Home Blog Page 1067

Trivan: Narod je počeo da reaguje na probleme životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, u sklopu obeležavanja godinu dana rada Vlade Republike Srbije, obišao je juče Regionalni centar za upravljanje otpadom Subotica i Zoološki vrt Palić.

Povodom godišnjice rada Vlade Republike Srbije, Trivan je istakao da je veoma ponosan na uspeh koji je postignut radom Ministarstva zaštite životne sredine.

– Naš napredak se ogleda u ozbiljnom razumevanju i podizanju ekološke svesti civilnog i javnog sektora, kao i medija. Narod je počeo da reaguje na probleme životne sredine, i godine koje su pred nama nesumnjivo će doneti još mnogo uspeha i Srbija će krenuti putem vodećih evropskih zemalja u oblasti ekologije, rekao je Trivan.

Subotica sprovodi niz važnih projekata, koji se tiču oblasti zaštite životne sredine, a jedan primer toga je upravo Regionalni centar za upravljanje otpadom, koji finansira Evropska unija. Obilazeći pogon regionalne deponije, ministar je naglasio da je Regionalna deponija Subotica primer najsavremenijeg rešenja problema deponija sa kojima se suočavamo.

Ministarstvo zaštite životne sredine sve vreme aktivno učestvuje u svim fazama izrade projekta i daje punu stručnu, zakonsku i finansijsku podršku izgradnji i puštanju u rad Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Subotici.

Zoološki vrt Palić i Ministarstvo zaštite životne sredine uspešno sarađuju već više od jedne decenije. Glavni vid saradnje jeste u zbrinjavanju živih primeraka divljih vrsta životinja koje nadzorni organi oduzmu ili zaplene prilikom sprečavanja pokušaja krijumčarenja preko granice, ali takođe i prilikom sprečavanja nelegalne trgovine ili nelegalnog držanja divljih životinja u zatočeništvu unutar Republike Srbije.

Trivan je dodao da pomoć neće biti usmerena samo ka Zoološkom vrtu, već i Palićkom jezeru.

– Vreme je da  jezero Palić dovedemo u red i pomognemo Subotici da kvalitet vode bude na visokom nivou i problem otpadnih voda koje se ulivaju bude konačno rešen. Vlada Republike Srbije spremna je da pomogne celom ovom kraju, a pravi dokaz tome je što smo danas, na ovaj dan, upravo ovde, zaključio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Milisav Pajević

Postignut dogovor oko postavljanja solarnih panela u OŠ u Malim Radincima

 

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

Delegacija grada Berzenbrika boravi ove sedmice u zvaničnoj poseti opštini Ruma, a sve u sklopu učvršćivanja i jačanja veza bratska dva grada.

Delegaciju čine visoki zvaničnici tog nemačkog grada predvođeni Andresom Gutlerom – načelnikom za privredu Berzenbrika, koji je ovog puta u Rumu došao kao izaslanik gradonačelnika dr Horst Bajera.

Ruma i Berzenbrik ove sedmice promovišu Agendu 2030, koja podrazumeva podizanje nivoa svesti nemačkih i srpskih jedinica lokalne samouprave i definiše ciljeve održivog razvoja.

Predsednik Opštine Ruma Slađan Mančić juče je, sa svojim saradnicima, u Gradskoj kući organizovao prijem za goste iz Nemačke i tom prilikom održan je i zajednički sastanak dve strane na kome su precizirani završni koraci u realizaciji projekta “Partnerstvo održivog razvoja jedinica lokalne samouprave“, tj. postavljanje solarnih panela na školi u Malim Radincima.

– Napravili smo konačan dogovor oko realizacije projekta postavljanja solarnih panela u našoj osnovnoj školi u Malim Radincima i na sportskom terenu u Berzenbriku. Uspeli smo da prevaziđemo određene birokratske procedure i mislim da ćemo do kraja novembra, kada je rok za implementaciju, uspešno realizovati projekat i to će nam biti preduslov da već u narednoj godini opet partnerski apliciramo za neke druge projekte, izjavio je predsednik Mančić.

