Home Blog Page 1032

Srbija i Beograd obeležili Svetski dan bez automobila

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Na parkingu JP Sportsko-rekreativno poslovnog centra „Milan Gale Muškatirović“ juče je u Srbiji svečano obeležen Svetski dan bez automobila.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan podsetio je koliko smo napredovali tehnološki, ali je i naveo da je kvalitet vazduha kod nas dramatično loš, posebno u Beogradu, Pančevu, Nišu, Subotici i poručio da to mora da se menja.

– U Srbiji je samo prošle godine uvezena 131 hiljada polovnih automobila, od čega je većina na dizel gorivo, a oko 62 posto starije od 12 godina, što sve zajedno znači prekomerno zagađivanje životne sredine, i to će morati da se menja. Ministarstvo će preduzimati niz mera – od obrazovanja i informisanja i jačanja svesti najšire javnosti, do praktičnih mera koje će podstaknuti prisustvo električnih i hibridnih vozila u Srbiji, istakao je Trivan.

Foto: Milisav Pajević

On je naglasio da civilizacijski napredak neće moći da se ostvari bez zaštite životne sredine, a ekonomski napredak naše zemlje bez materijalnih ulaganja u ekologiju.

– To je veliki problem, uvešćemo niz mera i pokušaćemo da imamo što više elektronskih i hibridnih automobila. Razgovaraćemo u Vladi da pomognemo subvencijama, rekao je Trivan i naveo da čak 6.000 ljudi godišnje umre od posledica lošeg vazduha.

Događaju je prisustvovao i zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić koji je izjavio da je glavni grad mnogo uradio poslednjih godina na pošumljavanju i poboljšanju ekološke situacije, a jedan od važnih ciljeva je i da se radi na tome da bude što više električnih vozila i bicikala u gradskom saobraćaju.

Foto: Milisav Pajević

On je najavio da će tokom jeseni biti organizovan konkurs za izgradnju 150 biciklističkih stanica.

– Želimo da u naredne četiri godine izgradimo još 112 kilometara staza za bicikliste. Time jasno hoćemo da damo prednost biciklima u odnosu na vozila. To je veliki iskorak, poručio je Goran Vesić, zamenik gradonačelnika i dodao da grad namerava da kupi 10 električnih automobila i oko 80 električnih autobusa.

– Pokrenućemo inicijativu da električna vozila koriste žutu traku i besplatno koriste parking. Želimo da ih bude što više, rekao je Vesić i poručio da je cilj da Beograd postane „zeleni i ekološki grad”.

Beograd nemerava da od 1. januara 2020. godine zabrani prodaju najlonskih- plastičnih kesa.

– To je prva i istorijska odluka, hrabro smo zakoračili. Tako pokazujemo da poštujemo životnu sredinu, a verujem da će trendove Beograda pratiti i ostali gradovi u Srbiji, naveo je Vesić.

Ovaj važan datum obeležen je i uručivanjem zahvalnica institucijama, kompanijama i pojedincima koji su se istakli svojim radom i zalaganjem u zaštiti životne sredine i poboljšanja kvaliteta vazduha: Milutin Folić, glavni urbanista Grada Beograda, zbog aktivne i predane borbe da Beograd dobije veći broj biciklističkih staza; Udruženje građana „Leka“, zato što u svom humanom radu za pomoć starijim i nemoćnim osobama koristi isključivo bicikl kao prevozno sredstvo i RTB Bor koji je izgradnjom fabrike sumporne kiseline 2015.godine uspeo da Bor kao grad sa jednim od najvećih aerozagađenja u Srbiji pretvori u grad koji je dobio zvezdicu Evropske agencije za zaštitu životne sredine za najveći napredak na polju kvaliteta vazduha.

U okviru manifestacije realizovane su kreativne radionice u kojima su učestvovali deca i studenti, pokazujući inovativne ekološke načine za korišćenje parkinga i delova motornih vozila.

Milisav Pajević

Nacionalni savet iskazao punu posvećenost razvoju Crne Gore kao ekološke države

Foto: Predsednik Crne Gore

 

Foto: Predsednik Crne Gore

Ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imalo je dalekosežne pozitivne uticaje na izgradnju institucionalnog sistema nezavisne i ekonomski stabilne države, rekao je crnogorski predsednik Milo Đukanović.

On je predsedavao 34. sednicom Nacionalnog saveta za održivi razvoj, klimatske promene i integralno upravljanje obalnim područjem.

Đukanović je, povodom obeležavanja 27 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, ocenio da je ta odluka svojevremeno predstavljala odraz namere da se zaštite identitet i tradicionalne vrednosti crnogorskog društva.

– Ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države imalo je dalekosežne pozitivne uticaje na izgradnju institucionalnog sistema nezavisne i ekonomski stabilne države, koja sigurno korača ka svom dugoročnom opredeljenju odnosno ostvarenom članstvu u NATO-u i tekućoj integraciji u Evropskoj uniji, rekao je on.

Foto: Predsednik Crne Gore

Đukanović je, iskazujući visoko poštovanje za sve što je urađeno tokom crnogorske istorije, ukazao na nepovoljan faktor nasleđa tokom posleratnog perioda industrijalizacije kada u dovoljnoj meri nijesu afirmisani principi očuvanja životne sredine.

On je ocenio da je posebno značajno da je tokom prethodnog 27 godišnjeg perioda saniran značajan broj crnih ekoloških tačaka, da još nije ni izbliza potrošen prostor kao neprocenjivi resurs Crne Gore.

