Home Blog Page 1028

U Donjoj Mutnici kod Paraćina okončani radovi na izgradnji kanalizacionog voda

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

 

Foto: Uprava za investicije i upravljanje imovinom opštine Paraćin

Radnici JP “Vodovod” iz Paraćina tokom prošle nedelje u Donjoj Mutnici okončali su izgradnju kanalizacionog voda dužine 645 metara u ulici u kojoj je planirana izgradnja za ovu godinu.

Kanalizacija u ovoj mesnoj zajednici na teritoriji opštine Paraćin građena je i ranijih godina, ali će priključenje domaćinstava biti moguće tek nakon okončanja bitnijih radova na sistemu za prečišćavanje otpadnih voda – mokrom polju.

U Donjem Vidovu selu kod Paraćina radi se  prema utvrđenoj dinamici, a do kraja godine treba izgraditi mrežu u dve ulice ukupne dužine 2650 metara.

U jednoj od njih radovi su okončani početkom leta, dok se u drugoj privode kraju.

I u ovom selu kanalizacija je građena i prethodnih godina i to “potisni tip” zbog zahteva tla.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Izložba studenata Arhitektonskog fakulteta “Dome, zeleni dome”

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvovao je juče na manifestaciji koja se održava u okviru Svetske nedelje zelene gradnje u TC „Ušće“, pod nazivom “Dome, zeleni dome”, u organizaciji Saveta zelene gradnje Srbije.

Trivan je u prisustvu izvršnog direktora Saveta zelene gradnje Srbije Dragane Korice i prodekana za nastavu Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Ivana Ignjatovića, obišao izložbu Arhitektonskog fakulteta posvećenu energetskoj efikasnosti i zelenoj arhitekturi.

Na poziv domaćina, Trivan se pridružio učesnicima kampanje i uputio sopstvenu „zelenu“ inicijativu za narednu godinu, shodno ideji kampanje o menjanju našeg okruženja u skladu sa ekološkim potrebama i zahtevima savremenog čoveka.

Trivan je naglasio podršku Ministarstva zaštite životne sredine ovoj, i sličnim manifestacijama, koje ukazuju na potrebu da se urbano okruženje izgrađuje u skladu sa zaštitom životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ovakve organizacije, kao i mediji koji su uključeni u jačanje svesti javnosti o pitanjima zaštite životne sredine, vode društvo napred, i Ministarstvo će i u narednoj godini, i sa duplo više sredstava, podržavati ovakve ideje i aktivnosti, istakao je Trivan.

On je ukazao na neophodnost veće posvećenosti zaštiti životne sredine koja se izražava kroz brojne oblasti, pa i u okviru zelene gradnje, koja doprinosi borbi protiv klimatskih promena, estetizuje i oplemenjuje životno okruženje, uz istovremenu veću bezbednost i efikasnost.

Savet zelene gradnje Srbije organizovao je ovaj događaj s idejom da se javnost upozna sa zelenom gradnjom i ostalim aktivnostima i merama koji daju odlične rezultate u opštoj borbi protiv klimatskih promena.

Svetska nedelja zelene gradnje se tradicionalno obeležava poslednje nedelje septembra, organizacijom specijalnih događaja nacionalnih članica Svetskog saveta zelene gradnje.

Milisav Pajević

Olujni vetrovi i uragan “Medigan” ne prete Srbiji

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nema izgleda niti opasnosti da bi oluja, nalik uraganu koju često zovu “Medigan”, mogla da pogodi evropske zemlje, pa samim tim se ne očekuju takvi udari vetra ni u Srbiji, izjavio je meteorolog RHMZ-a Nedeljko Todorović.

– U narednom periodu u Srbiji, ali i većini evropskih zemalja očekuje se vreme kao i prethodnih dana, odnosno prijatne temperature bez većih padavina. Vetrovito vreme koje smo imali početkom nedelje je bilo u sastavu hladnog talasa koji je tad stigao do nas, a do Grčke dan kasnije, pa se tamo ciklon sa oblačnošću zadržao dan, dva duže, rekao je Todorović, ističući da vetar i padavine na jugu Grčke nisu toliko jake, niti predstavljaju veliku opasnost.

