Home Blog Page 1049

Vetruške ponovo lete

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Nedavno je nakon oporavka uspešno vraćeno u prirodu 19 vetruški (Falco tinnunculus), u akciji koju su zajedno realizovali Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ZOO vrt Palić i JP “Palić-Ludaš“.

Pre puštanja, sve jedinke su prstenovane ornitološkim prstenovima.

Reč je o mladuncima koji su se izlegli ove godine, a koji su u periodu pre napuštanja gnezda ispali iz gnezda ili je gnezdo srušeno u vremenskim nepogodama.

Takođe, tu su bile i mlade ptice koje su, neiskusne u letu tokom prvog perioda života van gnezda, bivale na različite načine povređene i onemogućene da nastave normalan život.

Sve njih, po dospeću, pregledali su veterinari Prihvatilišta za divlje životinje palićkog Zoo vrta, a nakon toga su zbrinute, othranjene i lečene do trenutka kada je procenjeno da mogu da se vrate u prirodu.

Čitav događaj je bio zanimljiv i deci koja su boravila u prstenovačkom kampu udruženja „Riparia“ na Ludaškom jezeru, gde su vetruške puštane, jer su imali priliku da aktivno učestvuju u ovoj akciji.

Vetruška je jedna od tri vrste divljih ptica kojima je najčešće potrebno zbrinjavanje, bio da je reč o mladim jedinkama koje još ne mogu da lete, a koje iz raznih razloga ne mogu da budu vraćene u gnezdo, ili o odraslim pticama koje su povređene, kaže Ilija Miljković, šef Tima za zbrinjavanje divljih životinja u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

On navodi da su u ovom periodu godine posebno brojne aktivnosti na zbrinjavanju belih roda, a takođe i sova utina.

Milisav Pajević

Održana radionica “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima”

 

Foto: Ekološki pokret "Ozon"
Foto: Ekološki pokret “Ozon”

Učesnici radionice “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima” imali su priliku da kroz rad u grupama, uz asistenciju Danila Nikovića, osnivača i direktora agencije za posredovanje u zapošljavanju “Millennial Consulting”, eksperta za oblast upravljanja ljudskim resursima, procene kapacitete matičnih organizacija u ovom segmentu upravljanja ljudskim resursima, što je bio uvod u diskusiju oko izazova sa kojima se susreću ekološke nevladine organizacije kada su zapošljavanje i zadržavanje kadrova u pitanju.

Konkretnim predlozima o načinu pripremanja javnih poziva za zapošljavanje, proceni učinka i doprinosa zaposlenih, modelima nagrađivanja volontera, kao i pripreme razvojnih i trening planova, Niković je učesnicima radionice dao smernice kako mogu unaprediti postojeći poslovni ambijent i iskoristiti prednost rada u nevladinim organizacijama u cilju privlačenja interesovanja kvalitetnog kadra.

Sem menadžmenta Ekološkog pokreta “Ozon”, radionici su prisustvovali i predstavnici Fonda za aktivno građanstvo (fAKT), Centra za zaštitu i proučavanje ptica i Centra za političku edukaciju.

Rukovodstvo Ekološkog pokreta “Ozon” preuzelo je obavezu da pripremi interni akt kojim će se definisati model procene efikasnosti rada i nagrađivanja zaposlenih, kao i plan treninga za zaposlene i volontere, na osnovu njihovih interesovanja.

Radionica “Redizajn organizacione strukture i upravljanje ljudskim resursima” je deo projekta jačanja kapaciteta Ekološkog pokreta “Ozon”,  finansijski podržanog kroz program “De Facto razvoj – Podrška rastu i liderstvu organizacija civilnog društva“ kojeg realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT) a finansira Evropska unija u okviru IPA programa za razvoj civilnog društva 2016 (Civil Society Facility Montenegro Programme).

U okviru ovog projekta u saradnji sa parterskom firmom “Amplitudo” razvijena je i  android aplikacija koju je moguće besplatno preuzeti za Google Play.

Sledi izrada komunikacione strategije za naredne tri godine, a biće sprovedeno i istraživanje o mogućnosti obavljanja privredne delatnosti, što je veoma važno sa aspekta finansijske održivosti organizacije.

