Home Blog Page 1047

Suzbijanje komaraca na Novom Beogradu, Paliluli i Voždovcu

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju danas će ukoliko vremenske prilike budu povoljne, vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca na teritoriji opština Novi Beograd, Palilula i Voždovac, saopštavaju iz ove institucije.

Sutra će ekipe ovog Zavoda u jutarnjem terminu obavljati suzbijanje komaraca na teritoriji opština Novi Beograd i Voždovac, a od 19 časova na teritoriji opština Čukarica i Novi Beograd.

Mole se pčelari da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana, a na sajtu Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju nalaze se detaljne mape lokacija na kojima je planirano suzbijanje odraslih formi komaraca.

Milisav Pajević

Sutra u Lukavcu razgovori o stanju životne sredine

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo će, zajedno sa direktorom Federalne uprave za inspekcijske poslove i resornim ministrom u Vladi Tuzlanskog kantona  sutra posetiti Lukavac.

Ministarka Đapo i predstavnici nadležnih institucija, kojima će se pridružiti i načelnik Lukavca dr. Edin Delić, će u 14.00 sati u sedištu GIKIL-a d.o.o. razgovarati sa menadžmentom kompanije o ekološkoj katastrofi koju je GIKIL d.o.o. Lukavac proizveo nepoštovanjem Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH i mera zaštite životne sredine propisanih okolišnom dozvolom.

Nakon razgovora sa upravom GIKIL-a, ministarka Đapo i predstavnici nadležnih institucija u Vladi Federacije BiH i Tuzlanskog kantona obratiće se medijima i predstavnicima nevladinih organizacija.

Milisav Pajević

Održana prva podvodna izložba “Živo more Crne Gore”

 

Foto: Janez Kranjc/Mares Ambassador
Foto: Janez Kranjc/Mares Ambassador

Izložba pod nazivom “Živo more Crne Gore“, autora Ivane Orlović Kranjc i Janeza Kranjca održana je juče u akvatorijumu kotorskog zaliva, ispred Instituta za biologiju mora.

Pod morem je bilo izloženo 20 fotografija podvodnog sveta Crne Gore, makro detalji morskih organizama, kao i podvodnog ambijenta, dimenzija 30 x 40 centimetara.

– Reč je o plastificiranim fotografijama, koje su postavljene ispod vode na pola ili metar dubine, pričvršćene koncima za bove koje plutaju po površini. Prikazano je podmorje, morski organizmi i makroelementi, odnosno detalji morskih organizama, kazala je Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.

Izložbu “Živo more Crne Gore” videlo je preko 100 ljudi, koji su prvi put probali da rone.

Milisav Pajević

Izvodi se komunalno uređenje Kragujevca

 

Foto. Milisav Pajević
Foto. Milisav Pajević

Radnici JKP Zelenilo iz Kragujevca uklanjali su ambroziju na stadionu Jadran u Mesnoj zajednici Sušica.

U toku su radovi na okopavanju rastinja i šiblja na prostoru memorijalnog kompleksa Slovačko groblje i platoa Gradske uprave, kao i farbanju i popravci klupa u centru grada.

Pored toga, u naselju Veliko polje u ulicama Brionska i Milovana Dragića obavljeni su radovi na vraćanju kamenog materijala posle obilnih kiša.

Ekipe signalizacije JKP Šumadija Kragujevac, obeležavale su pešačke prelaze u ulici Save Kovačevića, kao i popravku i zamenu nedostajuće vertikalne signalizacije u naseljima Vinogradi, Aerodrom, Pivara, Erdoglija, Stanovo i Male Pčelice.

Služba signalizacije obeležavala je pešačke prelaze sa natpisom “škola“ u ulicama Kneza Miloša, Vuka Karadžića i Branka Radičevića, a biće nastavljeni radovi na popravci i zameni nedostajuće vertikalne signalizacije.

