Home Blog Page 1048

Edukativni program za mlade „Stopama prvih botaničara“

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada
Foto: Pokret gorana Novog Sada

Otvoren poziv Pokreta gorana Novog Sada za edukativni program za mlade „Stopama prvih botaničara“.

Program se sastoji iz tri vikend seminara/obuke u Novom Sadu i u Sremskim Karlovcima: (– 1-2. septembar; – 8-9. septembar i – 22-23. septembar ove godine).

Cilj projekta je da omogući mladima da steknu kompetencije na polju botanike, kroz neformalno obrazovanje, koja je preduslov za proučavanje i aktivnu zaštitu biodiverziteta, te takođe, služi i kao alat za edukaciju mladih za samostalan naučni i terenski rad u pomenutom polju.

Unapređenjem znanja, veština i vrednosti mladih tokom realizacije programa, polaznici će biti podstaknuti i osnaženi za dalju promociju nauke.

Na programu grupa od 20 mladih uzrasta 17-22 godina, će proći kroz faze botaniziranja, terenskog rada, prikupljanja, determinacije i preparacije biljnog materijala, osnova ekologije i zaštite biodiverziteta, procesa digitalizacije centurije Volnijevog herbara, pod stručnim mentorstvom iskusnih terenskih biologa i osoba koji su prethodnih godina vodili omladinske edukativne kampove i seminare.

Najveći deo programa učesnici će se provesti u prirodi, radeći na terenu, u lokalitetima Fruške gore i Koviljsko-petrovaradinskog rita.

Poziv je otvoren za sve mlade sa teritorije Vojvodine, uzrasta 17-22 godina. Smeštaj, ishrana, predavanja i materijal za rad su obezbeđeni od strane organizatora i donatora dok učesnici pokrivaju troškove dolaska i odlaska sa seminara.

Prijave su otvorene do 20. avgusta ove godine, do 16 časova.

Prijavni formular se nalazi ovde.  Za sva dodatna pitanja i informacije slobodno  pišite na office@pokretgorana.org.rs sa naznakom „Stopama prvih botaničara“.

Ovaj vid edukativno-istraživačkog programa se održava svakog leta od 2011. godine i podržan je ove godine od strane Gradske uprave za sport i omladinu i od Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku delatnost.

Milisav Pajević

Geoinženjering neće spasiti planetu, kažu naučnici

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ne možemo promeniti zemlju kako bismo spasili svoju životnu sredinu, kaže nova studija koja je razmatrala opcije geoinženjeringa u mitigaciji efekata klimaskih promena.

Izbacivanje vodenih kapi u atmosferu je tehnika u koje se polaže mnogo nade u borbi protiv klimatskih promena. Ljudi koji se zalažu za ovu metodu tvrde da bi ona bila vrlo efikasna kao i jeftina za implenetaciju. Zamisao je da bi ispuštanje vodenih kapljica ograničilo sunčeve zrake koji ulaze u atmosferu. U suštini, kapi bi se ponašale kao veštački hlad smanjujući efekte globalnog zagrevanja.

Ali, nova studija ukazuje na to da bi ova metoda ugrozila poljoprivredu do te mere da bi šteta bila veća od koristi. Ova studija objavljena je u časopisu Nature.

Naučnici su do ovog zaključka došli analizirajući posledice dve vulkanske erupcije kako bi stekli više znanja o geoinženjeringu i njegovom uticaju na zemlju. Obe ove erupcije imale su sličan efekat koji bi ispuštanje vodenih kapi u atmosferu imalo. Pratili su parametre poput nivoa vodenih kapi u atmosferi, jačine sunčevih zraka i podatke o produktivnosti useva. Proučavali su drugačije sorte i analizirali njihov način da izađu na kraj sa promenama u atmosferi.

Zaključak studije jeste da bi veštački prouzrokovan hlad imao manje pozitivnih efekata blokirajući toplotu i daleko više negativnih blokirajući svetlost koja je neophodna za dobre useve. Ova metoda bi možda pomogla u ublažavanju efekata klimatskih promena ali bi ugrozila svetsku snadbevenost hranom.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Grad Beograd uništava ambroziju

 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Beograd je kroz program monitoringa i suzbijanja ambrozije, koji je usvojila Skupština grada, utvrdio niz mera koje su potrebne da ovu korovsku biljku smanji na najmanju moguću meru, istakao je pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović za RTS.

– Vremenske prilike ovog leta pogodovale su rastu ove korovske biljke. Prošle godine imali smo 80 hektara koje smo predvideli monitoringom, a uradili smo i više od toga. Ove godine smo duplirali taj broj na 160 hektara i predviđamo da ćemo uništiti ambroziju na 60 hektara. Do sada je urađeno više od 70 hektara monitoringa, a tretiramo više od 23 hektara. Veliki problem su privatne parcele jer se tamo ne može ući bez dozvole vlasnika, a kazne inspektora nisu dovoljne da angažuju ljude da reaguju i unište ambroziju na svojim posedima, rekao je Mladenović.

On je dodao da grad svakog dana ima pet ekipa na terenu, stanje se snima i dronovima i taj sistem dao je dobre rezultate.

– Apelujemo na sugrađane da „Beokomu” ili Zavodu za biocide i medicinsku ekologiju prijave površine pod ambrozijom, a mi ćemo ih uništavati čupanjem i hemijskim tretiranjem, kazao je Mladenović.

On je naglasio da hemijska sredstva koja se koriste nisu štetna za ljude i životinje, ali i apelovao na građane da vlastitim primerom doprinesu borbi protiv ove visoko alergenske biljke.

Milisav Pajević

Apatin ulaže u pčelarstvo

 

Foto: Opština Apatin
Foto: Opština Apatin

Krajem juna raspisan je javni poziv za subvencionisanje i investiranje u pčelarstvu i stočarstvu, a predsednik opštine Apatin, Milan Škrbić potpisao je 7. avgusta ugovore sa poljoprivrednicima koji su dobili sredstva na ovom konkursu.

Na konkurs vezan za pčelarstvo su stigle 24 prijave i svi zahtevi su ispunili tražene uslove i sa svima su potpisani ugovori o sufinansiranju do 75 odsto prihvatljivih troškova.

Ukupna vrednost ulaganja u pčelarstvo je nešto manje od milion i po dinara, a od toga će iz sredstva opštinskog budžeta biti izdvojeno 1.052.000,00 dinara.

Svega pet prijava je stiglo na konkurs koji je raspisan za stočarstvo što je daleko manje od onoga što se očekivalo. Svi podnosioci su ispunili uslove i sa njima su potpisani ugovori o sufinansiranju i investiranju u visi od 70 odsto troškova.

Ukupna vrednost ulaganja u stočarstvu je 816.000,00 dinara, a od toga iz budžeta Apatina je opredeljeno 571.200,00 dinara.

– Mi smo odvojili oko pet miliona dinara planiranih sredstava u budžetu za ove namene, a ovo je prvi put da neko iz opštine na ovaj način pokušava da pomogne u razvitku ovih grana poljoprivrede. Nadamo se da će sledeće godine biti još više prijavljenih jer zašto ne iskoristiti ovakvu vrstu pomoći koju opština nudi. Za sada je to ovaj broj koji se prijavio na konkurse i nadam se da će te dobijeni novac iskoristiti u namenu koju ste zamislili, nisu to milionska sredstva ali za početak mislim da je dobro jer do sada ništa nije ni bilo, rekao je Škrbić.

Milisav Pajević

Gradonačelnik Niša najavio uklanjanje divljih deponija u Sarajevskoj ulici

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Vodovodna mreža u naselju Šljaka biće u potpunosti rekonstruisana u narednih godinu dana, a radovi u prvih šest ulica počeće već krajem ovog meseca.

