Home Blog Page 1045

Kriza u Nemačkoj zbog usporene reciklaže: Mi po kiši ispijamo pivo na Beer Festu, Nemci na vrućini pate za njim

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima, kako ste?

Još jedan četvrtak, još jedan post na blogu Energetskog portala. Dok Beogradom pivo teče u potocima jer je u toku Beer Fest, Berlin i drugi nemački gradovi nisu iste sreće.

Foto-ilustracija: Pixabay

Leto je i dalje u punom zamahu i, iako je nama u Srbiji nepojmljivo s obzirom na tmurne vremenske okolnosti kod nas, druge evropske zemlje suočavaju se sa vrućinama. Pivare širom Nemačke muče se kako bi zadovoljile potražnju žednih Nemaca za pivom kao rashladnim sredstvom. Iako proizvođači imaju dovoljne količine napitka na lageru, manjka im staklenih flaša koje bi napunili.

U Nemačkoj cirkuliše 4 milijarde pivskih boca, međutim – potražnja je mnogo viša u odnosu na stopu kojom ljudi vraćaju staklenu ambalažu. Kada pazare pivo u flašama, kupci plaćaju određeni depozit koji dobijaju nazad nakon što donesu ispražnjeno pakovanje. Ovaj mali novčani podsticaj, uz razvijenu svest o uvažavanju životne okoline, podstiče Nemce da ponovo iskorišćavaju i dopunjuju boce do čak 30 puta.

Nemačka je jedna od država Evropske unije s najvišim nivoom reciklaže od čak 50 odsto.

Nestašica staklene ambalaže za pivo vlada od maja. “Ne možemo dovoljno brzo da uđemo u trag i pribavimo iskorišćene flaše, a naručivanje novih zahteva vreme. Primoran sam da šaljem svoje dobavljače da traže stare, prazne boce”, opisao je “pivsku krizu” iz svoje perspektive Kristijan Šuster, radnik jedne pivare.

Uspešni pivar Tomas Tirel skrenuo je pažnju da problemu doprinosi i stav Nemaca prema aluminijumskim limenkama. Mnogi veruju da one više škode okruženju u odnosu na staklo što nije slučaj. Povrh toga, i limenke su uvrštene u sličnu šemu depozita kao i flaše.

Čak i kada bi svoje pogrešno verovanje zanemarili, Nemci bi i dalje imali još jednu mentalnu prepreku pre nego što prigrle pijenje piva iz konzervi – uvreženo mišljenje da je takav način uživanja u ovom gorkom piću neprirodan i varvarski.

Ukoliko se kritično stanje u pivarskoj industriji nastavi, Nemci bi morali da prevaziđu sami sebe. I da na policama u prodavnicama posegnu za limenkama.

Jelena Kozbašić

U Somboru apeluju na poštovanje Odluke o uređenju grada

 

Fpto: Grad Sombor
Fpto: Grad Sombor

Odeljenje komunalne inspekcije i komunalne policije Sombora apeluje na investitore i građane da, prilikom izvođenja građevinskih radova na objektima, poštuju Odluku o uređenju grada i druge propise koji nalažu poštovanje komunalnog reda, vode računa o opštoj uređenosti grada, javnim i zelenim  površinama.

Odlukom o uređenju grada propisano je da se ograde gradilišta i skele na javnim površinama mogu postaviti, odnosno deponovati građevinski materijal, samo uz prethodno odobrenje Javnog komunalnog preduzeća „Prostor“.

Odlukom o uređenju grada regulisano je i da se na javnim površinama ne mogu postavljati roba i drugi predmeti, izuzev utovara ili istovara ogreva koji se mora obaviti u roku od 24 sata.

Komunalna inspekcija i komunalna policija tokom avgusta i septembra vršiće pojačan nadzor nad poštovanjem komunalnog reda i kako je sve u saradnji sa građanima jednostavnije i lakše – pozivaju ih na saradnju čiji je jedini cilj lepši i uređeniji grad i sela.

Uočeno odstupanje, odnosno kršenje Odluke o uređenju grada, građani mogu prijaviti komunalnoj inspekciji i komunalnoj policiji lično u prizemlju zgrade „Županije“ (Trg cara Uroša 1, Sombor), kancelarija br. 60, putem telefona 025/468-161, ili elektronskim putem na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs

Milisav Pajević

Cena nafte preskočila 73 dolara za barel

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Cene nafte prekoračile su u utorak na međunarodnim tržištima nivo od 73 dolara nakon objave Saudijske Arabije da je u julu smanjila proizvodnju, koja je podstakla zabrinutost za globalnu snabdevanje s obzirom na očekivano smanjenje iranskog izvoza povezano sa američkim sankcijama.