Pored košenja trave u Atinskoj ulici, naselju Lepenica II, koritu reke Lepenice i Velikom parku, Radnici JKP Zelenilo uklanjali su ambroziju na stadionu Jadran u MZ Sušica. U toku su radovi na okopavanju rastinja i šiblja na prostoru memorijalnog kompleksa Slovačko groblje i platoa Gradske uprave, kao i farbanju i popravci klupa u centru grada.

Milisav Pajević

Završen Eko kamp “Trenutak prirode”

????????????????????????????????????

 

Foto: Opština Srbobran
Foto: Opština Srbobran

U Srbobranu je završen Eko kamp “Trenutak prirode” koji je tradicionalno 13. put organizovalo Udruženje za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima „Biser“.

Ovogodišnji Eko kamp bio je veoma dobro posećen, zajednička je ocena organizatora, polaznika i svih gostiju koji su se svakodnevno družili u zelenilu Vašarišta.

– Imali smo idealne vremenske uslove, sve planirane edukativne i kreativne radionice su sprovedene, organizovali smo izložbe fotografija i slika, razne vrste takmičenja, tako da su naša deca mogla da pokažu sve svoje talente i veštine, što obezbeđuje uspešnost kampa. Hvala svima koji su nam pomogli u organizaciji, Savezu udruženja za pomoć MNRO i opštini Srbobran, kao i svim sponzorima, rekla je Marijana Galonja, aktivistkinja Udruženje za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima „Biser“.

Inače, poslednjeg dana ovogodišnjeg Eko kampa “Trenutak prirode”, sa štićenicima Društva za pomoć MNRO “Biser” družili su se aktivisti Udruženja za borbu protiv dijabetesa “Plavi krug”.

Ovo prijateljstvo ima dugu tradiciju pa je i ovoga puta iskorišćena prilika da stručna lica “Plavog kruga” izvrše brze, osnovne preglede nekih zdravstvenih parametara učesnika kampa i ukažu im na zdrave stilove života. Za dva sata, uporedo sa redovnim aktivnostima, pregledano je 70 mladih.

Milisav Pajević

Goran Vesić: Saznaćemo ko bespravno gradi u Beogradu

 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Zamenik gradonačelnika Goran Vesić zatražio je da gradske opštine dostave Gradu Beogradu sve inspekcijske predmete koji se vode u vezi sa bespravnom gradnjom, a koji se vode na NN (nepoznata) lica.

– Primetili smo da postoji više hiljada inspekcijskih predmeta u vezi sa bespravnom gradnjom u Beogradu koja se vode u opštinama zvanično protiv NN lica. To je isto kao da nema postupka, jer Tužilaštvo nema protiv koga da vodi krivični postupak i predstavlja izigravanje zakona. Dešava se da ista opštinska inspekcija koja ne može da utvrdi ko bespravno gradi a da potom isti predmet prosledi na legalizaciju sa punim imenom investitora!? Zato je grad zatražio da mu se dostave iz opština svi predmeti koji se vode na NN lica, a mi ćemo te podatke uporediti sa podacima iz Sekretarijata za legalizaciju, ali i Vodovoda, Infostana, EPS i Katastra. Tako ćemo saznati ko u stvari bespravno gradi, pa ćemo mi imenom i prezimenom podneti krivične prijave protiv tih investitora, poručio je Vesić.

On je dodao da je već poslao dopis gradskim preduzećima u kome je od njih zatraženo da se ne priključuju bespravni objekti na mreže pod pretnjom krivične odgovornosti za direktora.

Zamenik gradonačelnika je ponovio da je bespravna gradnja krivično delo koje je kažnjivo zatvorom, a da su takvi investitori najveće zlo Beograda jer kradu od svih građana novac koji bi morali da uplate za doprinose za građevinsko zemljište.

– Od tih doprinosa mi gradimo škole, bolnice, puteve, obdaništa, vodovod i kanalizaciju tako da oni koji bespravno grade u stvari sprečavaju građane da dobiju svu ovu infrastrukturu, rekao je Vesić.

On je najavio je da će Grad Beograd da zatraži izmenu zakona kako bi se sprečila bespravna gradnja, a jedna od mera je upisivanje zabeležbe u katastru na sve objekte u izgradnji koji neće moći da se otuđe dok se državi ne plate sve obaveze.

Milisav Pajević

Najavljeno uklanjanje plutajućeg otpada sa reke Vrbas

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Krajem ovog meseca u Eko-centru Bočac trebalo bi početi uklanjanje plutajućeg otpada, zaustavljenog na eko-meži na reci Vrbas, između opštine Jajce u Federaciji BiH i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj.

Čišćenje zaštitne eko-mreže, na koju se nakupilo oko 6.000 kubnih metara otpada, obaviće nadležni iz preduzeća Hidroelektrane na Vrbasu.

Uklanjanje otpada, za koje je potrebno oko tri meseca, koštaće oko 55.000 KM.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić i gradonačelnik Banje Luke Igor Radojičić posetili su Eko-centar Bočac i sa direktorom „Hidroelektrana na Vrbasu“ Nedeljkom Kesićem razgovarali o uklanjanju plutajućeg otpada, koji je zaustavljen zahvaljujući eko-mreži na reci Vrbas, uz međuentitetsku liniju.

Golić je dodala da je neophodno s vlastima u Federaciji BiH dugoročno rešiti ovaj ekološki problem, za koji su krivi i neodgovorni građani, a koji bi, ukoliko bi došlo do pucanja mreže, ugrozio Banju Luku.

– Ovo je problem o kojem se mora malo kompleksnije razmišljati. Jedno je interventno reagovati, a drugo investiciono ulagati. Videćemo kako je u okruženju ovo pitanje rešeno i koja su postrojenja potrebna da bi eliminisali plutajući otpad i zaštitili reku Vrbas, istakla je Golić.

Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke je dodao da će sada pomoći Hidroelektrane na Vrbasu, a da sve nadležne institucije u oba entiteta moraju da razgovaraju o sistemskom rešenju za uklanjanje plutajućeg otpada.

Eko-centar Bočac je kao ekološki projekat 2001.godine na istoimenom jezeru osnovalo preduzeće “Euro-hem”, sa ciljem prikupljanja, korišćenja i odlaganja plutajućeg otpada.

Teritorijalno pripada opštinama Mrkonjić Grad, Kneževo i Banja Luka, od koje je udaljen 50, a 20 kilometara od Jajca.

Izvor: FENA

Milisav Pajević

Potpisana Konvencija o Kaspijskom moru

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Rusija, Iran, Kazahstan, Turkmenistan i Azerbejdžan potpisali su  u kazahstanskom gradu Aktau Konvenciju za rešavanje pravnih pitanja u toj strateški važnoj regiji bogatoj energentima.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je kako Konvencija “popravlja isključivo pravo i odgovornost naših država za sudbinu Kaspijskog jezera i uspostavlja jasna pravila za njezinu kolektivnu upotrebu”, saopštio je Kremlj, prenosi Ksinhua.

– Dokument jasno reguliše pitanja graničnih, navigacijskih i ribarskih režima, utvrđuje principe vojno-političke interakcije zemalja učesnica i garantuje iskorišćavanje Kaspijskog mora isključivo za miroljubive svrhe, rekao je Putin.

Prema rečima ruskog predsednika, Konvencija kao regulatorna baza za rešavanje pravnog statusa Kaspijskog mora omogućila je još šest sporazuma u oblastima ekonomije, prometa i bezbednosti, koji su takođe potpisani.

Na temelju sporazuma o ekonomskoj saradnji biće prioritet izgradnja regionalnih trgovinskih i ekonomskih veza kao i produbljivanje saradnje potpisnica, država koje izlaze na Kaspijsko more.

Putin je istakao mogućnosti saradnje između kaspijskih država u turizmu, ekologiji i očuvanju bioraspoloživih sredstava, suzbijanju trgovine drogama, kao i sprečavanje vanrednih situacija, navodi Kremlj.

Područje Kaspijskog mora raspolaže velikim zalihama nafte i prirodnog gasa, a u toku su razgovori o izgradnji prekomorskog gasovoda koji bi povezao Turkmenistan i Azerbejdžan i olakšao prodaju gasa Evropi.

Sporazum će zemljama potpisnicama omogućiti vojnu prisutnost u Kaspijskom moru.

Milisav Pajević

Održan Bodrog festival

 

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”/ Bodrog fest

Jedan od značajnijih segmenata Bodrog festivala koji je održan 10. i 11. avgusta bio je osim predstavljanja zanata, domaćih proizvoda, tradicionalnih jela i kulturnog nasleđa Bačkog Monoštora, upravo  promovisanje i razvoj ekološke svesti, gde je uzelo učešća ŠG “Sombor” i referent za zaštićena područja u JP “Vojvodinašume”, Biljana Latić.

Poseban akcentat stavljen je na Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje” koji kao deo novoproglašenog UNESCO Rezervata biosfere “Bačko Podunavlje”,  važi i u regionu kao izuzetna turistička destinacija.

Razvojni  pravac  u tom smislu odnosio se i na još jedno učešće agencije Vojvodinašume – Travel na festivalu i  predstavljanje potencijala ovog područja kojim upravlja JP “Vojvodinašume”, kao posebno atraktivnog odredišta  za domaće i strane turiste.

Predstavljen je između ostalih i program obilaska, Specijalnog rezervata, koji podrazumeva boravak Eko-centru “Karapandža”, edukativne staze za šetnju “Bestrement” uz vožnju brodom uz vodiča do ušća Drave, edukativne staze “Šrbac” i  “Karapandža” kao i mogućnost vožnje brodom do “Lavača”.

Bodrog festival 2018 je podržao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine AP Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu.

Milisav Pajević

Počela druga faza radova na sanaciji leve obale reke Save kod Hrtkovaca

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“
Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Počela je druga faza radova na sanaciji leve obale reke Save u zoni arheološkog lokaliteta Gomolava kod naselja Hrtkovci.

Radovi vredni 315 miliona dinara trebalo bi da budu gotovi do kraja godine.

U okviru ove faze, koja nije i konačna, ugovoreno je da se saniraju, ojačaju i obezbede još dve deonice na levoj obali Save, jedna u dužini od 110 metara, a druga u dužini od 330 metara.

Kao i u prvoj fazi, na ove dve deonice radiće se obaloutvrda od kamenog nabačaja, dok se u gornjem delu obale postavlja geopokrivač – poseban materijal kojim se stabilizuje kosina obale. Investitor radova je JVP „Vode Vojvodine“ Novi Sad, izvođač Vodoprivredno preduzeće „Regulacije“, Sremska Mitrovica.

Na ovom delu reke Save zabeleženo je pomeranje, odnosno, erodiranje i rušenje obale i približavanja reke naselju.

Radovi na sanaciji započeti su kako bi se definitivno sprečilo dalje obrušavanje obale.

Cilj sanacije je stabilizacija obale i zaštita kako arheološkog nalazišta, tako i samog naselja Hrtkovci od povišenih voda reke Save.

Kompletna sanacija obale reke Save u zoni Gomolave u ukupnoj dužini od 930 metara, procenjena je na oko 610 miliona dinara.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovaca, Opština Ruma, jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Milisav Pajević

U Beču otvoren prvi Centar za rashlađivanje

Foto: Wiener Rotes Kreuz
Foto: Wiener Rotes Kreuz

U cilju zaštite građana usled visokih temperatura u Beču nedavno je otvoren prvi Centar za rashlađivanje u Austriji. Ova rashladna prostorija („Cooling Center“) je javni prostor u kome građani na nekoliko sati mogu da pronađu utočište od jakih vrućina.

Po vrelim danima rashlađivanje je ključno posebno za decu, starije osobe i hronične bolesnike. U vreme kada noćne temperature ne iznose manje od 20 stepeni, ljudi ne mogu adekvatno da se rashlade.

U okviru svog pilot projekta Bečki Crveni krst je smestio prvi Centar za rashlađivanje u tržni centar „Nord“ u Beču. U ovim objektima je mirno i tiho, a pored posluženja vodom na raspolaganju je medicinsko osoblje čiji je osnovni zadatak da se pobrine o starijim i hronično bolesnim licima koji su za vreme tropskih temperatura najviše ugroženi.

Foto: Wiener Rotes Kreuz

Pored mesta za sedenje i ležanje, u rashladnim centrima postoje i posude sa vodom za kućne ljubimce.

Pre početka projekta izvedena je studija o posledicama visokih temperatura na zdravlje čoveka koja je pokazala da je smrtnost ljudi veća u nedeljama kada su temperature visoke. U svim većim gradovima u svetu, naročito u Sjedinjenim Državama, Centri za rashlađivanje odavno postoje. Neretko se rashladni centri otvaraju u pešačkoj zoni, tržnim centrima i javnim bibliotekama.

Karibi ciljaju da postanu prva “pametna klimatska zona” na svetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Osnivač Virdžin grupe Ričard Branson i olimpijski prvak Jusejn Bolt podržali su ambicije Kariba da postanu prva „klimatski pametna“ zona u svetu.

Ovaj sportista pomogao je osnivanje programa “Caribbean Climate-Smart Accelerator“ na Jamajci, koalicije 26 zemalja i više od 40 partnera iz privatnog i javnog sektora. Najavljena je i godišnja nagrada od 50 000$ koja će biti dodeljena državi koja napravi najveći pomak ka čistim i održivim Karibima.

Ova inicijativa za cilj ima da pospeši programe iz oblasti klimatskih promena u regionu i ulaže u obnovljive izvore energije, osnivanje održivih gradova, čiste okeane i transport.
Svetska banka i Inter-američka banka za razvoj (IDB) su se već obavezale da tri godine ulažu po milion dolara na godišnjem nivou kako bi pomogli osnivanju i razvijanju ovog programa.

Anonimni preduzetnik ulaže 2 miliona dolara kako bi podržao napore vlade u zaštiti okeana u Belizeu i podržao preduzetnike koji nude rešenja za zaštitu okeana u Karibima.

Premijer Jamajke Endru Holnes izjavio je: “Biti klimatski pametan znači staviti ljude Kariba u centar donošenja svih odluka, kako bismo ih zaštitili od izazova klimatskih promena. Ovaj program će takođe podstići otvaranje radnih mesta, socijalnu inkluziju i ekonomski rast. Stvaranju održivog društva svedočićemo samo kada internacionalna zajednica i privatni sektor počnu da sarađuju u prevazilaženju prepreka i ulaganju koje je od koristi za sve.”

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Kampanja REC-a “Budimo budni!”

 

Foto: REC kancelarija u Srbiji
Foto: REC kancelarija u Srbiji

Kancelarija Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu u Srbiji sprovodi javnu kampanjuBudimo budni!” za promociju aktivnijeg učešća građana u rešavanju problema u životnoj sredini.

Građanin Budimir nas kroz niz edukativnih videa uvodi u različite teme od značaja za svakog pojedinca, poručujući da smo svi odgovorni za stanje naše okoline, ali i sposobni da na nju pozitivno utičemo.

Ova kampanja obuhvata predstavljanje nekoliko oblasti Poglavlja 27, koje su značajne za očuvanje životne sredine u Srbiji. U okviru kampanje do sada su objavljena dva animirana video klipa – prvi, koji se bavio temom učešća građana u odlučivanju u pitanjima u vezi sa zaštitom životne sredine, i drugi – posvećen klimatskim promenama.

Milisav Pajević

Građani Lukavca i BiH zaslužuju ekološki zdravo okruženje

Foto: Federalno ministarstvozaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma odbacilo je Zahtev za izdavanje okolišne dozvole za GIKIL d.o.o. Lukavac.

Građani Lukavca i građani Bosne i Hercegovine zaslužuju da u svojim sredinama žive i rade u ekološki zdravom okruženju.

Naravno da su investicije i strana ulaganja potrebne i dobrodošle u BiH, ali postrojenja hemijske i koksne industrije, poput GIKIL-a, kao i ostalih industrijskih delatnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, moraju poštovati zakonom propisane uslove.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma ne može i neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina postane deponija za zastarele tehnologije koje odbacuju razvijene zemlje sveta.