Do kraja novembra biće organizovane i obuke o cirkularnoj ekonomiji i upravljanju otpadom, osnovama ekološke psihologije, ulozi nevladinih organizacija u procesu pregovora kroz poglavlje 27Životna sredina i klimatske promene i okrugli sto na temu nacionalnog brendiranja ekološke države Crne Gore.

Milisav Pajević

EEA objavila izveštaj “Turizam i životna sredina”

 

Foto: Evropska Agencija za životnu sredinu EEA
Foto: Evropska Agencija za životnu sredinu EEA

Evropska Agencija za životnu sredinu je objavila izveštaj pod nazivom “Turizam i životna sredina” koji je rezultat zajedničkog rada EEA, ETC/ULS (European Topic Centre on Urban Land and Soil Systems) i EIONET/NRC TOUERM (EIONET ekspertske grupe za turizam i životnu sredinu). Izveštaj predstavlja doprinos istraživanju uticaja ovog sektora na životnu sredinu, kao i praćenju trendova održivosti.

S obzirom da je Evropa najznačajnija turistička destinacija na svetskom nivou, turizam je važan sektor za evropske ekonomije, kao i značajna pokretačka snaga pritisaka i uticaja na životnu sredinu.

Međutim, zbog složene i višedimenzionalne prirode sektora, za sada je prilično teško definisati i meriti gde je u Evropi cilj održivosti turizma progresivno postignut.

U izveštaju su, na osnovu učešća Agencije za zaštitu životne sredine u radu EIONET/NRC TOUERM, uključeni i raspoloživi podaci za Republiku Srbiju.

Izveštaj možete preuzeti ovde.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                Milisav Pajević

Evropska unija uvodi jedinstveni punjač za mobilne telefone?

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija planira da ispita da li postoji potreba za akcijom na planu zalaganja za jedinstveni punjač za mobilne telefone pošto proizvođači telefona nisu napravili napredak ka tom cilju, saopštila je evropska komesarka za konkurenciju Margrete Vestager.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već gotovo deceniju Evropska komisija se zalaže za jedinstveni punjač za mobilne telefone. Kako  navodi, od starih, odbačenih punjača godišnje se napravi više od 51.000 tona elektronskog otpada.

Osim toga, potrošači su izloženi neprijatnostima jer im jedan punjač nije dovoljan.

Korisnici ajfona i androida već dugo se žale što moraju da koriste različite punjače za svoje telefone.

Kao odgovor na pritisak EU, 14 kompanija, uključujući Epl, Samsung, Huavei i Nokiju, potpisalo je još 2009. dobrovoljni memorandum o razumevanju o univerzalnom punjaču. Kompanije su se složile da usklade punjače za nove modele pametnih telefona koji će stići na tržište od 2011.

Nakon što je važnost memoranduma istekla 2012, neke kompanije su 2013. i 2014. potpisale pisma o nameri.

Evropska komisija je saopštila da nije zadovolja status kvo situacijom.

“S obzirom na nezadovoljavajući napredak sa dobrovoljnim pristupom, Komisija će uskoro pokrenuti studiju procene uticaja kako bi izmerila troškove i koristi od drugih opcija”, odgovorila je početkom avgusta Vestager na upit evroposlanika.

Ta studija će pomoći Komisiji da odluči da li ima potrebe za akcijom i analizira efekte različitih opcija.

Zadužena za to pitanje je evropska komesarka za unutrašnje tržište Elžbieta Bjenjkovska.

Izvor: Euractiv

Održana javna rasprava o Nacrtu PP posebne namene NP “Skadarsko jezero”

 

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Na inicijativu barske Skupštine, koju je podržalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u sali SO juče je održana javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namene NP “Skadarsko jezero”.

Basen Skadarskog jezera i njegovo zaleđe čine gotovo pola teritorije opštine Bar koja pruža neslućene mogućnosti za razvoj prvenstveno, poljoprivrede, ribarstva i turizma.

– Plan predviđa zaštitu biodiverziteta i zaštitne zone Nacionalnog parka, koje obuhvataju i kulturno-istorijsko i graditeljsko nasljeđe. Planom smo predvideli i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, uspostavljanje institucionalnih kapaciteta, bolju saradnju sa lokalnim stanovništvom i susednom Albanijom. Planirani su i marketing i brendiranje ukupnog područja za razvoj turizma i Turističke organizacije Skadarskog jezera, kazala je Ksenija Vukmanović, planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici.

Ona je naglasila da Plan obuhvata više prostornih celina.

Mićo Orlandić, predsednik barske Skupštine, pohvalio je ogroman trud obrađivača i Ministarstva održivog razvoja i turizma i istakao da je osnovni preduslov za valorizaciju ovog bogatog područja, razvoj infrastrukture.

– Poslednjih sedam-osam decenija imamo masovno iseljavanje sa ovog prostora. Zato moramo pokušati da život ovde organizujemo na drugačiji način i brinemo o ovom prostoru kao što su to činili naši preci. Kako razvijati ribarska naselja bez vode, struje i puteva, a da ne govorim o tome kako u zoni Nacionalnog parka regulisati otpadne vode. Nismo zadovoljni nekim malim lokacijama predviđenim za razvoj turizma i tretiranjem samo pojedinih, poput plaže u Murićima, a znamo da na ovom lokalitetu imamo još mnogo sličnih plaža. Zaboravili smo i Šestane, kazao je Orlandić.

On je kazao da je neophodno i produbljivanje korita reke Bojane, što bi doprinelo smanjivanju nivoa jezera, a dobili bi 29.000 hektara plodne zemlje.

Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namene NP “Skadarsko jezero” traje do 12. avgusta, do kada građani mogu podnositi svoje predloge i sugestije, a usvajanje Plana očekuje se u oktobru.

Milisav Pajević

Šumska područja Crne Gore značajan potencijal za razvoj izletničkog turizma

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore dr Milosav Anđelić, zajedno sa načelnikom službe za korišćenje šuma mr Pavlom Međedovićem iz Uprave za šume, posetio je šumsku upravu u Žabljaku gde je zajedno sa odgovornim službenicima i koncesionarom Ratkom Pelengićem vlasnikom preduzeća „Pelengić trade“  i Vukomanom Marićem vlasnikom preduzeća “Javor internacional” obišao Šaranske i Tepačke šume, koje su dodeljene na korišćenje ovim privrednim društvima.

Analizirajući dosadašnje ostvarene učinke na korišćenju šuma i prerade drveta ovih koncesionara Anđelić je istakao da je dinamika korišćenja i kvalitet izvođenja radova u šumi kao i naplata koncesionih naknada zadovoljavajuća, ali ima i prostora za brojna poboljšanja posebno kod ispunjavanja standarda na seči stabala i privlačenja drvnih sortimenata, jer su sporadično vidljiva fizička oštećenja na pojedinim zdravim stablima.

Istakao je takođe, da se prema seoskim domaćinstvima koja gravitiraju šumskim kompleksima od strane koncesionara mora pokazati veći senzibilitet pre svega u odnosu na zapošljavanje lokalne radne snage, popravci i održavanju šumske  infrastrukture i očekivano značajno većoj finalizaciji proizvoda u pilanskom pogonu na Njegovuđi.

– Naša šumska područja su pored proizvodnje drvne mase značajan potencijal i za razvoj turizma posebno izletničkog i tome ćemo u narednom periodu pokloniti dužnu pažnju, istakao je Anđelić. navodeći da se na svim koncesionim područjima mora uspostavljati značajno bolja kontrola od strane nadležnih službi i odgovornije održivo korišćenje šuma od strane koncesionara.

Anđelić je izrazio uverenje da pred sektorom  šumarstva i drvoprerade u bliskoj budućnosti sledi period značajnih postignuća, gde će se uz normativnu izmenu sistema upravljanja i gazdovanja šumama i dostizanjem opšte prihvaćenih standarda održivo gazdovati i stvarati značajno veći doprinos nacionalnoj ekonomiji.

Milisav Pajević

Izlila se kiselina iz vagona u Vrčinu, bez opasnosti za građane i okolinu

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Na železničkoj stanici Vrčin sinoć oko 20.45 došlo do pucanja cevi na vagon-cisterni i do curenja fosforne kiseline.

Vatrogasne ekipe su u pripravnosti. MUP Srbije saopštava da nema povređenih niti ugroženih lica, kao ni opasnosti za građane.

Nadležni kažu da otvor na cisterni nije velik i da bi tokom noći trebalo da bude saniran, javio je reporter RTS-a sa lica mesta.

MUP Srbije je saopštio da nema povređenih, kao ni opasnosti za građane i životnu sredinu u Vrčinu.

Četiri vatrogasna vozila sa 18 vatrogasaca-spasilaca je na terenu u Vrčinu, a policija obezbeđuje mesto incidenta.
U Vrčin je upućena i ekipa Zavoda za javno zdravlje.

MUP Srbije je saopštio da trenutno nema povređenih niti ugroženih lica, kao ni opasnosti za građane.

Očekuje se da cisterna tokom noći bude zakrpljena, a ekipe su u pripravnosti.

Fosforna kiselina, inače, može da izazove opekotine.

Milisav Pajević

Skladištenje ugljen dioksida rešenje za klimatske promene?

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Tehnologija skladištenja ugljen dioksida bi mogla da pomogne u borbi protiv klimatskih promena ali neki stučnjaci se ne slažu.

Naučnici nameravaju da se bore protiv globalnog zagrevanja tako što će umesto šuma, na velikim prostranstvima instalirati stanice za bioenergiju koje bi koristile ugljen dioksid i skladištile ga duboko pod zemljom, usput proizvodeći energiju. Jedan od scenarija u okviru Pariskog sporazuma za ograničavanje povećanja prosečne temperature na ne više od 2 stepena podrazumeva upotrebu ove tehnologije, ali neki stručnjaci smatraju da bi ova metoda samo pogoršala stvari.

Studija sprovedena na Univerzitetu Eksetera u Velikoj Britaniji pokazuje da bi umesto velikih useva koji bi se koristili za proizvodnju bioenergije učinkovitiji bio samo bolji menadžment naših šuma.

Iako je ova metoda u poslednje vreme veličana kao ključno rešenje u mitigaciji klimatskih promena ova studija pokazje da bi u široj perspektivi, ove stanice zapravo povećale nivo ugljen dioksida u atmosferi i predlaže očuvanje šuma kao alternativu.“ Drveće što je starije ima veći kapacitet za skladištenje ugljen dioksida a manipulacija zemljom i prirodnim sistemima je rizična jer nemamo dovoljno znanja o tome kako oni funkcionišu,“ izjavio je profesor Kris Hantingfor iz Centra za ekologiju i hidrologiju.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Zašto Japanci za Olimpijadu uvode letnje računanje vremena, 67 godina nakon ukidanja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska unija je u februaru ove godine započela proces ukidanja “pomeranja sata”.

Uvođenje takozvanog letnjeg računanja vremena izvorno je predloženo radi uštede energije, ali su mnoga istraživanja pokazala da je uzročno-posledična veza između dva navedena procesa gotovo nepostojeća. Mnogi stručnjaci ističu kako je ova ideja zastarela i da je imala smisla u prošlosti kada su se u večernjim satima koristile sveće, ali ne i danas. Pored toga, sve je više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme i poremećaje spavanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Japanci su se radosti zbog “sata više spavanja” i nerviranja zbog “sata manje” zbog pomeranja sata lišili 1952. godine kada su uveli standardizovano vreme.

Nakon 67 godina, 2019. ovu praksu mogli bi da promene. I to zbog Olimpijade čiji su domaćini 2020.

Ali zašto?

Letnje računanje vremena vidi se kao način da se izađe na kraj sa nepodnošljivim vrućinama sa kojima se leti bori ova azijska, ostrvska zemlja.

Ove godine Japan se suočio sa toplotnim talasom smrtonosnih razmera. On je, tokom tri meseca, sa sobom odneo 120 života, a čak 57 hiljada ljudi bilo je zbrinuto u bolnicama sa simptomima toplotnog udara, zaključno s krajem prethodnog meseca.

Letnje olimpijske igre počinju 24. jula 2020. godine u Tokiju, prestonici Japana.

Kada bi se časovnici pomerili dva sata unapred, maraton koji je npr. na rasporedu u 7 sati ujutru – počinjao bi u 5, pre promene vremena – dakle, u hladnije doba dana, čime bi se izbeglo negativan uticaj koji bi visoke temperature mogle da imaju na zdravstveno stanje sportista.

U cilju da se japanski narod, nenaviknut na promene sata, prilagodi na letnje računanje vremena, ono bi bilo uvedeno već tokom juna, jula i avgusta naredne godine, a potom i 2020.

Premijer Japana Šinzo Abe (da, to je onaj političar koji je i u dobru i u zlu uz svoj narod i koji je za vreme poplava otkazao svoje putovanje u Evropu) naložio je svojoj stranci, Liberalno-demokratskoj partiji, da o ovom pitanju prikupi mišljenje javnog mnjenja.

Jelena Kozbašić

Izgrađeni betonski kanali u Izvoru i Drenovcu kod Paraćina

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom Paraćina
Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom Paraćina

Budžetski fond za zaštitu životne sredine opštine Paraćin raspisao je tender za izradu i postavljanje metalnih rešetki na prošle godine izgrađenim betonskim kanalima u Izvoru i Drenovcu.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine u ovoj godini biće projektovanje betonskih kanala za odvođenje bujičnih voda koji predstavljaju jedinu zaštitu domaćinstava kod većih padavina.

Izgradnja novih kanala trebalo bi da krene u narednoj godini i to najpre u onim selima kojima bujične vode nanose najviše štete.

Prošle godine kanali su izgrađeni u osam sela, a njihova ukupna dužina iznosi preko 2300 metara.

U Potočcu izgrađen je kanal kao zaštita od bujica sa Juhora dužine 810 metara, što jer najduži prošle godine napravljen kanal.

Novi kanal od 150 metara napravljen je i u susednom Svojnovu, Lešje je dobilo dva kraća, dok je dužina kanala u Golubovcu 420 metara.

Kanali su izgrađeni još u Tekiji u ulici koja vodi pored doma kulture, u Klačevici, te u Izvoru i Drenovcu, na kojima će biti postavljene metalne rešetke.

Vrednost izgradnje svih 11 kanala u ukupno osam sela Paraćina iznosila je 20,5 miliona dinara.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

U Kniću akcija dodele kanti za otpad redovnim platišama

 

Foto: Opština Knić
Foto: Opština Knić

JKP „Komunalac“ Knić je svojim sugrađanima omogućio novu uslugu.

Pokrenuta je akcija dodele kanti za smeće svim korisnicima koji izmiruju svoje obaveze, kao i onima koji su zainteresovani za potpisivanje novih ugovora o iznošenju otpada.

Građani koji do sada nisu preuzeli kante za otpad, a na to imaju pravo, preuzimanje mogu obaviti u prostorijama JKP „Komunalac“ Knić.

Sve dodatne informacije građani mogu dobiti i putem broja telefona 510-116.

Milisav Pajević

Stajićevo kod Zrenjanina uskoro dobija fekalnu kanalizaciju

 

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić, zajedno sa svojim saradnicima, posetio je Stajićevo i tom prilikom razgovarao sa predstavnicima istoimene mesne zajednice.

Kako se tokom razgovora moglo čuti, za meštane Stajićeva značajan bi bio nastavak radova na izgradnji fekalne kanalizacije, sanacija školskog terena, uređenje zgrade mesne zajednice, ali i poboljšanje ulične rasvete u tom selu.

Sanacija školskog terena, značajna najpre zbog bezbednosti dece, sasvim je izgledna i realizacija tog posla očekuje se u najskorije vreme.

Gradonačelnik Janjić je rekao da je jedan od naznačajnijih, kapitalnih, radova koji se očekuje u Stajićevu nastavak radova na izgradnji fekalne kanalizacije.

Ukazao je da je još jedan od prioriteta u Stajićevu izgradnja fiskulturne školske sale.

Stajićevo je veliko mesto, mesto koje se razvija, sa mnogo dece u školi i smatramo da je školska sala neophodna ovom mestu, rekao je Čedomir Janjić, gradonačelnik Zrenjanina.

Milisav Pajević

Evropska komisija ubrzava isplatu poljoprivrednicima pogođenim ekstremnom sušom

 

Foto: Evropska komisija
Foto: Evropska komisija

Evropska komisija je saopštila da je ublažila regulativu u oblasti poljoprivrede i da će ubrzati isplatu sredstava evropskim poljoprivrednicima koji su pogođeni ekstremnom sušom.

– Veoma sam zabrinut zbog ovih dugotrajnih klimatskih dešavanja. Stupio sam u kontakt s nekoliko ministara iz pogođenih zemalja kako bismo razgovarali o situaciji i dobili ažurne procene posledica, izjavio je evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Fil Hogan, prenosi “Tanjug” vest agencije “Rojters”.

Farmeri u Evropskoj uniji će moći da sredinom oktobra, umesto u decembru, dobiju sredstva u visini do 70 odsto njihovih direktnih plaćanja i 85 odsto pomoći za ruralni razvoj, prema novoj odluci Evropske komisije.

Evropa je trenutno suočena s jednim od najtoplijih leta ikada, što je devastiralo polja pšenice širom severne Evrope, dok je kombinacija suvog vremena i ekstremnih kiša u regionu Crnog mora ugrozila procenjenu proizvodnju pšenice.

Milisav Pajević

Automatski sistem protivgradne odbrane stiže u Valjevo

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay.com

Automatski sistem protivgradne odbrane, koji šalje protivgradne strelce u penziju, biće instaliran u Radarskom centru Valjevo, koji brani teritoriju površine od skoro 590.000 hektara.

Novim automatskim sistemom od grada će najpre biti zaštićeni Bogatić, Vladimirci, Koceljeva, Krupanj, Loznica, Ljubovija, Mali Zvornik, Šabac, Valjevo, Lajkovac, Mionica, Osečina,Ub i Obrenovac, prenosi portal “Agrosmart”.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede procenilo je da Kolubarski i Mačvanski okruzi trpe najveće štete od grada. U Republičkom hidrometeorološkom zavodu kažu da je automatizacija sistema odbrane od grada izuzetno kompleksan projekat, te da će instalacija biti započeta u naredna dva meseca.

– Urađena je obimna projektna dokumentacija, pripremljeni su svi potrebni zahtevi i uslovi kako bi ovakav projekat bio uspešno realizovan. U naredna dva meseca mislimo da će se okončati sve potrebne procedure i da će se početi s realizacijom nabavke. Nadamo se da će do naredne sezone biti urađeno dosta toga i da će se na ovom području za zaštitu od grada koristiti lanseri, kaže Zoran Babić, načelnik Centra za odbranu od grada Republičkog hidrometerološkog zavoda.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavili su da se postavljanje automatskog sistema planira na teritoriji cele države, a ministar Branislav Nedimović predočio je da će na taj način biti rasterećeni budžeti opština i gradova iz kojih je novac izdvajan za rukovaoce protivgradnih sistema.

Milisav Pajević

Uvođenjem naplate upotreba plastičnih kesa smanjena za 60 odsto

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan sastao se juče sa predstavnicima asocijacije Domaćih trgovačkih maloprodajnih lanaca – DTL koja objedinjuje 13 trgovačkih preduzeća sa više od 570 maloprodajnih objekata u Srbiji, a koja se uključila u akciju za smanjenje korišćenja plastičnih kesa.

U saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine navodi se da je, od kada su trgovinski lanci počeli da naplaćuju plastične kese, njihova upotreba smanjena za 60 odsto i interesovanje za njih je primetno opalo.

Trivan je rekao da u Srbiji svaki stanovnik prosečno troši 300 kesa godišnje i da veruje da će do kraja godine, zahvanjujući ovoj akciji i promeni svesti građana prema životnoj sredini, taj broj biti prepolovljen.

– Ohrabruje odgovor poslovne zajednice, trgovinskih lanaca i građana koji su se odazvali akciji i smanjili upotrobu plastičnih kesa. Pokazalo se da se promenom ponašanja, zamenom plastične kese cegerom ili torbom, možemo odgovorno odnositi prema životnoj sredini i budućim generacijama, istakao je Goran Trivan.

Ministar je podsetio na to da korišćenje plastike, koja može i vekovima nerazgrađena da zagađuje biodiverzitet i ugrožava zdravlje, nije samo naš, nego i planatarni problem, navodeći da u Pacifiku postoji ostrvo nastalo od plastičnih kesa i ambalaže koje je veličine Teksasa i da svaka deseta riba sadrži čestice plastike.

Trivan je naglasio da je država spremna da se rukovodi evropskim direktivama čiji je cilj da se potrošnja kesa u Evropi do 2025. godine smanji za devet puta.

On je ukazao na to i da će ako bude bilo potrebe država primeniti i administrativne mere, zabranu njihove upotrebe.
– Lično, potpuno bih zabranio upotrebu plastičnih kesa ukoliko ne uspemo ovakvim inicijativama da njihovu upotrebu svedemo na zadovoljavajući nivo. Opredelili smo se za put za koji verujemo da je dobar i oko kojeg za sada imamo društveni konsenzus, ukazao je Trivan.

Direktor DTL-a Obrad Popović rekao je da se ta asocijacija, kao društveno odgovorna pridružila akciji prepoznavši ozbiljnost posledica upotrebe plastičnih kesa i ambalaže.

– Sredinom prošlog meseca počeli smo da naplaćujemo kese i cilj nam je da se upotreba smanji ispod 40 odsto u odnosu na prošlogodišnju a za samo 15 dana naplate upotreba kesa smanjena za 50-60 odsto, rekao je Popović.

Takođe, on je najavio da će DTL od svake prodate plastične kese izdvajati 20 para za projekte u oblasti ekologije, obrazovanja ili zdravstva u Srbiji.

Milisav Pajević

Vojin Ćetković: Strastveni ribolovac u borbi za očuvanje netaknute prirode

Photo: Miloš Luzanin
Foto: Miloš Lužanin

Pre dvadeset godina osvojio je naklonost šire publike ulogom Branda u televizijskoj seriji „Porodično blago”. Od tada je Vojin Ćetković pokazao da ume podjednako dobro da odigra različite i zahtevne uloge: negativce, monahe, pesnike, a nedavno je svojoj umetničkoj lepezi dodao i lik prvog krunisanog srpskog kralja – Stefana Prvovenčanog, u tv-seriji „Nemanjići – rađanje kraljevine”. Iako je očekivano da s njim razgovaramo o njegovoj bogatoj karijeri i planovima, mi smo pak rešili da ga pitamo o ljubavi prema pecanju, crnim rodama i belorepim orlovima koji sleću u blizini njegove energetski efikasne vikendice u Čortanovcima, ali i o tome šta ga nagoni da učestvuje u akcijama čišćenja divljih deponija u Nacionalnom parku Fruška gora.

EP: Kada ste odlučili da vam je dosta života u gradu i da li je ljubav prema pecanju presudno uticala na to da sazidate vašu porodičnu vikendicu u Čortanovcima, na obali Dunava?

Vojin Ćetković: Presudila je moja potreba. Pecam još od pete godine. Imao sam tu sreću da su mi baba i deda živeli na selu, tako da sam tamo provodio dosta vremena, a i roditelji su me stalno vodili u prirodu. Od malih nogu sam vezan za prirodu, životinje, a naročito za biljke i reku. Moj đed po ocu imao je celo jedno brdo iznad Mojkovca, gde je i živeo, tako da je najlogičnije bilo da pri odabiru mesta za vikendicu tražim blizinu brda i reke. Zahvaljujući mom drugu iz obdaništa Novici koji ima vikendicu u Čortanovcima, često smo odlazili kod njega i mesto mi se veoma dopalo. On mi je i našao plac. U prvi mah se nije video Dunav od šiblja na parceli, ali kad sam to počistio, pred nama se ukazala jedna od lepših panorama. Sada imam čamac na Dunavu i kuću sa pogledom.

EP: S obzirom na to da mi nismo nacija koja baš mnogo vodi računa o prirodi, nije teško naići na svakodnevne dokaze naše nebrige. Šta vama naročito smeta kada ste na pecanju?

Foto-ilustracija: Pixabay

Vojin Ćetković: Sve mi smeta, a pre svega svest ljudi. Pojedini ribolovci često i ne znaju gde su, a kažu da vole reku. Nedavno sam video oca koji uči svog sina da hvata štuku koja je tada bila u zabrani, a da ne govorim o tome da je veličina te štuke bila itekako ispod dozvoljenih dimenzija. I šta vi da kažete tom čoveku? Viđao sam svašta na rekama, krivolovce, mreže kojima nije mesto na manjim rekama… Nažalost, bez oštrih zakona i bez primena tih zakona ne može se ništa uraditi. To je ono što mi najviše smeta. Smeta mi i to što je država bila nemarna jer je šteta ogromna i skoro nepopravljiva. Pre dvadesetak godina na dužnom kilometru rečnog toka bilo je oko 800 kilograma ribe. Danas je ima manje od 80 kilograma. Podaci o količini ribe u moru su podjednako frapantni. S obzirom na to da se bavim javnim poslom i da sam u prilici da me ljudi čuju, smatram da je moja dužnost da pričam o ekologiji i da nekako promenim tu svest kod ljudi. To bi bio moj veliki uspeh i ja sam sām sebi dao taj zadatak. Često sam se odazivao i na radne akcije čišćenja jezera i reka, a u sklopu jednog projekta pokušali smo da poribimo i Drinu. Bilo je dosta teškoća u realizaciji tog projekta, a i stalno su postojali neki izgovori koji su uglavnom bili vezani za tešku ekonomsku situaciju. Pričao sam i sa pojedinim čuvarima koji su bili voljni da dobro rade svoj posao i da hvataju ribokradice, ali i oni su u teškoj poziciji zbog pretnji koje dobijaju. Čitam da bi trebalo da se otvori poglavlje 13 koje je vezano za ribarstvo. Ukoliko bi se sprovodili svi zakoni i zahtevi koje Evropska unija od nas traži, kad bi se kaznilo samo desetoro ljudi koji prave prekršaje, situacija bi se drastično promenila. Osim toga, mi imamo i dalje fabrike koje izbacuju otpadne vode u reke i kanale i nanose mnogo veću štetu. Potrebno je ugraditi kolektore, a to su velike investicije koje će morati da se sprovedu. Dobro poznajem i tekuće i stajaće vode u Srbiji, pa mogu reći da je stanje u njima veoma alarmantno. Retki su primeri pojedinih delova nacionalnih parkova u kojima postoji izvestan red, u kojima se sprovodi poribljavanje, a izlov je kontrolisan. Prema mojim saznanjima, Evropska unija je namenila ogromna sredstva za ekologiju i nadam se da će se iskoristiti u te svrhe.

Opstanak Drinske mladice

Na inicijativu Vanje Grbića, čuvenog odbojkaša i takođe ljubitelja ribolova, pre šest godina pokrenut je projekat za poribljavanje Drine mladicom u kom je učestvovao i Vojin. „Ribnjak u Perućcu je sagrađen ispod perućačke brane zbog koje nije bilo moguće da se uspostavi riblji put. Mladica nije mogla da ide u rečice uzvodno od Drine gde bi se mrestila, pa je bio doveden u pitanje njen opstanak. Drinska mladica je stvarno jedinstvena i prelepa za sportsko pecanje. Mi smo pokušali sa tadašnjim Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine da napravimo sporazum i dobili smo sredstva pa smo uspeli, uz pomoć ihtiologa, iako je to vrlo teško, da pustimo određeni broj mladica u Drinu”, kaže Vojin objasnivši nam da su mladice, ta prirodna retkost koje ima u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Sloveniji, proizvedene u veštačkim uslovima i vraćene u Drinu. Nažalost, projekat nije dugo trajao. Sada taj ribnjak služi komercijalne svrhe.

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 24. do 28. stranice.

Intervju vodila: Nevena Đukić