Home Blog Page 1041

DIS počeo da naplaćuje korišćenje biorazgradivih plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo: Pixabay

U Srbiji više od dve milijarde plastičnih kesa godišnje završi na otpadu, rečeno je na konferenciji povodom uklјučivanja jednog od najvećih domaćih trgovinskih lanaca DIS u veliku akciju Privredne komore Srbije za zaštitu životne sredine.

Kompanija DIS je počela da naplaćuje korišćenje biorazgradivih plastičnih kesa u svim maloprodajnim objektima na teritoriji Srbije.

– Cena jedne kese će u DIS-u iznositi dva dinara i kompanija je donela odluku da od svake prodate kese polovinu novca, odnosno jedan dinar, donira u humanitarne svrhe, rekao je komercijalni direktor kompanije DIS Ivan Šuleić u centrali DIS-a u Krnjevu.

– Novac koji prikupimo od prodaje biorazgradivih kesa biće doniran porodilištima u Smederevskoj Palanci, Kraljevu i Vršcu, kako bi pomogli ustanovama koje su najznačajnije za razvoj naše zemlje, istakao je Šuleić.

Sekretar Udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije Žarko Malinović izjavio je da je u našoj zemlji prosečna dnevna potrošnja sedam kesa iz super marketa po glavi stanovnika, kao i da na godišnjem nivou to ukupno bude više od dve milijarde kesa.

– Prosečan račun je 450 dinara, pa da li realno imamo potrebu za tih sedam kesa dnevno, zapitao je Malinović i dodao da je naplata kesa najefikasniji način da se smanji njihova upotreba kao i da je već sada upotreba kesa kod trgovaca koji su počeli da ih naplaćuju smanjena za 50 do 60 odsto.

– Cilj je da njihovu upotrebu smanjimo za 70 odsto, rekao je Malinović dodajući da trgovci na tim kesama ne zarađuju već da ih usmeravaju u humanitarne aktivnosti. Malinović ističe da treba edukovati građane, kako bi što više koristili korpe i cegere, umesto plastičnih kesa.

PKS je posvećena unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite životne sredine, i komora edukuje privrednike u tom smislu. Pokušavamo da rešimo i problem visokih naknada za odnošenje komunalnog otpada, naročito kod malih prodavaca, istakao je Malinović.

Potrošnja kesa u trgovinskom lancu DIS na mesečnom nivou pre početka naplaćivanja iznosila je između 2,2 miliona do 2,4 miliona kesa. U kompaniji su istakli nadu da će se naplatom ta brojka smanjiti za milion kesa.

Milisav Pajević

Sa ulica Kotora dnevno se prikupi oko 95 tona otpadnog materijala

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom letnje sezone sa područja kotorske opštine dnevno se u proseku odveze 60 tona smeća i 35 tona kabastog materijala, kazao je direktor lokalnog komunalnog preduzeća Mladen Lučić.

On je naveo da je cena tone smeća, koje se odvozi na barsku deponiju Možura, oko trideset pet evra, istakavši da je to preduzeće odgovorilo zadacima sezone.

– Samo nakon nedavno održane Bokeljske noći je dislocirano oko 50 tona smeća i grad je posle svega nekoliko sati, a nakon velikog posla koji su obavili komunalci, bio potpuno čist, kazao je Mladen Lučić za Radio Kotor.

Na području kotorske opštine postavljeno je ukupno 700 kontejnera zapremine 1,1 kubika i pedesetak velikih kontejnera – takozvanih kesona.

– Smeće se iz područja Starog grada odvozi u četiri, u devet i 15 sati dok su tokom dvadeset četiri sata na ovom području dežurni čistači koji obilaze teren, a u vanrednim okolnostima takođe organizujemo odvoz smeća i mimo pomenutih termina. Kada su u pitanju prigradska naselja smeće se odvozi tri puta dnevno, a po potrebi su radnici angažovani i naknadno, rekao je Mladen Lučić.

Vozni park preduzeća obnovljen pre godinu i vrednost te investicije bila je oko 500 hiljada evra.

Ističe da je saradnja sa ugostiteljima u Starom gradu na zadovoljavajućem nivou.

U Komunalnom preduzeću je sto šezdeset stalno zaposlenih, a oko stotinjak je onih koji su povremeno angažovani honorarno.

Milisav Pajević

Poreski rajevi odgovorni za deforestaciju i izlovljavanje riba

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Novac koji se kanališe kroz tajnovite tzv. „poreske rajeve“ koristi se da finansira seču drveća u Amazonu kao i ilegalno ribarenje na mnogim mestima u svetu. Životna sredina biva devastirana a ne postoji način da kompanije za tu štetu odgovaraju. 

Postoji nekoliko definicija poreskog raja. U 2002. godini časopis „Economist“ prihvatio je definiciju Džefrija Kolina Pauela, bivšeg ekonomskog savetnika Džerzija: „Ono što identifikuje područje kao poreski raj jeste postojanje složene poreske strukture ustanovljene namerno kako bi se iskoristila i eksploatisala svetska potražnja za prilikama za izbegavanje poreza.“ Slično tome, australijski novinar je predložio da se svaka zemlja koja modifikuje svoje poreske zakone da bi privukla strani kapital može smatrati poreskim rajem.

Milijarde dolara protekle su kroz zemlje koje su internacionalno prepoznate kao poreski rajevi a istraživači su povezali ovaj protok kapitala sa uništavanjem životne sredine, u smislu kompanija koje uzgajaju govedinu ili soju u Amazonu ili veliki broj neregulisanih ribarskih brodova. Ovo je samo delić ukupne količine novca koja finansira ekološki destruktivne aktivnosti.

Viktor Galez sa Univerziteta u Stokholmu, predvodnik ove studije izjavio je: „Poreski rajevi nisu samo sociopolitički i ekonomski problem već i ekološki. Tajnovitost poreskih rajeva otežavaju analizu i procenu toga na koji način ove finansije utiču na ekonomiju i životnu sredinu.“

Istraživanje je pokazalo da je više od dve trećine stranog kapitala koje se slilo u sektore za proizvodnju soje i govedine u Brazilu od 2000. do 2011. godine došlo iz zemalja koje su prepoznate kao poreski rajevi. Uzgoj soje i stoke usko je povezan sa deforestacijom Amazona.

Organizacije za zaštitu životne sredine pozvale su vlade da načine protok finansija transparentnijim. „Ovo je prljav novac koji se koristi za sponzorisanje ilegalnih aktivnosti koje uzrokuju globalnu ekološku krizu,“ rekla je Elin Gilgan, učesnica kampanje u organizaciji Prijatelji zemlje. „Agresivno izbegavanje poreza dovodi do toga da zajednice ostaju bez budžeta za ekološke projekte.“

Otvaranje poreskih rajeva na uvid javnosti bilo bi veoma nepopularno rešenje uzimajući u obzir da ih iskorišćava na hiljade kompanija a neke od njih su i veoma poznati brendovi. Mnoge kompanije se ponose svojim visokim standradima zaštite životne sredine a ipak koriste poreske rajeve. Istraživanje ne imenuje koje su kompanije u pitanju.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

Objavljeni rezultati ankete „Tri razloga za zaštitu prirode“

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Tokom nedavno održanog Nišvil festivala, posetioci su imali priliku da na štandu Zavoda za zaštitu prirode Srbije popune anketu i navedu tri razloga zašto treba da štitimo prirodu.

Od 277 anketiranih posetilaca, različite starosne dobi, njih 71 smatra da je čist vazduh na prvom mestu kada je zaštita u pitanju, dok su zdravlje i budućnost dece na drugom i trećem mestu po broju glasova.

Neki od navedenih razloga bili su i zaštita biodiverziteta, voda, smanjenje uticaja globalnog zagrevanja, razvoj turizma.

Kao opšti zaključak sa kojim su se složili svi učesnici može se uzeti svest da smo svi zajedno deo prirode, i da samo zajedničkim snagama možemo da je zaštitimo i sačuvamo za buduće generacije.

Milisav Pajević

Samopunjivi električni auto na solarnu energiju ugledaće Sunce 2019. godine

Foto: Sono Motors

Nemačko preduzeće Sono Motors unelo je novinu na puteve. Njegov model Sion je trenutno u fazi testiranja i električno je vozilo. Pa u čemu je inovacija, zapitaćete se. Sion je automobil koji napaja sam sebe – ali i druge.

Foto: Sono Motors

Energiju koju proizvedu fotonaponski paneli ugrađeni na krov, vrata i poklopac motora Siona, vlasnik može da koristi ne samo za punjenje svog četvorotočkaša, već i drugih vozila, ali i privatnih kuća. Na jednom elektromobilu postavljeno je ukupno 330 polikristalnih solarnih ćelija. Lagani su ali otporni na lom i vremenske (ne)prilike.

U pogodnim uslovima, paneli mogu da proizvedu dovoljno energije za 30 kilometara vožnje dnevno.

Foto: Sono Motors

Zahvaljujući tehnologiji dvosmernog napajanja, Sion ne samo da stvara, već i obezbeđuje struju. Navedena karakteristika pretvara ovaj neobičan auto u “elektranu na točkovima”.

Strujni izlaz nalazi se ispod prednjeg poklopca. Svi elektronski uređaji do 2700 W mogu da budu priključeni na Sion uz pomoć kućnog utikača. Pod pretpostavkom da je energetska iscrpsnost domaćinstva 5 kWh i da energija baterije iznosi 35 kWh, potrebe prosečnog porodičnog doma za strujom bi korišćenjem Siona kao distributera bile zadovoljene nedelju dana.

Foto: Sono Motors

Ipak, kupcima vozila na putu iskorišćavanja punog potencijala proizvoda Sono Motors, u svrhe “pokretne elektrane”, stoje određena zakonska ograničenja.

Cena Siona je 16 hiljada evra, a uprkos tome što će serijska proizvodnja početi tek u 2019. godini, na internet stranici kompanije već ga je moguće poručuti. U troškove, međutim, nije uračunata baterija. Proizvođač Sono Motors objasnio je ovo stalnim padom cena energetskog skladištenja. U trenutnim okolnostima, baterija bi koštala oko 4 hiljade evra.

Foto: Sono Motors

Nemački inovatori do sada su primili 6933 rezervacije.

Unutrašnjost Siona je vrlo jednostavna. Od tradicionalnih automobila razlikuje je zelena mahovina na instrument tabli koja je “posađena” u svrhe filtracije vazduha. Pored toga što “iščišćava” do dvadeset procenata finih čestica prašine, ima i regulatornu ulogu u vlažnosti vazduha u Sionu. Bez brige, mahovina ne zahteva posebnu brigu.

Jelena Kozbašić

Zasedao Energetski komitet Republike Srbije i Republike Srpske

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ bio je domaćin zasedanju Energetskog komiteta Republike Srbije i Republike Srpske u hidroelektrani „Zvornik“.

Nakon sastanka, Grčić je zajedno sa Aleksandrom Antićem, ministrom rudarstva i energetike Srbije i Petrom Đokićem, ministrom industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske obišao pogone HE „Zvornik“.

Na sednici je dogovoreno da Srbija i Republika Srpska zajedno grade hidroelektrane „Foča“ i „Paunci“ na Drini i taj dogovor bi trebalo da bude verifikovan 29. avgusta na zajedničkoj sednici dve vlade u Trebinju.

– Prve formalno-pravne radnje u vezi s gradnjom dve nove hidroelektrane na Drini trebalo bi da budu završene do kraja 2018. godine. „Elektroprivreda Republike Srpske“ treba da aplicira i obezbedi koncesiono pravo, a u međuvremenu radiće se na ostalim pitanjima, rekao je Antić.

Plan je da se na Drini izgrade dve hidroelektrane snage oko 95 megavata.

– Vrednost investicije je oko 200 miliona evra, određen je zajednički tim koji će raditi na projektu, a Elektroprivreda RS i EPS biće zaduženi za razvoj projekta, odnosno izgradnju hidroelektrana, istakao je Antić.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da Vlada RS već duže radi na pripremi za izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“.

– Trenutno smo u završnoj fazi priprema pred raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača radova, ali i sada planiramo zajedničku gradnju još dve nove hidroelektrane. Nema ništa veće i važnije od toga da građani i Srbije i Srpske vide da mi radimo zajedno, da smo na jednak način posvećeni daljoj izgradnji i jačanju naših odnosa, rekao je Đokić.

Na sastanku je bilo reči i o saradnji u oblasti gasne privrede, rešavanju pitanja u odnosima „Srbijagasa“ i „Gas prometa“, koji imaju zajedničku imovinu.

Sastanku su prisustvovali i Mirjana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, Dušan Bajatović, generalni direktor „Srbijagasa“, Radmila Čičković, generalni direktor „Elektroprivrede Republike Srpske“, Milomir Draganić direktor preduzeća „Gas promet“, Savo Bezmarević, izvršni direktor JP EPS za proizvodnju energije i Mikajilo Zlojutro, direktor za proizvodnju energije EPS-ovog ogranka „Drinsko-Limske XE“.

Milisav Pajević

Deca i studenti posetili Eko-centar ,,Karapandža“ u SRP ,,Gornje Podunavlje“

 

Foto: Javno preduzeće „Vojvodinašume“
Foto: Javno preduzeće „Vojvodinašume“

U organizaciji agencije ,,Vojvodinašume-Turist“  a u okviru međunarodnog projekta saradnje visokoškolskih ustanova  iz Novog Sada, Kragujevca, grada Weingarten (Nemačka) i Temerina, grupa studenata germanistike i dece osnovnoškolskog uzrasta, posetila je Eko-centar ,,Karapandža“ u SRP ,,Gornje Podunavlje“.

Program je obuhvatao radionice i edukaciju o samom rezervatu SRP ,,Gornje Podunavlje“ o lokalitetu, istorijatu, specifičnostima i retkim vrstama biljaka i životinja koje ovde obitavaju, o vrstama eko sistema, šumskom bontonu i zanimljivostima koje krase ovaj lokalitet

Poučna je bila šetnja edukativnom stazom ,,Karapandža“ u pratnji stručnog vodiča čuvara zaštićenog područja, tokom koje je vodič prezentovao rezervat , zadržavajući se posebno na  aspektima  istorijskog, biološkog i kulturološkog značaja,  da Gornje Podunavlje  kao deo Bačkog Podunavlja bude proglašeno za UNESCO rezervat biosfere.

Studenti i deca su imali mogućnost da sa našim edukatorima i vodičima čuvarima zaštićenog područja, prošetaju šetnim stazama kroz šumske i močvarne predele, voze bicikl delom staze kamenim putem kroz šumu i uživaju u vožnji motornim i čamcem sa veslima po Bajskom kanalu.

Milisav Pajević

Nizak vodostaj otežava plovidbu rekom Tisom

Loša hidrološka situacija i nizak vodostaj reke Tise prave sve više problema u plovidbi tom rekom.

Kako bi plovidba i dalje bila bezbedna JVP „Vode Vojvodine“ uvelo je ograničenja, pa je trenutno dozvoljena dubina gaza na prevodnici „Brana na Tisi“ maksimalnih 1,7 metara.

O ograničenjima u plovidbi odmah je obaveštena Lučka kapetanija Senta, kao i korisnici.

Uskoro će na prevodnici početi izmuljenje i čišćenje kako bi se nesmetana plovidba omogućila što pre.

Milisav Pajević

Radojičić: Rešićemo problem nagomilanog smeća na priobaljima reka

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić izjavio je da su se sastali svi nadležni kako bi se što hitnije pristupilo rešavanju problema nagomilanog smeća na priobaljima reka.

On je juče, gostujući u „Beogradskoj hronici”, precizirao da su sastanku prisustvovali predstavnici „Zelenila” i „Gradske čistoće”, kao i „Srbijavoda”, te da su se složili oko toga da ovom poslu mora brzo da se pristupi.

– Dogovorili smo se da preciziramo ko će šta da radi i već narednih dana očekujemo prve rezultate. Dok sam na ovoj poziciji ulagaću maksimalni napor da Beograd bude čistiji i uređeniji. U drugom je planu čija je nešto nadležnost jer je važno je da se problemi rešavaju i po tom pitanju svi smo se jutros saglasili, naveo je Radojičić.

Gradonačelnik se osvrnuo i na problem ambrozije u Beogradu, precizirajući da se uradila analiza i snimanje na četiri stotina hektara. U ovom trenutku, ambrozija je uništena na oko šezdeset hektara.

– Ove godine uloženo je duplo više sredstava nego lane, a praktično se ovom problematikom ozbiljnije bavimo tek od pre dve godine. Nažalost, problem se ne može rešiti u toku jedne godine već moramo imati trogodišnji i četvorogodišnji plan i tek tada možemo „polagati račune” Beograđanima. Ambrozija je izazivač velikih zdravstvenih problema, ali predstavlja i ekonomski problem jer trideset odsto stanovništa nije produktivno u tim mesecima, rekao je Radojičić.

On je posebno naglasio problematiku ambrozije na privatnim posedima, zbog čega mora da se promeni zakonska regulativa i predvide kazne za one koji je ne uništavaju jer je to „pitanje javnog zdravlja”.

Milisav Pajević

Iran traži od Evrope da ubrza spašavanje nuklearnog sporazuma iz 2015.

Foto: Wikimedia/Nanking2012

 

Foto: Wikimedia/Nanking2012

Iran je saopštio da bi Evropa trebala ubrzati napore na spašavanju Međunarodnog nuklearnog sporazuma iz 2015. između Teherana i svetskih sila otkako ga je američki predsednik Donald Tramp napustio u maju.

– Evropljani i ostale potpisnice (Kina i Rusija) pokušavaju spasiti sporazum, ali je taj proces spor. Treba biti ubrzan. Iran se uglavnom oslanja na vlastite kapacitete kako bi prevazišao nove američke sankcije, izjavio je portparol ministarstva spoljnih poslova Bahram Kvasemi na konferenciji za novinare prenošenoj na državnoj televiziji.

Evropske države bore se da osiguraju da Iran dobije dovoljno ekonomskih poticaja kako bi ga uverile da ostane u sporazumu iz koga su se Sjedinjene Američke Države povukle nakon što je Tramp izjavio da je “duboko manjkav”.

Vašington je uveo nove sankcije Iranu u avgustu, uvodeći restrikcije u njegovoj trgovini zlatom i drugim dragocenim metalima, nabavke u američkim dolarima i njegovoj automobilskoj industriji.

Evropska unija preduzela je mere na suprotstavljanju novim američkim sankcijama, uključujući i zabranu građanima EU da se povinuju sudskim odlukama vezanim za njihove akcije i da traže eventualne odštete od strana koje su se povukle iz ugovora zbog sankcija.

Evropske sile, Kina i Rusija tvrde da će učiniti više da ohrabre svoje kompanije da ostanu angažovane u Iranu. Mogućnost američkih kaznenih mera izgleda, međutim, dovoljno snažna da uvjeri evropske firme da se drže podalje od Irana, prenosi Reuters.

Milisav Pajević

Prirodne lepote Kolašina hit ovoga leta

 

Foto: Infobiro.tv
Foto: Infobiro.tv

Prirodne lepote Kolašina ovih dana videlo je više od hiljadu posetilaca kažu u Turističkoj organizaciji Kolašina.