– To nam omogućava da danas mnogo realnije promišljamo o budućnosti Crne Gore, uz punu svest o važnosti integralne valorizacije potencijala koja je začeta još u vreme proglašenja ekološke države. Danas smo u prilici da iskoristimo tu šansu, i upravo smo u poslednjem periodu doneli ključna zakonska i strategijska dokumenta, koja će omogućiti još bolje upravljanje ovim resursima, rekao je Đukanović.

Prema njegovim rečima, Nacionalni savet je iskazao punu posvećenost razvoju Crne Gore kao ekološke države, ukazujući na neophodnost konsolidacije ukupnih naučnih potencijala i institucionalnih kapaciteta kako bi se omogućilo sprovođenje ustavnog opredeljenja o Crnoj Gori kao ekološkoj državi.

Foto: Predsednik Crne Gore

Savet je podržao aktivnosti koje je predstavio potpredsednik Vlade Milutin Simović, koje imaju za cilj unapređenje stanja prirodnih resursa u sektorima vodoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ocenjeno je da je ostvaren zadovoljavajući progres u sprovođenju odluke o moratorijumu na eksploataciju šljunka u Crnoj Gori, izradi projekata regulacije rečnih slivova, stabilizaciji tržišta drvnih proizvoda.

– To se odnosi i na prevazilaženju neodgovornog odnosa koncesionara prema lokalnoj zajednici, posebno lokalnoj putnoj infrastrukturi, zaustavljanju nelegalnog ribolova upotrebom dinamita i jačanju kapaciteta ribarske flote, kaže se u saopštenju.

Nacionalni savet je dao značajne smernice za unapređenje sprovođenja Nacionalna strategija biodiverziteta s Akcionim planom za period 2016-2020, pre svega u kontekstu obezbeđivanja održivog finansiranja biodiverziteta i efikasne realizacije aktivnosti u okviru uspostavljanja mreže NATURA 2000 u Crnoj Gori.

Podržani su zaključci koje je Skupština Crne Gore donela prilikom usvajanja Prostornog plana posebne namene obalnog područja Crne Gore.

– Ukazano je na neophodnost poštovanja mera integralnog upravljanja obalnim područjem u fazi realizacije ovog strateškog planskog dokumenta, navodi se u saopštenju.

U primeni Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, utvrđeni su dalji koraci u cilju sprovođenja reforme Nacionalnog saveta, kao savetodavnog tela Vlade, u Državni savet za održivi razvoj, i uspostavljanja optimalne institucionalne organizacije za sprovođenje politike održivog razvoja.

Milisav Pajević

Plava cirkularna ekonomija čuva mora i okeane

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić učestvovao je u radu Međunarodne konferencije o okeanima: Plava ekonomija, koja je održana od 19. do 21. septembra u Lisabonu, Portugal.

Konferencija je okupila predstavnike vlada i stručnjake radi razmene ideja i iskustava o plavoj cirkularnoj ekonomiji, ulozi nauke i privrednih aktivnosti u održivom korišćenju dragocenih resursa okeana.

U okeanima koji pokrivaju 71 posto površine Zemlje nalazi se više od 90 odsto biodiverziteta Planete.

Okeani, preko kojih se obavlja više od 80 odsto svetske trgovine, prvenstveni su regulator globalne klime. Istovremeno, ozbiljno su ugroženi prekomernim zagađenjem koje preti ukupnom opstanku živog sveta, konstatovano je na Konferenciji.

Državni sekretar Karić je istakao da je plava cirkularna ekonomija prilika za zemlje u razvoju da na njenim principima unaprede upravljanje vodnim ekosistemima, upravljanje otpadom, što će istovremeno doprineti efikasnijem racionalnijem korišćenju resursa, ekonomskom rastu i povećati zaposlenost.

– Plava ekonomija kao ekonomski model održive budućnosti Planete jeste smernica za održivo korišćenje ekosistemskih usluga morskih i slatkovodnih resursa, i predstavlja put za budućnost sveta. Srbija je posvećena realizaciji ciljeva održivog razvoja, što se ogleda u našem delovanju u cilju zaštite životne sredine i privrženosti obavezama koje se tiču pristupanja EU, međunarodnim ugovorima i sporazumima. Duboko verujemo da se ekološkoj dimenziji u okviru Agende do 2030 mora pristupiti uz svest o potrebama pojedinačnih zemalja, uz promovisanje jakog naučno-političkog sistema povezivanja, jačanje kapaciteta, tehnološku podršku i obezbeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansiranja, istakao je Karić.

– Srbija ulaže resurse u razvoj koncepta cirkularne ekonomije kroz povećanje institucionalnog kapaciteta za podršku takvom razvoju, podizanje društvenog kapaciteta i promenu privrednog sistema ka čistijoj, cirkularnoj ekonomiji, s planom da do 2035. godine taj način privređivanja postane dominantna paradigma poslovanja u Srbiji sa kojom se ona približava svetskim trendovima, zaključio je.

Na Međunarodnoj konferenciji, učesnici su usvojili Deklaraciju kao izraz zajedničkih opredeljenja i osnov za dalje akcije vezano za plavu cirkularnu ekonomiju u cilju očuvanja okeana, nosioca života Planete.

Milisav Pajević

Vojvođanska privreda na 17. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu „INTERAGRO 2018“ u Bijeljini

Foto: Privredna komora Vojvodine

Na štandu Privredne komore Vojvodine (PKV), u okviru 17. Međunarodnog poljoprivrednog sajma „Interagro 2018“ u Bijeljini predstavlja se 16 privrednih subjekata iz Vojvodine. Na jučerašnjem svečanom otvaranju, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je da učešće na ovakvim sajamskim manifestacijama ima za cilj da doprinese jačanju privredne saradnje i to, kako kaže, kroz umrežavanje privrednika.

