Home Blog Page 1052

Projekat „Uhvati čist talas“ na Slovenskoj plaži

 

Foto: Uhvati talas
Foto: Uhvati talas

Kroz projekat „Uhvati čist talas“ koji se sprovodi na potezu Slovenske plaže i šetališta, do 25. jula sakupljeno je više od 200 kilograma plastične ambalaže i limenki, koje će biti reciklirane.

Ambalažni otpad, prikupljan od 15. juna u 30 ugostiteljskih objekata i plaža koji su zakupci Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, odlaže se u namenske posude – posebno staklo, plastika i limenke.

Uskoro se očekuju podaci prikupljene staklene ambalaže koja je privremeno odložena u preduzeću „Komunalno“ Budva.

Projekat, koji traje do 15.septembra, pokrenula je kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora i Ekološki pokret „Ozon“, zajedno sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine, Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Opštinom Budva, preduzećem ,,Komunalno“ Budva, i Regionalnom deponijom ,,Možura“ Bar.

Nakon selektivnog razdvajanja otpada i pripreme za reciklažu, u čemu će posebnu ulogu imati preduzeće „Komunalno“ Budva, otpad će biti transportovan na Regionalnu deponiju Možura, odakle se dalje plasira na tržište sekundarnih sirovina.

Prihod ostvaren od plasiranja ambalažnog otpada na tržište biće ustupljen Regionalnoj deponiji „Možura“, kako bi se tim novcem unapredila infrastruktura za reciklažu.

Pored toga što se projektom pokazuje kako zaokruženi sistem upravljanja ambalažnim otpadom koji se generiše u ugostiteljstvu treba da funkcioniše u praksi i koliko je značajna međusektorka saradnja, najvažniji očekivani rezultat je sprečavanje stvaranja morskog otpada koji postaje sve veći problem.

Posebnu vrednost projektu daje edukativna kampanja sa fokusom na domaće i strane turiste i decu, pa su angažovani i promoteri, koji na prepoznatljivim triciklima obilaze Slovensku plažu i šetalište, animirajući posetioce da se uključe u projekat pravilnim odlaganjem ambalaže.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma apeluje na građane da ličnim primerom doprinesu očuvanju čistoće mora i plaža, podnožju planina i reka, kako bi živeli u zdravom prostoru i dočekivali goste sa pozitivnom slikom Crne Gore.

Milisav Pajević

Plastični asfaltni beton- PAC rešava problem plastičnog otpada u Kambodži

 

Foto: Voxfeminae.net
Foto: Voxfeminae.net

Glavni grad Kambodže, Pnom Pen, nekad je bio poznat kao “biser Azije”, a danas je grad smeća u kojem planine otpada kolonizuju životnu sredinu, a prljave ulice zaudaraju po raspadanju.

Ipak, studentkinje Sokanha Ly i Bunhourng Tan imaju optimističnu viziju grada u budućnosti: žele iskoristiti plastični otpad za izgradnju novih puteva.

Sa tim ciljem su 2016. pokrenule start-up Eco Plastic, i ako Ministarstvo javnih radova i prevoza prihvati njihovu ideju, ona bi se uskoro mogla i ostvariti.

– Želimo da Eco Plastic bude ekološki mehanizam za rešavanje problema plastičnog otpada u Kambodži, Jugoistočnoj Aziji i ostatku sveta, kazala je Tan, studentkinja poslovne administracije na Američkom univerzitetu u Pnom Penu.

Tan i Ly već godinama razmišljaju kako “plastični pakao”, kako ga nazivaju, transformisati u “zeleni” proizvod, a njihovo rešenje je PAC (plastični asfaltni beton) – kombinacija komadića plastičnog otpada i bitumena, smese ugljovodonika koja se koristi u putogradnji. U upotrebi s klasičnim asfaltom, PAC je jeftiniji i trajniji.

Podaci Ministarstva zaštite životne sredine pokazuju da se u Kambodži svakog dana proizvodi više od četiri hiljade tona otpada. Samo u glavnom gradu nastaje dve hiljade tona, od čega 17 odsto otpada jeste plastika. Paralelno sa urbanizacijom, povećava se količina plastičnog otpada na odlagalištima.

Stanovnici Pnom Pena svakog dana iskoriste oko 10 miliona plastičnih kesa. Svake godine prosečna osoba u glavnom gradu potroši više od 2000 plastičnih kesa, što je 10 puta više nego u Kini ili zemljama Evropske unije.

Izveštaji pokazuju da se u Aziji odvija gotovo 50 posto globalne proizvodnje plastike, a predvodi Kina sa 28 odsto.
Kako bi smanjila količinu plastičnog otpada, kambodžanska vlada nedavno je zabranila proizvodnju, distribuciju i uvoz plastičnih kesa manjih od 25 centimetara i tanjih od 0,03 centimetra i uvela naplatu kesa u supermarketima i šoping centrima. Cilj je prepoloviti upotrebu plastike do 2019. i za 70 odsto u idućih sedam godina.

– Naš idući korak je istraživanje i razvoj. Proučavamo nove materijale koje možemo dodati PAC-u kako bi ga učinile još više jedinstvenim, isplativim i svrsishodnim, rekla je Ly, studentkinja građevine na Fakultetu Zaman u Kambodži.

Uvođenjem inovativnih tehnologija one žele pomoći vladi da reši goruće probleme, ali i inspirirati i osnažiti žene u STEM područjima.

Izvor: Voxfeminae.net

Milisav Pajević

BiH u životnoj sredini koristi znanja i iskustva svoje dijaspore

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma
Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo, u prostorijama Ministarstva, sastala se sa Eminom Pašić, koja u okviru programa Transfer znanja iz inostranstva, a na zahtev Federalnog zaštite životne sredine i turizma, boravi u Sarajevu.

Emina Pašić je Sarajka, koja je zbog rata u Bosni i Hercegovini bila prisiljena napustiti svoj grad i zemlju.

Danas živi u Švedskoj gde je u državnoj agenciji za životnu sredinu zaposlena kao viši savetnik za oblast energetike i klimatskih promena.

Tokom tronedeljnog angažmana u Sarajevu, Pašić će kolegama iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma i drugih institucija predstaviti sistem i način rada u Švedskoj, i im pomoći u usklađivanju legislative sa direktivama Evropske unije.

– Bila sam pozitivno iznenađena da jedna institucija u Bosni i Hercegovini traži ovakvu vrstu pomoći i bez razmišljanja se prijavila za ovaj angažman. Moji prijatelji i poznanici u Švedskoj, kao i drugim zemljama, spremni su pomoći Bosni i Hercegovini i uvek ćemo prihvatiti ovakve i slične pozive, kazala je Pašić.

Ministarka Đapo je istakla kako Bosanci i Hercegovci koji žive i rade u inostranstvu iz dana u dan potvrđuju svoje znanje i sposobnosti, ostvarujući najbolje rezultate u svim oblastima života i rada.

– Mi smo doista ponosni na njih. Odlaskom iz Bosne i Hercegovine oni nisu zaboravili svoju domovinu. Naprotiv, oni konstantno traže i iznalaze načine i mogućnosti da pomognu Bosni i Hercegovini i našim građanima. Osim finansijske pomoći rodbini i prijateljima, vi, evo, i svojim znanjem i iskustvom, radite za dobrobit svoje domovine,  istakla je Đapo i naglasila uverenje da je ovo tek početak dobre prakse i načina saradnje naših institucija sa građanima Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inozemstvu.

– Dijaspora je zaista naš veliki resurs koji možemo i treba da koristimo kako bismo ostvarili zajednički cilj, a to je stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina u kojoj se primenjuju svi najviši međunarodni standardi i savremene tehnologije, kazala je federalna ministarka Đapo, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Obnovljiva energija obara svetske rekorde

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U globalnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, energija dobijena iz snage vetra čini 54% a solarna energija iznosi 46%.

Obim energije dobijene iz obnovljivih izvora energije širom sveta postigao je novi rekord tj. 1 teravat energije.

Tako tvrdi novi izveštaj Blumbergove mreže za energiju i finansije. Prema ovom izveštaju predviđa se da će se ova cifra udvostručiti do sredine 2023. godine a drugi teravat će koštati za 46% manje od prvog. Za postizanje ovog cilja bilo je potrebno oko 2.3 triliona dolara izdataka a troškovi ulaganja u ovu industriju do 2023. godine iznosiće oko 1.2 triliona dolara.

Izveštaj predviđa da će solarna energija uskoro prestići energiju dobijenu iz vetra.

Ukupni instalirani kapacitet za oba izvora energije porastao je za 65 puta od 2000. godine i više od ¼ od 2010. godine.

U izveštaju piše: „U napem globalnom pregledu tržišita obnovljivih izvora energije za 2013. godinu procenili smo da će globalne vetroelektrane i solarne farme do kraja 2017. godine dostići 856 gigavata i do kraja 2018. godine blizu 1000 gigavata. U stvari, svet je do kraja 2017. godine postigao proizvodnju od 945 gigavata, što znači da smo prevazišli sopstvena očekivanja za 9% i dostigli cilj od 1000 gigavata oko 6 meseci ranije pre nego što je bilo prognozirano.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Kragujevačko JKP sanira posledice nevremena

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Ekipe Javno komunalnog preduzeća „Šumadija“ Kragujevac nastavile su radove na saniranju saobraćajnica posle nevremena i obilnih padavina u naseljima: Grošnica, Stanovu, Maršiću.

U ulici Save Kovačevića nastavljeni su radovi na postavljanju instalacija za osvetljenje, nasipanje partera i obeležavanju ivičnjaka.

Verikalna signalizacija menja se u ulicama: Dr Dragoslava Srejovića, Dr Zorana Đinđića, Kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Svetozara Markovića, Janka Veselinovića, Luja Pastera, Zmaj Jovinoj, Grada Sirena.

Milisav Pajević

Ovog leta dva međunarodna volontersko- ekološka kampa

 

Foto: Pokret gorana Vojvodine
Foto: Pokret gorana Vojvodine

Pokret gorana Vojvodine u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, a uz podršku Ministarstva omladine i sporta kroz program „Mladi su zakon“, JKP „Belilo“, Patrijaršije srpske pravoslavne crkve JP „Vojvodinašume“, Ministarstva zaštite životne sredine i CSOnnect programa podrške civilnom društvu u oblasti zaštite životne sredine koji finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA) organizuju letnje međunarodne volonterske eko kampove.

Na kampu „Sačuvajmo rit“ 12 volontera/ki iz Srbije, Švajcarske, Španije, Francuske, Portugala, Lukesmburga i Rusije, rade na uklanjanju invazivnih vrsta biljaka i nepripadajućeg materijala na lokalitetu „Karlovački dunavac’’ unutar SRP Koviljsko-petrovaradinskog rita i time pomažu nesmetan razvoj flore i faune, ali i doprinose unapređenju ekoturističke ponude Sremskih Karlovaca krčenjem pešačke staze i stvaranjem prostora za buduću plažu duž pomenutog lokaliteta.

Na kampu „Arboretum“ 12 volontera/ki iz Srbije, Španije, Turske, Rusije, Holandije, Francuske i Italije rade na unapređenju stanja u kome se nalazi Spomenik prirode „Dvorska bašta“ te promovisanje istog kao prostora na kome građani i turisti mogu kvalitetno da provedu svoje vreme u prirodnom okruženju.

Volonteri će imati prilike da učestvuju na radionicama o istorijskom značaju spomenika prirode „Dvorska bašta’’, o flori i fauni SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit’’, o herbarijumu Andreasa Volnija, životu pčela i mnogim drugim.

Milisav Pajević

Poziv za OCD iz Srbije koje bave zelenom ekonomijom

 

Foto: FORS Montenegro
Foto: FORS Montenegro

Smart kolektiv poziva sve zainteresovane organizacije civilnog društva u Srbiji koje se bave zelenom ekonomijom, zaštitom životne sredine, održivim razvojem i zelenim preduzetništvom da se prijave za učešće na dvodnevnom regionalnom treningu o zelenoj ekonomiji, koji će biti organizovan tokom septembra 2018. godine u Crnoj Gori.

Trening organizuje FORS Montenegro u okviru projekta GEAR – Zelena ekonomija za razvoj regiona, na kojem je Smart kolektiv jedna od partnerskih organizacija.

Planiran da traje tri godine, GEAR ima za cilj da poveća broj aktivnosti i uticaj organizacija iz Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije i Albanije u oblasti zaštite životne sredine, zelene ekonomije i održivog poslovanja, a glavne aktivnosti projekta biće fokusirane na uspostavljanje mreže organizacija, jačanje njihovih kapaciteta i promovisanje teme zelene ekonomije u regionu.

U okviru projekta planirana je i dodela malih grantova (do 6.000 evra ) organizacijama u Srbiji tokom 2019. godine.
Trening o zelenoj ekonomiji će okupiti 30 predstavnika civilnih organizacija iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Deset predstavnika organizacija iz Srbije će imati priliku da učestvuju na treningu i povežu se sa svojim kolegama iz regiona. Za sve učesnike biće organizovan prevoz i obezbeđen smeštaj od strane organizatora. O tačnom datumu i mestu održavanja treninga odabrane organizacije će biti obaveštene tokom avgusta.

Za učešće na radionici se možete prijaviti ovde. Za sva dalja pitanja možete kontaktirati Smart kolektiv putem mejla tamara@smartkolektiv.org

Kriterijumi za prijavu: Aktivnosti organizacije su usmerene ka temama zelene ekonomije, zaštite životne sredine, održivog razvoja ili zelenog preduzetništva. Organizacija treba da postoji duže od godinu dana i ima do sada minimum jedan uspešno realizovan projekat

Organizacije koje ispunjavaju ove kriterijume biće rangirane na osnovu motivacije da učestvuju na treningu. Deset najbolje rangiranih organizacija biće pozvano na trening.

Rok za prijavljivanje: 15. avgust ove godine. Pored Smart kolektiva, organizacije koje učestvuju u sprovođenju projekta su: FORS Montenegro iz Crne Gore, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženje Slap iz Hrvatske. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017. godine.

Milisav Pajević

Najveći vodostaj Vranjske reke stvorio nevolje Vranjancima

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Na sednici gradskog Štaba za vanredne situacije Vranja, kojom je predsedavao zamenik gradonačelnika Nenad Antić,  razmatrani su izveštaji sa terena, nakon nezapamćenih padavina koje su izazvale izlivanje Vranjske reke na više mesta duž njenog korita.

Sve gradske službe su izašle na teren i prema prvim informacijama, radi se o najvećem vodostaju Vranjske reke u poslednjih nekoliko decenija.

Prioritet će biti rasterećenje korita od nanosa kako bi se obezbedio nesmetan protok vode i mehanizacija Vodovoda upravo radi na čišćenju.

Štab za vanredne situacije apeluje na građane da se ponašaju odgovorno, da se ne približavaju obali i mostovima za vreme bujičnog talasa jer su na taj način ugroženi njihovi životi.

Najveća oštećenja Vranjska reka je nanela na toku iznad Belog mosta, u Crnogorskoj ulici, kod „Amama“, Bujkovskog mosta, Mačkine česme i u donjem delu grada, u ulici Marije Kiri.

U Poljanici, u prekidu je bio put prema Vlasu, a ponovo su bujični potoci napravili štetu na imanjima u više sela ovog kraja.

Štab za vanredne situacije formirao je interventnu ekipu koja će pratiti tok Vranjske reke u narednih 12 sati, ekipu koja će pratiti stanje najugroženijih mostova, kao i tim koji će obići poplavljena domaćinstva i razgovarati sa sugrađanima.

Situacija se polako stabilizuje, a zbog nepredviđenih vremenskih prilika, sve nadležne službe će organizovati dežurstva, čulo se na sednici Štaba.

Milisav Pajević

Na snazi vanredna situacija u Žagubici

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i načelnik Sektora za vanredne situacije Predrag Marić izjavio je da pripadnici tog sektora crpe vodu na više lokacija na teritoriji opštine Žagubica, kao i da se voda na ugroženom području povukla u korito reke Tisnice.

Marić je u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima naveo da je, usled obilnih padavina koje su zadesile region opštine Žagubica,došlo do izlivanja reke Tisnice, zbog čega je na snazi vanredna situacija na delu teritorije te opštine, odnosno za naselja Žagubica, Suvi Do, Izvarica, Ribare, Krepoljin, Vukovac, Milatovac i Jošanicu.

Nema povređenih niti stradalih građana. Pripadnici Sektora za vanredne situacije su spasili 60 osoba iz ugroženih domaćinstava u koje je ušla voda, dok je upravo završena evakuacija još 240 osoba. Više nema opasnosti po stanovništvo, a voda se povlači, naglasio je on.

Marić je dodao da su na crpljenju vode angažovana 24 vatrogasca-spasioca sa sedam vozila, šest čamaca i četiri pumpe za crpljenje vode, navodi se u saopštenju MUP-a.

Milisav Pajević

Održana debata “Principi cirkularne ekonomije i obnovljivi izvori energije u poljoprivredi”

 

Foto: Medija centar Vojvodine/ Kristina Molnar
Foto: Medija centar Vojvodine/ Kristina Molnar

Javna debata “Principi cirkularne ekonomije i obnovljivi izvori energije u poljoprivredi” održana je juče u Medija centru Vojvodine u organizaciji Arhus centra Novi Sad i uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji.

– Koncept cirkularne ekonomije još uvek je nedovoljno poznat i izazov ga je usvojiti i primenjivati. On podrazumeva usvajanje novih navika usmerenih na proizvode, istakla je Olivera Zurovac- Kuzman predstavnica Misije OEBS-a u Srbiji i dodala da ćemo od sada umesto sijalice plaćati časove osvetljenja, jer ćemo sijalicu vraćati proizvođaču, da bi je on kasnije demontirao, a zatim, njene delove ponovo upotrebio ili reciklirao.

Promovišući studiju o cirkularnoj ekonomiji “Napredak ka cirkularnoj/održivoj ekonomiji u Vojvodini” koju je sprovodio Arhus centar Novi Sad, Biljana Viduka jedna od autorki studije istakla je da je “cirkularna ekonomija stvar dugoročne državne strategije i politike, i da je jedan od ključnih ometača za njene dublje reforme neznanje”.

Govoreći o njemu Viduka je citirala rezultate ankete pedeset poljoprivrednih proizvođača iz Vojvodine koji razume da je poljoprivreda jedan od zagađivača životne sredine (62 odsto anketiranih) ali svoju delatnost ne ubraja u prvih pet subjekata koje su odgovorne za posledice koje uzrokuje poljoprivreda kao zagađivač.

Na pitanje da li su poljoprivrednici dovoljno informisani o tome kako da smanje štetni uticaj na životnu sredinu 77 odsto anketiranih smatra da to nije, svega 11 odsto da jeste, a 12 ne zna da se odredi prema ovom pitanju.

Na debati je pored cirkularne ekonomije bilo reči i o upotrebi biomase kao jednog od važnijih segmenata za ostvarivanje cirkularne ekonomije u poljoprivredi.

Predstavljajući stanje postrojenja na biogas i drugu upotrebu biomase u regionu, Dragana Đukić, predstavnica holandske nevladine organizacije CNVP u Srbiji (Connecting Natural Values and People) istakla je da u Srbiji ima 12 biogas postrojenja i pored garantovane (do kraja godine) feed-in tarife od 17 centi po kilovatu i da situacija nije puno drugačija ni u regionu.

Izvor: Medija centar Vojvodine

Milisav Pajević

Deca sve više putuju u školu automobilom uprkos zagađenju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Procenat osnovaca koji su u školu išli peške ili biciklom opao je za 2% od prošle godine.

Broj roditelja koji voze svoju decu u školu raste, uprkos rastućoj zabrinutosti o uticaju zagađenja vazduha u nekim područjima Engleske. Ove statistike objavila je vlada u izveštaju o transportu u Engleskoj. Izveštaj pokazuje da je procenat dece koje do osnovne škole idu peške ili biciklom opao sa 53% na 51% od prošle godine.

Aktivisti tvrde da su ovi podaci u suprotnosti sa naporima koje je gradonačelnik uložio. On je odvojio budžet od milion funti kako bi pomogao 50 škola u najzagađenijim područjima Londona da smanje uticaj lošeg kvaliteta vazduha.

U studiji se takođe vidi da postoji povećanje broja ljudi koji koriste automobile il kombije umesto da hodaju za relacije manje od 3 kilometra.

Što se tiče ukupne mobilnosti, izveštaj pokazuje da je stalni pad broja putovanja i kilometraže od devedesetih godina prestao i da ponovo počinje da raste prosečni broj putovanja i pređenih kilometara.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Sastanak OCD na temu izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu

 

Foto: CEP Belgrade
Foto: CEP Belgrade

Centar za evropske politike (CEP) je u svojim prostorijama organizovao konsultativni sastanak na temu izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu.

Sastanak je organizovan u okviru CSOnnect programa koji u Srbiji realizuje Regionalni centar za životnu sredinu (REC), a finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).
Ovo je o treći radni sastanak šire konsultativne grupe organizacija civilnog društva koja svoje predloge na postojeći nacrt izmena i dopuna Zakona dostavljaju Radnoj grupi Ministarstva zaštite životne sredine preko Organizacije za poštovanje i brigu o životinjama (ORCA) čiji je predstavnik član radne grupe Ministarstva.

Učesnici su na sastanku nastavili dijalog po pitanju predloga koji su dostavljeni Radnoj grupi, kao i na druge teme o kojima nije bilo diskusije na prethodna dva radna sastanka.

Milisav Pajević

Udruženje Stara planina predstavilo nalaze Izveštaja o upravljanju parkovima prirode

 

Foto: Nacionalna koalicija za decentralizaciju
Foto: Nacionalna koalicija za decentralizaciju

Predstavnici Društva za zaštitu prirode “Stara planina” razgovarali su sa narodnim poslanicima, članovima Odbora za zaštitu životne sredine u okviru “Zelenog dijaloga” i upoznali ih sa Inicijativom za unapređenje procesa upravljanja u parkovima prirode i drugim zaštićenim prirodnim dobrima koju realizuje Udruženje za zaštitu prirode “Stara planina”.

Poslanici su tom prilikom upoznati sa suštinom problema koji se javlja u procesu upravljanja kao i sa dosadašnjim napretkom u realizaciji projekta i podrškom koju je inicijativa dobila od strane lokalnih samouprava sa teritorije parka prirode i drugih institucija i organizacija.

Poslanici su upoznati sa ciljevima predstojeće studijske posete koja će se realizovati u saradnji sa Francuskim institutom i ambasadom Republike Francuske, a koja treba da omogući da se dobre prakse iz francuskog modela primene na teritoriji Parka prirode Stara planina.

Predstavnik Udruženja bio je u prilici da razgovara sa troje poslanika koji su pored povratne informacije u vezi sa inicijativom dali predloge za dalju komunikaciju sa članovima Odbora i saradnju sa predstavnicima drugih povezanih ministarstava.

Iako su razgovori bili ograničeni u trajanju, razgovor sa poslanicima omogućio je predstavljanje predloga i povezivanje sa kolegama koje rade u ovoj oblasti kao i sa predstavnicima građana koji mogu da doprinesu unapređenju ovog procesa.

Milisav Pajević

Veliki trgovinski lanci podržali rešenje da se plastične kese naplaćuju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji jedna osoba prosečno potroši sedam plastičnih kesa dnevno, odnosno oko dve i po hiljade kesa godišnje.

Kako bi se sprečila prekomerna upotreba, Ministarstvo zaštite životne sredine predložilo je rešenje da se plastične kese naplaćuju dva dinara.

Tu incijativu podržali su veliki trgovinski lanci.

Iz Univereksporta poručuju da žele da budu dobar primer manjim radnjama, kao i da je akcija naplate kesa, iako se sprovodi samo sedam dana, već urodila plodom.

– Reakcije su sjajne, pogotovo što Univereksport donira dva dinara udruženju Nurdor za svaki račun na kom nije plastična kesa. Time potrošači još imaju dodatnu vrednost, sa jedne strane štite životnu sredinu, sa druge strane rade nešto mnogo lepo i važno, pomažu našoj deci, kaže Milica Ivanković, Univereksport.

Svet je ušao u ekološki dug, što znači da prirodne resurse trošimo brže nego što se oni obnavljaju. To je dobar podsetnik da moramo biti odgovorni prema planeti. Iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine ističu da su najveći ekološki problemi u Vojvodini nedostatak sanitarnih deponija, otpadne vode, ali i nesavesni građani.

– Ako sebi objasnimo da smo mi ti koji sebi sečemo tlo pod nogama, onda ćemo svoje navike itekako menjati. Ako to stavimo u drugi plan, živećemo svaki dan kao da je sve u redu, a samo ako se postavi pitanje pitke vode, čistog vazduha, mi smo već u problemu, a mi sami utičemo na stvaranje tih problema, kaže Brankica Tabak podsekretarka Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Iako je za rešavanje problema neophodna saradnja i reakcija nadležnih institucija, ne smemo zaboraviti na to da smo svi odgovorni. Odlagati pravilno smeće, štedeti vodu, ne koristiti plastične kese. Neka to budu naši mali doprinosi planeti i navike koje ćemo prenositi na generacije koje dolaze.

Izvor: Radio televizija Vojvodine

Milisav Pajević

Cene nafte nastavljaju da padaju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Cene nafte su juče pale na najniži nivo u više od nedelju dana usled iznenađujućeg skoka zaliha u SAD i eskalacije trgovinskog spora između SAD i Kine.

Naftni fjučersi su u Njujorku juče su pali za čak 1,3 odsto prenosi agencija “Blumberg”.

Cena američke “lake” nafte WTI za isporuku u septembru spustila se za 86 centi na 67,90 dolara za barel na robnoj berzi u Njujorku, dok se u Londonu u 11:31 sati trgovala po ceni od 69,09 dolara.

Severnomorska nafta “brent” za dostavu u septembru pojeftinila je za 1,06 dolara na 73,15 dolara na londonskoj berzi ICE Fjučers Evropa.

Američki institut za naftu je saopštio da su zalihe u SAD porasle za 5,59 miliona barela prošle nedelje, navodi njujorška agencija.

Cene nafte su u julu pale za više od sedam odsto, što je najveći mesečni pad u dve godine, usled zabrinutosti da će trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije ugroziti globalni rast i pogoditi globalnu tražnju za energentima.

Neizvesnost je i dalje prisutna zbog najnovijih pretnji američkog predsednika Donalda Trampa da će udvostručiti najavljene tarife na 200 milijardi dolara vredan uvoz kineskih proizvoda.

Milisav Pajević

U Kragujevcu reprogram komunalnih dugova na 120 rata

 

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U periodu od 1. avgusta do 30. septembra građani Kragujevca će moći da reprogramiraju sva svoja dugovanja za komunalne usluge na period do 120 mesečnih rata (10 godina) uz oprost kamate za prethodni period u kojem su dugovanja nastala.

Na osnovu preporuke Skupštine grada a prema odluci komunalnih preduzeća koja učestvuju u sistemu objedinjene naplate (SON), Javno stambeno preduzeće Kragujevac će sprovesti reprogram svih dugovanja građana za komunalne usluge.

Uvid u sva svoja dugovanja za korišćenje komunalnih usluga građani će imati u zgradi Javno komunalnog preduzeća u ulici Nikole Pašića br. 2, gde će na licu mesta moći da zaključe Sporazum o reprogramu na period do 120 mesečnih rata. Minimalan iznos mesečne rate reprograma ne može biti niži od 500 dinara.

Detaljnije informacije o reprogramu duga građani mogu da dobiju svakog radnog dana od 07,30 do 15,30 sati putem telefona 034/617 0 627 ili putem elektronske pošte na adresu reprogram@jspkragujevac.rs

Milisav Pajević