja za 2017. godinu o uvozu proizvoda koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Rok za predaju izveštaja o posebnim tokovima otpada za 2017. godinu bio je do 31. marta ove godine.

Podsetimo, obavezu podnošenja godišnjeg izveštaja o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada imaju sva pravna lica i preduzetnici koji proizvode ili uvoze proizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Ova obaveza se takođe, odnosi i na udruženja, fondacije i slične organizacije, a koje su vršile uvoz proizvida koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Milisav Pajević

Ujedinjene nacije upozoravaju na preteran izlov ribe u okeanima

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U jednoj trećini svetskih okeana izlov ribe je preteran, a globalna potrošnja ribe je na istorijski najvišem nivou, navode Ujedinjene nacije u najnovijem izveštaju, upozoravajući na pretnju održivosti tog ključnog izvora proteina za milione ljudi širom sveta.

Prekomeran ribolov je naročito izražen u delovima sveta u razvoju, gde se mnogi ljudi već bore s problemom obezbeđivanja dovoljno nutritivne hrane, piše u izveštaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO).

Na globalnom nivou, procenat izlovljene ribe u magacinima je porastao do neodrživog nivoa od 33,1 odsto u 2015. godini, sa 31,4 procenta u 2013. godini i 10 odsto u 1974.

Potrošnja ribe je dostigla istorijski rekord od 20,2 kg po osobi u odnosu na devet kilograma 1961. godine, navodi se u izveštaju i dodaje da se očekuje dalje povećanje potrošnje s rastom svesti potrošača u pogledu brige o vlastitom zdravlju.

Trenutno, 3,2 milijarde ljudi se oslanja na ribu, koja u njihovom unosu životinjskih proteina u ishrani učestvuje sa skoro 20 odsto.

Uzgoj ribe u ribnjacima ili akvakultura – najbrže rastući poljoprivredni sektor u proteklih 40 godina – u velikoj meri je zaslužan za povećanje dostupnosti ribe u svakodnevnoj ishrani, ističe FAO.

Sa daljim smanjenjem izlova na otvorenom moru, sve više zemalja će se okretati razvoju farmi ribnjaka. Vlada u Alžiru podstiče farmere u Sahari da gaje ribu kako bi povećali svoje prihode i proizvodnju ribe.

Kritičari međutim kažu da to može naneti štetu životnoj sredini i doneti bolesti i širenje invazivnih životinjskih vrsta u divljini.

Milisav Pajević

Papa Franja pozvao vlade da se posvete borbi protiv globalnog zagađenja

 

Foto: Vatican Media
Foto: Vatican Media

Poglavar Rimokatoličke crkve Franja pozvao je vlade da se posvete borbi protiv globalnog zagađenja, navodeći da bi klimatske promene, stalan neodrživi razvoj i nekontrolisana potrošnja prete Zemlju pretvore u pustinju i gomilu smeća.

Papa Franja uputio je poziv za očuvanje planete na konferenciji u Vatikanu kojom se obeležava treća godišnjica od vatikanskog dokumenta ( Vatikanska deklaracija ) kojim se podržava Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine.

Papa Franja je pozvao vlade da poštuju obaveze iz Pariskog sporazuma, navodeći da institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke igraju važnu ulogu u ohrabrivanju reformi i promociji održivog razvoja.

– Postoji realna opasnost da budućim generacijama ostavimo jedino smeće, pustinje i otpatke, rekao je Papa Franja.

Ova Konferencija poslednja je u nizu inicijativa Vatikana za buđenje svesti o klimatskim promenama i uticaju koji one imaju na najsiromašnije i najmarginalizovanije slojeve stanovništva.

Milisav Pajević

Najčešći otpad u Jadranskom moru

 

Kako bi ukazala na problem zagađenja Jadranskog mora, hrvatska inicijativa “Green Sail” napravila je infografiku na kojoj su predstavili predmete koje ljudi najčešće bacaju u Jadran i vreme potrebno da se razgrade.

Vreme da se razgradi kora od banane je mesec dana, dok je za kartonsku kutiju neophodno duplo više vremena.

Opušak od cigarete i čarapa se razgrađuju pet godina, dok je za čašu od stiropora ili bovu neophodno pola veka.

Automobilska guma ima vek raspada od dve hiljade godina, dok je za staklenu bocu potreban duplo duži period.

– Turistička sezona se polako zahuktava zbog čega smatramo da je ovo savršeno vreme za objavu ovakvog sadržaja, istakli su iz “Green Sail-a“.

Ova organizacija podseća i ukazuje na zagađenje Jadrana, kako bi osvestili nautičare, turiste i lokalnu zajednicu o tom rastućem problemu.