„Na taj način, zajedno stvaramo ambijent u kojem privrednici izlagači, kao i posetioci sajma, mogu brže uspostaviti kontakte sa potencijalnim partnerima iz zemlje i regiona. Nastup PKV na sajmu ‘Interagro2018’ jedna je od zajedničkih aktivnosti predviđenih Sporazumom o saradnji koji smo potpisan sa Privrednom komorom Republike Srpske“, rekao je Vučurević.

Dodao je da je siguran da će ovaj sajam biti uspešan i da će, u narednom periodu, PKV i PK Republike Srpske još više unaprediti i intenzivirati regionalne i međukomorske odnose.

Foto: Privredna komora Vojvodina

PKV koja je i partner ovogodišnjeg sajma u Bijeljini, tokom prvog dana sajma, u četvrtak 20. septembra 2018. godine, ugostila je veliki broj privrednika i visokih zvanica, među kojima su bili i predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i predsednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

Mirović je naglasio da je cilj Pokrajinske vlade da se održe i unaprede kontakti između privrednika, kao i da Pokrajinska vlada i Vlada Republike Srpske moraju intenzivnije da rade na infrastrukturnom povezivanju. Kao jedan od prioriteta, napomenuo je izgradnju auto-puta od Novog Sada preko Rume do Bijeljine.

„Zbog zajedničke budućnosti na ovom značajnom projektu moramo da radimo zajedno, jer će izgradnjom auto-puta biti mnogo više kompanija i privrednika iz Srbije u Semberiji“, naveo je predsednik Mirović i dodao da su Pokrajinska vlada i Vlada Republike Srbije završile projektnu dokumentaciju za deonicu od Novog Sada do Šapca.

Zahvalivši se predsedniku Miroviću na podršci i organizatorima Sajma, predsednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da je sajam u Bijeljini zaslužio da bude pomenut kao mesto dobre organizacije, jer je, kako kaže, Bijeljinu postavio na mapu sajamskih manifestacija. Dodala je da veruje da će ovaj Sajam biti podsticajni momenat za uspostavljanje komunikacije, saradnje, traženje novih tržišta, uspostavljanje poslovnih kontakata.

„Vlada Republike Srpske, Pokrajinska vlada i Vlada Srbije dobro sarađuju i prisustvo predsednika Mirovića to potvrđuje. Zajedno radimo na svim poljima kako bi se privredno i infrastrukturno što bolje povezali“, izjavila je Cvijanovićeva.

Jedna od izlagača na štandu PKV, jeste i „Vinarija Deurić“ iz Male Remete, koja nepunih godinu i po dana izvozi svoje vino u Republiku Srpsku, odnosno BiH.

„Mi koristimo svaku ovakvu priliku, svaku manifestaciju koja okuplja najveće privrednike regiona, cele Republike Srpske, odnosno BiH, da prezentujemo svoju vinariju, svoj kvalitet vina. S obzirom da Bijeljina nije daleko od Fruške gore, tu smo i da prezentujemo vinski turizam koji je veoma razvijen“, istakao je Zlatko Živanić, komercijalni direktor „Vinarije Deurić“.

Značaj učešća na ovoj sajamskoj manifestaciji, prepoznala je i novosadska porodična kompanija „Mileks“, koja proizvodi začine i aditive za prehrambenu industriju.

Foto: Privredna komora Vojvodine

„Podržavamo ovakve manifestacije, kao i ovaj korak PKV što nam je omogućila da izlažemo na inostranom tržištu, jer mi izvozimo u sve zemlje bivše Jugoslavije, koje nisu u Evropskoj uniji. Na tržištu BiH nismo toliko zastupljeni, nadamo se da će nam ova manifestacija pomoći da se taj procenat izvoza poveća“, rekao je Dragan Lukić, komercijalni direktor kompanije „Mileks“.

Sajam traje do subote, 22. septembra 2018. godine, a zahvaljujući tradiciji dugoj šesnaest godina, „Interagro“ kao najveća i najznačajnija sajamska manifestacija ovog tipa na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, stekla je reputaciju mesta na kojem se okupljaju uspešne kompanije, institucije, udruženja i pojedinci iz oblasti agrobiznisa.

Srbija može da ispuni obavezu da 27 odsto energije obezbezbeđuje iz obnovljivih izvora

Foto: Jelena Kozbašić

„Srbija ima potencijala i mogućnosti da ispuni obavezu da do 2020. godine stvori uslove da se 27 odsto krajnje potrošnje energije obezbeđuje iz obnovljivih izvora energije, uključujući biomasu i biogas. U realizaciji tog cilja presudno je važno što sada, zahvaljujući opštinama i gradovima kao što su Kragujevac, Priboj i Pirot, ima lokalne primere dobre prakse iz kojih druge lokalne samouprave mogu da preuzmu iskustva i rešenja za izazove u tom procesu“, izjavila je na skupu „Dаni eneregetike i energetske efikаsnosti“ održanom u Kragujevcu, Milica Vukadinović iz progrаmа ”Rаzvoj održivog tržištа bioenergije u Srbiji” Nemаčko-srpske rаzvojne sаrаdnje, koji sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ.

