Home Blog Page 1031

Kroz EU pregovore i fondove do održivog razvoja

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia/Olaf Kosinsky

Jedan od ciljeva Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) jeste uspostavljanje platforme održivog razvoja kako bi se Srbija „uklopila“ i postala članica održivo razvijane i razvijene EU, izjavila je juče ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović na skupu povodom Svetske nedelje klimatske diplomatije.

Joksimović je istakla da Ministarstvo na čijem je čelu, kroz proces evropskih integracija, pripremu za korišćenje dostupnih fondova i usaglašavanje sa evropskim standardima, teži da doprinese da svaki građanin „oseti boljitak i korist“.

– To znači poboljšanje kvaliteta života ne samo kroz bolji standard, već i kroz dostupnost pijaće vode, kvalitetnu infrastrukturu i povezanost, komforan život u gradovima, više zelenih površina, navela je Joksimović.

Ona je ukazala da je „Agenda 2030“ održivog razvoja postala deo političkog okvira EU 2016. godine, te da je celokupan proces evropskih integracija i uvođenje novih standarda usmeren na postizanje svih 17 ciljeva iz tog dokumenta.

Jedan od globalnih ciljeva u koji se, kaže, Srbija uključila kroz evropske integracije jeste i hitna reakcija i borba protiv klimatskih promena i njenih posledica.

– Ta borba podrazumeva „zelene“ i „pametne“ gradove, obezbeđivanje hrane za sve, zdrav život za sve, iskorenjivanje siromaštva uvođenjem održive proizvodnje i potrošnje, rekla je ministarka.

Joksimović je ocenila da cilj odgovornih vlada nije samo ostvarivanje dobrobiti za sadašnje generacije, već i da se budućim generacijama ostavi održivi ekonomski, sociološki i razvojni koncept.

– To znači da će nova radna mesta biti održiva, da će proizvodnja i poljoprivreda biti održive, a da će inventivne i smele generacije biti nosioci razvoja i da će biti podržane u tome. To je cilj Vlade Republike Srbije, koja je 2014. godine postavila odgovornu reformsku platformu, i treba da bude cilj svake odgovorne vlade, naznačila je Joksimović.

Govoreći o borbi protiv klimatskih promena, istakla je značaj klimatske diplomatije kao važne komponente savremene diplomatije, ali i diplomatije Srbije koja je, kaže, posebno zahvaljujući EU integracijama postala pouzdan i kredibilan partner sa kojim se „razgovara na svim nivoima i o svim temama“.

– To gradi reputaciju zemlje i naroda i verujem da smo u poslednjim godinama pokazali ne samo napredak već i to koliko smo u stanju da prihvatimo ono što je novo i dobro, ali i da se prilagođavamo što je, takođe, umeće diplomatije. Mislim da smo tu lekciju savladali, rekla je ministarka.

Ona smatra da klimatska diplomatija treba da bude u fokusu i da više pažnje treba posvetiti održivosti i borbi protiv klimatskim promena koje su prioritetne teme u EU.

– Ogroman novac se iz EU na godišnjem nivou izdvaja u cilju postizanja stabilnog održivog komfornog sistema za čoveka, a to znači stanovanje, rodno zastupljenu dimenziju, a cilj je uključiti sve pojedince jer su klimatskim promenama pogođeni svi – žene, muškarci, deca, navela je ministarka.

Ona je podsetila da je Srbija iznedrila najveće i najvažnije ime u svetu klimatologije, naučnika Milutina Milankovića, koji je, kako je istakla, svojom revolucionarnom teorijom periodičnih promena klima ostavio trajni pečat u svetskoj klimatologiji.

– Mi imamo ne samo pravo, već i obavezu da tragom doprinosa Milutina Milankovića pokažemo da izlazimo iz komforne zone nepostavljanja pitanja koja se tiču, između ostalog, i održive proizvodnje zasnovane na manjoj emisiji ugljendioksida i svega onog što su ciljevi održivog razvoja Agende 2030 UN za koju se aktivno pripremamo, kazala je Joksimović.

Dodala je da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić sledeće godine na sednici Generalne skupštine UN predstaviti nacionalni izveštaj Srbije o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Na skupu „Klimatska akcija – novi pristup protiv negativnih efekata klimatskih promena“ kojim je otvorena Nedelja klimatske diplomatije, koja se održava od 24. do 29. septembra, predstavljeni su primeri iz prakse.

Reč je o četiri projekta „Žene i muškarci u odgovoru na klimatske promene“, „Integra Active House“, „Zašto – Zelena gradnja“ i „TwistBox“.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Konkurs za proizvođače organske hrane u Vojvodini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju na teritoriji AP Vojvodine u 2018.godini.

Namena i visina sredstava po ovom konkursu dodeljuju se za sufinansiranje: troškova kontrole i sertifikacije proizvoda dobijenih po metodama organske proizvodnje od ovlašćenih organizacija koje izdaju sertifikat za organske proizvode u 2018. godini; nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju to jest specijalizovane opreme za mehaničko regulisanje korova – razne vrste češljeva, zvezdaste drljače, oprema za suzbijanje korova putem plamena, putem vrele vode, potom međurednih kultivatora i slično.

Takođe sredstva se dodelju i za sufinansiranje nabavke čizel plugova (razrivača) i opreme za tretiranje organskih useva (prskalice i atomizeri).

Po ovom konkursu opredeljeno je ukupno 10.000.000,00 dinara, a  sredstva namenjena po ovom konkursu predviđena su za sufinansiranje do 80 odsto podrške od plaćenog iznosa za troškove kontrole i sertifikaciju organske proizvodnje, kao i nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju, umanjenog za iznos sredstava na ime poreza na dodatu vrednost.

Maksimalni iznos sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi jeste do 1.000.000,00 dinara.

Prilikom razmatranja podnetih prijava za ostvarivanje prava na korišćenje sredstava u obzir će se uzeti  priključne mašine kupljene posle 1. 1. 2018. godine, što mora biti dokumentovano avansnim računom, računima sa specifikacijom opreme, otpremnicama, izvodima iz banke, garantnim listovima, jedinstvenim carinskim ispravama ukoliko je reč o opremi iz uvoza, kao i drugim dokazima koji nose datum nakon 1. 1. 2018. godine.

Pravo na podsticaje po ovom konkursu imaju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i koja se nalaze u aktivnom statusu i to  fizička i pravna lica.

Podnosilac prijave može podneti samo jednu prijavu po Konkursu, za obe namene.  Prijave za konkurs podnose se zaključno sa 1. novembrom 2018. godine.

Prijavu na konkurs možete preuzeti na sajtu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo: www.psp.vojvodina.gov.rs ili u prostorijama sekretarijata (Novi Sad, Bulevar Mihajla Pupina br. 16, I sprat, soba 44/a, zgrada Pokrajinske vlade).

Informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti i pozivanjem Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, na broj 021/487-46-01.

Milisav Pajević

Zenica dobija bolju toplanu i kvalitet vazduha u gradu

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma organizovalo je juče u Gradskoj upravi Zenica javnu raspravu posvećenu oceni Studije o proceni uticaja na životnu sredinu u postupku izdavanja okolišne dozvole za izgradnju postrojenja za proizvodnju toplote, električne energije i komprimiranog vazduha u Zenici.

Investitor ovog postrojenja je kompanija “ArcelorMittal” Zenica (AMZ), koja će biti i na čelu te 50 postotni vlasnik budućeg joint-venture preduzeća, u kojem će i Grad Zenica biti 20-postotni vlasnik.

Studiju je, u saradnji sa zeničkim profesorom Šefketom Goletićem i njegovim konsultantskim timom, izradio “Zagrebinspekt” iz Mostara. Termoelektrana će u svom radu koristiti gas, a biće ukupne snage 112,5 MWth te će godišnje raditi više od 8.000 sati i zapošljavati 77 radnika.

– Kao što je poznato, kvalitet vazduha u Zenici je jako loš i uslovi života su nezadovoljavajući. Studija je pokazala da bi nova toplana trebala promeniti i uslove života u ovom gradu. Reč je o energetskom postrojenju sa mnogo uticajnih faktora, koji trebaju doprineti poboljšanju vazduha, ali i supstituciji uglja, zatvaranja nekih objekata u okruženju koji su negativno uticali na životnu sredinu, najavio je Goletić, dodavši da je projekat važan za Grad Zenicu jer će iz ovog postrojenja biti omogućeno i grejanje stanova.

Raspravi su prisustvovali stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine, političari i građani zainteresovani za realizaciju projekta. Član Komisije za ocenu ove studije Jusuf Duraković pozvao je građane Zenice da podrže ovu studiju, ocenjujući da je projekat “Gradu bio potreban još juče”.

Izvor: FENA

Milisav Pajević

Baštovanstvo novi način druženja u Beču

Foto:- Eurocomm-PR

Rashlađujuće zelenilo, cveće raskošnih boja, sveže povrće i povezivanje sa komšijama – sve to i mnogo više omogućava urbano baštovanstvo. Grad Beč podržava samostalno baštovanstvo, pružajući besplatne informacije i savetovanje.

Aktivnosti kao što su briga o zajedničkim baštama ili  zajedničko baštovanstvo jačaju zajedništvo, stvaraju mesta za odmor i druženje i omogućavaju svima da učestvuju u oblikovanju izgleda svog mesta stanovanja. Razmena između stanara različitih generacija i kulturnog porekla sprečava komšijske nesuglasice.

Foto:- Eurocomm-PR

 

Raznovrsni su oblici baštovanstva – od sađenja drveća na uličnim pločnicima, preko žardinjera pa do bašta u komšiluku. Baštovanstvom  se može baviti svuda – od najmanjih površina u gradu do bašti u komšiluku. Eksperti Gradske službe za opštinsko savetovanje i gradsku obnovu pružaju podršku pri planiranju i moderaciji baštovanskih grupa i prilikom izvođenja planova. Osim toga, organizuju se i brojne radionice i dešavanja na tu temu.

U okviru inicijative „Baštovanstvo iza ćoška“, koju sprovodi Gradska služba za opštinsko savetovanje i obnovu grada građani mogu samostalno da sade drveće na gradskim ulicama. Na radionicama zainteresovani mogu učestvovati u različitim projektima, razmeniti iskustva sa drugim baštovanima ili proširiti svoja znanja.

Gradovi koji su pioniri u smanjenju emisija gasova staklene bašte

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Neki od najvećih svetskih gradova, uključujući London, Pariz i Njujork više ne povećavaju emisije gasova staklene bašte.

Nova analiza udruženja pod nazivom C40 Cities otkrila je da je 27 gradova, u kojima ukupno živi 54 miliona ljudi, doživelo vrhunac ispuštanja štetnih gasova u atmosferu 2012. godine. Od tada, emisije su opadale za oko 2% svake godine dok su ekonomije ovih gradova rasle za u proseku oko 3% godišnje.

Glavni faktori koji su doveli do ove pojave jeste dekarbonizacija električne mreže, povećanje energetske efikasnosti, obezbeđivanje čistijih alternativa vozilima kao i smanjenje otpada i povećanje stope reciklaže.

Ova organizacija je udruženje gradonačelnika gradova koji su lideri u borbi protiv klimatskih promena.

Drugi uspešni gradovi sa ovog spiska su Barselona, Berlin, Boston, Čikago, Kopenhagen, Los Anđeles, Madrid, Melburn, Milan, Rim, Stokholm, Toronto, Varšava i drugi.

Do danas, gradonačelnici više od 60 gradova obavezali su se da razviju i otpočnu sa implementacijom ambicioznih klimatskih planova do 2020. godine. Oni žele da postignu ciljeve koji su veći od nacionalnih obaveza koje su preuzete potpisivanje Pariskog sporazuma.

Očekuje se da će mnogi drugi gradovi pratiti ove lidere i dostići vrhunac emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine.
Ovi ohrabrujući podaci predstavljeni su na Globalnom samit u San Francisku koji je održan prošle nedelje.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Na području parka prirode “Stara planina” oko 500 nelegalno sagrađenih objekata

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Prema podacima gradske uprave u Pirotu, na području parka prirode “Stara planina” postoji oko 500 nelegalno sagrađenih objekata, najviše oko Zavojskog jezera.

Iako je nekoliko puta do sada najavljivano da će proces legalizacije biti završen, do danas niko od vlasnika objekata nije dobio rešenje.

Pre 10-ak godina, na obalama Zavojskog jezera, na Staroj planini, porušeno je više od 200 bespravno sagrađenih objekata, koji su bili na zemljištu Države, odnosno Elektroprivrede Srbije.

Vlasnicima ostalih objekata savetovano je da hitno podnesu zahteve za legalizaciju.

Naselje Skrivena kod brane Zavojskog jezera, sa više od 100 vikendica, najveće je u parku prirode Stara planina. Svi objekti imaju struju i vodu, ali ni jedan nije legalizovan.

U gradskoj upravi u Pirotu objašnjavaju da je legalizacija objekata na području parka prirode Stara planina isključivo u nadležnosti Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Što se tiče naše građevinske inspekcije, stranke su saslušane i popisne liste i zapisnici o saslušanju prosleđeni su Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kaže Zoran Krstić, načelnik za urbanizam u gradskoj upravi Pirota.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Počela izgradnja 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže u Vranskoj Banji

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas u Vranjskoj Banji da je ulaganje u razvoj saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture preduslov za bolji život na jugu Srbije, ali i za investicije i otvaranje novih radnih mesta.

Mihajlović, koja je u Vranjskoj Banji prisustvovala početku radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže, podsetila je na to da je prethodnih nekoliko godina u Pčinjskom okrugu otvoreno više od tri hiljade radnih mesta.

Ona je ocenila da su projekti u komunalnoj infrastrukturi, čija vrednost u Vranju iznosi 30 miliona evra, važni i zbog zdrave životne sredine i budućih generacija, jer se time pravi prostor i za nove investicije.

Uspešno smo završili ulaganja u vodosnabdevanje u Vranju od približno pet miliona evra, pri čemu se oko 15 miliona evra ulaže u izgradnju kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kako bi svaki stanovnik tog grada imao čistu vodu i kanalizaciju, navela je Mihajlović.

Prema njenim rečima, u prethodne tri godine u održavanje puteva u Pčinjskom okrugu uloženo je približno 1,4 milijarde dinara, obnovljeno oko 55 kilometara pruga, a u završnoj fazi je obnova dve železničke stanice izgrađene 1889. godine – u Vranju i Vranjskoj Banji.

Vranje i Niš su, kako je podsetila, prva dva grada u kojima će za približno mesec dana početi izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti, a za koje je već izdata građevinska dozvola, i to za 186 stanova u Vranju i 190 u Nišu.

Promenili smo sliku o Vranju i Pčinjskom okrugu i verujem da ćemo u narednom periodu još više govoriti o novim investicijama i radnim mestima, poručila je Mihajlović.

Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković rekao je da je izgradnja kolektora važna investicija za Vranjsku Banju i njen dalji razvoj, posebno u oblasti turizma, ali i za stvaranje uslova za nove investicije.

Početku radova prisustvovao je i načelnik Pčinjskog okruga Srećko Pejaković.

Vrednost radova na izgradnji 12 kilometara kolektora i kanalizacione mreže iznosi 2,5 miliona evra, rok za završetak je septembar 2019, a radove izvodi konzorcijum sa „Jedinstvom“ iz Sevojna na čelu.

Milisav Pajević

Vrbas: Povremeni prekid vodosnabdevanja tokom narednih sedmica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom narednih sedmica doći će do povremenih prekida u vodosnabdevanju u toku prepodnevnih sati na području Vrbasa.

Vrbašani, radnim danima, povremeno neće imati vodu u svojim slavinama zbog remonta vodovodnih instalacija u šahtama.

Isključenje s mreže biće plansko o čemu će nadležna jedinica JKP „Komunalac“ blagovremeno informisati potrošače, saopštili su u PJ „Vodovod i kanalizacija“.

Gradonačelnica Sombora šetnjom do posla

Foto: Grad Sombor

 

Foto: Grad Sombor

Grad Sombor je podržao akciju Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) „Dan bez automobila u gradovima i opštinama“, koja je organizovana u okviru Evropske nedelje mobilnosti.

Na posao je podržavajući akciju, pešice došla gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, kao i većina njenih saradnika.

„Dan bez automobila“ masovno su podržali mališani Predškolske ustanove „Vera Gucunja“, kako u gradskim – tako i seoskim objektima, koji su produžili svoje i inače uobičajene šetnje.

Prema informaciji SKGO, akciju „Dan bez automobila u gradovima i opštinama“ podržalo je više od 40 gradova i opština.

U obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti bile su uključene škole, vrtići i druge ustanove, a sve u skladu sa ovogodišnjim sloganom: „Kombinujte i krenite!“.

Milisav Pajević

Ose podjednako korisne za ekologiju kao i pčele

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naučnici smatraju da nije fer da su pčele visoko cenjene dok ose ljudi ne vole i pozivaju na organizovanje javne kampanje kojom bi se “imidž” osa poboljšao.

Nova studija pokazuje da ljudi ne vole ose, iako su ose, kako naučnici ističu, podjednako korisne za ekologiju kao i pčele.

U anketi objavljenoj u časopisu “Ekolodžikal Entomolodži” učestvovalo je 750 ljudi iz 46 zemalja i prema toj studiji ose su među najomraženijim insektima, preneo je BBC.

Učesnici u istraživanja ocenjivali su insekte na skali od minus pet do pet.

Većina ocena za pčele bila je plus tri i više, dok je većina ocena koje su ose dobile bila minus tri ili čak niže.

Kada je trebalo da navedu reči koje imaju veze sa pčelama, najčešći odgovori bili su “med”, “cveće” i “oprašivanje”.

S druge strane, najčešće navedene reči za ose su “ujed”, “dosada” i “opasnost”.

Međutim i ose oprašuju cveće i ubijaju štetočine, a jednako su značajne za životnu sredinu kao pčele.

Problem je, prema rečima doktorke Sejran Samner sa USL, koja je vodila istraživanje, u tome što ose imaju lošu reputaciju.
Javnost nije svesna svih dobrobiti osa, pa se one smatraju neugodnima, a ne važnim za ekologiju.
– Ljudi ne shvataju kolika je njihova neverovatna vrednost, rekla je ona.

Iako možda mislite da žele pivo ili sendvič – one su, zapravo, mnogo zainteresovanije da pronađu plen, odnosno insekte i da se vrate u osinjak da nahrane larve.

Ona takođe navodi da postoji manjak istraživanja o pozitivnim efektima osa na životnu sredinu.

Analizirala je naučne radove i konferencijske prezentacije o pčelama i osama tokom poslednjih 37 godina, 16 godina zaredom.

Na uzorku od 908 dokumenata, otkriveno je samo 2,4 odsto publikacija o osama objavljenih od 1980. godine, u poređenju sa 97,6 odsto – 886 radova o pčelama.

Od 2.543 konferencijska izlaganja o pčelama i osama, 81,3 odsto bio je o pčelama.

Taj nedostatak istraživanja zaustavlja napore za razvoj strategija o očuvanju osa, čija populacija opada zbog gubitka staništa i klimatskih promena, upozorio je dr Alesandro Kini sa Univerziteta u Firenci, koji je sarađivao na studiji.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Mobilna brana od poplava na Dunavu kod Beograda

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić nedavno je najavio da će rešenje za odbranu od poplava na obali u Zemunu biti brana na Dunavu između Novog Beograda i Zemuna, a za „Politiku” otkriva da je reč o zidu visine oko 50 centimetara i dužine oko pet kilometara.

– Mobilne brane postavićemo duž obale, od Brankovog mosta sa novobeogradske strane do kluba „Radecki” u Zemunu. Reč je o projektu zaštite Novog Beograda i Zemuna od velikih voda Dunava i Save.

Cilj je da u trenucima kada je visok vodostaj reke i kada se pojavi pretnja od izlivanja oprema bude brzo postavljena na obalu. Kada ne bude bilo potrebe za njom, ona bi bila skladištena. To znači da odbrambenu liniju više ne bi činili džakovi već savremena tehnička rešenja koja bi se po potrebi čuvala i prevozila iz skladišta. Osim toga, uredićemo i staze. Činjenica da Beograd ima nekoliko šetališta i duge biciklističke staze pored reke predstavlja jedno od najvećih bogatstava koje nam pruža izuzetan položaj na dve velike reke, navodi Radojičić.

Kako prenosi „Politika” u okviru ovog projekta prvo će se obaviti građevinska priprema obale i izgraditi zid na koji će se onda, po potrebi montirati mobilna oprema. Ugovor za nabavku opreme, vredan oko 1,7 miliona evra zaključen je sa nemačkom kompanijom a sredstva su obezbeđena iz IPA fondova Evropske unije. Vrednost izgradnje odbrambenog zida za instalaciju opreme, napominje Radojičić, procenjuje se na dva miliona evra i u to nije uračunato završno uređenje staze i prilaznih saobraćajnica.

–  JP „Srbijavode” i grad upravo pripremaju akcioni dokument da bi se ispunili svi preduslovi za izbor načina finansiranja. Oprema stiže u junu 2019. godine, a plan je da zid i staza započnu da se grade 2019. godine tako da bi sve moglo da bude gotovo najranije 2020. godine, kaže Radojičić i dodaje da će se izgradnjom savremenog odbrambenog sistema na Dunavu znatno povećati nivo bezbednosti i da će se dve opštine zaštiti od izlivanja reke i potencijalnih posledica sličnim onim koji je prestonica doživela 2014. godine.

– Priobalja Dunava i Save neophodno je zaštiti zbog klimatskih promena, izuzetno vrednih sadržaja i razvojnih projekata, ali i zbog toga što je naša strategija da spustimo grad na reke. Cilj je ne samo da se sačuva priobalje već i da se zaštite njegove ambijentalne vrednosti,  ističe Radojičić.

Nadležni planiraju da udruže snage da bi održavanje prestoničkih reka i priobalja bilo kvalitetnije i da bi se pronašla dugoročna rešenja.

–  Imali smo nekoliko sastanaka sa „Srbijavodama” jer je promenom nadležnosti republika dobila nadzor nad obalama. Formiraćemo tim koji pored „Srbijavoda” čine relevantna gradska komunalna preduzeća poput „Zelenila Beograd” i „Beogradvoda”. Svi žele da poštuju nadležnosti, daju doprinos da se čistoća reka unapredi. Jer, kad izgradimo obalu i ponudimo građanima mogućnost da provedu kvalitetno vreme pored vode, nije svejedno kakve će nas reke tamo dočekati,  rekao je Radojičić.

Milisav Pajević

GIZ i UNDP zajednički za klimatski pametnu i energetski efikasnu Srbiju

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Dvadeset prvog septembra je u prostorijama UN-a u Srbiji potpisan Sporazum o saradnji između Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), kako bi se uskladile i koordinirale aktivnosti usmerene na borbu protiv klimatskih promena u Srbiji.

Od 2016. godine, GIZ i UNDP zajednički podržavaju Vladu Republike Srbije, blisko sarađujući sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine, kako bi pomogli u privlačenju novih i rastu postojećih investicija u oblastima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Foto: UNDP

„Današnji Sporazum predviđa proširenje naše saradnje i obuhvata komplementarne aktivnosti koje  doprinose  smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i omogućavaju prilagođavanje lokalnih zajednica u Srbiji kako bi postale otpornije na promene klime“, izjavila je Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice UNDP u Srbiji, napominjući „Jedna od prvih stvari koju ćemo uraditi, u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine i GIZ-om, je da pružimo dalji podsticaj sazrevanju klimatski pametnih inovativnih ideja u okviru Klimatskog inkubatora i da obezbedimo svu neophodnu podršku za njihovu primenu u praksi“.

Foto: UNDP

Gospodin Gerhard Sippel, direktor Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u Srbiji izjavio je da je saradnja izmedju GIZ i UNDP prirodan i neophodan korak, naglasivši: “GIZ u ime nemačke Vlade sprovodi programe koji direktno utiču na osposobljavanje partnera i prevazilaženje barijera za implementaciju projekata u oblasti bioenergije kao i poboljšanje energetske efikasnosti u javnim zgradama, a istovremeno unapređuje proces donošenja investicionih odluka u ovoj oblasti. Zajedničke aktivnosti u okviru naše saradnje će dalje jačati kapacitete naših partnera, lokalnih samouprava, da sprovedu projekte koji će doprineti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte i na taj način obezbediti održiv razvoj svojih sredina.

Klimatski inkubator oformljen je u maju 2018. u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF) i UNDP-a. U okviru njega, 40 timova koji su imali najinovativnije ideje i projekte za smanjenje GHG i unapređenje upravljanja podacima od značaja za borbu protiv klimatskih promena – dobija stručnu podršku i pomoć u pronalaženju izvora sufinansiranja, promociji i povezivanju sa drugim klimatskim inovatorima.

Potražnja za plastikom u Evropi i svetu ne opada, a zašto?

Photo-illustration: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Potražnja za plastikom u Evropi i u ostatku sveta ne opada, za razliku od fosilnih motornih goriva, za koje se očekuje pad potrošnje u sledećih 15 godina.

Kada se spomenu nafta i njeni derivati, većinu će to istog trenutka asocirati na gorivo za automobile, a malo ko će pomisliti na plastiku koja je, kao i benzin, derivat sirove nafte.

Zahvaljujući njenoj svestranosti i efikasnosti plastika je ključni materijal za pakovanje, građevinarstvo, u transportu…

Nezaobilazna je i za uređaje koje koristimo za proizvodnju takozvanih obnovljivih izvora energije, kao i u brojnim drugim sektorima, počevši od onih za ljude najznačajnijih poput medicine, gde je plastika nužna za medicinske uređaje, pa do onih koji nam pružaju odmor, razonodu i užitak poput sporta.

Vetroturbine i solarni paneli sadrže mnoštvo plastičnih delova i većina ljudi bi se iznenadila kako je zapravo nafta nužna i u proizvodnji obnovljivih izvora energije.

Slično je i sa automobilima, bilo električnim, bilo onima s pogonom na dizel ili benzin. U proseku na sebi imaju oko 200 kilograma plastike i oko 80 kilograma gume.

Plastični materijali u suštini su organski, najčešće bazirani na fosilnim gorivima, a proizvode se i od bio sirovina.
No najvažnije je da se mogu reciklirati, pa je od obe sirovine moguće proizvoditi i biorazgradivu plastiku.

Industrija plastike ili petrohemijska industrija samo direktno zapošljava više od 1,5 miliona ljudi u Evropi u preko 60.000 kompanija i to većinom onih malih i srednje veličine.

Na našem evropskom kontinentu proizvede se oko 60 miliona tona plastike godišnje, s prometom od oko 350 milijardi evra u 2016. godini i uplatom u budžete i za doprinose u iznosu od oko 30 milijardi evra.

Izvor: Index.hr

Milisav Pajević

Donald Tramp obara cenu nafte

Official White House Photo by Benjamin Applebaum
Wikemedia: Official White House Photo by Benjamin Applebaum

Cene nafte pale su prošlog četvrtka na londonskom tržištu na 79 dolara nakon što je američki predsednik Donald Tramp pozvao Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) da “odmah nešto poduzme da cene padnu!”.

Na londonskom je tržištu cena barela pala 40 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 79 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po nepromenjenoj ceni od 71,12 dolara.

– Štitimo zemlje na Bliskom istoku, bez nas ne bi bile dugo sigurne, a usprkos tome stalno podižu cene nafte! Zapamti ćemo to, poručio je Donald Tramp putem Twittera.

Uprkos intervenciji američkog predsednika na tržištu se i dalje očekuje rast cena nafte. Brojni trgovci i analitičari očekuju da će cena u Londonu uskoro preći 80 dolara.

Milisav Pajević

Petrovići u Nikšiću dobili vodovod

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

 

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Vodovod Petrovići u Nikšiću u čiju je izgradnju sredstvima Opštine i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja uloženo oko 500 hiljada evra, u subotu su otvorili potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović i gradonačelnik Nikšića Veselin Grbović, u prisustvu predstavnika Vodovoda Nikšić, Elektroprivrede, CEDIS-a i brojnih meštana.

Potpredsednik Simović je izrazio uverenje da će voda u Petrovićima biti signal povratka mnogim drugim vrednim domaćinima da se vrate, aktiviraju imanja i da stvore novu vrednost za razvoj ovog kraja.

Potpredsednik Simović se ovom prilikom zahvalio i izvođaču radova, Vodovodu Nikšić, na realizaciji tehnički zahtevnog projekta u ni malo lakom, krševitom terenu, kao i svim zaposlenima u tom preduzeću, sa željom da nastave sa takvim pregalaštvom.

Iskazao je odnos poštovanja i prema naporima Elektroprivrede Crne Gore i CEDIS-a, koji su omogućili energetska rešenja za gradnju i funkcionisanje vodovoda.

– Siguran sam da će CEDIS u narednom periodu veoma odgovorno i efikasno rešiti ono što je nedavno promovisan projekat rekonstrukcije niskonaponske mreže, kako bi sve manje bilo primedbi iz gradskih i seoskih područja na kvalitet napajanja električnom energijom. U partnerstvu, uz dobar menadžment ovih kompanija, verujem da ćemo  realizovati ambiciozan program koji vredi desetine miliona evra, poručio je potpredsednik Vlade Crne Gore.

Milisav Pajević

H2O WR – Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi

Foto: Opština Ruma

 

Foto: Opština Ruma

Opština Ruma uspešno privodi kraju realizaciju projekta “Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi – H2O WR”.

Reč je o projektu koji je sprovođen u okviru Programa EU – Evropa za građane, Mere 2.2 Mreže gradova i koji je finansiran od strane Evropske unije.

Pored Opštine Ruma, koja je bila nosilac projekta, u njemu su učestvovali i grad Prag (Češka) i opštine Našice (Hrvatska), Razlog (Bugarska), Siget (Mađarska) i Litija (Slovenija).

U fokusu projekta je bilo očuvanje vodnih resursa i pronalaženje najboljih metoda za zaštitu istih.

Opština Ruma je zajedno sa partnerima na projektu priredila i brošuru u kojoj su sumirani dosadašnji rezultati projekta.

Brušuru “H2O WR – Umrežavanje gradova i uključivanje građana za zaštitu vodnih resursa u Evropi” možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević