Home Blog Page 1066

Timovi Sektora za vanredne situacije na terenu i u pripravnosti

 

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije Predrag Marić izjavio je da su svi timovi Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova na terenu i u pripravnosti.

Marić je naveo da je Republički hidrometeorološki zavod i najavio da će doći do obilnih padavina na teritoriji Republike Srbije.

– Najviše problema bilo je u Aranđelovcu, gde je evakuisano pet osoba, dok je u ostalim mestima bilo oštećenja infrastrukture, odnosno puteva, mostova i prilaznih saobraćajnica. Istakao bih da nije bilo povređenih, kao i da u ovom trenutku nema ugroženih ljudi, rekao je Marić.

On je napomenuo da je vanredna situacija trenutno na snazi na teritoriji Čačka i devet opština.

Pripadnici Sektora za vanredne situacije, zajedno sa timovima civilne zaštite su na terenu i pratićemo situaciju, kako bi po potrebi odmah delovali, rekao je načelnik Sektora za vanredne situacije.

Milisav Pajević

Evropska komisija konsultuje građane jesu li za ukidanje letnjeg računanja vremena

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Evropska komisija pokrenula je konsultacije koje traju do 16. avgusta, a zanima je žele li Evropljani zadržati letnje računanje vremena ili ne i vole li više letnje ili zimsko računanje vremena.

Konsultacije su pokrenute na zahtev Evropskog parlamenta koji je u februaru usvojio rezoluciju, kojom je predloženo odustajanje od režima letnjeg i zimskog računanja vremena u Evropskoj uniji.

Poslanici Evropskog parlamenta smatraju da promena sata negativno utiče na mentalno i fizičko zdravlje ljudi.

U martu je, 73 posto ispitanih Nemaca kazalo da bi radije da se letnje računanje vremena ukine, po anketi nemačkog osiguravajućeg društva DAK.  No malo ih to očekuje u idućih pet godina.

Letnje računanje vremena uvedeno je u nekoliko evropskih zemalja radi čuvanja energije tokom Prvog svetskog rata.

Evropski propisi nalažu da se u satovi u Evropskoj uniji pomere napred za sat vremena zadnje nedelje u martu i vrate sat vremena nazad zadnje nedelje u oktobru.

Milisav Pajević

Većina evropskih reka i jezera podbacila na testu kvaliteta voda (izveštaj)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ogromna većina reka i jezera u Evropi nije uspela da ispuni minimum ekoloških standarda zbog pogoršanja kvalitativih osobina zemljišta i zagađenja.

Uprkos valjano napisanim zakonima Evropske unije i protokolima o biodiverzitetu, istraživači Evropske agencije za zaštitu životne sredine su u dobrom stanju zatekli tek 40 odsto ispitivanih vodenih površina. Istraživanje je obuhvatalo period od 2010. do 2015. godine.

Karmenu Vela, komesar EU zadužen za pitanja našeg okruženja, istakao je da je zabeležen blagi napredak u kvalitetu slatkih voda u odnosu na 2010. i dodao da su neophodni su udruženi napori svih korisnika voda širom Evrope da bismo suzbili zagađenje koje uzrokuju poljoprivreda, industrija i domaćinstva. “Kako bi sva jezera, reke i priobalne i podzemne vode dostigle bolji status, potrebno je da uradimo još mnogo toga”, rekao je Vela.

Ispitano je 130 hiljada vodenih basena, a najslabije rezultate imala je Engleska. Zanimljivo je da je Škotska, kao još jedan integralni deo Ujedinjenog Kraljevstva, imala mnogo više uspeha u odnosu na svoju susetkinju i “prijateljicu”. Dok je Engleska pri dnu liste o kvalitetu voda, zajedno sa zemljama centralne Evrope, stanje škotskih voda moglo bi da parira i skandinavskim. Piter Kristensen, vodeći autor izveštaj, objašnjenje za ovu situaciju pronašao je većoj gustini stanovništva, intenzivnijim poljoprivrednim praksama i boljem nadzoru vodenih tokova, a Engleskoj je savetovao da upravljanje vodama zadrži u okvirima onog u EU i nakon što se zvanično “iščlani” iz organizacije.

Studija je otkrila i razilaženje u nivou hemijskog zagađenja u površinskim i podzenim vodama. Čak 62 odsto jezera i reka bilo je zagađeno, u poređenju sa tri četvrtine uzoraka iz “podzemlja” koji su bili valjani.

Kao glavni zagađivač voda identifikovana je živa, čijem udelu u kapacitetima doprinose prekomerno korišćenje pesticida, neodgovarajući tretman otpadnim vodama i kisele kiše.

Izveštaj možete da preuzmete sa sledećeg linka: https://www.eea.europa.eu/publications/state-of-water.

Jelena Kozbašić

Šabac za razvoj hortikulture

 

Foto: Grad Šabac
Foto: Grad Šabac

Gradska uprava grada Šapca dobila je vrednu donaciju u okviru projekta “Ponovno otkrivanje mogućnosti za razvoj hortikulture kroz održivi uticaj u prekograničnom području”.

Nemanja Pajić, predsednik Skupštine grada Šapca i član projektnog tima uručio je 6. jula u dvorištu Gradske kuće gradonačelniku Nebojši Zelenoviću ključeve automobila koji će koristiti Gradska uprava Šapca.

Gradonačelnik Zelenović je podsetio da je Grad Šabac dobio potvrdu da je šampion razvoja u dve oblasti.

-Težimo da naša Gradska uprava bude efikasnija i dostupnija građanima, pa se trudimo da obezbedimo i dodatna sredstva iz projekata, kojima ćemo Šapčanima obezbediti najbolju uslugu po najnižoj ceni. Takođe nam je važna i dobra saradnja sa našim partnerima iz Bosne i Hrvatske, sa kojima pišemo kvalitetne projekte. Rezultati dobrih projekata su vidljivi, a ja sam zahvalan svim partnerima koji učestvuju u njemu. Sve što dobijemo preko ovakvih projekata će služiti da povećamo kapacitete naše Gradske uprave i da dalje razvijamo grad, rekao je gradonačelnik i dodao da Šabac pokazuje potencijal da uđe i u ozbiljnije projekte sa većim gradovima.

Nemanja Pajić, član projektnog tima, rekao je da mu je drago što Grad Šabac ima kapacitete da realizuje evropske projekte.

– Ono što je najvažnije prilikom učešća u ovakvim projektima je da stičemo nova znanja. Poznato je da je Šabac grad poljoprivrede, a cilj projekta “Ponovno otkrivanje mogućnosti za razvoj hortikulture kroz održivi uticaj u prekograničnom području” je razvoj hortikulture, poboljšanje konkurentnosti i podrška u programskoj oblasti kroz jačanje saradnje između institucija, klastera, obrazovnih i istraživačkih organizacija i preduzetnika sa ciljem da se zajednički razviju novi proizvodi i usluge, rekao je Nemanja Pajić i najavio radionice u okviru projekta i putovanja u Holandiju koja će biti organizovana za poljoprivrednike iz ovog kraja.

Bojana Mladenović, načelnica Odeljenja za društvene delatnosti, rekla je da je ovaj projekat nastavak projekta “Rosis, rosas, rosarum – 3R”, i da ga sprovode Grad Šabac i Srednja poljoprivredna škola sa domom ucenika iz Šapca u saradnji sa Centrom za tehnološki razvoj – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije, Regionalnim centarom za biotehnološka istraživanja i razvoj iz Brodsko-posavske županije i Srednjom poljoprivrednom školom “Matije Antuna Reljkovića” iz Slavonskog Broda.

Ukupna vrednost projekta je 564.258 evra, od čega je za Grad Šabac opredeljeno 152.873 evra, a finansiran je  sredstvima Evropske unije kroz program prekogranične saradnje SrbijaHrvatska.

Milisav Pajević

Laste donose sreću, proleće i vredne nagrade

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Porodica Petković iz Velike Plane ove godine dobila je priznanje za domaćinstvo sa najvećim brojem lastinih gnezda u Srbiji i nagradu od dve tone kukuruza.

Priznanje i robna nagrada uručeni su njihovom domu juče uz prisustvo medija.

Domaćinstvo Petkovića je sa 80 zauzetih gnezda seoskih lasta zauzelo prvo mesto među 96 domaćinstava iz svih krajeva Srbije.

Ovo neobično takmičenje Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije organizovalo je po drugi put.

– Kada su nam javili da smo pobedili baš smo se obradovali. Kažu da laste donose sreću, proleće, a naša porodica je dokaz da laste donose i vredne nagrade. Nagrada od dve tone kukuruza nam dolazi u pravom trenutku za naše krave, svinje i ostale životinje, izjavila je Sanja Petković koja je poslala prijavu za takmičenje.

Prema rečima domaćina Aleksandra korist od lasta je višestruka jer su se generacije u ovoj kući su toliko navikle na laste i pouzdamo se u njihovo ponašanje, pa vremensku prognozu i ne gledamo. Kad vidimo da laste nisko lete znamo da taj dan odmaramo jer će sigurno padati kiša.

– Brojne ugrožene vrste koje su hiljadama godina navikle na suživot sa čovekom sada se suočavaju sa nestankom staništa i odgovarajuće hrane jer je čovek naglo promenio način bavljenja poljoprivredom, kaže Milan Ružić, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje da primera radi, moderne štale su zatvorene, imaju mrežice na prozorima, a umesto lasta koje bi besplatno uklanjale muve, koriste se opasni otrovi. Takva poljoprivreda je sve samo ne održiva kako za prirodu, tako i za čoveka.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ kako bi podržali male poljoprivrednike koji se poljoprivredom bave na tradicionalan i za prirodu povoljan način.

Ove godine sponzori takmičenja bili su programerska firma „Mad Head Games“ iz Novog Sada i kompanija „Sto posto“ iz Velike Plane.

Milisav Pajević

Australija prva u svetu po broju kućnih baterija za skladištenje električne energije

Prošle godine Australija je postala vodeća u svetu u izgradnji rezidualnih sistema baterija za skladištene električne energije.

Ove informacije objavljene su u istraživaju naučnika Dr Alana Finkea koji je izjavio da se to dogodilo zajedno sa prodorom solarnih krovnih panela za domaćinstva.

Istraživanje pokazuje da u Australiji ima 1,8 miliona zgrada opremljenih krovnim solarnim panelima a većina njih uključuje stambene zgrade. Dr Finkel rekao je da će skladištenje energije biti presudno za budućnost elektroenergetse mreže Australije i napomenuo je da pored litijum-jonskih baterija postoji značajan interes za projekte za tzv. hidro skladištenje. On je dodao da je Australija dobro pozicionirana da bude lider u izvozu obnovljivog vodonika koji se sve više koristi za snadbevanje sa niskim ugljeničkim vidovima transporta.

„Ulazimo u doba brzih tehnoloških transformacija u proizvodnji i korišćenju električne energije. Tehnologije skladištenja energije ne samo da nam mogu pomoći u tranziciji već i učestvuju u stvaranju novih industrija, otvaranju novih radnih mesta i razvijanju izvoza,“ izjavio je Dr Finkel.

Milan Zlatanović

Izvor: liveenergynews

Održana manifestacija “Dan organskih farmi”

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Manifestacija “Dan organskih farmi” sedmi put za redom održana je u Katoličkoj porti u Novom Sadu.

Na ovoj manifestaciji izlagalo je 12 organskih proizvođača koji su izložili veliki izbor organskog voća, povrća, meda, začina kao i sušenih proizvoda i prerađevina od voća i povrća.

Dan organskih farmi” organizuje udruženje “Organski Sad Novi Sad” u kojem kažu da još uvek nema dovoljno proizvođača organske hrane, jer je potražnja za tim proizvodima mnogo veća nego što ima robe na tržištu.

Kod nas u Srbiji kvalitet organskog povrća i voća daleko je bolji, rod je mnogo manji nego u konvencionalnoj proizvodnji, samim tim i cena mora biti veća iako je ona daleko niža od cene u Evropskoj uniji, kažu domaći organski proizvođači.

Naredna osma manifestacija “Dan organskih farmi” biće održana od 30. avgusta do 18. oktobra.

Milisav Pajević

Završena poslednja faza rekonstrukcije odbrambene linije Novog Sada

 

Foto: JVP "Vode Vojvodine"
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Postavljanjem ankera na prostoru „Luke Novi Sad“ završena je i poslednja faza rekonstrukcije odbrambene linije Grada Novog Sada za odbranu od ekstremno visokih vodostaja Dunava.

Radovi su trajali nekoliko godina, od 2008. do 2012.godine, a obuhvaćene su lokacije na levoj obali Dunava u gradskoj zoni u dužini od 2,35 kilometara i 4,2 kilometara na desnoj obali kanala Novi SadSavino Selo, od ušća kanala u Dunav do hidro čvora Novi Sad.

Ugradnja ankera za montažu mobilne opreme izvedena je u dužini od oko 560 metara i zahtevala je razbijanje betonske ploče, iskop zemlje, izradu armirano-betonskog bloka i ugradnju čeličnog ankera za postavljanje stubova- nosača mobilne opreme za odbranu od poplava.

Na ovako formiranu podlogu, u slučaju nepovoljne hidrološke situacije, moguće je za nekoliko sati postaviti stubove i zatvoriti ih aluminijumskim talpama.

Kompletirana odbrambena linija, sa ostalim postojećim objektima, štiti Grad Novi Sad od velikih voda Dunava.

Vrednost radova na postavljanju ankera mobilne opreme iznosi oko 14,5 miliona dinara, a izvedeni su u roku od 90 dana.

Milisav Pajević

Utvrđen Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore juče je na održanoj 84. sednici utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine sa Izveštajem sa javne rasprave.

U cilju poboljšanja važećih rešenja, propisano je da će se za operatere koji nisu dobili integrisanu dozvolu do 01. 01. 2018. godine maksimum novčane kazne uvećati sa sadašnjih 15.000 na 40.000 evra.

Pored toga, izmenama će se obezbediti pravni osnov za svakog operatera da podnese, pored takozvanog Plana prilagođavanja, i instrument finansijskog obezbeđenja, kao garanciju za dobro izvršenje posla, koja glasi na donosioca i obnavlja se svake godine prema planiranim investicijama za narednu godinu.

Milisav Pajević

A šta ako pčele nestanu? Čovečanstvo bi imalo oko četiri godine života

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahvalite se Apis melliferi, poznatoj i kao evro-afrička medonosna pčela, za trećinu svakog zalogaja koji ćete danas pojesti. Pčelice su neopevani, neplaćeni radnici u poljoprivredi, koje svake godine donesu na milijarde evra, a da to i ne znaju. Ovog juna, u pokušaju da potcrtaju važnost pčela, radnici jednog supermarketa u Americi su privremeno izneli iz radnje sve proizvode koji direktno zavise od oprašivanja. Od 453 proizvoda, 273 je nestalo, uključujući jabuke, limun, tikvice, bundeve… Kako je to slikovito objasnila novinarka Hana Nordhaus u knjizi “Pčelarov lament” – “pčele su lepak koji održava čitav agrikulturni sistem na svetu”.

Foto-ilustracija: Pixabay

A taj lepak sada se razgrađuje. Negde oko 2006. godine, pčelari širom sveta – ali prvo u Americi – počeli su da primećuju nešto veoma uznemirujuće. Otvorili bi košnice i one bi bile pune saća, voska, čak i meda… Ali nije bilo pčela. Ovakvi slučajevi su se gomilali, i naterali naučnike da iskuju termin koji će opisati ovu misterioznu pošast – colony-collapse disorder (CCD), što bi na srpskom značilo da pčelinja društva (što je mnogo, kažu sagovornici Nedeljnika, prikladniji i srećniji prevod od “kolonija”) nestaju. Pčelari su to kratko vreme, setićete se, bili u žiži pažnje javnosti, čak i u Srbiji, a sve je izgledalo kao potka za neki apokaliptični holivudski film…

Dvanaest godina kasnije, ništa se nije promenilo. Ili barem ne na bolje. Pčele umiru više nego ikad, a razlozi su i dalje obavijeni debelim velom misterije. Više od trećine svih pčelinjih društava u Americi bukvalno je nestalo prošle zime, što je 42 odsto više nego pre CCD-a. I u Srbiji je zabeležen porast smrtnosti kod pčela.

Iskusni pčelari umeju da nadoknade i ponovo nasele izumrle košnice, ali pritisak na industriju i poljoprivredu raste. Voće i povrće nema šansu da se razvija i da daje prinose ako nema pčela. Džef Petis, vodeći stručnjak za pčele u američkom Ministarstvu poljoprivrede, naziva situaciju “hodom po ivici”.

“Hoće li uskoro biti pčela? To je kocka, da budem iskren”, naveo je Petis za magazin Tajm.

Petis i njegove kolege znoje se svakog dana da utvrde šta se dešava sa pčelama. Pesticidi su bili prvi i očigledan osumnjičeni – posebno popularna nova klasa hemikalija poznatih po imenu neonikotinoidi, koji pogađaju pčele čak i kad su u malim dozama. Drugi istraživači fokusirali su se na napasti poput Varroa destructora, parazita koji ubija pčele još od osamdesetih godina prošlog veka, kad je njegovo prisustvo potvrđeno. Oni treći bave se bakterijama i virusima. Ali, jedan krivac na kojeg se može upreti prstom i od kojeg bi moglo da počne rešavanje ovog problema – još ne postoji. Svi se zato sećaju i citiraju rečenicu Alberta Ajnštajna, za koju, kao i za mnoge druge citate, nikad nije potvrđeno da ju je izgovorio genije:

“Ako pčela nestane sa Zemljine kugle, čovečanstvu ne bi ostalo više od četiri godine života.”

Eksperti sumnjaju da se Ajnštajn zaista bavio razmišljanjem o vrednim insektima, ali je ova zabuna tako tipična za zbunjenost koja vlada oko pčela, i taj osećaj da smo krivi za ubistvo vrste koju smo gajili i od koje smo živeli već nekoliko hiljada godina. Ako pčele nestanu, to bi planetu učinilo siromašnijom i gladnijom, ali ono što je zaista zastrašujuće jeste osećaj da je to samo nagoveštaj onoga što će se tek dogoditi, i dobar primer da nešto nije u redu. Kako s nama, tako i s prirodom.

“Ako nešto brzo ne uradimo, predstoji nam potpuna katastrofa”, navodi Tom Teobald, jedan od najpoznatijih američkih pčelara. “Pčele su samo početak.”

Ironija je što su neonikotinoidi mnogo bezbedniji za farmere od ranijih pesticida. Ali pčele su veoma osetljive na ovu hemikaliju. Neonikotinoidi napadaju njihov nervni sistem, ubijaju ih sporo, ali ih odmah onemoguće da lete i da komuniciraju. To je ono što naučnici nazivaju pod-smrtonosni uticaj na pčelu.

Čitav sistem, da nam oprosti Albert Ajnštajn, ne bi kolabirao bez pčela. Okosnica ishrane čitavog čovečanstva – žitarice, kukuruz – sama se oprašuje. Ali, naši bi tanjiri bili mnogo manje lepi, i mnogo manje hranljivi bez lubenica, zelene salate, trešanja, jabuka, badema, i svih drugih voćki i povrćki koje ne mogu bez pčela.

Postoji jedno rešenje, ali niko ne voli da govori o njemu. To je da pčele prestanu da budu slobodne i lepe životinje, i da se gaje kao što sada gajimo svinje ili krave, odnosno da im se donosi hrana, umesto da je one same uzimaju. Kakve bi onda postale, to niko ne zna. Ali se zna da bi i proleće i leto bili mnogo siromašniji bez onog divnog, romantičnog – mada sve ređeg – zujanja pčela oko nas.

Izvor: Nedeljnik

Doneta odluka o izboru projekata u oblasti zaštite životne sredine za 2018. godinu

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine  juče je donelo Odluku o  izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini.

U oblasti zaštite životne sredine, po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo  4. aprila, na osnovu Konačne liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata sufinansiraće se 73 projekta.

Na navedeni konkurs pristigla je 291 prijava.

Ministarstvo zaštite životne sredine se zahvaljuje svim učesnicima javnog konkursa na učešću, a nosiocima izabranih projekata želi uspešnu realizaciju planiranih projektnih aktivnosti.

Odluku o  izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2018. godini možete preuzeti ovde.

Konačnu Listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Šesti talas masovnog izumiranja živog sveta? Na Crvenoj listi ugroženih – 26 hiljada vrsta

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode (eng. International Union for Conservation of Nature, IUCN), više od 26 hiljada vrsta živog sveta nalazi se pod rizikom nestanka. Spisak IUCN je ulio dodatan strah da je u toku šesto masovno izumiranje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kod čak devetnaest vrsta, koje su odranije bile na listi, zabeležen je negativan trend porasta stepena pretnje pod kojom su se našle. Neke od njih su i žabe Ansonia smeagol, nazvane po, ni manje ni više, golumu Smiglu iz serijala “Gospodar prstenova”. One su desetkovane turističkim zagađenjem u Maleziji. Dve vrste japanske kišne gliste su takođe u opasnosti od nestanka zbog gubitka staništa, pesticida i radijacije iz nuklearne elektrane Fukušima. Područja koja naseljavaju australijski gušteri Techmarscincus jigurru su se, pod uticajem globalnog zagrevanja, smanjila na uzak pojas od 200 metara na vrhu najviše planine u Kvinslendu, te je i njihov opstanak doveden u pitanje. Na čak 7 odsto populacije gmizavaca u Australiji nadvisila se opasnost da budu izbrisani sa lica planete. Pored klimatskih promena, njihovi glavni neprijatelji su invazivne vrste, poput otrovnih žaba i divljih mačaka, za koje se procenjuje da na godišnjem nivou ubiju 600 miliona reptila.

Najveći pad doživele su žabe, korali i orhideje, a egzotične jedinke nisu jedine koje su ugrožene.

Naučnici su upozorili da gubitak biodiverziteta predstavlja i veću opasnost u odnosu na klimatske promene zato što se s njim krnje i kapaciteti Zemlje da svojim stanovnicima obezbedi čist vazduh, svežu vodu, hranu i stabilne vremenske obrasce.

Trebalo bi istaći da se na povećanje broja ugroženih odrazilo i proširenje same Crvene liste. Ona sada uključuje 93.557 vrsta, od kojih je 26.197 klasifikovano kao ranjivo, kritično ili ugroženo. Od prošle godine, još šest je proglašeno izumrlim, te njihov trenutni zbir iznosi – 872. Čak 1700 ih je izlistano kao krajnje ugroženo.

Lista je donela i lepe vesti. Istraživači su u Južnoj Americi otkrili čak četiri vrste vodozemaca za koje je postojala sumnja da su zauvek izgubljene.

Kako bi naredne Crvene liste bile pozitivnije, Kristijana Paska Palmer, izvršna sekretarka Konvencije o biološkoj raznolikosti, kaže da bi čovečanstvo trebalo da sklopi pakt o biodiverzitetu koji bi imao obim Pariskog sporazuma.

Njena želja je da se površine prirodnih rezervata i zaštićenih oblasti okeana, kao i projekti restauracije i održivog upljavljanja zemljištem, svake decenije uvećavaju za 10 odsto, kako bismo do 2050. prirodu vratili prirodi.

Jelena Kozbašić

 

Solarna energija obara rekorde u Velikoj Britaniji

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Talas toplog vremena doveo je do toga da na kratak period da solarna energija postane vodeći izvor iz koga se zemlja napaja.

Toplotni talas koji se dogodio u Velikoj Britaniji prošlog meseca pomogao je da se postigne nekoliko rekorda kada je reč o obnovljivim izvorima energije. Solarna energija nadmašila je proizvodnju bilo kog drugog izvora električne energije.

Kako su mnoge solarne instalacije poslednjih godina prilično ravnomerno proizvodile energiju ovo je došlo kao iznaneđenje sa toplim danima bez oblaka.
Solarna energija oborila je rekord u svojoj proizvodnji energije na nedeljnom nivou između 21. i 28. juna sa čitavih 533 gigavat sati energije.

Ovi podaci su čisto simbolični s obzirom da proizvodnja energije iz nuklerne energije i gasa i dalje prednjače ali pokazuju neverovatan napredak tehnologije. Pre jedne decenije solarna energija nije doprinosila skoro nimalo električnoj energiji Velike Britanije.

Dunkan Burt, direktor sistemskih operacija u Nacionalnoj mreži izjavio je: „Tokom poslednjih 12 meseci svedočili smo obaranju nekoliko rekorda u vezi sa obnovljivim izvorima energije i očekujemo da se ovaj trend nastavi kako tehnologija napreduje i nalazi nove načine da upravlja i prilagođava energiju dobijenu od vetra i sunca.“

Tokom pola sata solarni paneli širom zemlje bili su broj jedan izvor struje sa udelom od 27%. Do sada se dešavalo da solarna energija prednjači vikendima kada je potražnja za električnom energijom niža.

Uprkos svemu, stručnjaci smatraju da još mnogo toga ima da se uradi. Regulative koje obavezuju vlasnike kuća da na krovove stave solarne panele ističe sledeće godine a o novoj šemi i dalje nema reči.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Uručeno prvih deset ugovora IPARD II programa

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović uručio je prvih deset ugovora srpskim poljoprivrednicima za nabavku mehanizacije sredstvima iz IPARD II programa.

Ugovori su uručeni u Subotici gde je obeležena godina dana rada Vlade Republike Srbije, a ministar Nedimović je tim povodom poručio da će srpskim poljoprivrednicima u naredne tri godine na raspolaganju biti sredstva od ukupno 400 miliona evra.

Finansijskim sporazumom o odobravanju sredstava iz IPARD fondova za ruralni razvoj i poljoprivredu, srpskim poljoprivrednicima omogućeno je da koriste investicionu podršku u iznosu od 175 miliona evra bespovratne pomoći do 2020. godine.

Nedimović je istakao da posle osam godina priče o IPARD-u, danas Srbija ima prve konkretne ugovore.

– Ovo je za nas veliki dan i pravimo prekretnicu u poljoprivredi, jer po prvi put evropske pare idu direktno u ruke srpskih poljoprivrednika, istakao je Nedimović.

Ugovori su dodeljeni za pet poljoprivrednika koji se bave stočarstvom, četiri ratarstvom, a jedan voćarstvom.

– Nadam se da će naši poljoprivrednici u vremenskom periodu koji im je određen nabaviti mehanizaciju i dobiti povraćaj svojih sredstava i nadam se da ćemo ih narednih meseci obići i uveriti se kako mašine rade, ukazao je Nedimović.

Ministar im je poželeo da smanje troškove i povećaju kvalitet proizvodnje i upozorio da postoji kontrola trošenja sredstava, kao i zabrana otuđenja mehanizacije i vozila do određenog perioda.

Milisav Pajević

Vranje do kraja ove godine postavlja podzemne kontejnere

Foto: UNDPSerbia
Foto: UNDPSerbia

Grad Vranje u saradnji sa komunalnim preduzećem “KOMRAD” planira da na nekoliko lokacija, do kraja godine, postavi podzemne kontejnere.

Vranje će biti prvi grad u Pčinjskom okrugu koji će u užem centru, podzemnim kontejnerima rešiti problem privremenog odlaganja smeća.

Komunalno preduzeće “Komrad” će prilagoditi postojeća vozila podzemnim kontejnerima.

U Vranju ima 360 običnih kontejnera za smeće, a u okolnim selima 330.

Sredstva su već izdvojena od naplate taksi za zaštitu životne sredine, a uskoro će Grad Vranje raspisati i tender za nabavku podzemnih kontejnera.

Milisav Pajević

Na tehničkom pregledu svaki treći automobil neispravan

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Procenat neispravnih automobila ove godine, kao i u prošle, ispod je trećine tehnički pregledanih vozila, pokazali su rezultati tradicionalne akcije “Ispravno vozilo – bezbedno vozilo“, koju organizuje Auto- moto savez Srbije (AMSS).

Pred početak letnje sezone, od 11. do 16. juna, priliku da provere tehničku ispravnost automobila, na više od 70 linija tehničkih pregleda širom Srbije, iskoristilo je oko 5.000 vozača, piše u saopštenju AMSS, u kom se precizira da su rezultati pokazali da svega 28 odsto ima neku neispravnost.

Od neispravnih vozila čak 41 odsto ima problem sa kočionim sistemom, 12 odsto sa sistemom za upravljanje, a svetlosna signalizacija nije bila potpuno ispravna kod 34 odsto automobila.

Za besplatnu proveru tehničke ispravnosti najviše su bili zainteresovani vlasnici starijih automobila, koji već pretpostavljaju da postoji neka neispravnost na njihovom vozilu, dodaje se u saopštenju.

Tradicionalnu akciju besplatne provere tehničke ispravnostiIspravno vozilo – bezbedno voziloAMSS organizuje u saradnji sa Upravom saobraćajne policije i uz podršku Asocijacije tehničkih pregleda vozila, dva puta godišnje.

Milisav Pajević