Foto: Wikimedia

Prvi dan skupa koji su orgаnizovali Grаd Krаgujevаc i GIZ, bio je rezervisan za razmenu iskustava energetskih menаdžera iz više od 10 grаdovа širom Srbije, eksperata u oblаsti bionergije i predstаvnika držаvnih institucijа iz ove oblasti. Fokus događaja bilo je predstavljenje iskustava gradova i opština koji su ostvarili značajan pomak na polju uvođenja obnovljivih izvora energije u sistem grejanja i energetskoj efikasnosti javnih objekata. Zaključak skupa je da je veoma važno da se infomacije o preprekama na tom putu prenose do donosilaca odluka, radi pronalaženja rešenja za prevazilaženje.

„U poslednje četiri godine u Kragujevcu je uloženo više od dva miliona evra u energetsku sanaciju škola, a najviše sredstava obezbedila je Kancelarija za javna ulaganja, Ministarstvo prosvete, Nemačka razvojna banka KfW, kao i Ministarstvo rudarstva i energetike“, rekla je Ana Radojević, energetski menаdžer Grаdа Krаgujevcа i objasnila da je Grad Kragujevac od GIZ -a, dobio studiju izvodljivost za uvođenje grejanja na biomasu u pet kragujevačkih osnovnih škola, čime bi se postigla ušteda u novcu i energiji od 30 do 40 odsto. „Na nama je sada da izradimo projektno tehničku dokumentaciju i nađemo sredstva za izvodjenje radova,“ zaključila je Radojević naglašavajući da je prelazak na upotrebu peleta i drvne sečke za grejanje, sa mazuta i lož ulja, korisno za sve građane, jer bi i u vazduhu bilo manje ugljen-dioksida i drugih gasova.

Smanjenje zagađenje, kao možda i najvažniji efekat upotrebe obnovljivih izvora energije, pored ušteda i uticaja na razvoj lokalne privrede, istakao je i Saša Vasilić zamenik predsednika Opštine Priboj. „Uz finansijsku pomoć Vlade Srbije od 90 miliona dinara i tehničku pomoć GIZ upravo gradimo kotlarnica snage 1,8 megavata na drvnu sečku, koja će grejati dve srednje, dve osnovne škole i ambulantu Doma zdravlja. Kotlarnicu na biomasu koja greje zgradu opštinske uprave, vrtić, osnovnu školiu i zgradu Doma kulture završili smo 2016.godine iz opštinskog budžeta, ulaganjem od oko 15 miliona dinara. Na jesen sledeće godine očekuje se izgradnja gradske toplane na biomasu, koja će, prema procenama koštati od tri do pet miliona evra. Prelaskom na novo postrojenje očekuju se uštede od 500.000 evra godišnje. Potpuno je jasna i osnovana ekonomska osnovica ove priče, o ekološkoj nema potrebe ni da govorim,” objasnio je Vasilić i najavio da će se Opština Priboj u ponedeljak 24. septembra priključiti mreži Poveljа grаdonаčelnikа, koja okuplja preko sedаm i po hiljаdа lokаlnih sаmouprаvа iz celog svetа, i time obavezati da do 2030. godine smanji emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto.

Na skupu je istaknuto i da je hiljade zgrada javnih ustanova u Srbiji energetski neefikasno, što dovodi do gubitka oko 100 miliona evra godišnje, i da Srbija troši od tri do pet puta više energije od zemalja Evropske unije.

Kragujevac je, prema rečima Minje Obradović, člana Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima, u tom smislu sproveo niz aktivnosti i očekuje da se te investicije vrate u gradsku kasu kroz 30 odsto niže račune za topolotnu energiju.“Grad Kragujevac realizovao je niz projekata iz oblasti energetske efikasnosti, od edukacije i mera u oblasti racionalnog korišćenja toplotne energije i električne energije, do energetske sanacije velikog broja školskih objekata i uvođenja softvera za praćenje potrošnje energije u javnim objektima. U protekle četiri godine obnovljeno je 10 škola i izgrađena nova sportska školska dvorana. Radovi na izgradnji nove sportske hale i rekonstrukciji obdaništa, koji su u toku, projektovani su tako da se značajno unapredi njihove energetske karakteristike i smanji potrošnja energenata,“ zaključila je Obradović.

Cena nepoznata: Prvi leteći auto na svetu je Made in China (VIDEO)

Foto: Youtube (screenshot)

Iako za naše prostore zvuči zaista futuristički, kompanija u kineskom vlasništvu Terafuđa (Terrafugia) najavljuje da će njihov prvi leteći automobile početi da se prodaje 2019. godine.

Završna verzija ovog vozila ima neka korisna unapređenja, a zahvaljujući preuzimanju od strane kompanije Džili, vlasnika evropske automobilske kompanije Volvo, u projektu letećeg automobila došlo je do znatnog napretka.

Nakon godina razvoja, Terafuđa je najavila da će prvi model njihovog letećeg automobila početi da se prodaje negde tokom 2019. godine.

Koja će mu biti cena, međutim, još se ne zna.

Spekuliše se da će automobil biti na hibridni pogon. Takođe, biće opremljen unapređenijim po pitanju bezbednosti litijum-jonskim baterijama, dok će unutrašnjost odisati sportskom elegancijom sa unapređenim sedištima i interaktivnim interfejsom.

Biće opremljen i sigurnijim pojasevima i vazdušnim jastucima.

Ipak, mnogi detalji su još pod velom tajne.

Pogledajte video:

Izvor: B92

Elektroprivreda Crne Gore neće biti povlašćena na tenderu za izgradnju solarne elektrane

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

 

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Potpuno je nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima, kazala je ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić u intervjuu za Portal Analitika.

Elektroprivreda Crne Gore se zajedno sa firmom Fortum prijavila na tender, a ponude su dostavile još dve kompanije.

Ministarstvo ekonomije Crne Gore raspisalo je u maju javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121metara kvadratnih, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW. Zemljište se daje u zakup na period od 30 godina i početna (minimalna) cena godišnjeg zakupa zemljišta u državnoj svojini je pet c€/metru kvadratnom.

Na pitanje novinara Portala Analitika da li će Elektroprivreda Crne Gore biti favorizovana na tenderu za izgradnju solarne elektrane u Ulcinju (Briska Gora) ili će biti angažovana strana kompanija sa iskustvom u ovoj oblasti  ministarka Sekulić je odgovorila: “Biće angažovana firma koja bude najbolja po kriterijumima na osnovu evaluacije ponuda. Čini mi se da bi favorizovanje domaće kompanije značilo direktno potpisivanje ugovora o zakupu državnog zemljišta. Onog trenutka kad se EPCG javila na tender, kao i svaka druga domaća ili međunarodna privatna kompanija, jasno smo pokazali da nemamo nameru da favorizujemo bilo koga”.

– Mislim da je to potpuno jasno, čak smo konsultovali i institucije koje se bave nadgledanjem i zaštitom konkurencije u Crnoj Gori koje su nam rekle da nema kršenja bilo kakvih načela i zakona u oblasti zaštite konkurencije. Ono što nam je namera je da državno zemljište izdamo po najboljoj ceni, da imamo najboljeg investitora koji će za najkraće vrijeme realizovati tu investiciju i zaposliti što više ljudi. Tako da je potpuno nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima, istakla je Dragica Sekulić.

Milisav Pajević

Aktivisti Arkusa iz Bačke Topole pronašli četiri jedinke strogo zaštićenih češljugara

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ekološko društvo „Arkus“ iz Bačke Topole saopštilo je da je otkrilo i prijavilo slučaj ilegalnog hvatanja ptica pevačica u Malom Iđošu.

Aktivisti ove organizacije 15. septembra dobili su anonimnu prijavu da u jednom od dvorišta u Malom Iđošu u večernjim časovima radi elektronska vabilica sa koje se emituje zvuk slavuja.

Slučaj je prijavljen policiji koja je narednog dana izašla na teren i u dvorištu porodične kuće pronašla elektronsku vabilicu, kao i razapetu mrežu uz pomoć koje je vlasnik ilegalno hvatao ptice.

Policija i aktivisti Arkusa pronašli su ukupno četiri jedinke strogo zaštićenih češljugara (Carduelis carduelis), kao i veliki broj kanarinaca.

Policijski službenici obavestili su i nadležnu pokrajinsku inspektorku za zaštitu životne sredine koja je ubrzo došla na lice mesta i konstatovala da se ovaj zločin prema pticama može okarakterisati kao krivično delo.

Češljugar je strogo zaštićena vrsta ptice koja je češće od bilo koje druge ptice u Srbiji pogođena ilegalnim hvatanjem, držanjem u kavezima i trgovinom, pokazao je izveštaj „Izveštaj o nezakonitom ubijanju, trovanju, hvatanju, držanju i trgovini divljim pticama u Republici Srbiji za period 2000-2017“ koga je uradilo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Ekološko društvo “Arkus” poziva sve građane iz opština Bačka Topola i Mali Iđoš da im prijave sve ovakve i slične slučajeve ugrožavanja ptica.

Milisav Pajević

Od sledeće godine moguće restrikcije vode u Engleskoj

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ograničenja upotrebe vode potrošačima moguće su od sledećeg proleća u Velikoj Britaniji zbog najavljene suve zime.

Nacionalna grupa za sušu (NDG), u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine izjavila je da ako padavine budu ispod proseka ove zime, to bi moglo da predstavlja još jedan izazov za farmere i ima niz posledica po životnu sredinu.

NDG je okupila vladina tela, kompanije čija je delatnost voda kao i grupe za zaštitu životne sredine kako bi koordinisali akcije u svrhu upravljanja zalihama vode. Njihov cilj je da smanje opasnost od suše.

Ovo suvo leto imalo je značajni uticaj na zalihe vode, poljoprivredu kao i na divlji svet a ovog leta bilo je 314 prijava incidenata sa nedostatkom vode što je tri puta više nego inače. Iz agencije su javili da se zalihe vode nisu vratile u normalu uprkos skorašnjim obilnim padavinama.
Oni su upozorili na sporo punjenje podzemnih skladišta i rezervoara i na potencijalnu sušu koja bi mogla da zahvati istok i jugoistok Engleske sledeće godine.

Kompanije za vodu, napravile su akcioni plan koji podrazumeva da se preduzmu sve mere kako bi se smanjilo rasipanje resursa. To podrazumeva sprečavanje curenja vode, razmena vode među kompanijama i pokušaji da se što više vode uskladišti do početka zime.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine izjavili su: „Obezbeđivanje dovoljne količine vode za javnost, ekonomiju i životnu okolinu su najveći izazovi sa kojim se susrećemo kao država. Agencija će nastaviti aktivno da radi sa drugim kompanijama kako bi se osigurala da u toj nameri uspemo. No, svako ima udela u tome i svi bi trebalo da obrate pažnju na to da vode troše racionalno kako bismo svi imali pristup.“

NDG sastaće se ponovo u novembru kako bi razmotrili dalje poteze.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Održan sastanak nacionalnih operatera programa Zeleni ključ

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

 

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

Godinu dana pred obeležavanje 25 godina od postojanja međunarodnog programa Zeleni ključ, godišnji sastanak nacionalnih operatera ovog programa održan je u Talinu, Estonija.

Akcenat je stavljen na mogućnosti i načine promovisanja ove eko-oznake za objekte u turizmu.

U Srbiji su dva hotela: “IN hotel” i “Radisson Collection Hotel Old Mill Belgrade” sertifikovana i svoje poslovanje obavljaju u skladu sa načelima održivog razvoja, održivog korišćenja resursa i brige o životnoj sredini.

Globalno, 57 zemalja je uključeno u program Zeleni ključ, pre svega u Evropi, što obuhvata 2900 eko-sertifikovanih objekata.

Ambasadori održivog razvoja i životne sredine, kao nacionalni operater programa Zeleni ključ u Srbiji, u narednom periodu planira intenzivniju promociju ovog programa, u cilju širenja programa i na ostale kategorije, kao što su restorani, smeštaji malih kapaciteta, konferencijske sale, atrakcije, kaže Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine i dodaje da je pristup prema resursima koje koriste turistički objekti u Srbiji još uvek na nivou isključivo sticanja dobiti, zanemarujući potrebu da se prirodi i životnoj sredini odgovornim ponašanjem i poslovanjem mora vratiti deo, kako bismo uvek imali pristup izvorima energije, čiste vode, mestima za rekreaciju i odmor.

Ona kaže da njihov program Zeleni ključ vodi ka takvom odgovornom i održivom ponašanju, bez obzira da li smo posetioci, turisti, gosti, vlasnici objekata.

– U svakom slučaju, korisnici smo prostora i resursa koji će se lako uništiti i potrošiti, ako se uskoro ne osvestimo i ne počnemo da razmišljamo više u pravcu kontrolisanog korišćenja vode, rashladnih uređaja i grejnih tela, razdvajanja otpada i adekvatnog odlaganja istog. Hitno nam je potrebna podrška donosilaca odluka na nacionalnom i lokalnom nivou, koji će pitanja životne sredine označiti kao prioritete u svojim strateškim agendama, ističe Aleksandra Mladenović.

Milisav Pajević

Konkurs grada Užice za finansiranje OCD iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine

Foto: Milan Zlatanović
Foto: Milan Zlatanović

Grad Užice u skladu sa Programom zaštite i unapređenja životne sredine za 2018. godinu raspisuje Javni konkurs za finansiranje projekata koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine.

Tema konkursa je: U susret primarnoj selekciji.

Opšti cilj: Zaštita životne sredine smanjenjem količine otpada koji se odlaže na deponiju čime se produžava vek trajanja deponije, podsticanje cirkularne ekonomije, selekcija i reciklaža već upotrebljenog otpada.

Specifični cilj: Unapređenje sistema i povećanje količine selektovanog otpada, inovativna rešenja i predlozi za unapređenje primarne selekcije i reciklaže otpada.

Pravo na konkurs imaju udruženja i organizacije civilnog društva sa teritorije grada Užica: čiji se ciljevi, prema statutarnim odredbama, ostvaruju u oblasti zaštite životne sredine; imaju potrebne kapacitete za sprovođenje predloženog projekta ( ljudske resurse, pristup opremi i dr.).

U Budžetskom fondu za zaštitu životne sredine Grada Užice planirana su sredstva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine u ukupnom iznosu od 300.000,00 dinara (maksimalni iznos po projektu nije ograničen, ali ne sme biti veći od 300.000 dinara).

Projekat se mora realizovati do 15.11. 2018. godine.

Na Javni konkurs se prilažu: Pravilno popunjen prijavni formular; Pravilno popunjeni obrazac budžeta i narativnog budžeta; Pravilno popunjena matrica logičkog okvira; Kopija osnivačkog akta (statut); Potvrda da račun podnosioca predloga projekta nije u blokadi; Završni račun za prethodnu godinu.

Konkursna dokumentacija se podnosi u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa na zvaničnoj internet stranici grada Užica.

Prijave se podnose u tri primerka, preko pisarnice Grada Užica (kancelarija br.12) ili poštom na adresu Grad Užice, Dimitrija Tucovića 52, 31000 Užice; Na koverti mora biti naznaka “Projekat iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine“; Neblagovremeni projekti neće se razmatrati.

Narativni i finansijski izveštaj o realizaciji projektnih aktivnosti, kao i svu relevantnu dokumentaciju koju Komisija bude zahtevala, aplikant je dužan da dostavi u roku od 20 dana nakon završetka realizacije projekta.

Odluku o izboru projekata doneće Komisija za izbor projekata; Odluka o izboru projekata biće doneta u roku koji ne može biti duži od 10 dana od isteka roka za podnošenje prijava.

Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u kancelariji Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Petra Ćelovića bb – šarena sala, na telefon 592-421 ili e-mail: ekologija@uzice.rs.

Milisav Pajević

Kragujevačkom Vodovodu data saglasnost o izvođenju radova na održavanju javnih česmi i fontana

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Članovi veća grada Kragujevca dali su saglasnost za zaključivanje Aneksa ugovora o izvođenju radova na održavanju javnih česmi i fontana sa JKP “Vodovod i kanalizacija“ kako bi se izašlo u susret žiteljima MZ “21. oktobar“ koji su se obratili sa zahtevom za odvajanje potrošnje vode česme u blizini igrališta u Kopaoničkoj ulici koju koristi veliki broj dece i građana, a koja je povezana na vodomer Mesne zajednice.

Zbog povećanog interesovanja poljoprivrednika za meru osiguranja useva, plodova i životinja, članovi Gradskog veća grada Kragujevca doneli su Odluku o izmenama odluke o rasporedu subvencija za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja.

Sredstva za tu namenu biće uvećana za 180 000 dinara i iznosiće 880 000 dinara, dok će subvencije za podizanje novih ili obnavljanje postojećih višegodišnjih zasada voćaka, hmelja i vinove loze biti umanjena za taj iznos i iznosiće 620 000 dinara.

Milisav Pajević

Labudovo okno je najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U bajkovitom predelu Labudovog okna, tamo gde Deliblatski pesak grli moćni i ćudljivi Dunav, desetine hiljada jedinki ptica nalaze preko potreban mir i obilje hrane.

Tokom godine tu trajno obitava, tokom kraćeg ili dužeg perioda, oko 250 vrsta ptica.

Mnoge od njih su malobrojne i retko se sreću širom Evrope, te se smatraju ugroženim i strogo zaštićenim.

Međunarodne stručne institucije Labudovom oknu dodelile su status područja značajnog za život biljaka, leptira i ptica, a od 2006. uživa i status međunarodno značajnog vodenog područja u okviru Ramsarske konvencije.

– Labudovo okno je najjača selidbena stanica za ptice vodenih staništa u Srbiji. U proleće i u jesen preko ovog dela Dunava preleću velika selidbena jata ptica močvarica, ali i brojne grabljivice i ptice pevačice, kaže Ivan Đorđević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje da kako bismo bolje upoznali fenomen seobe ptica, naše Društvo je na Labudovom oknu pre četiri godine uspostavilo ornitološku stanicu iz koje vršimo redovna istraživanja. Ove godine smo od 10. avgusta do 10. septembra vršili markiranje ptica selica metodom hvatanja u ornitološke mreže i prstenovanja. U tom periodu obeležili smo više od 600 jedinki u okviru čak 52 vrste ptica. Pored obeleženih jedinki, na Labudovom oknu smo sakupili izuzetno značajne podatke o boravku još 135 vrsta ptica.

Tokom jednomesečnog terenskog rada u ornitološkoj stanici ptice je markiralo osam ovlašćenih prstenovača Centra za markiranje životinja iz Beograda, a pomagalo im je više od 20 budućih istraživača koji su prošli obuku za hvatanje, rukovanje i obeležavanje divljih ptica.

Domaći istraživači imali su pomoć i od dva stručnjaka za prstenovanje ptica iz Velike Britanije koji su po prvi put boravili na ovom području.

– Labudovo okno je neverovatno mesto. Za šest dana boravka i rada u kampu videli smo mnoge ptice koje više ne možemo da sretnemo u Britaniji. Međutim, ono što me rastužuje jeste velika količina otpada na obalama Dunava i loša briga za ovu prebogatu prirodu. Radujem se ponovnom dolasku u Srbiju i odličnom druženju sa srpskim kolegama, izjavio je dr Pol Džojs.

Praćenje seobe ptica na Balkanu vrši se zajedno sa kolegama iz država bivše Jugoslavije i Albanije u sklopu velikog međunarodnog projekta „Jadranski selidbeni put 4“ koga podržavaju fondacije za zaštitu prirode „MAVA“ iz Švajcarske i „EuroNatur“ iz Nemačke.

Milisav  Pajević

Jača saradnja Srbije i Crne Gore na zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan susreo se sa ministrom održivog razvoja i turizma Crne Gore Pavlom Radulovićem, na marginama ministarske konferencije u okviru Mehanizma saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16+1“, pod nazivom „Zadužbina budućnosti“, koja se od 19. do 21. septembra 2018. godine održava u Podgorici, Crna Gora.

Na sastanku ministra Trivana sa crnogorskim ministrom Radulovićem koji je protekao u prijateljskoj i otvorenoj atmosferi, razgovarano je o aktuelnim ekološkim temama koje su ne samo od nacionalnog, već i šireg, regionalnog i međunarodnog značaja, budući da zaštita životne sredine ne poznaje granice.

Ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora sa kojom Srbija neguje prijateljske odnose domaćin tako značajnog mehanizma saradnje zemalja centralne i istočne Evrope sa NR Kinom, i rekao da dve zemlje zajedničkim delovanjem mogu doprineti unapređenju saradnje između zemalja članica mehanizma „16+1“ u ovoj oblasti.

– Konferencija posvećena brojnim pitanjima iz oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i razvoja „pametnih“ gradova, istovremeno predstavlja priliku za razmenu iskustava i dogovore o saradnji u oblasti zaštite životne sredine koji doprinose jačanju bilateralnih odnosa Srbije i Crne Gore, ali i realizaciji regionalnih i međunarodnih inicijativa, koje su u interesu svih građana, istakao je Trivan i dodao da je pošumljavanje kao jedan od najefikasnijih metoda, a svakako najjeftiniji i najbrži način borbe protiv klimatskih promena, može biti jedan od prvih narednih zajedničkih projekata, i Srbija izražava punu spremnost da pokrene ove zajedničke aktivnosti u regionu.

Ministar Radulović je ukazao na značaj zajedničkih aktivnosti na jačanju svesti građana o zaštiti životne sredine, i izrazio spremnost za pomoć Srbiji na njenom putu ka evrointegracijama, prenošenjem iskustava svoje zemlje kada je reč o oblasti životne sredine.

Ministri su se dogovorili da u narednom periodu eksperti iz Srbije posete Crnu Goru, u vezi s upravljanjem otpadom i otpadnim vodama.

Na sastanku je dogovoreno dalje razvijanje saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine i zajedničko učešće u regionalnim i međunarodnim inicijativama.

Ministar Radulović je prihvatio inicijativu ministra Trivana da se intenzivira saradnja Srbije, Crne Gore i Republike Srpske na zaštiti životne sredine i prirode područja u slivu reke Drine.

Milisav Pajević

EPS rekonstruisao dve visokonaponske trafostanice u Subotici

Foto: Elektroprivreda Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije

Investicijom od tri miliona evra „Elektroprivreda Srbije” završila je rekonstrukciju dve visokonaponske trafostanice u Subotici, koje će obezbediti građanima i privredi bolje snabdevanje električnom energijom, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS.

On je sa Dragim Vučkovićem, načelnikom Severno-bačkog okruga obišao rekonstruisane trafostanice 110/20 „Subotica 1“ i „Subotica 2“ i istakao da je ta rekonstrukcija veoma značajna za dalji industrijski razvoj Subotice i dolazak novih investitora.

Trafostanica „Subotica 1“ završena je 1959. godine i prvi put posle 59 godina je trafostanica u potpunosti rekonstruisana i modernizovana, sa povećanim kapacitetom.

Trafostanica „Subotica 2“ je izgrađena 1976. godine i njoj je rekonstrukcijom povećan kapacitet, a modernizacijom su stvoreni uslovi za priključenje novih korisnika.

– Energetska infrastruktura je preduslov za dolazak investitora, izgradnju fabrika i otvaranje novih radnih mesta. Investicijama u rekonstrukciju trafostanica u Subotici sada je sve digitalizovano i na daljinskom upravljanju, tako da u slučaju prekida u napajanju može brzo da se reaguje, rekao je Grčić.

On je čestitao gradskim vlastima Subotice ističući da su veoma ekspeditivni kada je u pitanju neophodna dokumentacija za realizaciju projekta.

– Naš zadatak je da obezbedimo napajanje električnom energijom u svakom gradu, naselju i mesnoj zajednici, u zavisnosti od nivoa potreba. Važan zadatak za EPS je rekonstrukcija trafostanica u Srbiji, mnogo toga je urađeno prethodnih godina, ali pred nama je i dalje veliki posao jer se decenijama unazad skoro ništa nije radilo osim hitnih popravki, rekao je Grčić.

U Suboticu je u prethodnom periodu došao veliki broj stranih investitora, kao što su „Simens“, „Svarovski“, „Kontinental“, „Kalcedonija“, „Amatek“.

Vučković je zahvalio Grčiću na poseti i naglasio da je to prva poseta direktora tog preduzeća posle više decenija.

– Dugujemo veliku zahvalnost za ovu investiciju u trafostanice Subotica 1 i 2 i što je ona bila od prioritetnog značaja za EPS, rekao je Vučković i dodao da je Subotica proširila energetske kapacitete i obezbedila sebi budućnost po pitanju napajanja strujom, a stabilno snabdevanje posebno će osetiti potrošači naselja Aleksandrovo i Novi Žednik, ali i ceo južni, jugoistočni i jugozapadni deo Subotice.

Milisav  Pajević

Mikroplastika se širi i putem insekata

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Rezultati novog istraživanja pokazali su da mikroplastika može da se prelocira iz zagađenih voda putem letećih insekata i dalje zagadi životnu sredinu. Takođe, ova novootkrivena pojava predstavlja opasnost po životinje koje se hrane insektima.

Naučnici su nahranili larve komarca mikroplastikom i shvatili su da plastika ostaje u njihovim organizmima i kada se transformišu u odrasle jedinke. Drugo istraživanje otrkilo je da 50% vrsta insekata u okolini reka u Engleskoj sadrže u sebi mikroplastiku.

Pitanje mikroplastike sve više zabrinjava javnost, kako se ona otkriva na više mesta. Takođe, činjenica da nije urađeno dovoljno istraživanja o tome koliko i na koji način plastika šteti ljudima i životinjama nije umirujuća. Mikroplastika može na sebe da „nalepi“ razne toksične hemikalije kao i bakterije, a nju otkrivamo u vodi za piće širom sveta, u morima i okeanima kao i u udaljenim planinama Švajcarske.

„Šokantno je da plastika zagađuje skoro svaki deo našeg životnog okruženja i svaki ekosistem,“ rekla je prof. Amanda Kalagan sa Univerziteta u Engleskoj. „Fokus je na plastici koja zagađuje naše okeane, a sada smo otkrili i da ni nebo nije pošteđeno.“

Nova studija koja je objavljena u časopisu Biology Letters, govori o tome kako je oktriveno da mnoge larve komaraca u svoju ishranu uključuju i mikroplastiku. „Larve se hrane filtracijom vode i na taj način unose u sebe sitne alge, ali često se dešava da ne umeju da razlikuju plastiku od komadića hrane jer su alge kojima se hrane iste veličine kao i čestice mikroplastike,“ rekla je prof. Kalagan.

Naučnici se trenutno fokusiraju na štetu koju ove čestice plastike čine komarcima.
Zaključak je da je velika verovatnoća da i drugi leteći insekti koji otpočinju svoj život u fazi larve u vodi konzumiraju mikroplastiku.

Ptice, slepi miševi i pauci su samo neke od životinja koje svakog dana pojedu ogromne količine insekata, što znači da pojedu i velike količine plastike.
Plastika je otkrivena unutar želudaca mnogih morskih ptica ali ovo je prvo istraživanje koje ukazuje na to da su i kopnene ptice ugrožene a mi i dalje ne znamo kakve će posledice biti.

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian