Home Blog Page 1042

Grad Niš rešava komunalne probleme u Donjem Komrenu

 

Foto: Grad Niš
Foto: Grad Niš

Gradonačelnik Niša Darko Bulatović posetio je sinoć meštane Hvarske ulice u Donjem Komrenu, sa kojima je razgovarao o konačnom rešavanju problema izgradnje ulice nakon čak 8 godina koliko čekaju na asfalt.

– Nakon što su građani sami pokrenuli inicijativu za rešavanje problema i prikupili neophodne potpise, Grad Niš je uspeo da reši problem kanalizacione i vodovode mreže u nekoliko prilaza, predstoji nam rešavanje problema u ulici 45.Divizije. Na dobrom smo putu da meštanima konačno rešimo problem i da dobiju ulicu kakvu zaslužuju. Radićemo korak po korak. Za otprilike nedelju dana utvrdićemo dinamiku i verujem da ćemo se opet ovde sastati na obostrano zadovoljstvo kad bude potpisan i ugovor i krenemo u proceduru, rekao je Darko Bulatović, gradonačelnik Niša.

Gradonačelnik je dodao da Grad Niš ozbiljno staje na svoje noge i da on sa svojim saradnicima svakog dana razgovara sa meštanima Niša u različitim delovima grada, trudeći se da od njih lično čuje koji su to prioritetni problemi sa kojima se susreću, kako bi Grad krenuo u rešavanje istih.

– Formirali smo radnu grupu od po dva predstavnika svih pet gradskih opština. Cilj nam je da uspešno isplaniramo narednu godinu, izdvojićemo milijardu dinara više i nastojaćemo da sistemski rešavamo probleme građana, a ne kao što je rađeno prethodnih godina, od slučaja do slučaja, istakao je Bulatović.

On je naglasio da je gradsko rukovodstvo stabilizovalo budžet, da uspešno vraća dugove bez novih zaduživanja i da sada može ozbiljno da se upusti u rešavanje krucijalnih komunalnih i infrastrukturnih problema u Gradu.

Milisav Pajević

Ambasador Danske, Anders Hougor: Promocija zelene agende je neprekidan proces

Photo: Embassy of Denmark

Država blagostanja, zemlja sa najdužim stažom monarhije u Evropi i sa najsrećnijim stanovnicima, rodno mesto LEGO kocki, životnog stila „hygge” i čuvenog bajkopisca Hansa Kristijana Andersena – možemo se truditi da pronađemo najslikovitiju odrednicu koja bi opis Danske sažela u par reči ali ona bi i dalje tek delimično odrazila uspeh ove nordijske države. U osnovi prosperiteta Danske stoji pre svega društvena ravnoteža, visok stepen poverenja u državu, snažna saradnja javnog i privatnog sektora, izuzetno nizak nivo korupcije, kao i besplatna zdravstvena zaštita i obrazovanje.

Foto: Ambasada Danske

Osim ovoga, Danska ulaže napore da stvori „zeleno” i održivo društvo koje će do 2050. godine dosegnuti cilj da svu energiju crpi iz obnovljivih izvora energije. Prema Indeksu upravljanja životnom sredinom (EPI) za 2018. godinu ova zemlja se nalazi na trećem mestu, a njeni građani smatraju svojom civilizacijskom obavezom da brinu o svom okruženju. Otuda ne iznenađuje činjenica da u Danskoj broj bicikala premašuje broj stanovnika. U razgovoru sa danskim ambasadorom u Srbiji Andersom Kristijanom Haugorom saznali smo koje su mere Danci preduzeli kako bi se našli na ovako visokim pozicijama, ali i koje projekte je danska ambasada do sad sprovodila u Srbiji i u kojim oblastima bismo još mogli da sarađujemo kako bismo obezbedili veću stopu privrednog rasta u našoj zemlji.

Foto: VisitDenmark/Photopop

EP: Prema EPI rangiranju za ovu godinu, Danska je zauzela treće mesto što je za većinu zemalja poželjna i prilično nedostižna pozicija. Ipak, kada uzmemo u obzir samo ribarstvo i šumarstvo, status Danske je nešto drugačiji. Šta je do sada vaša država preduzela kako bi se sprečili gubici u površinama pod šumom kao i u zalihama riba i školjki u Baltičkom moru?

Anders Haugor: Naše rangiranje u oblasti ribarstva predstavlja posledicu kontinuiranog i rapidnog opadanja ribljih zaliha. Ovo je stvar od velikog značaja za nas, posebno zato što je ribarstvo veoma važna industrija u našoj zemlji i ima veliku izvoznu vrednost. Danska agencija za ribarstvo zadužena je za regulisanje komercijalnog ribarstva, a njene ambicije su da podrži rast kroz zelenu tranziciju. Sredstva se obezbeđuju kroz Evropski fond za razvoj održivog ribarstva i poljoprivrede, a istovremeno se vrše inspekcije kako bi se obezbedilo održavanje ribljih zaliha u danskim morskim vodama. Zalihe riba i priroda u Baltičkom moru naročito su ugrožene, s obzirom na to da smo okruženi brojnim zemljama pa su rizici od zagađenja i prekomernog izlovljavanja ribe prilično veliki.

Kada je reč o upravljanju šumama, danska vlada planira da pokrije dodatnih 10.000 hektara drvećem i da napravi rezervat netaknute šume. Šta više, površina od 3.300 hektara biće područje zaštićenog biodiverziteta, a kada čitav projekat bude gotov, ukupna površina zaštićenih šuma i područja zaštićenog biodiverziteta u Danskoj biće više nego udvostručena u odnosu na sadašnji fond. Ovaj projekat će značajno smanjiti gubitke površina pod šumom i poboljšati raznolikost biodiverziteta u prirodi što ide u korist šumarskoj industriji, kao i ljubiteljima rekreacije na otvorenom. U poređenju sa međunarodnim standardima, šumarstvo u Danskoj je u celini zdravo i održivo, ali usled ubrzane industrijalizacije u proteklim decenijama očuvanje šuma i ekosistema izgubilo se iz fokusa što je naše šume dovelo u opasnost.

Foto: VisitDenmark/Niclas Jessen

EP: Da li danska vlada danas vodi bilo kakvu kampanju o važnosti očuvanja životne sredine ili se to ipak čini suvišnim nakon višedecenijskog i brižljivog sprovođenja politike očuvanja prirode?

Anders Haugor: Promocija zelene agende je neprekidan proces. Veoma je važno da se konstantno edukujemo i da tim procesom obuhvatimo celo društvo, od mladih naraštaja do starijih generacija. Sadašnja danska vlada ulaže velike napore u promociju svoje zelene agende. Oni su se proglasili najzelenijom vladom u istoriji Danske, a za većinu danske populacije zelena agenda nalazi se u vrhu prioriteta. Sve više ljudi postaje svesno koliko je značajna zaštita životne sredine. Osim toga, postoji opšti politički koncenzus o zelenim pitanjima, pa čak i da se političke partije u Vladi promene, pravac kojim idemo neće se promeniti.

EP: Vaša zemlja pruža brojne dobre primere o načinu zaštite životnu sredinu. Koji je ključni pristup u održavanju ekonomskog rasta i zaštite životne sredine?

Anders Haugor: Razvoj i sprovođenje politika već dugi niz godina usmereni su na sinergiju zaštite životne sredine i ekonomskog razvoja. Glavni deo čini planiranje ovih politika i komuniciranje sa javnošću i poslovnim sektorom. Shvatili smo da se razvojem sektora zaštite životne sredine otvara mogućnost za nova radna mesta, kao i da se podstiče rast novootvorenih inovativnih kompanija što doprinosi našem ekonomskom rastu.

Foto: VisitDenmark/Nicolai Perjesi

Na primer, primenom politike za tretman otpadnih voda ne samo da smo doprineli očuvanju prirode i vodnih puteva, već smo stvorili i nova radna mesta u izgradnji, upravljanju i održavanju objekata za tretman voda. Odluka o zaštiti voda donela je ujedno nove poslove i ekonomski rast. Isti princip može da se primeni na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, uvođenje standarda u prerađivačke industrije i drugo. Ipak, sve je počelo odlukom i dijalogom sa ciljem da imamo čistiju i zdraviju okolinu.

EP: Kako je vaša zemlja postigla balans između očuvanja prirode i održavanja površina obradivog zemljišta?

Anders Haugor: Ključne tačke predstavljaju urbanizam i planiranje u oblasti životne sredine. Ova tema već nekoliko decenija ima veliki prioritet u našoj agendi i predmet je brojnih aktuelnih diskusija o tome kako postići balans prevashodno između poljoprivrede i očuvanja prirode. Debata o ovoj temi započeta je pre mnogo godina, ali njena svrha je isključivo da se pronađu raznovrsni načini da se zacrtani cilj dostigne. Bitno je da ostanemo otvorenog uma za sva rešenja koja su nastajala tokom višedecenijskih pokušaja da se postigne harmonija između prirode i korišćenja zemljišta za ljudske potrebe.

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 14. do 22. stranice.

Intervju vodile: Nevena Đukić i Tamara Zjačić

Adidas: Priča o tome kako spasiti okeane

Foto: Adidas
Foto: Adidas

Jedan od najprepoznatljivijih sportskih brendova današnjice Adidas krenuo je iz jednog malog bavarskog sela Hercogenrauha 14. avgusta 1948. godine. Industrijalac Adi Dasler je od Adidasa stvorio svojevrstan lifestyle brend koji spaja sportski teren sa ulicom. Nemački koncept proizvodnje je doveo do toga da je Adidasova oprema bila i ostala simbol za najbolji kvalitet.

Nekoliko osnovnih koncepata samog brenda pokazuje da Adidas prepoznaje trendove i promene koje neumitno nastaju. Tako danas možemo razlikovati Adidas Sport (autentičan brend sa tri linije namenjen sportistima), Adidas NEO (program namenjen tinejdžerima i mlađoj populaciji) i Adidas Originals (čuveni brend u obliku deteline) namenjen širokom spektru ljudi – od onih starijih koji u njemu vide kvalitet, preko mlađe populacije (u kojoj postoje dve grupe – jedna koja ceni klasičan i prepoznatljiv dizajn i druga koja slavi „duh ulice“ i živi urbanim, modernim načinom života), do najpoznatijih svetskih ličnosti koje Adidas sponzoriše i koji u njemu vide svojevrsnu supkulturu. Uostalom, tako se Adidas i predstavlja javnosti – kao brend koji nije orijentisan samo ka sportu već i ka svakodnevnim odevnim kombinacijama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Da su sjajni u marketingu nema sumnje: ove godine na Svetskom prvenstvu u Rusiji sponzorisao je 12 nacionalnih selekcija (2 više od Najkija). Od 1970. godine kada je održano Svetsko prvenstvo u Meksiku i čuvene lopte TELSTAR, ova kompanija ima eksluzivno pravo izrade oficijalne fudbalske lopte kojom se igralo (i kojom će se igrati) svako naredno Svetsko prvenstvo. Generalni sponzor su košarkaške Evrolige, a njihovi manekeni su brojni – od Lionela Mesija, jednog od najboljih fudbalera na svetu, preko veoma popularnog Pola Pogbe, do brojnih fudbalskih klubova kao što su Bajern Minhen ili aktuelni šampion Evrope Real Madrid.

Hajde da trčimo za okeane!

U januaru 2015. Adidas je uvršten u top 3 održivih kompanija na svetu. U aprilu te iste godine Adidas sklapa ugovor sa ekološkom organizacijom Parley for the Oceans koja se bori za očuvanje okeana i sprečavanje njegovog daljeg uništavanja. U okviru tog ugovora Adidas je preuzeo obavezu proizvodnje posebne linije patika od reciklirane plastike koja u milionima tona pluta okeanima. U sklopu te akcije zaposleni u kompaniji su u novembru iste godine otputovali na Maldive gde su kroz letnju školu Parley-a i skupljanje plastičnog otpada ukazali na ogroman problem današnjice. Ubrzo nakon toga, Adidas je učestvovao na istorijskom COP21 u Parizu. Nakon predstavljanja ove inicijative o reciklaži plastičnog otpada juna 2015. u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, sada su, na najvišoj instanci u okviru Okvirne konvencije UN-a o promeni klime, projekat i prototip patika u potpunosti predstavljeni široj javnosti.

Foto: YouTube

Ovo partnerstvo Adidasa i Parley for the Oceans je doživelo svetsku popularnost i veliku podršku u svetskim krugovima – od UN do samih boraca za čistiju planetu. Potopljene ribarske mreže koje su plutale po vodi i celokupan plastični otpad je pretvoren u sirov materijal  – predivo od kojeg su napravljene prve patike od recikliranog materijala na svetu. Sama medijska kampanja bila je izuzetno propraćena. Počevši od samog lansiranja pri UN u junu 2015. kada je predstavljen, ovaj projekat se razvija i traje do danas.

Adidas je imao nekoliko velikih događaja na kojima je promovisao ovaj koncept i svaki dalji marketinški potez odgovornih u kompaniji bio je bolji od prethodnog. Najpre je pušten svojevrsni „probni balon“ kako bi se videla reakcija potrošača. Adidas je tokom leta 2016. izradio prvu seriju od 50 pari patika u potpunosti napravljenih od recikliranog plastičnog otpada iz okeana. Ta serija se nije nalazila u slobodnoj prodaji već je Adidas pokrenuo kampanju na Instagramu gde su oni najinovativniji i najoriginalniji dobili svoj par patika. Cilj takmičenja je bio da ljudi okače video u kome će izraziti svoj vid i način borbe protiv zagađivanja okeana kao i konkretne poteze iz svakodnevnog života kojima oni pokazuju kako se bore protv korišćenja plastike.

Foto: Adidas

Nakon toga, Adidas je organizovao trku Run For The Oceans u Njujorku 8. juna 2017. godine obeležavajući tako Svetski dan okeana i ukazujući na važnost očuvanja istih. Oko 60 000 atletičara, ekoloških aktivista, umetnika i medijskih radnika su trčeći toga dana u patikama od recikliranih ribarskih mreža kroz konkretan angažman izuzetno doprineli popularizaciji ovog pionirskog poduhvata.

Patike od recikliranog plastičnog otpada

Foto: Adidas

U martu ove godine Adidas je „lansirao“ izuzetno popularnu seriju patika pod nazivom Deerupt. Reč je o određenoj kombinaciji dva popularna Adidasova modela – Adidas Marathon i Adidas New York koja u potpunosti kombinuje urbani duh višemilionskog grada sa sportskim aspektom same kompanije. To je ono što Adidas zapravo i jeste – spoj tri naizgled potpuno odvojene supkulture ulice, sportskog terena i visoke mode. Ono što izdvaja ovaj model jesu njegov sastav i dizajn. Naime, ova serija je takođe izrađena od recikliranog plastičnog otpada iz okeana, dok je sama spoljašnost patika prekrivena mrežom, simbolično podsećajući na onu ribarsku od koje su napravljene. Na taj način su Adidasovi dizajneri na vizuelno upečatljiv način plasirali svoju ideju široj javnosti.

Ovom akcijom je nemačka kompanija upisala sebe u red onih koje pokazuju zabrinutost za zaštitu životne sredine, odnosno, u ovom konkretnom slučaju – okeana. Kao što je Najki pokrenuo izradu odeće od recikliranog plastičnog otpada, tako je i ovaj nemački gigant (istina nešto kasnije) pokrenuo izradu obuće od istog otpada. Sarađujući sa jednom od najuticajnijih organizacija koja alarmira javnost o zagađenosti okeana, Adidas je nesumnjivo pokazao tu notu neposrednosti (koju inače kroz svoje proizvode pokazuje) i saradnje sa civilnim sektorom.

Foto: Adidas

Ako uzmemo u obzir činjenicu da civilni sektor okuplja društveno angažovane ljude nesumnjivo je da je Adidas imao konkretnu nameru da svoju poruku plasira onima koji će je i najbolje razumeti. Posredstvom te saradnje, ova multinacionalna kompanija je dosegnula i najvišu instancu gde se o ovim stvarima raspravlja – Ujedinjene nacije, odnosno, Okvirnu konvenciju o promeni klime. Sve gore pomenuto zajedno rezlutira činjenicom da Adidas na najkonkretniji mogući način pokazuje svoju društvenu odgovornost ili društveno odgovorno poslovanje (corporate social responsibility).

Uz određene inovacije, dizajn i pokazanu brigu o zagađivanju okeana ova kompanija će uticati na ekološki svesne potrošače i mlađe generacije što predstavlja narastajuće „potrošačko telo“ za dve najveća proizvođača sportske opreme današnjice. Kroz ovu poruku reciklaže plastičnog otpada i čišćenja okeana se, kao i mnogo godina ranije, nastavlja rivalitet Adidasa i Najkija uz obostranu novčanu korist gledano kroz odnos inputa i krajnjeg rezultata. Tako ponovo dolazimo do win-win situacije (manja ulaganja u proizvodnju – veći profit) koja još jednom potkrepljuje tezu da je društveno odgovorno poslovanje kompanija isplativo.

Radomir Jovanović

Izvor: CMJP

NIS i Beograd zajedno grade „Budućnost na delu“

 

Foto: NIS
Foto: NIS

U Skupštini Grada Beograda juče su predstavljeni rezultati višegodišnje uspešne saradnje Grada i kompanije NIS.

U okviru obeležavanja 10. godišnjice programa saradnje NIS-a i lokalnih zajednica u Srbiji „Zajednici zajedno“ dve strane potpisale su Sporazum o saradnji kojim će biti nastavljena zajednička realizacija kapitalnih projekata koji doprinose poboljšanju kvaliteta života Beograđana.

Sporazum su u prisustvu predstavnika gradske uprave, kompanije NIS i medija, potpisali profesor doktor Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda, i Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a.

U cilju razvoja i napretka lokalne zajednice, Beograd i NIS su tokom višegodišnjeg partnerstva zajednički realizovali brojne projekte iz oblasti obrazovanja i nauke, kulture, ekologije, sporta, kao i humanitarne aktivnosti u koje je ukupno uloženo gotovo 250 miliona dinara.

Između ostalog, zajedničkim naporima uređena su tri parka u Beogradu, ulepšane gradske fasade, a značajna pažnja posvećena je ulaganjima u razvoj obrazovne infrastrukture. Kao kompanija posvećena inovacijama, NIS je podržao rekonstrukciju i opremanje učionica i laboratorija u školama i na fakultetima u Beogradu, kao i otvaranje „Mejkers spejsa“, prve naučno-zanatske radionice u Srbiji koja radi u okviru beogradskog Centra za promociju nauke. Takođe, u Beogradu su realizovane i humanitarne akcije NIS-a, među kojima nabavka osam savremenih medicinskih aparata za potrebe Univerzitetske dečje klinike „Tiršova“ i opreme za Centar za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj ulici.

Pored toga, zaposleni NIS-a su u Beogradu inicirali i realizovali više volonterskih akcija među kojima su uređenje dela Botaničke bašte, parka „Đuro Strugar“, sređivanje prostora Ustanove za decu i mlade „Sremčica“, priprema novogodišnjih paketića za decu koja se leče u „Tiršovoj“ i za štićenike Centra u Zvečanskoj ulici.

– Čast mi je da jedna velika i uspešna kompanija, kakva je NIS, ima istu viziju Beograda kao i mi koji smo u gradskoj vlasti, a to je uređeniji, zdraviji, obrazovaniji i moderniji Beograd. Hvala vam što podržavate Beograd, ulažete u njega i nadam se da ćemo zajedno uspeti da ga učinimo još boljim mestom za život, izjavio je nakon potpisivanja sporazuma profesor doktor Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda.

– Pravi razvoj jedne kompanije moguć je samo ako se razvija i zajednica u kojoj ona živi i radi. Koliko je to važno za NIS, vidi se i u našoj strategiji, posebno u programu „Zajednici zajedno“. To je partnerstvo koje traje već 10 godina, a svake godine lokalne zajednice širom Srbije dobijaju oko milion evra. Beograd, naravno, ima posebno mesto. Za nas je Beograd pouzdan partner i saradnik u mnogim projektima za dobrobit građana i ovog lepog grada. Danas, kada potpisujemo još jedan sporazum, uveren sam da će ih biti još mnogo, na zajedničko zadovoljstvo, istakao je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a.

Osim društveno-odgovornih projekata, NIS u Beogradu realizuje i značajne poslovne aktivnosti. Pored toga što je u Beogradu smešten Poslovni centar kompanije, NIS na teritoriji glavnog grada poseduje između ostalog i 40 modernih benzinskih stanica i upošljava više od 2.000 radnika.

Grad Beograd i NIS i nadalje će nastaviti da jačaju dobru poslovnu saradnju na korist obe strane i građana prestonice. O tome svedoči i nedavno potpisani sporazum kojim će NIS Gradu Beogradu ustupiti lokaciju na Čukarici, u blizini Mosta na Adi, koja će biti iskorišćena za razvoj gradske infrastrukture.

Milisav Pajević

Ministarstvo održivog razvoja i turizma oduzelo zvezdice nekim hotelima

 

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Nekoliko hotela u Crnoj Gori ove sezone je ostalo bez zvezdice, odnosno dobilo je nižu kategoriju, jer je Komisija za kategorizaciju Ministarstva održivog razvoja i turizma utvrdila da ne ispunjavaju standarde prethodno dodeljene kategorije.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma nisu saopštili o kojim se hotelima radi, ali su upozorili da će se u postupku rekategorizacije, ukoliko se utvrdi da objekat ne ispunjava standarde prethodno dodeljene kategorije, oduzimati zvezdica, pišu Vijesti.

– Tokom ove sezone bilo je nekoliko takvih situacija gde je Komisija pojedinim hotelima umesto četiri zvezdice dodelila tri. Potrebno je održavati postojeći nivo dodeljene kategorije, ali i raditi na unapređenju kvaliteta opremljenosti i usluge hotelskih objekata, rekli su iz Ministarstva.

Oni su podsetili da je početkom godine stupio na snagu novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, na osnovu kojeg je donet i novi pravilnik o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, čiji sastavni deo predstavljaju i nove ček-liste kojima su bliže definisani standardi po pitanju kategorizacije ugostiteljskih objekata.

Normativi u pravilniku zasnovani su na međunarodnim standardima.

Milisav Pajević

Volontersko restauratorski kamp u selu Gostuša

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Učesnicima međunarodnog volonterskog kampa „Usvoji domaćinstvo u Gostuši“, koji se održava u periodu od 12. do 25. avgusta u selu Gostuša, stručni saradnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije predstavili su prirodne vrednosti i karakteristike Parka prirode u kome se nalazi selo specifično po tradicionalnim objekatima domaćinstva sa kamenim krovovima.

U kampu učestvuje 20 volontera, studenata arhitekture, građevinarstva i antropologije iz Francuske, Kine, Velike Britanije, Nemačke, Bugarske i Srbije, kako bi obnovili dva objekata sa kamenim krovom.

Pored rada na restauraciji objekata narodnog graditeljstva, za učesnike kampa prirpremljen je i bogat program upoznavanja prirodnog, kulturnog i duhovnog nasleđa Stare planine.

U cilju predstavljanja značaja, jedinstvenosti i zaštite prirode kraja u kome se kamp održava, predstavnici Zavoda Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije i Jovna Šelmić, dipl. arhitekta, održale su prezentaciju o Parku prirode „Stara planina“.

Ovim povodom, pored prirodnih vrednosti, učesnicima kampa predstavljeni su režimi zaštite unatar zaštićenog područja, mogućnosti održivog upravljanja, tekući projekti zašitite biodiverziteta i model i način upravljanja Parkom.

Međunarodni volonterski kamp u Gostuši održava se u organizaciji Fondacije arhitekata Aleksandar Radović, u saradnji sa European Heritage Volunteers (Vajmar, Nemačka), u okviru inicijative Evropska godina kulturnog nasleđa 2018.

Milisav Pajević

Za 29 evra obucite najodrživije farmerke na svetu koje je moguće reciklirati bezbroj puta

Foto: C&A

Sertifikat neprofitne organizacije Cradle to Cradle ocenjuje odeću prema sledećim kriterijumima: kvalitet materijala, mogućnost ponovne upotrebe modnog komada, korišćenje obnovljivih izvora energije, poštovanje principa društvene pravičnosti i upravljanje vodom u toku proizvodnog procesa.

Foto: C&A

Prvi proizvođač odeće koji u okviru svoje modne linije nudi farmerke ocenjene zlatom u ovoj kategoriji – jeste C&A. One su izrađene od potpuno održivih materijala i u skladu sa svim ostalim načelima održive mode prema Cradle to Cradle sertifikatu.

Svoje napore ka ispunjavanju “zelenih” zahteva Cradle to Cradle, C&A je usmerio upravo na farmerke kao na složen i neizostavan komad garderobe u svačijem ormaru. S obzirom na to da je za njihovo šivenje potrebno mnogo različitih komponenti, snabdevači i fabrike, koji će biti saborci C&A, su pažljivo odabirani, a materijali testirani. Neki elementi, poput postave i konca, morali su da budu iznova razvijeni.

U cilju promocije proizvodnje održive odeće, izbacivanje farmerki na tržište pratiće i izbacivanje prvog svetskog vodiča za razvoj teksasa prema Cradle to Cradle osnovama. On će zainteresovane uputiti u nastanak farmerki uz uvažavanje kružne ekonomije.

“Izuzetno smo zadovoljni postignutim rezultatima. Svi delovi su uspešno unapređeni kako bi se osiguralo da su korišćeni jedino netoksični materijali. Tokom proizvodnog procesa, upotrebljavali smo samo čistu energiju i poštovali visoke društvene standard što je utrlo put proizvodu kreiranom za svoje vaskrsenje”, izjavio je Džefri Hog, zadužen za održivost u poslovanju ovog modnog brenda.

Namera C&A je da održiva garderoba bude opšteprihvaćena. Iz tog razloga, cena farmerki za muškarce i žene je 29 evra.

Jelena Kozbašić

Podnesene tužbe protiv dozvola za hidroelektrane Buk Bijela i Foča

Foto: ers.ba
Foto: ers.ba

Arhus, resursni centar Sarajevo podnio je dvije tužbe Okružnom sudu u Banjaluci protiv obnovljenih ekoloških dozvola za hidroelektrane Buk Bijela i Foča na reci Drini u Bosni i Hercegovini u blizini granice s Crnom Gorom.

Veća verzija projekta Buk Bijela osporava se od 1970-ih zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-ovoj listi svetske baštine i deo je Nacionalnog parka Durmitor. Takođe, Drina je najznačajnije stanište ugrožene mladice (Hucho hucho), koju možemo pronaći samo u nekim od najčistijih reka u jugoistočnoj Evropi, a područje je razvilo i turističku ponudu baziranu na raftingu i ribolovu koja bi izgradnjom bilo kakve brane u blizini bila uveliko ugrožena.

“Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske izdalo je obe ekološke dozvole, iako ih investitor nije zatražio u zakonskom roku. Ministarstvo je trebalo poništiti prethodne dozvole s obzirom na to da izgradnja nije započela u roku od četiri godine od izdavanja. Umesto toga, izdala je nezakonitu odluku o produženju postojećih ekoloških dozvola. Nasuprot obaveze Bosne i Hercegovine prema Espoo Arhuškoj konvenciji, procene uticaja na životnu sredinu nisu ponovljene, niti su održane javne konsultacije, ni u Bosni i Hercegovini ni Crnoj Gori “, objasnila je Nina Kreševljaković iz Arhus resursnog centra u Sarajevu.

Prvobitne javne konsultacije održane 2012. godine bile su slabo oglašavane, a komentari koje su uložile nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nisu uzeti u obzir.
“Za najnoviju verziju projekta u proceni uticaja na životnu sredinu tvrdi se da ne utiče na reku Taru, ali bez ikakvih dokaza. S obzirom na to da je Tara glavna pritoka Drine i da bi akumulacija dosegla crnogorsku granicu, neizbežno je da će se neki uticaji pojaviti i morati proceniti “, istakla je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home iz Crne Gore.
Gradnju hidroelektrane Buk Bijela, snage 93 megavata, snažno zagovara Elektroprivreda Republike Srpske, kompanija u državnom vlasništvu, a memorandum o izgradnji projekta potpisan je u julu 2017. godine s kompanijom „Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija“ (AVIC-ENG). Očekuje se da će finansiranje obezbijediti kineske državne banke.

Hidroelektrana Foča, snage 44 megavata, planirana je samo nekoliko kilometara nizvodno. Takođe je zagovara Elektroprivreda Republike Srpske, ali se javno ne spominje izvor finansiranja. Obe elektrane deo su tzv. Kaskade Gornja Drina, zajedno sa još dve planirane hidorelektrane – Sutjeska i Paunci.

Goran Krivić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, rekao je da “projekat sličan onome koji je otkazan pre pola vijžžeka nije nešto što bi institucije i predstavnici Republike Srpske trebali zagovarati. Čak je otkriveno da nije provedena studija izvodjivosti za projekt što je samo po sebi razlog za ukidanje projekta, da ne spominjemo ugrožene vrste i razvoj sporta i turizma”.

Pipa Galop iz CEE Bankwatch mreže je dodala da “kineske banke već privlače negativnu publicitet za podršku elektranama na ugalj u regiji, te da će finansiranje štetnih hidroelektrana kao što su Buk Bijela i Foča samo stvoriti više neusklađenosti između kineskih poslovnih aktivnosti i želja Bosne i Hercegovine za članstvom u Evropskoj uniji“.
„Unija mora hitno osigurati da se zemlje u regiji pridržavaju zakonodavstva EU-a o zaštiti prirode, bez obzira na to ko finansira infrastrukturne projekte, a kineske banke trebaju unaprijediti svoje ispitivanje takvih projekata “, istakla je Pipa Galop.

Milan Zlatanović

Izvor: czzs.org

Morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta

Photo: Pixabay

 

Photo: Pixabay

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 15. do 17. avgusta, pokazali su da je na 91 odsto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na devet posto kupališta bio K2 klase.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, da je sanitarno ispravna, i bezbedna za kupanje i rekreaciju.

Na području opštine Ulcinj, voda je bila odličnog kvaliteta- K1 na svim lokacijama na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju.

U Baru je, od ukupno 12 kupališta, kvalitet K1 bio na devet lokacija dok je na tri lokacije kvalitet bio klase K2.

Na području opštine Budva analiza je rađena na 27 lokacija, od kojih je na jednoj zabeležen kvalitet K2, dok je na ostalim lokacijama voda bila K1 klase.

Kvalitet morske vode K1 bio je na svih devet kupališta u opštini Tivat.

U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 12 lokacija dok je na preostale tri kvalitet bio klase K2.

Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 19 kupališta, dok je na preostala dva kupališta voda bila klase K2.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Milisav Pajević

Kompanije iz Kanade, Kine i iz Rusije zainteresovane za RTB Bor

 

Foto: Blok vesti@blokvesti
Foto: Blok vesti@blokvesti

Ministarstvo privrede Vlade Republike Srbije saopštilo je da su u predviđenom roku za dostavljanje prijava za učešće u postupku privatizacije Rudarsko-topioničarskog basena Bor (RTB Bor), a koji je istekao juče u 13 časova, stigle tri prijave.

Prijave su poslale kompanije iz Kanade, Kine i iz Rusije.

Komisija za sprovođenje postupka pregleda dostavljenu dokumentaciju, nakon čega će se nastaviti sa daljim postupkom.

Pravo na podnošenje prijave imali su strateški partneri koji se poslednjih deset godina u kontinuitetu bave eksploatacijom bakra i ostalih obojenih i plemenitih metala sa prihodom od najmanje pola milijarde američkih dolara u protekloj godini.

Milisav Pajević

Elektroprivreda Srbije zapošljava 163 visokoobrazovana stručnjaka

Foto: EPS

 

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto: Elektroprivreda Srbije

Javno preduzeće „Elektroprivreda Srbije” objavilo je konkurs za zapošljavanje 163 visokoobrazovana stručnjaka, među kojima će šansu za prvi posao dobiti 62 mlada diplomca bez radnog iskustva.

Konkurs predviđa zaposlenje na određeno vreme do dve godine za 47 inženjera mašinske struke, 43 elektro inženjera, 20 rudarskih inženjera, 10 informatičara, 12 visokoobrazovanih stručnjaka građevinske, devet geodetske, pet geološke, kao i dva tehnološke struke, 12 pravnika i po jednog hemičara, ekonomistu i psihologa.

Osnovni kriterijum za izbor i selekciju kandidata koji će dobiti prvi posao biće uspeh na fakultetu, jer EPS želi da mladim, obrazovanim ljudima pruži priliku da grade svoju budućnost u Srbiji i pokaže da se poštuju prave vrednosti – znanje i uložen trud.

Poslovi su ponuđeni na lokacijama širom Srbije. Najviše radnih mesta otvoreno je u opštini Lazarevac, ukupno 51, a sledi Kostolac sa 38 mesta.

Na konkursu se traži i 25 stručnjaka u Beogradu, 18 u Obrenovcu, po pet u Surdulici i Negotinu, po četiri u Novoj Varoši i Kladovu, tri u Pirotu, po dva u Čačku, Malom Zvorniku i Bajinoj Bašti. Po jedna pozicija otvorena je u Kragujevcu, Kraljevu, Nišu i Novom Sadu.

Prijave na konkurs mogu se dostavljati isključivo preko sajta poslovi.infostud.com. Rok za podnošenje prijava je 30 dana od dana objavljivanja konkursa, odnosno do 19. septembra 2018. godine.

– Kao jedan od 10 najpoželjnijih poslodavaca u Srbiji očekujemo veliki odziv mladih na konkurs. EPS je najveće preduzeće u Srbiji sa velikim brojem stručnjaka u različitim oblastima, a za mlade je jedinstvena to prilika da na najbolji način primene i unaprede znanja stečena na fakultetima. Vrednost EPS-a je upravo u ljudima koji ovaj sistem decenijama unapređuju, drže u korak s regionom i svetom uprkos svim izazovima. Realizujemo velike investicione projekte koji treba da značajno unaprede elektroenergetski sistem naše zemlje i ovo je idealna prilika da EPS dobije „svežu krv“ u vidu mladih stručnjaka, a da oni uče od naših najboljih veterana, koji imaju značajna iskustva da im prenesu, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

Cilj EPS-a je da modernizacijom i ulaganjima doprinese stvaranju boljih uslova za život i poslovanje, otvaranje novih fabrika i radnih mesta.

– I ovaj konkurs kojim će EPS obnoviti svoje kadrove dokaz je da radimo na tome da mladi ne razmišljaju da odu, već da uz posao i sigurnu budućnost ostanu u Srbiji, rekao je Grčić.

Milisav Pajević

Na uvid i raspravi Strategija lokalnog održivog razvoja opštine Srbobran

 

Foto: Opština Srbobran
Foto: Opština Srbobran

Opština Srbobran pripremila je i stavlja na uvid i javnu raspravu dokument : Mere podrške i projektne aktivnosti za implementaciju Strategije lokalnog održivog razvoja opštine Srbobran za period 2018 – 2020. godina.

Strategijom lokalnog održivog razvoja opštine Srbobran za period 2014 – 2020. definisana je vizija ekonomsko-socijalnog razvoja opštine Srbobran do 2020. godine, koji glasi: Srbobran – moderna opština i razvijena zajednica sa jedinstvenim prirodnim, turističkim i kulturno-istorijskim resursima, razvijenom poljoprivredom, dinamičnim preduzetničkim sektorom, zaštićenom životnom sredinom, privlačna za investitore i prosperitetna za sve svoje građane.

Uzeti su u razmatranje i pozitivni primeri i iskustva nekih lokalnih samouprava u Srbiji bazirani na iskustvima Programa podrške opštinama u pružanju pomoći lokalnim samoupravama u pripremi sektorskih planova razvoja malih i srednjih preduzeća, koji su u skladu sa Metodologijom za strateško planiranje održivog razvoja (SPOR), koju je Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) usvojila kao standardni format za lokalno strateško planiranje.

Izradu novih akcionih planova za 2018. godinu u skladu sa postojećom Strategijom lokalnog održivog razvoja opštine Srbobran za period od 2014-2020. godine finansirao je Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Milisav Pajević

Danas deratizacija na teritoriji opština Čukarica i Rakovica

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će danas vršiti sistematsku deratizaciju na teritoriji opština Čukarica i Rakovica, saopšteno je iz ovog Zavoda.

Iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju apeluju na građane i upravnike stambenih zgrada da omoguće nesmetano izvođenje deratizacije.

Podsetimo, deratizacija predstavlja suzbijanje populacije glodara na najmanju moguću meru.

Suzbijanje glodara ima epidemiološki, epizotiološki, ekonomski značaj. Glodari spadaju u najčešće prenosioce zaraznih bolesti poput: besnila, trihineloze, tularemije, leptospiroze, bruceloze, tuberkuloze, pseudotuberkuloze, botulizma, kuge, lepre, tifusa i mnoge druge.

Sa ekonomskog znacaja glodari nanose velike stete. Miševi i pacovi spadaju u svaštojede, pa sa svojom raznovrsnom ishranom nanose gubitke u svim objektima gde ima hrane, a usput svojim izmetom i urinom zagađuju hranu i čine je neupotrebljivim.

Najčešće se u praksi primenjuje sistematska deratizacija kada govorimo o nekom većem području kao što su naseljena mesta ili neki veći industrijski kompleksi, farme sela, deponije.

Pre svake deratizacije prvo je potrebno utvrditi vrstu i brojnost glodara, zatim napraviti plan i raspored mesta na koja ce se postavljati mamci.

Na kraju ide odabir vrste mamca kao i aktivne materije. Miševi su dosta radoznali pa vrlo rado uzimaju mamac, ali kod pacova je priča drugacija.

Pacovi kao životinje su nomofobični (strah od novog, nepoznatog) stoga i prvo vreme ignorišu hranu koja im se nudi, a kada odluče da je probaju, najpre pošalju najstariju jedinku. Upravo to je razlog zašto se koriste otrovi sporog dejstva, kako bi pacovi uginjavali sporije bez teških simptoma.

Milisav Pajević

Porsche se pohvalio ubrzanjem svog elektroautomobila

Foto: Porše

Porsche tek treba da predstavi svetu električni model Taycan, ali promotivna kampanja za ovaj automobil uveliko traje.

Foto: Porsche USA

Iako Porscheov prvenac na struju još nije imao svetsku premijeru, u SAD i nekim zemljama Zapadne Evrope potencijalni kupci već mogu da rezervišu svoj primerak.

Kao što je to bio slučaj sa Teslinim Modelom 3, zainteresovani za nabavku Taycana imaju opciju da polože depozit koji će im garantovati prioritet prilikom isporuke vozila kada serijska proizvodnja jednom počne.

U sklopu promotivnih aktivnosti, Porsche je i zvanično objavio da je Taycan u stanju da 0-100 km/h stigne za samo 3,5 s, što je nešto slabiji rezultat od Teslinog Modela S, ali u rangu sa automobilima kao što su Mercedes E63 AMG ili BMW M5.

Porsche Taycan je prvi automobil ovog proizvođača koji za pogon koristi isključivo električnu energiju. Po veličini je smešten između Porschea 911 i Panamere, a jedan od glavnih rivala biće mu pomenuti Tesla Model S.

Dizajnerski će biti zasnovan na konceptu Mission E iz 2015. godine, a pokretaće ga dva elektromotora koja će zajedno isporučivati 600 ks.

Motori će se napijati iz litujum-jonske baterije visoke voltaže dovoljne za domet od oko 500 kilometara.

Izvor: b92

Preko 260.000 posetilaca boravilo u nacionalnim parkovima Crne Gore

 

Foto: JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"
Foto: JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Nacionalne parkove Crne Gore posetilo je više od 260.000 posetilaca što je za oko 20 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kažu u JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

– Očekujemo da će se dobra poseta nastaviti do kraja avgusta, kao i tokom septembra i oktobra. Kada je reč o najatraktivnijoj turističkoj ponudi, raftingu rekom Tarom, splavarilo je 12.637 posetilaca, što je za 10 posto više u odnosu na prošlu godinu, rekao je direktor JP “Nacionalni parkovi Crne Gore” Elvir Klica.

Nakon kišnog jula i veoma visokih temperatura u prvoj polovini avgusta, nacionalni parkovi Crne Gore ponovo su omiljene destinacije kako crnogorskih tako i međunarodnih turista.

Turisti sa primorja uglavnom su zainteresovani za turističku ponudu NP Skadarsko jezero, kao i posetu NP Lovćen. Isto tako, raznovrsna turistička ponuda zasnovana na aktivnom turizmu, pešačenju i biciklizmu, planinarenju, kajakarenju, privlači veliki broj posetilaca iz skoro svih krajeva sveta u nacionalne parkove na severu, u NP Durmitor, NP Biogradska gora i NP Prokletije.

Turisti su zainteresovani za rafting rekom Tarom i upoznavanje sa njenim bogatim prirodnim nasleđem, pešačenje stazama oko planinskih jezera, posebno Crnog, Biogradskog i Hridskog jezera, vožnju drvenim čamcima, posetu katunima na Bjelasici, kao i planinarenje.

Svi oni koje vole rekreaciju svakako će najpre odabrati Ivanova Korita i šetnju brojnim stazama i vidikovcima u NP Lovćen, kao i posetu NP Biogradskoj gori, dok će se ljubitelji planinarenja opredeliti za vrhove Durmitora i Prokletija kao najizazovnije.

Ulaz u sve nacionalne parkove Crne Gore za decu do sedam godina je besplatan, dok organizovane unapred najavljene grupe učenika, studenata i planinarskih društava, kao i penzionerskih i sindikalnih organizacija iz Crne Gore, imaju pravo na popust od 50 odsto na visinu naknade za ulazak u nacionalne parkove Crne Gore.

Milisav Pajević

Anketa o strukturi poljoprivrednih gazdinstava

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Na osnovu Uredbe o utvrđivanju zvanične statistike za 2018. godinu, Republički zavod za statistiku će od 1. oktobra do 30. novembra ove godine sprovesti anketu o strukturi poljoprivrednih gazdinstava.

Za te namene je iz fondova Evropske unije, u okviru Nacionalnog programa IPA 2016, obezbeđeno 80 odsto (2,5 miliona evra), a iz nacionalnog budžeta još 15 odsto potrebnih sredstava.

Anketa se sprovodi u trogodišnjoj periodici između dva popisa poljoprivrede i predstavlja važno strukturno istraživanje u sistemu statistike u toj oblasti privrede.

Anketari će posetiti 120.000 poljoprivrednih gazdinstava u Republici Srbiji.

Prikupiće podatke o korišćenom poljoprivrednom zemljištu, broju stoke, mehanizaciji, radnoj snazi na gazdinstvima, proizvodnim metodima primenjenim u poljoprivredi i drugim uslovima rada u agraru i opstanka gazdinstava u ruralnim sredinama.

Dobijene informacije koristiće kreatorima agrarne politike za donošenje odluka, kao i formulisanje kratkoročnih i dugoročnih strategija razvoja poljoprivrede, a proizvođačima će biti osnov za pouzdanije planiranje i proizvodnju, zatim ustanovljavanje poljoprivredne grane u koju bi trebalo investirati, kao i za prijavljivanje kod nacionalnih i evropskih fondova za podršku u poljoprivredi.

Svi podaci će poslužiti za ažuriranje Statističkog registra poljoprivrednih gazdinstava, od koga zavisi kvalitet podataka o poljoprivrednoj proizvodnji u Srbiji.

Uspeh ovog istraživanja u najvećoj meri zavisiće od aktivnog učešća srpskih poljoprivrednika, tačnosti i potpunosti njihovog odgovora.

Za potrebe sprovođenja ankete Republički zavod za statistiku će angažovati 536 anketara.

Milisav Pajević