Naredne nedelje federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo poseti će Lukavac i još jedanput dati podršku lokalnoj zajednici, nevladinim organizacijama i građanima u njihovim opravdanim zahtevima za rešavanje ekoloških problema i poboljšanja životne sredine, saopštilo je Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Akcija košenja i uklanjanja ambrozije u Vrbasu

 

Foto: Ekološki pokret Vrbasa
Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Ekološki pokret Vrbasa još je organizovao zajedničku akciju košenja na prostoru Treće mesne zajednice u Vrbasu.

Učesnici akcije bile su mehanizovane ekipe Karneksa, Vitala, Šećerane Bačka, pp Sava Kovačević, Komunalca, DP Bačka i JVP Vode Vojvodine.

Pokošeno je oko 10 hektara korova oko Šlaisa, od kojeg je gotovo 50 posto bila ambrozija, pomoćni fudbalski tereni i zelene površine oko regionalnog puta ka industrijskoj zoni u Vrbasu.

Ekološki pokret Vrbasa je inspekciji prijavio nekoliko divljih deponija šuta koje je košenje otkrilo a deo akcijaške ekipe pokupio je 30-tak džakova razbacanog smeća.

Ekološki pokret Vrbasa je zahvalan svim učesnicima na važnom poslu koji su obavili i još jednom pokazali kako se sa malo dobre volje mogu rešavati veliki problemi.

Akciju Ekološkog pokreta Vrbasa su pomogli Ministarstvo zaštite životne sredine, Industrija mesa Karneks, restoran Jesenjin. Akcija je deo naše kampanje „Osnaživanje odgovornosti i obaveza za bolju životnu sredinu“, koji se realizuje uz podršku programa CSOnnect, kojeg sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC). Program finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).

Milisav Pajević

Klimatski rekordi iz Kalifornije: Kiša padala na 48°C, temperatura okeana dostigla 26°C

Photo: Surf Gear Ltd / https://www.cheapsurfgear.com/blogs/surf-news

Tokom proteklog perioda u američkoj saveznoj državi Kaliforniji zabeležena su dva svetska rekorda nastala kao posledice klimatskih promena.

Najpre je 24. jula u gradiću Imperijalu u 3 sata i 53 minuta poslepodne, po lokalnom vremenu, kiša počela da rominja. Nastavila je da pada naredna četiri sata. Ništa neobično, mislite? Nije ukoliko ne znate da je živa u termometru tog dana dostigla neverovatnih 48 stepeni Celzijusa – i da su padavine vrlo retka pojava na više od 38.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bizaran događaj postavio je novi rekord za najvišu temperaturu ikada izmerenu za vreme padavina, tvrdi meteorolog Džef Masters. Većina vode je isparavala, a tokom “najtoplije” padavine u svetskoj istoriji vlažnost je iznosila samo od 11 do 15 odsto.

Prethodni “rekorder” ove vrste padao je takođe u Kaliforniji, u Nidlsu, na temperaturi tek 0,2 stepena nižoj – 47,8 Celzijusa.

Kada odemo na letovanje, pri ulasku u vodu, neizostavno se zagrevamo u plićaku. Da li bismo to radili da je u vodi 26 stepeni?

Naučnici kalifornijskog okeanografskog instituta Skrips, od 1916. godine prate temperaturu okeana uzimajući uzorke vode iz pristaništa u San Dijegu. Vrednosti koje su izmerili 2018. (25,9 pa 26°C) nadmašile su prethodnu najvišu izmerenu 1931. (25,8°C)

Neobično je to što “krivicu” ne možemo da svalimo na toplu morsku struju El Ninjo, s obzirom na to da je ona vodu poslednji put “zagrevala” 2016. Po njenom prestanku, okean se uobičajeno ohladi. Međutim, to ovoga puta nije bio slučaj, a odgovornost se pripisuje globalnom zagrevanju.

Jelena Kozbašić