Projekat “Partnerstvo održivog razvoja jedinica lokalne samouprave“ finansira Savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj Nemačke, a sastanku su prisustvovali i predstavnici organizacije “Gradimo mostove”, zadužene za saradnju Berzenbrika i Rume Hari Kindt i Željko Dragić, kao i Norbert Vagner zadužen za Agendu 2030.

Milisav Pajević

Do kraja novembra akcija jeftinijeg priključka na gasnu mrežu u Inđiji

 

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Budući korisnici prirodnog gasa u opštini Inđija mogu ovog leta do priključka da dođu za 25 odsto jeftinije.

Akcijski popust je počeo 1. juna a prema najnovijoj odluci Upravnog odbora JP „Ingas“ trajaće do 30. novembra, umesto do 30. septembra, kao što je prvobitno planirano.

Iz ovog javnog preduzeća pozivaju sve građane inđijske opštine koji nemaju priključak da se jave i potpišu ugovor.

Plaćanje se vrši kao i do sada, 35 posto se plaća gotovinski a preostali deo na 12 jednakih mesečnih rata, odnosno 1.499 dinara.

Redovna cena priključka iznosi 71.000 dinara tako da je ovo prilika da se sugrađani po povoljnoj ceni priključe na gasnu mrežu.

Da podsetimo u toku su radovi na proširenju gasovodne mreže u severoistočnoj radnoj zoni, odnosno na izgradnji nove gasovodne linije u dužini od 1.450 metara, a vrednost ovih radova iznosi oko 2,4 miliona dinara.

Milisav Pajević

FCC EKO tvrdi da u Kikindi nema opasnosti od ekološkog akcidenta

Foto: Privredno društvo FCC EKO

 

Foto: Privredno društvo FCC EKO

Privredno društvo FCC EKO saopštilo je povodom hapšenja dvoje odgovornih u tom društvu, koji su osumnjičeni za krivično delo zagađenja životne sredine, da se na lokaciji Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Kikindi ne vrši prerada opasnih materija i da ne postoji opasnost od ekološkog akcidenta.

– Ono što je bitno za građane Kikinde je da ne postoji opasnost od ekološkog akcidenta. Na lokaciji Regionalnog centra za upravljanje otpadom  ne vrši se prerada opasnog otpada.

Lokacija se isključivo koristi za odlaganje otpada koji su definisani rešenjem o dozvoli za odlaganje otpada po kojoj postupamo u radu, stoji u saopštenju privrednog društva FCC EKO.

FCC EKO je pod redovnom inspekcijskom kontrolom Ministarstva zaštite životne sredine i drugih državnih organa Republike Srbije.

Ova kompanija prisutna je u Srbiji od 2006. godine i radi po svim zakonskim propisima i važećim dozvolama.

Reakcija FCC EKO za ovim saopštenjem je akcija pripadnika MUP-a u Kikindi koji su, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom mestu, uhapsili su B.M. (43) iz Požarevca i G.K. (52) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična dela zagađenje životne sredine, unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prerađivanje, odlaganje i skladištenje opasnih materija.

Milisav Pajević

Usvojene preporuke za reformu energetskog sektora BiH

 

Foto: Energetika.ba / FENA
Foto: Energetika.ba / FENA

Preporuke za reformu energetskog sektora usvojene su juče u nastavku 62. sednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a predložili su ih zastupnici Momčilo Novaković, Hanka Vajzović, Saša Magazinović, Predrag Kožul, Mirsad Isaković, Lazar Prodanović i Jasmin Emrić.

Jedna od preporuka odnosi se na to da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, po izjašnjenju entitetskih vlada, Veću ministara predloži na usvajanje okvirnu energetsku strategiju za BiH.

Ta strategija bi trebala omogućiti deblokadu IPA fondova čime bi se se obezbedili grantovi za EU tehničke asistencije u energetski sektor.

Opredjeljenje za energetsku efikasnost kao ključni element energetske tranzicije i određivanje uloge regulatornih tela u implementaciji ove politike je među preporukama. Predlagači su istakli da je energetska efikasnost veliki potencijal za štednju energije i unapređenje efikasnosti ekonomije.