– Što se tiče same strukture, ona se značajno menja iz godine u godinu, tako da smo ove godine ugostili turiste iz Velike Britanije, Austrije, a primetan je veliki porast gostiju iz Belgije, Francuske. Tu su naravno i turisti iz Rusije, Srbije, kao i domaći gosti iz Crne Gore. Ako govorimo o procentu, ove godine svakako dominiraju strani turisti kojih je oko 80 odsto, navela je Marija Brajović direktorica TO Kolašina.

Ona navodi da je predsezona u Kolašinu bila značajno bolja od samog starta, budući da su u tom periodu imali značajan broj seminara i konferencija, pa je samim tim došlo do porasta kako domaćih, tako i stranih turista.

– Na sami početak sezone uticale su loše vremenske prilike, pa tim periodom nijesmo zadovoljni. Sada je situacija značajno bolja. Avgust je mesec kada Kolašin poseti puno turista iz različitih krajeva sveta. U ovom trenutku hotelski kapaciteti su popunjeni, dok je interesovanje i za privatni smeštaj veliko, navela je direktorica TO Kolašin.

Očekuje da će i do kraja sezone popunjenost u gradu biti od 95-100 odsto.

Milisav Pajević

Novi Zeland planira da posadi milijardu stabala

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Novi Zeland sve je bliže svom cilju da zasadi milijardu stabala drveća. Vlada je preusmerila dodatnih 240 miliona dolara ovom projektu, što njegov budžet čini 485 miliona dolara za tri godine. Ako bi ovaj potez bio odobren, ovaj program bi bio najznačajniji klimatski program na nacionalnom nivou . Vlada ove zemlje takođe razmišlja da postavi sebi cilj, i to da postane ekonomija bez emisija do 2050. godine. Ovi napori takođe dolaze u skladu sa planiranim programom razmene emisija (ETS).

„Ovako postavljena strategija dovela bi do sadnje 340 miliona stabala drveća u narednih 10 godina,“ rekao je ministar šumarstva Šejn Džouns. „Ovo je jedna od najbitnijih akcija vlade i njihove subvencije pomoći će nam da postignemo svoj cilj od milijardu stabala,“ izjavio je.

Drveće nam pomaže u borbi protiv klimatskih promena tako što izvlači gasove staklene bašte iz atmosfere. Ono takođe štiti zemljište od ozbiljnijih posledica kao što su poplave i oluje. To su samo neki od benefita koje nam drveće pruža.

Novi Zeland je ovu akciju predstavio naciji na dobar način, potencirajući da će on pomoći u rehabilitaciji životne sredine, sprečiti širenje šumskih požara i proizvesti oko 1000 novih poslova, a odgovor javnosti bio je odličan.

Postoje i kritičari ovog plana koji se bune da se projekat ne sprovodi dovoljno transparentno i koji smatraju da su problemi poput osiguranja za porodilje, ugrožene slojeve i bolesnu decu daleko bitniji od sadnje drveća.
Uprkos tome, ova inicijativa uživa veliku podršku a vlada razmatra osnivanje javno privatnih partnerstava što bi obezbedilo sredstva za vlasnike zemlje koji bi bili plaćeni da posade drvo na svom posedu.

Ovakav direktan pristup zaštiti životne sredine aktuelan je i u drugim delovima sveta. Novoizabrani ministar Pakistana, Imran Kan najavio je svoj plan da zasadi 10 milijardi stabala.
Iako su ovakvi napori ključni u borbi protiv klimatskih promena vlade sveta ipak treba da se fokusiraju na smanjenje emisija gasova staklene bašte s obzirom da su one glavni uzrok globalnog zagrevanja.
Novi Zeland se obavezao Pariskim sporazumom da smanji emisije iz 2005. godine za čak 30% do 2030. godine.

Milan Zlatanović

Izvor: globalcitizen

Uskoro izgradnja HE “Foča” i “Paunci” na gornjem toku reke Drine

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Republika Srbija i Republika Srpska će u gornjem toku Drine zajedno graditi dve hidroelektrane – „Foča“ i „Paunci“, ukoliko vlade na zajedničkoj sednici u Trebinju to prihvate, najavili su danas resorni ministri Aleksandar Antić i Petar Đokić.

Oni su posle sednice Energetskog komiteta Srbije i Republike Srpske rekli da će nove hidroelektrane imati ukupno 95 megavata instalisane snage, vrednost investicije će biti 200 miliona evra, a do kraja godine trebalo bi da budu završene prve formalno-pravne radnje vezane za taj projekat.

Milisav Pajević

Farska Ostrva: Neobična građevinska konstrukcija je istovremeno i gradska kuća i most

Photo: Henning Larsen

Arhitektonski dizajn gradske kuće u Ejsturu na Farskim Ostrvima poveren je projektnom birou iz Kopenhagena Henning Larsen.

Foto: Henning Larsen

Ostrva u sklopu Danske oblikovana su vetrovima i vulkanskim silama, a njihovi živopisni nordijski pejzaži poslužili su arhitektama kao inspiracija za nesvakidašnju građevinsku konstrukciju, koja zamagljuje liniju između prirodne i veštačke tvorevine. Gradska kuća sa zelenim krovom predstavlja omaž tradicionalnoj farskoj arhitekturi uz dašak savremenosti. Istovremeno služi kao kancelarijski prostor za službenike, a kao most spaja dve obale tamošnje rečice i dve odvojene opštine.

Foto: Henning Larsen

Vlastima u selu Nordraguti na raspolaganju je neuobičajeno mali prostor za objekte te vrste, 750 kvadratnih metara. Nedostatak prostora, ova gradska kuća nadomestila je svojim dramatičnim izgledom, ali i pogledom na okolna brda i potoke koji se pruža zaposlenima. Zgrada je zastakljena, a staklo kružnog oblika je postavljeno i u podu. Kroz njega se vidi rečica nad kojom je izgađena gradska kuća.

Ne samo da je njena unutrašnjost na raspolaganju javnosti, već su građani dobrodošli i na terasama i zelenom krovu na kojima organizuju piknike i u reci u kojoj plivaju.

Jelena Kozbašić

Pomereni rokovi za dodelu grantova za OCD u BiH

 

Foto: Regionalni centar za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu
Foto: Regionalni centar za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu

Kancelarija Regionalnog centra za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu obaveštava aplikante da se zbog godišnjih odmora i nemogućnosti pravovremenog sastajanja petočlane Komisije za evaluaciju konceptnih predloga celokupan proces evaluacije u okviru Poziva za dodelu grantova “Organizacijsko jačanje i razvoj OCD-a” pomera za septembar.

O detaljnijem vremenskom okviru evaluacije i dostavljanju punih projektnih predloga aplikanti će biti informisani u septembru.

Svi pristigli konceptni predlozi zaključno sa produženim rokom za dostavljanje, 20. julom ove godine biće uzeti u razmatranje od strane Komisije za evaluaciju.

Kancelarija Regionalnog centra za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu se izvinjava svim aplikantima zbog ovog pomeranja.

Milisav Pajević

Uređuje se vodotok Gruže

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U prostorijama javnog preduzeća “Srbijavode” u Beogradu juče je održan sastanak predstavnika opštine Knić na čelu sa predsednikom Miroslavom Nikolićem i direktora JVP “Srbijavode” Gorana Puzovića, sa saradnicima.

Tema sastanka su bili radovi na uređenju vodotoka reke Gruže.

Na sastanku je dogovoreno da se pripremi planska dokumentacija za sastanak koji će se održati u prostorijama Opštine Knić, na osnovu kojih bi se pristupilo izradi projektno-tehničke dokumentacije i planiranju izvođenja radova na regulaciji vodotoka reke Gruže u 2019. godini.

Milisav Pajević