Cena barela nafte na tržištu u Londonu porasla je za 70 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 73,31 dolara. Na američkom tržištu, barel je trgovao na 60 centi po višoj ceni, 67,75 dolara.

Trgovce je  zaokupila neočekivana objava Saudijske Arabije Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK) da je njena proizvodnja u julu smanjena za 200 hiljada barela dnevno, na 10,29 miliona barela dnevno.

Na osnovu sekundarnih izvora, OPEK je procenio da se proizvodnja u Saudijskoj Arabiji smanjila u julu na 10,39 miliona barela dnevno.

Uprkos razlikama, oba podatka ukazuju na zaključak da vodeći proizvođač OPEK-a pokušava da spreči prekomerno snabdevanje, što je uticalo na cene nafte u poslednje dve godine.

Prema juče objavljenim procenama Vašingtona, američka proizvodnja nafte iz sedam glavnih bazena škriljaca trebala bi u septembru porasti za 93.000 barela dnevno, na 7,52 miliona barela dnevno.

Globalna potražnja nafte takođe raste, ali ne tako brzo kao snabdevanje, prenosi Hina.

U OPEK-u očekuju da će svetska potražnja za naftom u 2019. porasti za 1,43 miliona barela dnevno, slabije nego ove godine kada bi trebala porasti za 1,64 miliona barela dnevno.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Milisav Pajević

Kragujevački Veliki park domaćin izložbe “Kragujevac – prestonica moderne Srbije”

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Kragujevac – prestonica moderne Srbije, dva veka posle, viđen objektivom polaznika druge inkluzivne Foto radionice.

Najbolji radovi, nastali u protekla četiri meseca, predstavljeni su javnosti na izložbi u Velikom parku.

Zajednička nit 16 najboljih fotografija je život, radost, ljubav, prirodu, životnu sredine i pulsiranje nekadašnje prestonice.

Reč je o projektu Foruma mladih sa invaliditetom koji je realizovan pod pokroviteljstvom grada Kragujevca, sredstvima namenjenim za projekte u oblasti kulture.

Besplatan kurs za sve polaznike, prema rečima Vladimira Markovića predsednika Foruma, organizovali su članovi Foto kluba Kragujevac koji su zainteresovanima omogućili da savladaju tehničke osnove kao i osnove fotografije.

Radionica je trajala četiri meseca i u tom periodu nastalo je stotine sjajnih foto radova.

Pored Velikog parka drugi specijalno dizajnirani foto panel postavljen je u Pešačkoj zoni.

Tu se nalaze najbolje fotografije članova Foto kluba Kragujevac nastale na ovogodišnjem Arsenal Festu.

Milisav Pajević

Na Nišvilu bilo veliko interesovanje za prirodu Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Prostor posvećen predstavljanju prirode Srbije posetio veliki broj posetilaca Nišvil festivala u periodu od 08. do 12 avgusta ove godine.

Bogatstvo i lepotu prirode Srbije predstavio je Zavod za zaštitu prirode Srbije u okviru programske celine Green zone na lokalitetu Vodena kapija u Niškoj tvrđavi.

Posebno interesovanje na prostoru za prirodu izazvalo je anketiranje na temu „Zašto čuvamo prirodu”.

Učešćem u nagradnoj anketi svi zainteresovani su mogli da iskažu svoje mišljenje o prirodi Srbije i navedu tri razloga za njenu zaštitu .

Anketu je popunilo više od 300 posetilaca Nišvila, čiji su anketni listići bili u igri za dobijanje vrednih nagrada za upoznavanje prirode i to: pet dana u Nacionalnom parku „Tara“ za dve osobe, četiri puta po dve karte za Spomenik prirode „Resavska pećina“, monografije o prirodnim dobrima u izdanju Zavoda za zaštitu prirode Srbije i promotivni materijali (majice i USB).

Izvlačenje nagrada organizovano je poslednjeg festivalskog dana, u nedelju u 22:00 časa na Green zone u Niškoj tvrđavi.