Preporuke se odnose i na to da se ubrza reforma energetskog sektora donošenjem nedostajućih zakonskih i podzakonskih akata potrebnih za ispunjavanje zahteva Energetske zajednice i pristupanja EU, te da se implementiraju preporuke za unapređenje procesa izdavanja dozvola za gradnju novih energetskih objekata.

Milisav Pajević

Donald Tramp: Smesta smanjite cene nafte!

Photo-illustration: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Američki predsednik Donald Tramp ponovno je optužio Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) za podizanje cena nafte i zatražio od njenih članica da učine više.

– Monopol OPEK-a mora zapamtiti da su cene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Oni podižu cene dok Sjedinjene Američke Države brane mnoge od OPEK-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmerna ulica. Smesta smanjite cene!, napisao je Tramp na Twitteru.

Predsednik SAD proteklih nedelja je u nekoliko navrata napao OPEK. Povećanje cena benzina moglo bi Trampu stvoriti političku glavobolju uoči srednjoročnih kongresnih izbora koji će se održati u novembru.

Tramp je u subotu kazao da je Saudijska Arabija, na njegov zahtev, pristala povećati proizvodnju nafte, “možda za dva miliona barela na dan, kako bi nadoknadila razliku” zbog “napetosti i disfunkcionalnosti u Iranu i Venecueli” i sprečila porast cena na tržištu.

Trampovi prigovori upućeni OPEK-u događaju se istovremeno s pojačanim američkim pritiskom na evropske saveznike da prestanu kupovati iransku naftu.

Milisav Pajević

EEA: Zemlje članice EU ne šalju kompletne izveštaje o ekološkim politikama

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zemlje članice EU pružaju ograničene informacije o stvarnim efektima i troškovima njihovih politika za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tako navodi Evropska agencija za zaštitu životne sredine (EEA) koja je utvrdila da njihovi izveštaji često nemaju kvantitativne informacije o rezultatima propisa i mera koje imaju za cilj ublažavanje klimatskih promena. Prošle godine samo je devet država članica prijavilo informacije o smanjenju emisije, to je podrazumevalo oko 65 politika i regulativa, to znači da nema dovoljno podataka za izračnavanje tačnih ticaja trenutnih nacionalnih politika u EU.

EEA dodaje da je neophodno kombinovati nekoliko različitih izvora informacija kako bi se adekvatno analizirala efikasnost pojedinačnih šema ili ukupan uticaj sektorskih mera na smanjenje emisije. Takođe veruju da je efikasna procena trenutnih politika izuzetno važna za podršku boljeg i bolje informisanog odlučivanja za buduće politike.

Njihova analiza utvrdila je da politiku i mere država članica primarno čine ciljevi u vezi sa energetskom efikasnošću, obnovljivim izvorima energije i emisija koje dolaze iz sektora saobraćaja. Većina prijavljenih politika i mera je ekonomska poput direktnih subvencija ili tarifa za uvođenje ili regulatorni standardi kao što su standardi energetske efikasnosti.

Tri od četiri (74%) nacionalne politike imale su direktnu vezu sa zakonodavstvom EU.
Podaci agencije takođe otkrivaju da je 28 zemalja članica ujedinjeno smanjilo emisije gasova staklene bašte za 24.4% u periodu od 1990. do 2016. godine. Zajednički cilj EU je da do kraja decenije smanji emisije za najmanje 20% a najmanje 40% do 2030. godine.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Zelene građevinske prakse na stadionima za Fudbalsko prvenstvo u Rusiji

Foto: Wikipedia/Rob (stadion Lužnjiki)

Ćao svima, kako ste?

Foto: Wikipedia/Rob

Pre nedelju dana, na blogu Energetskog portala započeli smo seriju tekstova o ekologiji i fudbalu. U međuvremenu sam odgledala i svoju prvu utakmicu Prvenstva, Kolumbija-Engleska. Meč je bio vrlo napet i razočaravajući – gledati fudbalere, ispitivati drugare kako se koji zove i “kako se to, zaboga, piše?”, a potom ih guglati i saznati da su bilo premladi ili prestari za mene ili zauzeti (pošto su šanse da živimo zajedno srećno do kraja života bile vrlo visoke pre tih saznanja, naravno). I da, toliko sam nezainteresovana za najvažniju sporednu stvar na svetu da sam propustila i one prethodne okršaje u kojima su učestvovali naši igrači.

U svakom slučaju, mnogo bliskiji aspekt takmičenja u fudbalu mi je onaj koji se tiče zelene gradnje.

Kao što sam pomenula prethodnog četvrtka, svoj doprinos borbi protiv klimatskih promena i utemeljenju svetlije budućnosti čovečanstva, Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija (franc. Fédération Internationale de Football Association, FIFA), zajedno sa svojim partnerima, teži da ostvari „ozelenjavanjem“ duše fudbalskih okršaja – stadiona. Za sprovođenje ovog cilja u delo nije dovoljno uzgajanje trave za utakmice.

Danas ću se dotaći pojedinih građevinskih praksi koje su Rusi, ovogodišnji domaćini, primenili kako bi za svoje arene obezbedili sertifikate zelenih zgrada. Detaljnije o njima možete da pročitate u tehničkom izveštaju o životnoj sredini i efikasnim projektnim rešenjima za uštedu energije i resursa za izgradnju i obnovu stadiona za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine u Rusiji.

Procenjeni troškovi od oko 12 milijardi evra najviši su u istoriji najvećeg svetskog sportskog događaja koji se održava dvadeset i prvi put. Deo novčanih sredstava usmeren je i na ekologiju.

Svi objekti opremljeni su modernim računarskim sistemom za upravljanje. Kroz kontrolu i nadzor, ovaj centralizovani menadžerski program može da smanji upotrebu resursa neophodnih za održavanje konstrukcije. Između ostalog, beleži nivo ugljen-dioksida i otkriva napukline u cevovodu, a kontroliše i nadzire sledeće oblasti: grejanje, hlađenje, ventilacija, klimatizacija, rasveta, vodosnabdevanje, kanalizacija, snabdevanje električnom energijom, vatrogasna zaštita i komunikacioni sistemi.

Stadioni u Saransku, Kaljiningradu i Rostovu na Donu osmišljeni su tako da se za navodnjavanje trave na fudbalskim terenima skuplja, skladišti i koristi kišnica. Kišnica se čuva u spremnicima od gotovo dva miliona litara, a na ovaj način se postižu uštede vode u gradskim vodovodima. Tome doprinose i česme sa automatskom regulacijom koje zaustavljaju protok vode nakon nekoliko sekundi.

Arene su osvetljene LED sijalicama, a energetski efikasne strategije rasvete našle su se i u njihovoj okolini.

Vodilo se računa i o bukvalnom, a ne samo metaforičkom, “ozelenjavanju” FIFA kupa. Teritorije pod drvećem i biljakama sačuvane su tokom rekonstrukcije objekata, a postojeći kapaciteti flore su i dodatno prošireni. Obnova stadiona Lužnjiki u Moskvi, koji će ugostiti vatrene navijače i finaliste nadmetanja 15. jula 2018. godine, rezultovala je u ukupno 1050 stabala više i 15700 kvadratnih metara zelenih površina.

Jelena Kozbašić

Tribinom „Kakvu vodu pijemo?“ počeo „WATERFEST 2018“

 

Foto: Inženjeri zaštite životne sredine
Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

U prostorijama Kulturnog centra Novog Sada u organizaciji udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine“ juče je održana tribina „Kakvu vodu pijemo?“ kojom je otvoren četvrti po redu festival posvećen vodi i vodnim resursimaWATERFEST 2018“.

Na tribini su govorili prof. dr Sanja Bjelović, načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje Vojvodine, dr Srđan Rončević, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i Zoran Bojović, pomoćnik direktora za kontrolu kvaliteta JKP “Vodovod i kanalizacija” Novi Sad, dok je moderator tribine bio MSc Igor Jezdimirović, predsednik udruženja “Inženjeri zaštite životne sredine”.