Pored vodovoda, naselje će, u najkraćem roku, dobiti i kompletno ulično osvetljenje, javnu česmu, biće sređene udarne rupe i oštećenja kolovoza, a u program izgradnje biće uvršten i nastavak rekonstrukcije Sarajevske ulice, i to će biti jedan od prioriteta za narednu godinu.

To je, u najkraćem, zaključak sa sastanka Gradonačelnika Niša Darka Bulatovića sa meštanima ovog niškog naselja, kome su prisustvovali i direktori JKP Naisus i Parking servisa.

Dogovorena je i intenzivnija saradnja po pitanju odvoza smeća i uklanjanja divljih deponija, pre svega u Sarajevskoj ulici, a kao prvi korak, već danas će ekipe JKP Medijana postaviti i kontejner za odvoz kabastog otpada iz naselja, na lokaciji koja će biti određena u dogovoru sa savetom građana ovog naselja.

Gradonačelnik je rekao da je ovo novi način funkcionisanja Grada, kroz direktne sastanke sa građanima i izlazak u susret njihovim zahtevima i rešavanju komunalnih problema.

– U Budžetu Grada Niša za narednu godinu biće mnogo više novca za komunalnu izgradnju i, nakon perioda konsolidacije gradskih finansija, sada konačno možemo da aktivnije krenemo u rešavanje nagomilanih problema. Naselje Šljaka će, u tom smislu, biti jedno od prvih u kome će građani osetiti napredak, a cilj nam je da se to desi i u svim delovima Niša, i to vrlo brzo, poručio je Bulatović.

Milisav Pajević

Rešenje za dekarbonizaciju: Pretvaranje ugljen-dioksida u korisne proizvode poput betona

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Gotovo 4 miliona evra vredan projekat koji sprovodi Mičigenski univerzitet (Sjedinjene Američke Države) ima za cilj da emisije ugljen-dioksida smanji za desetinu do 2030. godine.

Za uspešnu dekarbonizaciju, gas treba da se pretvori u korisne proizvode, ističu naučnici ovog američkog univerziteta.

Oni nameravaju da 4 milijarde tona štetnih jedinjenja u narednih dvadesetak godina “preobliče” u beton, goriva ili vlakna ugljenika.

Amerikanci rade na razvijanju tehnologije koja bi “hvatala” ugljen-dioksid iz vazduha a potom ih transformisala u iskoristivu robu. Sledeći korak koji bi preuzeli bilo bi usavršavanje i omasovljavanje upotrebe na ovaj način dobijenih proizvoda od ugljenika.

Volker Sik, kao predstavnik mičigenskog tima istraživača, izjavio je da je njihova vizija da prepreku koju trenutno predstavlja ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu pretvore u ekonomsku priliku. “Verujemo da bi inovacije na polju uklanjanja ugljen-dioksida i njegovog ponovnog korišćenja rezultovale ugljenično negativnim, a novčano pozitivnim, ishodom. Smanjivanjem ekološkog otiska bi u decenijama ispred nas mogla da se ostvari dobit koja bi se merila milijardama”, zaključio je Sik.

Jelena Kozbašić

Kragujevčanima komunalni dugovi na rate

 

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Na osnovu preporuke Skupštine grada, komunalna preduzeća koja su u sistemu objedinjene naplate Javno stambenog preduzeća Kragujevac od 1. avgusta omogućila su građanima sklapanje sporazuma o reprogramu duga na 120 meseci.

Za dugove daljinskog grejanja, odnošenja smeća i drugih usluga u sistemu objedinjene naplate, građani mogu da sklope Sporazum o reprogramu do 30. septembra, a zbog velikog interesovanja Javno stambeno preduzeće u ovom periodu radiće i subotom od 9,00 do 13,00 časova.

Otplata dugova moguća je na 10 godina s tim da rata ne može biti niža od 500 dinara.

Grad Kragujevac je ovom preporukom nadzornim odborima javnih i javno – komunalnih preduzeća i skupštinama društava ostalih subjekata, kao pružaocima komunalnih usluga i usluga objedinjene naplate o dugoročnom reprogramu za izmirenje dugova želeo da zaštiti interese građana. Smatramo da je ova vrsta pomoći potrebna i da će građani moći da relaksiraju svoje kućne budžete, kaže Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika, ali ono što je najbitnije, ističe on, pored preduzeća koja su u sistemu objedinjene naplate ovu mogućnost pružiće i druga preduzeća, pre svega Vodovod, čiji je nadzorni odbor već prihvatio preporuku Skupštine grada Kragujevca.

U Javno stambenom preduzeću i na naplatnim mestima ovog preduzeća, uz ličnu kartu i popunjen obrazac, građani mogu da podnesu zahtev za reprogram, a nadležni službenici će ih obavestiti o daljem postupku i datumu potpisivanja ugovora.

Za sve detaljne informacije u vezi reprograma, građani mogu da se obrate službi reklamacija i naplate Javnog stambenog, na telefon 617 0 627 ili putem elektronske pošte na adresu: reprogram@jspkragujevac.rs.

Milisav Pajević

Počeli radovi na Gradskoj kući u Užicu

 

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Započela je rekonstrukcija krovne konstrukcije na Gradskoj kući u Užicu.

Posao vredan devet miliona dinara sa šest miliona finansira Privredna komora Srbije odnosno Regionalna privredna komora Zlatiborskog upravnog okruga a preostalih tri miliona Grad Užice.

– Ovo nije mali posao, na 2432 metara kvadratnih krova radi se demontaža postojećeg crepa koji je dotrajao, letvi i daski i postavljanje nove konstrukcije krova sa paropropusnom folijom i novim crepom. Ovo je početak naše zajedničke saradnje na poslovima vezanim za rekonstrukciju Gradske kuće. Imamo nameru da radimo adaptaciju mokrih čvorova, rekonstrukciju hodnika koji vodi ka Privrednoj komori, ali smo konkurisali i kod Ministarstva rudarstva i energetike da kroz program energetske efikasnosti radimo zamenu stolarije i uređenje fasade čija je vrednost procenjena na oko 44 miliona dinara. Ukoliko dobijemo podršku Ministarstva rudarstva i energetike u visini polovine potrebnih sredstava, očekujemo da ćemo zajednički sa Privrednom komorom finansirati drugu polovinu sredstava, rekao je gradonačelnik Tihomir Petković, gradonačelnik Užica.

Radovi će se odvijati i posle podne i vikendom, ali i delimično noću obzirom na specifičnost mesta gde se vrši rekonstrukcija, a kako prolaznici ne bi imali problema.

Izvođač radova je Građevinsko, proizvodno, prometno i uslužno preduzeće „Temelj“ d.o.o, Bajina Bašta, a rok za završetak radova je 25 dana.

Zgradu koja je građena od 1922-1927. godine, a u periodu od 1956-1957, je dograđen sprat, trenutno koriste Gradska uprava Grada Užica, užička Privredna komora i Zlatiborski upravni okrug.

Milisav Pajević

Srbija i Ruska Federacija sarađuju u oblasti vanrednih situacija

 

Foto: MUP Srbije
Foto: MUP Srbije

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije Milosav Miličković sastao se juče sa zamenikom direktora Departmana za međunarodnu delatnost Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije.

Tokom susreta bilo je reči o dosadašnjoj saradnji i mogućnostima pokretanja novih projekata u oblasti vanrednih situacija.

Miličković je u ime potpredsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića uputio poziv novom ministru za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje elementarnih nepogoda Ruske Federacije Jevgeniju Ziničevu da poseti Srbiju u narednom periodu kako bi zajedno konkretizovali dalju saradnju dva ministarstva.

Milisav Pajević

Inicijativa za zaštitu staništa divljih vrsta orhideja u Srbiji

 

Foto: ORCA
Foto: ORCA

Divlje vrste orhideja, koje krase mnoge livade i šume u Srbiji, ugrožene su danas, više nego ikad zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa.

ORCA je pokrenula inicijativu za zaštitu jednog takvog staništa – livade, na kojoj rastu četiri stogo zaštićene vrste orhideja i jedna zaštićena vrsta.

Pored njih, na ovoj maloj livadi na teritoriji Lešnice (grad Loznica), između reka Drine i Jadra, raste još mnogo zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih vrsta.

Dok nekima od njih treba 13 godina da procvetaju, neke su lekovite i beru se nelegalno u velikim količinama.

Pored svega toga, na ovoj livadi se poslednjih nekoliko godina intenzivno iskopava šljunak, bez predhodno izvršene procene uticaja na životnu sredinu, a ove biljke zbog toga nestaju velikom brzinom.

Inicijativa za pokretanje postupka zaštite livade na Pejinoj adi kao značajnog staništa strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka predata je Ministarstvu zaštite životne sredine i Zavodu za zaštitu prirode Srbije.

Milisav Pajević

Zahvalnost UNOPS-u za pruženu pomoć posle poplava 2014. godine

 

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije
Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

Prvi potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić primio je juče u kurtoaznu posetu novoimenovanu šeficu Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u Beogradu Mikelu Telatin.

Iskazana je i zahvalnost za nesebičnu pomoć koju je UNOPS pružio Srbiji, u pogledu revitalizacije i izgradnje delova zemlje devastiranih usled razornih poplava 2014. godine, a posebno za lični angažman izvršnog direktora UNOPS-a Grete Faremo.

Sastanak je bio prilika za to da Dačić poželi dobrodošlicu novoj šefici Kancelarije UNOPS-a u Beogradu, kao i da izrazi očekivanje da će se uspešna saradnja i realizacija konkretnih razvojnih projekata sa ovom specijalizovanom agencijom Ujedinjenih nacija nastaviti i u narednom periodu.

Milisav Pajević

Zbog klimatskih promena šampanjac bi mogao da postane prošlost

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Planirate da otvorite flašu šampanjca kako biste proslavili svoj poslednji uspeh? Razmislite još jednom.

Sezonske promene u temperaturi postaju sve ektremnije poslednjih godina i veoma utiču na proizvodnju grožđa u regionima širom sveta a to podrazumeva i poznati Šampanj region u Francuskoj. Grožđe ove sorte zavisi od hladnije klime i zemlje bogate kalcijumom kako bi proizvelo prepoznatljivi suvi voćkasti ukus šampanjca. No, klimatske promene remete ove uslove a proizvođači šampanjca u Francuskoj brinu za svoju budućnost.

U invetrvjuu za Blumberg, Antoan Malasanj, suvlasnik vinarije objasnio je poteškoće proizvodnje vina. „Berba je dve nedelje ranije nego pre 20 godina,“ rekao je. „Raije je trajala do kasnog septembra. Sada berba počinje u avgustu. Ali sazrevanje plodova tokom toplih dana i noći rezultira nižim nivoom kiselosti grožđa što znači manje svežine za vina.“

Smanjena kiselost je problem za proizvođače jer je upravo ova odlika ona koja dozvoljava vinu da „dobro ostari“ stvarajući njegov prepoznatljiv ukus.

Neki proizvođači ovaj problem rešavaju tako što mešaju starije proizvode u svoje rezerve vina. Neke kompanije su čak počele da eksperimentišu sa DNK grožđa kako bi prenebregli izazove koje klimatske promene nameću. Proizvođači ulažu napore u to da održe ono što je odgovorno za reputaciju šampanjca.
Uprkos izazovima, proizvođači su optimistični. „Nama kao farmerima, posao je, život i strast da se prilagodimo klimatskim promenama već godinama. Ako se u budućnosti zemlja previše zagreje, moraćemo da pravimo burgonju“, izjavio je jedan proizvođač.

Milan Zlatanovć

Izvor: bloomberg

Emisije štetnih gasova došle na naplatu: Pošto kilo ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Foto-ilustracija: Pixabay

Litar ulja: 130 dinara. Dve karte za bioskop: 800. Fotelja Remsta iz Ikee: 18000.

Tona ugljen-dioksida: neprocenjiva šteta po našu planetu. Međutim, da li je ona zaista neprocenjiva?

Cena ugljen-dioksida (CO2) je ekonomski instrument pomoću kojeg vlasti pokušavaju da “zauzdaju” najveće zagađivače atmosfere.

Ona se formira procenom novčanih izdataka koji nastaju kao rezultat razarajućeg dejstva gasova staklene bašte na prirodu. Izdaci najčešće padaju na pleća poreznih obveznika, što je praksa koja se vremenom menja s obzirom na to da kroz poreze i kupovinu dozvola za zagađivanje vazduha – proizvođači štetnih gasova uslovno rečeno preuzimaju odgovornost za uništavanje naše životne sredine. Ili su na preuzimanje odgovornosti primorani.

U cenu CO2 se uračunavaju troškovi za saniranje oštećenih useva, zdravstvenu negu osoba obolelih zbog toplotnih talasa ili suša ili vrednost imanja koja su progutala reke (poplave) ili mora (porast nivoa mora). U suštini, meri se ugljenični otisak određene ispuštene količine zagađujućih jedinjenja i on se onda naplaćuje.

Inicijative za naplatu štete, koje su pokrenute ili su u procesu pokretanja na različitim nivoima vlasti, bi u 2018. godine pokrile 11 gigatona gasova staklene bašte što predstavlja 20 odsto ukupnih emisija Zemlje. Priroda bi, ove godine, od novčane naknade “zaradila” više od 70 i po milijardi evra. 

Finansijska šteta za sada, ipak, ne može pouzdano da se utvrdi. Tome u prilog idu i različite cene za tonu emitovanog ugljen-dioksida na različitim tržištima.

U saveznoj američkoj državi Alberti zagađivači je plaćaju oko 8 i po evra, a u Čileu 4,3. U Finskoj se, zavisno od porekla,  cena tone štetnih gasova kreće od 4 do 62 evra.

Jelena Kozbašić

Sve više pelikana u Crnoj Gori

 

Foto: JP "Nacionalni parkovi Crne Gore"
Foto: JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”

Ekspertski tim ornitologa Javnog preduzeća “Nacionalni parkovi Crne Gore” i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore objavio je konačni rezultat gnezdeće sezone letnjeg aspekta monitoringa pelikana i informisao da je populacija pelikana u NP Skadarsko jezero uvećana za 58 mladih.

Ornitolozi su upravo realizovali letnji aspekt monitoringa pelikana, zaštićene vrste u NP Skadarsko jezero, preko projekta francuske međunarodne organizacije za zaštitu vrsta Noe Conservation.

Primenom konzervacionih metoda dugi niz godina, redovnim patrolnim kontrolama lokaliteta koja nastanjuju pelikani, a koje vrši Služba zaštite NP Skadarsko jezero, kao i uz pomoć video monitoringa postavljenog u cilju praćenja stanja ove vrste, obezbeđeni su povoljni uslovi za njihov razvoj u ovom zaštićenom prirodnom području.

Javno preduzeće “Nacionalni parkovi Crne Gore” u saradnji sa domaćim i međunarodnim organizacijama realizuje niz aktivnosti u cilju zaštite, očuvanja i uspešnog gnežđenja značajne ptičje vrste pelikana u NP Skadarsko jezero, već duži niz godina, kazao je Elvir Klica direktor  JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

U NP Skadarsko jezero tokom letnjeg aspekta registrovano je oko 200 odraslih jedinki i 58 mladih pelikana u gnezdima.

– Pelikani su ptice koje gnezde isključivo na malim ostrvima. Nedostatak prirodnih gnezdilišta koja su usled zarastanja jezera i njihovog plavljenja propadala tokom ranijih godina je prepoznat kao jedan od uzroka gnežđenja manjeg broja pelikana u ranijem periodu. Zbog toga su naši ornitolozi u saradnji sa međunarodnim organizacijama uložili značajnije napore i počeli sa postavljanjem specifičnih platformi za gnežđenje pelikana, kazala je Nela Vešović Dubak ornitološkinja u JP “Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Dejan Komatina novoizabrani v.d. izvršnog direktora REC-a

 

Foto: Regionalni ekološki centar REC
Foto: Regionalni ekološki centar REC

Dejan Komatina, novoizabrani vršilac dužnosti izvršnog direktora REC-a, je 3. avgusta održao sastanak osoblja u sedištu REC-a u Sentendreji, u Mađarskoj.

Zaposleni u centrali organizacije, kao i u kancelarijama zemalja korisnica su uzeli aktivno učešće na sastanku uživo ili putem interneta.

Tokom sastanka, Komatina je predstavio svoju stratešku viziju organizacije i kratkoročni plan sa narednim koracima.

Komatina je u svom govoru naglasio da radi u tesnoj saradnji sa Upravnim odborom REC-a i novim predsednikom Odbora direktora, gospodinom Masimom Koconeom iz italijanskog Ministarstva za životnu sredinu, zemlju i more.

Komatina je izrazio zahvalnost zemljama osnivačima REC-a, Mađarskoj, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Evropskoj komisiji (EU), kao i drugim zemljama potpisnicama Osnivačke povelje.

On je izjavio da će uskoro početi planirane posete svim zemljama potpisnicama Povelje.

Poseban osvrt je dat na EU, SAD, Mađarsku, Švedsku (SIDA), Austriju (ADA), Italiju, Japan, Norvešku i Holandiju kao ključne donatore REC-a i naglasio njegovu posvećenost nastavku saradnje sa relevantnim organizacijama  i institucijama iz ovih donatorskih zemalja.

Tokom sastanka Komatina je predstavio tranzicioni tim koji je 25. jula ove godine  osnovao Odbor direktora REC-a, kako bi podržao izvršnog direktora u vođenju organizacije u novom periodu.

Tranzicioni tim sastoji se od viših članova osoblja iz različitih odeljenja organizacije, čiji članovi su takođe izrazili svoju obavezu da podrže REC i vršioca dužnosti izvršnog direktora.

Sastanak je nastavljen sesijom pitanja i odgovora izrazito zainteresovanih zaposlenih u centrali i kancelarijama u regionu.

Članovi tranzicijskog tima su takođe doprineli diskusiji, predstavljajući svoja viđenja nove strukture kao i budućih odgovornosti i obaveza.

Milisav Pajević

Vlada FBiH: Zaštititi radnike od visokih temperatura

 

Foto: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike
Foto: Federalno ministarstvo rada i socijalne politike

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, preporučilo je poslodavcima da, usled vremenskih nepogoda izazvanih visokim temperaturama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, sprovedu posebne mere zaštite kojima će spečiti nastupanje štetnih posledica po zdravlje radnika.

Data je preporuka poslodavcima da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenom u periodu od 12 do 16 sati i njihovog nastavka posle 16 sati.

Ukoliko je rad kod poslodavca organizovan na takav način da je nemoguće primeniti ovu meru, ovo ministarstvo je preporučilo poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom početak radnog vremena pomere na šest sati ujutro.

Takođe, preporučeno je poslodavcima da za vreme trajanja ovakvih vremenskih prilika omoguće korišćenje godišnjeg odmora radnicima sa dijagnostikovanim hroničnim oboljenjima, kao i odsustva u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Data je i preporuka da ustanove koje sa radom počinju u devet sati ili kasnije, prilagode početak radnog vremena ovoj situaciji.

Pored toga, poslodavci bi trebali omogućiti adekvatnije odevanje radnika u ustanovama, preduzećima, kao i organima vlasti, kao i drugim pravnim osobama, kao i adekvatno odevanje na službenim događajima (sednice parlamenta, vlade i slično), prilagođeno visokim temperaturama, kaže se u preporuci Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Milisav Pajević