Na Green zone najmlađi su imali priliku da uče o zaštiti prtirode učestvujući u igri eko pikado kviz, tako što su se prvo oprobali u pikadu i a zatim davali odgovore i na pitanje koje izvuku iz kutije sa pitanjima o prirodnim dobrima u Srbiji.

Za učešće u igri sva deca su za nagradu dobijala obrazovna izdanja Zavoda: časopise za decu Eko zabavnik: Svet prirode i Sove stare planine, knjigu o Nacionalni parkovima Srbije, slagalicu sa motivima beloglavog supa, pančićevog skakavca i risa kao predstavnika retkih vrsta u Srbiji ili motivima iz Nacionalnog parka Đerdap i bojanke sa slikama zaštićenih vrsta Zavoda i JP „NP Đerdap“.

Na „Info pultu za prirodu“, predstavnici Zavoda i JP „Nacionalni park Fruška gora“, JP „Srbijašume“ ŠG Niš i ŠG Pirot, Direkcije za izgradnju grada Niša, „Rezervat Uvac“ d.o.o., JP „Resavska pećina“ i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode predstavili su prirodna dobra kroz publikacije, promotivni materijal i razgovor sa zainteresovanim posetiocima Nišvila za upoznavanje naše prirodne baštine.

Milisav Pajević

U Hrvatskoj odobreni podsticaji za kupovinu 506 električnih vozila

Photo-ilustration: Pixabay

 

Photo-ilustration: Pixabay

Na Javni poziv za neposredno sufinansiranje kupovine energetski efikasnih vozila pravnim licima, koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost (FZOEU) objavio 20. juna, stiglo je više od 200 prijava firmi širom Hrvatske, a njih 127 sa potpunom prijavom dobilo je novce – 13 miliona kuna – za ukupno 506 vozila.

Sufinansiranje je odobreno za kupovinu 286 električnih bicikala (1,2 miliona kuna), 122 električna automobila (8,6 miliona kuna), 29 vozila N1 kategorije sa pogonom na komprimovani prirodni gas ili tečni prirodni gas (oko dva miliona kuna) kao i 69 vozila L kategorije (oko miliona kuna), piše Jutarnji list.

– S obzirom na podatke Centra za vozila Hrvatske za 2017. godinu, možemo reći kako već ove brojke značajno podržavaju trend pojave elektrovozila na hrvatskim drumovima.

U 2017. je u Hrvatskoj registrovano 277 električnih ličnih vozila, a rezultati ovih javnih poziva pokazuju da će se ta brojka barem udvostručiti, ističu u FZOEU-u.

Milisav Pajević

Predstavljanje ekosistemskih usluga sa valorizacijom na području Bosutskih šuma

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Studiju slučaja „Predstavljanje ekosistemskih usluga sa valorizacijom na području Bosutskih šuma – integracija biodiverziteta i ekosistemskih usluga u korišćenje i upravljanje prirodnim resursima“ pripremio je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode u saradnji sa Regionalnim fondom za jugoistočnu Evropu – projekat biodiverzitet (ORF BD) koji implementira Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) a finansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

Predmetnom studijom su za Bosutske šume obrađene četiri osnovne „dobrobiti od prirode“, odnosno „ekosistemske usluge “, koje predmetno područje pruža, a od kojih zavisi bezbednost od poplava, trajnost prihoda u šumarstvu, očuvanje prirode i dobrobit lokalnog stanovništva.

Ekosistemske usluge su zapravo sve materijalne i nematerijalne dobrobiti koje dobijamo iz prirode.

Projektni zadatak je osmišljen sa ciljem da prikaže mogućnost povećanja dobrobiti (kvantitativno i kvalitativno), uvođenjem integralnog planiranja i višenamenskog korišćenja područja.

Šume u aluvijalnoj ravni reka Save, Bosuta i Studve, omeđene naseljima Jamena, Morović, Višnjićevo, Bosut i Sremska Rača, predstavljaju najveći kompleks šuma hrasta lužnjaka u Srbiji.

Sa Spačvanskim šumama u Republici Hrvatskoj čine najveću prostornu i funkcionalnu celinu nizijskih hrastovih šuma u Evropi i Panonskoj niziji. Većim delom se nalaze u slivu reke Bosut.

Ovaj prirodan mozaik šumskih, barskih i vodenih staništa naseljavaju brojne divlje vrste od nacionalnog i međunarodnog značaja. Bosutke šume proizvode drvo izuzetne vrednosti (hrast lužnjak).