Milisav Pajević

Foto: Green Sail

Poslanici evropskih Zelenih pokrenuli peticiju protiv jednokratne plastike

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Trgovački lanci koji posluju na području Evropske unije mogli bi uskoro dobiti potpise evropskih građana kojima od njih traže da se zauzmu protiv korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu.

Poslanici evropskih Zelenih pozvali su Evropljane da potpišu peticiju kojom se pozivaju trgovački lanci “da rade sa nama protiv jednokratne plastike smanjujući količinu plastične ambalaže koja se koristi u trgovinama i prevozu robe”.

– Pozivamo trgovačke lance da stupe u kontakt sa svojim dobavljačima kako bi zatražili od njih da smanje beskorisnu ambalažu i ponude alternativu svojim klijentima kad god je to moguće. Pozivamo trgovačke lance da rade pritisak na donosioce odluka u svojim zemljama i u Briselu da se dogovore o obavezujućim i konkretnim novim pravilima za smanjenje proizvodnje beskorisne plastike, navodi se u peticiji.

Autori peticije smatraju da se, prilikom kupovine, u korpama nađe velika količina “nepotrebne plastike“.

– Bezbrojne jednokratne plastične kese koriste se za pakovanje voća i povrća, čak i hrana sa sopstvenom prirodnom zaštitom ponekad dolazi s dodatnim plastičnim omotom, ističe se u peticiji.

Podsetimo, Evropska komisija je nedavno predložila da se na tržištu Evropske unije zabrane jednokratni plastični proizvodi, poput štapića za uši i plastičnih slamčica koji bi se ubuduće morali izrađivati od održivijih materijala. O predlogu Evropske komisije tek treba da se izjasne države članice EU-a i Evropski parlament.

Milisav Pajević

Šest načina da kroz modu budete odgovorniji prema životnoj sredini i društvu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjih 50 godina, dogodile su se dramatične promene u svetu mode. Proizvođači su, smanjivanjem cena, učinili da poslednji trendovi više nisu rezervisani isključivo za elite. Mnoge devojke mogu sebi da priušte sjajnu crvenu lakovanu suknju, a momci uske farmerke sa rupama na kolenima. Ipak, ovi komadi vrlo verovatno neće im potrajati duže od samih trendova. Ovaj fenomen označen je kao „fast fashion“ (brza moda). Ultimativni cilj je povećanje prodaje kroz plasiranje novih trendova na nedeljnom nivou. Cene su niske zato što se proizvode ogromne količine odeće napravljene od jeftinih sintetičkih tkanina i korišćenjem veštačkih boja. Radnici koji tu istu odeću proizvode dobijaju niske plate – ili ih čak ne dobijaju uopšte.

Društvo, opsednuto beskompromisnom potrošnjom, lako poklekne porivu da poseduje nešto novo i „trendi“, pa još po pristupačnoj ceni. Psiholozi tvrde da će ljudi radije da gomilaju jeftinu garderobu kratkog veka nego da investiraju u nekoliko komada odeće koji bi im potrajali duže.

Ipak, kako bismo pomogli svojoj planeti, morali bismo da se odupremo nagonu gomilanja odeće lošeg kvaliteta i zatrpavanju deponija njome.

Evo nekoliko načina kako da kroz modu pokažemo veću odgovornost i brigu za životnu sredinu.

1. Vršite čistke u svom ormanu! Donirajte i reciklirajte!

Ukoliko i zgrešite povremeno i kupite pokoju stvar koju ne nosite onoliko koliko ste mislili da ćete u trenucima kupovine, budite iskreni sami prema sebi i rešite je se.

Ako je očuvana, možete da je prosledite domovima za stare ili za nezbrinutu decu, te im na taj način “utrti” put do nekoga ko će im udahnuti nov život. “Vaskrsenje” mogu da dožive i u reciklažnim centrima gde će postati tkanina za neke nove modne komade.

Lanac prodavnica H&M koji ima prodajne objekte u nekoliko mesta u Srbiji, donosiocima stare, nepotrebne odeće na reciklažu, nudi popust od 15 odsto.

Imajte na umu da je svaki izbor bolji od onog da taj minić za koji mislite da je prekratak za vas ili teksas jakna koju je vaše dete preraslo – leži u mraku garderobera zapostavljen ili da završi na smetlištu.

2. Perite veš na odgovoran način!

Da li ste znali da u toku jednog ciklusa pranja standardna veš-mašina potroši 170 litara vode, a da prosečan stanovnik Afrike svoje dnevne potrebe ispuni sa svega 47 litara?

Voda je dragocen resurs, a čovečanstvo postaje sve više zabrinuto oko njene potencijalne nestašice u budućnosti. Priliku da date svoj doprinos očuvanju vode imate i kroz pranje veša.

Trudite se da, bez preke potrebe, ne uključujete polunapunjenu veš-mašinu.

Zašto neke komade ne biste oprali “na ruke”? Na ovaj način, uštedeli biste određene kapacitete vode, a istovremeno i produžili rok svojoj odeći, pošto se ručno pranje i preporučuje kao manje štetno i po robu samu.

Često pranje farmerki i druge odeće od teksasa je nepotrebno. Ukoliko su i dalje čisti, ali su poprimili čudan miris, komade od ovog materijala stavite tokom noći u frižider. Hladnoća će da ubije bakterije koje izazivaju smrad a neće se odraziti na boji i obliku garderobe.

3. Sušite odeću prirodno!

Slična logika o veš-mašinama primenjiva je i na sušilice. Procenjuje se da su upravo one te koje “crpe” 12 odsto ukupne energije koju upotrebi jedno domaćinstvo. Ovo je posebno nefikasno kada uzmemo u obzir da nam za sušenje odeće je na raspolaganju neiscrpni energetski izvor – Sunce.

4. Pogledajte šta piše na etiketi iza “made in…”!

Roba koju nosimo verovatno je proputovala više kilometara nego što ćemo mi sami čitavog svog života.

Većina odeće i obuće koju posedujemo došla nam je iz Azije. Za njen transport bila su neophodna fosilna goriva. Između njenog zagađenja prirodnog okruženja u toku proizvodnog procesa u fabrikama i zagađenja koje predstavlja Zemlji po završetku svog života, na deponijama, odvija se i treće. Ma kojim prevoznim sredstvom nam garderoba bila dostavljena, ona, indirektno, utiče na zagađenje vazduha i povećanje efekta staklene bašte. Stoga bi, kada već proširujemo kapacitete svojih ormana, trebalo da se odlučimo za lokalne proizvođače ili second-hand prodavnice.

Ovako, naša kupovina neće biti samo ekološki osveštena, već i društveno. U mnogim azijskim zemljama, dovodi se u pitanje tretman i (pot)plaćenosti radnika.

5. Uposlite ruke!

Ukoliko vam je neka košulja dosadila, odsecite joj rukave ili je ukrasite cirkonima. Na internetu možete da pronađete mnogo različitih uradi sam projekata za osvežavanje vašeg ormana. Uz malo novca i vremena, imaćete potpuno novu košulju.

Ako ste progoreli neku majicu, cigaretom ili peglom, rešenje bi mogle da budu različite zabavne zakrpe koje za sitne pare možete da pronađete u kineskim radnjama i kod prodavaca tekstila i pozamanterije. Postupak njihovog prilepljivanja za garderobu izuzetno je lak.

6. Odužite se prirodi i inspirišite druge da vam se pridruže!

Zasadite drvo kako biste “zarobili” svaki dodatni atom ugljen-dioksida koji lebdi u vazduhu zbog dopremanja vaših pantalona iz Kine. Ukažite svojim bližnjima zašto bi trebalo da slede vaš pozitivan primer i usvoje neke od ekološki i društveno odgovornih modnih mera.

Jelena Kozbašić

Održana obuka “Otpad i upravljanje otpadom”

 

Foto: EkoNetSrbija

U Požegi je od 5. do 8. jula održana Obuka za izgradnju kapaciteta partnerskih organizacija mreže “EkoNet” (Forca Požega, Proaktiv Niš, Edukativni centar Kruševac i Somborski Edukativni centar) za bavljenje temom “Otpad i upravljanje otpadom“.

O cirkularnoj ekonomiji predavanja su imali Igor Jezdimirović iz udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine” i Mirko Popović, ekspert Regionalnog centra za životnu sredinu, dok je Kristina Cvejanov izlagala na temu unapređenja sistema upravljanjem otpadom.

Obuka održana u okviru projekta “EkoNet” koji se realizuje uz podršku Programa podrške civilnom društvu u oblasti životne sredine “CSOnnect” koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

BiH aktivna na 22. sednici SBSTTA Konvencije o biološkoj raznovrsnosti

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

22. sednica Savetodavnog naučnog tehničkog i tehnološkog tela Konvencije o biološkoj raznovrsnosti održana je u Montrealu od 2. do 7. jula ove godine.

Savetodavno naučno, tehničko i tehnološko telo Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (Subsdiary Body on Scientific, Technical and Technological Advice – SBSTTA) predstavlja pomoćno telo Konferencije stranaka (COP) i podnosi redovne izveštaje o svim aspektima svoga rada u naučnom, tehničkom i tehnološkom smislu.

Osnovne funkcije SBSTTA-e podrazumevaju: davanje procena statusa biološke raznovrsnosti; davanje procena mera preduzetih u skladu s odredbama Konvencije o biološkoj raznovrsnosti i odgovoriti na pitanja važna za COP.

Na 22. sednici SBSTTA-e kao predstavnik Bosne i Hercegovine ujedno i član biroa za region istočne Europe, učestvovala je prof. dr Senka Barudanović.

Tačke dnevnog reda o kojima se diskutovalo na sedinici bile su: Informacije o digitalnom sekvencioniranju genetskih resursa; Procene i upravljanje rizicima vezanim za žive modifikovane organizme (LMO); Sintetska biologija; Unapređeni naučni izveštaj o napretku prema ciljanim Aichi ciljevima i o načinima ubrzanja napretka; Zaštičena područja i druge mere za poboljšanje zaštite i upravljanja;  Morska i obalna biološka raznovrsnost, ekološki i biološki značajna morska područja, antropogena podvodna buka i morski otpad, biološka raznovrsnost u hladnovodnim područjima i prostorno planiranje morskih područja; Biološka raznovrsnost i klimatske promene: ekosistemski baziran pristup prilagođavanju klimatskim promenama i smanjenje rizika od katastrofe; Strane invazivne vrste; Zaštita i održiva upotreba polinatora; Drugi program rada Međuvladine platforme o biološkoj raznovrsnosti i uslugama ekosistema.

Prof. dr Senka Barudanović kao član biroa za region istočne Evrope imala je priliku da iznese najnovije informacije za područje Bosne i Hercegovine, između ostalog informacije o statusu polinatora, BES-Net trijalogu koji se održao u Sarajevu (18.- 20. oktobar 2017.), i pristupu koaliciji “Promocija polinatora”, koju je Bosna i Hercegovina potpisala u okviru 6. Plenarne sednice IPBES-a (Međuvladina platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema) potpisivanjem Deklaracije o članstvu, kao država BiH je izrazila svoju spremnost za buduće korake ka zaštiti polinatora i njihovih staništa.

Propratne aktivnosti u okviru sednice su vezane za tehničku podršku i savetovanje za izradu 6. nacionalnog izveštaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti i predstavljanje platforme UN Biodiversity Lab koja ima za cilj globalno mapiranje i interaktivno predstavljanje geo- prostornih podataka koji su od značaja za biološku raznovrsnost na globalnom nivou, a takođe, imaju i značaj za izradu indikatora i proces izveštavanja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti.

Milisav Pajević

U Kragujevcu dodeljene nagrade za najlepša dvorišta 2018.

 

Foto: Milisav Pajević

Nagradu za najlepše dvorište u okviru manifestacije “Dani otvorenih dvorišta“ koju uz podršku grada Kragujevca organizuju Gradska turistička organizacija u saradnji sa Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj i JKP “Zelenilo“, osvojila je Dragana Stojadinović iz Šumarica.

Nagrada za najlepše dvorište, kao i ostalim pobednicima manifestacije u ovoj godini, koji su se takmičili u kategorijama najlepše park, najlepše etno dvorište i najlepši detalj, dodeljene su prošle nedelje na svečanosti u zgradi Gradske uprave.

Prvu nagradu za najlepše park dvorište ponela je Marija Jevtić iz Kormana, najlepše etno dvorište po oceni Komisije sastavljene od predstavnika organizatora takmičenja ima Slađana Ješić iz Vlakče, a prva nagrada za najlepši detalj pripala je Nadi i Branislavu Gajić iz Vlakče.

Čestitajući dobitnicima i organizatorima na još jednoj uspešnoj manifesticaciji, Radomir Erić, član Gradskog veća za privredu je kazao da “Dani otvorenih dvorišta“ pružaju značajan doprinos predstavljanju Kragujevca u Srbiji a i šire. Imajući u vidu da je Kragujevac u postupku kategorizacije kao turističke destinacije Srbije, ova manifestacija ima značajne kvalitete u turističkoj ponudi, dodao je Erić i izrazio nadu da će sledeće godine biti još više takmičara i ponuda još bogatija.

Manifestacija “Dani otvorenih dvorišta“ počela je 2007. godine u sela Vlakča i ovo je 12 put da se održava u organizaciji GTO Kragujevac. Ove godine prijavilo se više od 80 učesnika iz 22 sela sa teritorije grada.

– U narednom periodu nastojaćemo da naše domaćine animiramo da učestvuju u još većem broju, jer ova manifestacija nije od onih koja se meri brojem posetilaca, već je njen krajnji rezultat podizanje nivoa kvaliteta života ljudi na selu, čišćenje seoskih deponija i težnja ka lepo uređenoj životnoj sredini i okolini za kojom ćemo se okretati i kojoj ćemo se diviti, rekla je ovom prilikom Snežana Milisavljević, direktorka Gradske turističke organizacije Kragujevac.

Na svečanosti dodeljene su i počasne nagrade u vidu medalja i zahvalnica za domaćine koji su tokom prethodnih godina bili više puta nagrađivani.

Milisav Pajević