Govornici su se složili da je pijaća voda u Vojvodini veliki problem, budući da jedna trećina stanovništva nema pristup ispravnoj vodi u svojim domaćinstvima. Istaknuto je da je kvalitet vode u Novom Sadu dobar, da se voda kontroliše i do 18 puta u toku dana, a da kvalitet one vode koju konzumiramo takođe zavisi od održavanja česme u domaćinstvima.

O bezbednosti upotrebe vode iz bunara na teritoriji Grada Novog Sada i Sremskih Karlovaca, sa kojih se analiziraju uzorci, građani i građanke mogu da se informišu putem internet stranice Instituta za javno zdravlje, gde se nalazi Izveštaj o ispravnosti voda za piće javnih bunara u vidu interaktivne mape.

Tribini je prisustvovalo više od 50 učesnika koji su dobili korisne informacije o problemima i kvalitetu pijaće vode u Vojvodini, problemima korišćenja postojećih bunara u Novom Sadu, kao i načinima pravilnog iskorišćavanja vode u punom kvalitetu u domaćinstvima.

WATERFEST 2018“  se održava od 4. do 7. jula u prostoru Letnjeg bioskopa Kulturnog centra Novog Sada.

Pored edukativne tribine, tokom tri dana festivala biće organizovan i bogat muzički program u želji da se na interesantan i mladima zanimljiv način ukaže na neophodnost zaštite i očuvanja vode i vodnih resursa.

Tribinu „Kakvu vodu pijemo?“ organizovalo je udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“  uz podršku Programa podrške civilnom društvu u oblasti životne sredine (CSOnnect) koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC) uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Merenje i beleženje izduvnih gasova na tehničkom pregledu vozila

Tehnički pregled vozila u Srbiji od danas će biti detaljan, po strogim pravilima i višim cenama, koštaće od dve do tri i po hiljade dinara, uz obavezno fotografisanje.

Na tehničkom pregledu će kontrolor fotografisati automobil sa svih strana.

Po novom Pravilniku tehnički pregled će trajati do 35 minuta i neće moći da ga prođu automobili sa korozijom, oštećenom šoferšajbnom, neispravnim trapovima, lošim gumama ili višebojnom karoserijom.

Novina je i da će se meriti i beležiti izduvni gasovi. Vozila se, međutim, neće udaljavati iz saobraćaja ako ispuštaju veću količinu gasova od propisane.

Novi propisi za tehnički pregled vozila kod nas idu ka povećavanju nivoa tehničke ispravnosti vozila odnosno ka izjednačavanju sa tehničkim pregledima u Evropskoj uniji.

Milisav Pajević

Mogućnosti saradnje Crne Gore i Australije u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je u oproštajnu posetu nerezidentnu ambasadorku Australije u Crnoj Gori Džuliju Fini.

Predsednik Marković se zahvalio ambasadorki na angažovanju u prethodnom četvorogodišnjem periodu u korist snaženja bilateralnih veza između Crne Gore i Australije.

Zajednički je izraženo zadovoljstvo prijateljskim odnosima dve države i ukazano na potrebu intenziviranja političkih kontakata i daljeg unapređenja obostrano korisne saradnje, prevashodno u domenu ekonomije, čemu geografska udaljenost ne treba da bude prepreka.

Premijer Marković je ukazao na uspešno poslovanje australijskih privrednika u Crnoj Gori, koji svojim angažmanom doprinose pozitivnoj percepciji i Crne Gore i Australije, shodno čemu treba da budu primer budućim eventualnim australijskim investitorima.

Takođe, obostrano su predočene mogućnosti saradnje u oblasti zaštite životne sredine, budući da Australija poseduje veliko iskustvo u toj oblasti, a Crnu Goru u narednom periodu očekuje otvaranje poglavlja 27životna sredina i klimatske promene.

Premijer Marković je informisao sagovornicu o aktivnostima i aktuelnostima Crne Gore o dinamici pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.

Ambasadorka Fini je čestitala Crnoj Gori članstvo u NATO, što ceni veoma važnim u kontekstu mira i ukupne stabilnosti, i čime je stvoren dodatan prostor za snaženje saradnje, budući da je Australija važan i aktivan partner Alijanse.

Istovremeno, pozdravila je uspeh koji Crna Gora ostvaruje u procesu pristupanja EU.

Milisav Pajević

Sprovedeno kontrolno merenje buke u Kragujevcu

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U užem gradskom jezgru Kragujevca, tokom vikenda sprovedeno je kontrolno merenje buke u okviru prvog od niza planiranih vanrednih inspekcijskih nadzora.

Kako je kazao  Andreja Ilić, načelnik Gradske uprave za komunalne i inspekcijske poslove, cilj akcije je zaštita građana od buke i održavanje komunalnog i javnog reda i mira.

Pored Gradske uprave za komunalne i inspekcijske poslove u akciji su učestvovali pripadnici PU Kragujevac, inspekcija rada, protivpožarna inspekcija Sektora za vanredne situacije i Institut za javno zdravlje.

U četiri ugostiteljska objekta izmerena je buka koja prevazilazi propisane granične vrednosti, tako da su na licu mesta u dva objekta oduzete miksete.

U cilju obezbeđivanja komunalnog reda i poštovanja gradskih odluka i zakona, akcija tajnog merenja buke biće nastavljena tokom leta, a sredstva i uređaji koji se koriste za izvršenje prekršaja biće oduzimana na licu mesta.

Milisav Pajević

Iran ostaje u nuklearnom sporazumu sa zapadom iz 2015. godine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iranski predsednik Hasan Rohani izjavio je juče da će Iran ostati u nuklearnom sporazumu sa zapadom iz 2015. godine bez SAD-a ukoliko će drugi potpisnici sporazuma garantovati interese Irana.

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare u Beču, Rohani je sastanak sa austrijskim kolegom Aleksandrom Van der Belenom opisao kao “pozitivan”.

– Iran će zaštititi Međunarodni nuklearni sporazum ako može imati koristi od toga”, rekao je Rohani.

Rohani je dodao da ako potpisnici, osim Sjedinjenih Američkih Država, mogu garantovati interese Irana, Iran će ostati u sporazumu.

Takođe, Rohani je opisao nedavno povlačenje Vašingtona iz sporazuma kao kršenje rezolucija Saveta bezbednosti UN-a i njenih multilateralnih obaveza.

– Odluka SAD-a nikome ne koristi, smatra iranski predsednik.
Van der Belen je, sa svoje strane, naglasio nastavak posvećenosti svoje zemlje sporazumu sa istorijskom značajem.
– Pozicija Austrije neće se promeniti sve dok Iran ispunjava svoje odgovornosti, rekao je on.

Američki predsednik Donald Tramp je u maju povukao SAD iz sporazuma o nuklearnom naoružanju, koji je 2015. godine potpisan između Irana i Grupe P5 + 1 (pet stalnih članova Saveta bezbednosti UN-a i Nemačke).

Sa sporazumom iz 2015. godine stavljena su ograničenja na nuklearni program Irana u zamenu za milijarde dolara za olakšanje sankcija.

Drugi članovi Grupe P5 + 1, međutim, navode da je sporazum u svojoj sadašnjoj formi najbolji način upravljanja iranskim nuklearnim programom.

Milisav Pajević

Na Karaburmi zamena vodovodnih cevi po evropskim standardima

 

Foto: Beograd.rs
Foto: Beograd.rs

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić obišao je juče radove na rekonstrukciji vodovodne mreže na uglu ulica Marijane Gregoran i Stevana Dukića na Karaburmi.

Vesić je podsetio da već drugu godinu zaredom JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” sprovodi program po kome se godišnje obnavlja najmanje dva odsto vodovodne mreže.

– U pitanju je evropski standard i taj posao je neophodan kako bi vodovodna mreža i kvalitet vode bili dovedeni u najbolje moguće stanje za korišćenje i kako bi se smanjio rastur vode. U okviru programa, ove godine samo na teritoriji Karaburme biće zamenjene vodovodne cevi u vrednosti od 53 miliona dinara. Stare azbestne cevi biće zamenjene novim, duktilnim cevima, jer iako azbestne cevi nisu otrovne kako se često misli, tehnologija napreduje i cevi treba zameniti. Na ovom uglu menjamo cevi u dužini od 670 metara u vrednosti od 15,9 miliona dinara, u Stevana Dukića novih 400 metara, a već su rekonstruisane u Pribojskoj, Bore Vukumirovića, Velje Miljkovića i Čiče romanijskog u dužini od 800 metara. Uskoro počinju radovi u Lipetskoj, Pana Đukića, u dužini od 500 metara, najavio je Vesić.

Zamenik gradonačelnika je istakao da će radovi na zameni vodovodne mreže biti nastavljeni na teritoriji celog grada, jer uporedo sa izgradnjom nove mreže, mora da se menja i postojeća kako bi ona odgovarala novom vremenu.

Direktor „Beogradskog vodovoda i kanalizacijeDragan Đorđević rekao je da će se ovo gradsko preduzeće truditi da u nastupajućem periodu otkloni sve kvarove na problematičnim azbestno-cementnim cevima, za koje je naglasio da ne utiču na kvalitet vode, već da su tehnički prevaziđeno rešenje.

– Radovi na zameni ovih cevi otpočeće na Paliluli i Čukarici, jer upravo su to mesta gde je ovaj problem izražen, zaključio je Đorđević.

Milisav Pajević

Očišćena fontana u parku u centru Vrbasa

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Budući da fontana u centru Vrbasa radi punim kapacitetom od početka proleća, neophodno je njeno redovno održavanje. Ekipe JP „Vodovod i kanalizacija“, kojima je poverena ova vrsta posla, jutros su obavile pranje i servisiranje fontane.

Foto: JKP Komunalac Vrbas

Kako kažu u ovoj poslovnoj jedinici JKP „Komunalac“, radnici jednom nedeljno obavljaju čišćenje i pranje fontane, dok su zaduženi i za održavanje filtera, mlaznica, servisiranje pumpi i tome slično. Poslove obavljaju na osnovu godišnjeg ugovora s lokalnom samoupravom.

U Vrbasu postoji jedna gradska fontana, smeštena je u parku u centru grada i predstavlja omiljeno okupljalište pripadnika trećeg doba, ali  i najmlađih sugrađana, posebno u letnjim mesecima.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

U Sofiji razmatran način vođenja energetske tranzicije u regionu

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U Sofiji je prošle nedelju održan sastanak Grupe na visokom nivou o povezivanju gasnih sistema Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC).

Na sastanku je razmatran način vođenja energetske tranzicije u regionu. U cilju što bolje integracije regiona, procenjen je napredak postignut u implementaciji projekata u oblasti gasne i elektroenergetske infrastrukture.

Republika Srbija je pohvaljena zbog napretka u vezi sa realizacijom projekta gasne interkonekcije SrbijaBugarska.

Razmatrana i pitanja vezano za mogućnost većeg korišćenja potencijala obnovljivih izvora energije i unapređenja energetske efikasnosti. Završni deo sastanka se odnosio na ceremoniju koja je označila početak radova na izgradnji interkonektora Grčka – Bugarska. Sastanak je otvorio Tomislav Dončev, zamenik premijera Republike Bugarske, kao i ministarka energetike Republike Bugarske Temenuška Petkova, a vodio ga je član Evropske komisije zadužen za klimatske promene i energetiku Miguel Arias Kanjete. Mr Mirjana Filipović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije je učestvovavala na ovom sastanku kao predstavnik Ministarstva rudarstva i energetike.

Evropska unija je 2015. godine, u cilju obezbeđenja sigurnosti snabdevanja regiona prirodnim gasom, osnovala Grupu na visokom nivou o povezivanju gasnih sistema Centralne i Jugoistočne Evrope (CESEC HLG – Central and South Eastern Europe Connectivity High Level Group) (u daljem tekstu HLG) koja se sastoji od zainteresovanih država članica EU koja uz podršku Evropske komisije (EK) treba da olakša razvoj i realizaciju prekograničnih projekata kao i transevropskih projekata u cilju diverzifikacije pravaca snabdevanja prirodnim gasom u regionu.

Predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije učestvuju u radu Nadzorne grupe HLG, Tehničke podgrupe, Grupe za implementaciju projekata i Upravljačke grupe.

Milisav Pajević