Lokalno stanovništvo, kome Bosutske šume predstavljaju životno okruženje, ima posebno značajnu ulogu u višenamenskom korišćenju područja: tradicionalno za ispašu i žiropašu, proizvodnju drveta, lov i ribolov, a u poslednje vreme i za uslužne delatnosti (različiti oblici turizma).

Izgradnjom nasipa na Savi (1930-ih godina), oko 90 % ovih izvorno poplavnih šuma je odsečeno od reke i periodičnog plavljenja. Suženjem izvorno poplavnog područja (inundacije Save i Bosuta) došlo je značajnih promena (veći poplavni talasi na Savi, gubitak ribljih plodišta, isušivanje šumskog zemljišta, obrastanje bara i gubitak otvorenih vlažnih staništa).

Vrednovanje usluga ublažavanja poplava, produkcije drveta, prirodnih vrednosti i proizvodnje mesa izvršeno je za 2 scenarija: Korišćenje područja na postojeći način (scenario „A“) i Višenamensko korišćenje sa tradicionalnim stočarstvom i uspostavljanjem retenzije za prihvat poplava (scenrioo „B“).

U cilju prepoznavanja potreba svih korisnika predmetnog područja, organizovana su dva okrugla stola na kojima su vrednovani preliminarni rezultati očekivanih promena u slučaju uvođenja višenamenskog korišćenja područja, a potom objedinjeni u Studiji slučaja.

U saradnji sa lokalnim samoupravama Grada Sremska Mitrovica i Opštine Šid, u naseljima u okruženju Bosutkih šuma rezultati su ilustrativno prikazani postavljanjem informativnih tabli.

Dve osnovne preporuke scenarija „B“ su da Bosutske šume treba koristiti kao šumsku retenziju i da broj svinja u šumama treba povećati. Obe navedene promene treba realizovati planski, uz prethodnu konsultaciju sa korisnicima. Planskim usmeravanjem poplavne vode u Bosutske šume, mogu se sprečiti štete od poplava na poljima i naseljima.

Uz to, poboljšavaju se uslovi života i opstanka živog sveta, uključujući i leti žednu hrastovu šumu kao najznačajniji izvor prihoda u šumarstvu.

Milisav Pajević

Danska diže ogradu na granici sa Nemačkom zbog bolesnih svinja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Danska je saopštila da će duž granice sa Nemačkom podići ogradu dugu 70 kilometara, kako bi zaustavila divlje svinje obolele od afričke svinjske groznice, koja bi mogla da naudi danskoj prehrambenoj industriji.

Agencija za zaštitu životne sredine je navela da je odobrila postavljanje ograde visoke metar i po, čije će podizanje početi sledeće godine.

Danski parlament je u junu, pored drugih mera, izglasao postavljanje ograde, kako bi zaustavio afričku svinjsku groznicu, koja je zabeležena u Evropskoj uniji, najviše u Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Poljskoj i Rumuniji.

Ministar za zaštitu životne sredine Jakob Eleman Jensen je izjavio da bi ta bolest mogla ugroziti dansku prehrambenu industriju, koja godišnje izvozi u zemlje van EU svinjetinu vrednu 1,6 milijardi dolara.

Za razliku od svinjskog gripa, afrička svinjska groznica ne ugrožava ljude, navodi AP.

Izvor: Nova ekonomija

U planu energetska adaptacija stare škole „Aleksa Dejović“ u Sevojnu

 

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U Sevojnu uveliko traju radovi na rekonstrukciji saobraćajne infrastrukture, uveden je izvođač u radove na dogradnji vrtića „Maslačak“, rekonstruisana je vodovodna mreža u Sokolskoj ulici i još dosta drugih radova je završeno.

Osvrnuvši se na radove u Sevojnu gradonačelnik Užica Tihomir Petković je istakao da je puno toga već urađeno, veliki broj ulica je asfaltiran, urađeni su parkinzi, a do kraja godine je planirana i energetska adaptacija stare škole „Aleksa Dejović“ u Sevojnu.

Ukupna vrednost radova na adaptaciji je 15,5 miliona dinara od kojih će Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave finansirati osam i po a Grad Užice preostali iznos. Još jedna velika investicija, izgradnja fiskulturne sale u dvorištu OŠ „Aleksa Dejović“ u Sevojnu po rečima gradonačelnika biće realizovana u narednoj godini pošto su rešene sve nedoumice između nadležnog ministarstva i Evropske investicione banke.

Petković je istakao i da će radovi na rekonstrukciji magistralnog vodovoda u ulicama Heroja Dejovića i Aleksandra Vučkovića u dužini od 2,2 kilometra, što je ujedno i najveća najavljena investicija u Sevojnu, početi naredne godine kako je i dogovoreno ranije.

Milisav Pajević

Edita Đapo: Rok GIKIL-u 14 dana da nabavi opremu i uloži u zaštitu životne sredine

 

Foto: FENA
Foto: FENA

U sedištu kompanije Global Ispat Koksna industrija Lukavac (GIKIL) d.o.o. Lukavac juče je održan sastanak federalne ministarke zaštite životne sredine i turizama Edite Đapo, direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Anisa Ajdinovića i načelnika Lukavca Edina Delića sa menadžmentom ove kompanije.

Razgovarano je o ekološkoj katastrofi koju je GIKIL proizveo nepoštovanjem Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i mera zaštite životne sredine propisanih okolišnom dozvolom.

Fabrici preti zatvaranje ukoliko ne pronađu način za nova ulaganja u neophodnu opremu kojom bi i vlasnici i radnici pokazali delimičnu odgovornost i sprečili ekološke katastrofe.

Ministarka zaštite životne sredine i turizama FBiH Edita Đapo nije krila svoje nezadovoljstvo postojećim stanjem u GIKIL-u.

Naglasila je kako nisu zadovoljeni uslovi za dobijanje okolišne dozvole i da sadašnja situacija ide u prilog zatvaranju ove fabrike. Ipak, ministarka je svesna da bi takav potez bio udar na ekonomiju Tuzlanskog kantona i Federacije BiH, ali da isto tako pola miliona stanovnika užeg i šireg područja opštine Lukavac ne smeju biti taoci oko hiljadu zaposlenih osoba u GIKIL-ovim postrojenjima.

– Njih inspektor može zatvoriti čak i danas. Po Zakonu o zaštiti okoliša, okolišna dozvola važi pet godina i oni su uložili zahtev za novu, a to je samo jedan od dokumenata potreban za rad. Problem koji još imamo s GIKIL-om zbog kojeg će, verovatno, morati biti sankcionisane određene osobe, čime se sada bavi Tužilaštvo Tuzlanskog kantona, odnosi se na neprestano ispuštanje otrova i kiselina u Spreču, kazala je ministarka Đapo.

Foto: FENA
Foto: FENA

Iz Federalne inspekcije odlučni su u tome da GIKIL ne radi po zakonu, kao i da zbog toga mora snositi sankcije.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović istakao je da GIKIL danas radi bez odobrenja.

–  Pitam vas da li bilo koja delatnost, kao što su, na primer, prodavnica obuće, robe široke potrošnje i slično, mogu raditi bez odobrenja nadležnog organa. Ne može raditi, a ne može ni GIKIL, kazao je Ajdinović.

U inspekcijama tvrde da se Global Ispat Koksna Industrija Lukavac dosad pokazala kao najnedisciplinovanija kompanija na teritoriji cele Bosne i Hercegovine.

–  Zaključci sa ovog sastanka ne mogu puno uticati na Federalnu upravu za inspekcijske poslove i na postupajuće inspektore u ovom slučaju, istakao je Ajdinović.

Iz GIKIL-a poručuju da su spremni za nova ulaganja do kraja ove godine, kao i da su predali novi zahtev za dobijanje okolišne dozvole.

– Imamo odobrenje našeg Nadzornog odbora na iznos od 5,7 miliona KM u šest meseci ove godine i nadamo se da ćemo dobiti dodatna odobrenja u narednom periodu. U saradnji sa svima kojih se ovo tiče nadamo se da ćemo uspostaviti odgovarajući plan koji će biti prihvatljiv Ministarstvu i koji će osigurati kontinuirano poslovanje GIKIL-a, kazao je generalni direktor GIKIL-a Debasiš Gangulij.

Načelnik Lukavca Edin Delić mišljenja je da je zatvaranje fabrike poslednje rešenje, ali da se na GIKIL moraju izvršiti pritisci kako bi kompanija bila revitalizirana i radila u skladu sa zakonom.

Uprkos brojnim problemima, imajući u vidu i zaposlene u ovoj fabrici, GIKIL-u je pružena  nova mogućnost, od oko 14 dana, za nova ulaganja u neophodnu i preko potrebnu opremu kojom bi pokazali delimičnu odgovornost i prema prirodi, ali i građanima, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

 

Pošumljavanje Sarlaha kod Pirota

Foto: Wikimedia/Miljan Simonović
Foto: Wikimedia/Miljan Simonović

Na konkurs Ministarstva zaštite životne sredine koji za cilj ima pošumljavanje širom Srbije, Grad Pirot konkurisao je projektom zahvaljujući čijoj realizaciji će biti izvršeno pošumljavanje Sarlaha, ali i obnovljen drvored prema selu Gnjilan, dok će oko Kompenzacionog bazena biti posađen potpuno novi drvored.

– Mi hoćemo deo Sarlaha koji je pod ingerencijom Grada da pošumimo, ali i da obnovimo drvored od raskrsnice za Barje Čiflik prema Bolnici, i da oko velikog Kompenzacionog bazena napravimo veliki drvored u dužini od oko tri kilometara.

To će biti novo šetalište na kome će moći da uživaju Piroćanci To nam je već dugo u planovima, kazao je mr Vladan Vasić, gradonačelnik Pirota.

Vrednost ovog projekta je oko šest miliona dinara.

Milisav Pajević

Slovenija – najčistija zemlja na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay

 U našem regionu nalazi se država koja je dobila međunardno priznanje za ekologiju i održivost.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ujedinjene nacije su 2017. godinu proglasile za međunarodnu godinu održivog razvoja turizma. Zemlja koja je dobila najviše bodova u svim kategorijama i time dobila titulu pobednika  je Slovenija. Titula “najodrživije” zemlje došla nakon što je utvrđeno da Slovenija ispunjava 96 od 100 indikatora održivosti. Većina visoko rangiranih zemalja imala je oko 80 zadovoljenih indikatora. Neki od njih su briga o okolini i klimatskim promenama, biodiverzitet, kulturna autentičnost i druge. Ova vest mnoge nije iznenadila zbog toga što je slovenačka prestonica dobila titulu najzelenijeg grada Evrope 2016. godine.

Ova nagrada je došla kao rezultat napornog rada vlade koja je uvela skup ekoloških mera i zakona. Jedan od njih je i da se otpad mora, još u najranijim fazama, odvajati na plastični, papirni i bio-otpad. Time je osigurano da se trećina otpada proizvedenog tokom godine reciklira. Uvođenjem javnih bicikli, autobusa koji korsite prirodni gas i zabranom vožnje automobila po centrima većih gradova, Slovenci su uspeli da drastično smanje emisiju štetnih gasova. Prirodni gas se takođe koristi za grejanje stambenih prostora. Podaci pokazuju da oko 500 metara kvadratnih ima po glavi svakog gradskog stanovnika.

Još jedan od razloga zbog kojeg je Slovenija zaslužila pomenutu titulu je i činjenica da  je 60 odsto teritorije Slovenije pokriveno šumom. Na to treba dodati i podatak da u Sloveniji postoji 20.000 vrsta životinja i biljaka koji neomtano žive u 40 nacionalnih parkova i rezervata.

“Budite ponosni na svoju zemlju i potrudite se da svako mesto u vašoj zemlji bude ponosno i pet godina od današnjeg dana tako što će ostati zeleno, čisto i autentično turistima”, izjavio je Alber Salman na svečanoj cereomoniji dodele nagrada.

Izvor: Nacionalna geografija

U 124 hiljade Folksvagenovih elektromobila otkrivene kancerogene materije

Foto-ilustracija: Pixabay

Folksvagen je potvrdio da će iz upotrebe i sa tržišta morati da povuče 124 hiljade električnih i hibridnih vozila proizvedenih od 2013. godine zato što svako od njih sadrži po 0,008 grama kadmijuma, kancerogenog teškog metala, u svojim jedinicama za punjenje. Iako količina zvuči gotovo zanemarljivo, nije tako. Prag za prekomerno izlaganje ovom hemijskom elementu je toliko nizak da je i 0,008 grama dovoljno da izazove ozbiljne zdravstvene probleme.

Foto-ilustracija: Pixabay

Do sada, međutim, niko nije doveden u opasnost zato što je otrovni kadmijum uskladišten u čvrstim kućištima unutar punjača i ne bi trebalo da je naškodio vlasnicima i putnicima Folksvagenovih elektromobila i hibrida. Pretnju bi predstavljao tek na kraju životnog veka vozila – za ona lica koja bi bila zadužena za njihovu reciklažu ili rasklapanje.

Kadmijum je prisutan u vodi, zemljištu i stenama, uključujući i ugalj i mineralna đubriva. Većina ga se izvadi u procesu dobijanja drugih metala kao što su cink, olovo i bakar. Koristi se u proizvodnji elektronike, baterija i televizija, i plastične mase. Malim količinama ovog otrova ljudi su izloženi udisanjem duvanskog dima ili jedenjem hrane zagađene njime. Veći rizik za dobijanje raka pluća predstavlja za zaposlene u reciklažnoj industriji nikl-kadijumskih baterija.

Nemački proizvođač automobila ogradio se od odgovornosti za kadmijum, naglasivši da su delovi s tragovima ovog elementa proizvedeni van njihovih matičnih fabrika. U sličnoj situaciji našli su se i Audi i Porše zato što su i oni imali istog snabdevača.

Nemačko ministarstvo saobraćaja naložilo je opoziv spornih modela.

Jelena Kozbašić

Pet dinara od svake prodate limenke za osobe sa smetnjama u razvoju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Recan fondacija, Ball Beverage Packaging Europe i Beer Fest ove godine prvi put organizuju humanitarnu ekološku akciju, u okviru koje će od svake prodate limenke biti  izdvojeno 5 dinara za programe podrške članovima udruženja „Živimo zajedno”, koji su usmereni na reciklažu.

„Posetioci festivala već godinama uspešno recikliraju i brinu o životnoj sredini. Ove godine idemo korak dalje i raduje nas što ćemo kroz reciklažu moći da pomognemo onima kojima je to zaista neophodno. Recan fondacija već 12 godina sarađuje sa udruženjem „Živimo zajedno” u oblasti reciklaže limenki, jer se udruženje delom finasira od prodaje sekundardnih sirovina. „Živimo zajedno” uključuje svoje korisnike u prikupljanje amabalaže, a sva tako dobijena sredstva ulažu u vođenje i aktivnosti centra”, istakla je Jelena Kiš iz Recan fondacije.

Zahvaljujući donaciji kojom se izdvaja 5 dinara od svake prodate limenke, svi posetioci ovogodišnjeg Beer Festa će osim motiva da uživaju u odabranom napitku i recikliraju, imati i dodatan, humanitaran, motiv da svoje omiljeno piće kupe u limenci. Akcija se sprovodi uz podršku Grada Beograda.

Počeo Prstenovački kamp “Labudovo okno 2018.”

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u okviru međunarodnog projekta projekta „Jadranski selidbeni put“ zajedno sa kolegama iz regiona radi na očuvanju ptica selica i njihovih staništa na područjima širom Balkanskog poluostrva.

Jedno od tih jedinstvenih i pticama veoma bogatih područja jeste i tok Dunava između naselja Dubovac i Zatonje (južni Banat) poznatije kao Labudovo okno.

Od 10. avgusta do 10. septembra ove godine nastavja se sa istraživanjem ptica Labudovog okna kroz početak rada ornitološke stanice.

Kroz rad ove stanice trebalo bi da dođe do dodatnih informacija vezanih za  brojnost ptica, sastav vrsta i glavne pravce seobe u okviru ovog međunarodno značajnog područja za ptice.

Ornitološka stanica je otvorenog tipa i svi zainteresovani su dobrodošli da prisusustvuju edukacijama, praćenju seobe ptica i svakodnevnom naučnom hvatanju i obeležavanju ptica.

Milisav Pajević

Sanira se i čisti korito reke Despotovice

Privode se kraju radovi na saniranju i čišćenju reke Despotovice u Brđanima, na mestu gde je ova reka više puta plavila i stvarala probleme meštanima.

– Ukupno je očišćeno 700 metara korita reke Despotovice, nakon čega se selimo i počinjemo sa čišćenjem korita reke Dičine.

Predviđeno je da se na Dičini pojedine tačke urede tako da više ne bude bujičnih poplava, rekao je Dragomir Savić,  predsednik Mesne zajednice Brđani.

Podsetimo, reka Despotovica je ranije čim padne jača kiša pravila probleme, voda se izlivala u objekte i nanosila velike materijalne štete meštanima Despotovca.

Milisav Pajević