Si-En-En je preneo da će moćna i retka oluja, nalik uraganu i tajfunu, pogoditi ovog vikenda istočni deo Sredozemlja.

Američka televizija navodi da se radi o hibridnoj oluji koju često nazivaju “Medikejn” (Mediterranean + hurricane, srpski “Medigan” – Mediteran + uragan).

Najnovija oluja pokrenula je u poslednjih nekoliko dana bujične poplave širom Tunisa i Libije, a sada je preko Mediterana krenula severno ka Evropi.

Navodi se da će ova oluja tokom prolaska preko Sredozemnog mora verovatno poprimiti karakteristike uragana, a očekuje se da danas polako pređe preko grčkog ostrva Krit i južnog dela Grčke i potom ubrza prema zapadnoj Turskoj.

Si-En-En navodi da će područja Grčke i Turske pogoditi velike padavine i veoma jaki udari vetra.

Navodi se da se, na sreću, “Medigan” neće dugo zadržati nad jugoistočnom Evropom.

AP prenosi da je moćna oluja pogodila južžni deo Grčke, a oboreno drveće koje je pokidalo dalekovode izazvalo je nestanak struje u pojedinim zonama Atine.

Spasilačke službe biće u pripravnosti celog vikenda, a AP navodi da se očekuju udari vetra brzine do 100 kilometara na čas.

Grčka nacionalna meteorološka služba EMY objavila je da se danas očekuje pogoršanje vremenskih uslova na ostrvu Krit, na Kikladima, a delom i na jugu i zapadu kontinentalne Grčke.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Znanjem protiv straha o zmijama

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na poziv Centra za promociju nauke i obrazovanja u Šapcu, predstavnici Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Udruženja „Poskok“ iz Vladičinog Hana, održali su obrazovni program „Znanjem protiv straha“, u okviru manifestacije Evropska noć istraživača.

Program „Znanjem protiv straha“ ima za cilj da na zanimljiv i informativan način učesnike upozna sa svetom zmija, kako bi se smanjio neracionalan strah od ovih vrsta, zbog koga često stradaju.

Program je otvorila nastavnica biologije u OŠ „Stojan Novaković“ iz Šapca Marija Đerić, koja je učenicima predstavila značaj programa i održala prezentaciju o karakteristikama zmija i vrstama koje imaju svoje stanište u našoj zemlji.

Nakon prezentacije deca su imala priliku da vide kratak film o Zmijama u Srbiji, autora Nenada Preradovića. Gde se mogu videti i u kojim krajevima u Srbiji žive sve autohtone vrste otrovnih i neotvornih zmija, deci je kroz prezentaciju prikazao herpetolog Zavoda dr Rastko Ajtić.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Kao deo akcije oslobođenja od straha od zmija, u okviru ovog programa deca su imala priliku i da uz nadzor i instrukcije Vladice Stankovića iz Udruženja „Poskok“ iz Vladičinog Hana, drže neotrovnu zmiju u ruci i slikaju se njom.

U okviru manifestacije Evropska noć istraživača Zavod za zaštitu prirode Srbije učestovao je i u programu u Regionalnom centru za razvoj zaposlenih u obrazovanju u Nišu, kada je mr Danko Jović, rukovodilac Kancelarije Zavoda u Nišu predstavio bio i geo diverzitet u zaštićenim područjima Jugoistočne Srbije.

Milisav Pajević

Održana tribina „Do poslednje kapi“

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Tribina „Do poslednje kapi“, posvećena ugroženosti vodnih resursa u Srbiji, održana je sinoć u Kući ljudskih prava, u organizaciji udruženja „Čuvari izvora“, zajedno sa inicijativama „Savski nasip“ i „Odbranimo reke Stare planine“, uz pomoć i podršku Građanskih inicijativa.

Na tribini su govorili aktivisti lokalnih neformalnih grupa i udruženja „Čuvari izvora“, „Savski nasip“ i „Odbranimo reke Stare planine“. Pored njih, izlagali su i hidrogeolozi dr Miomir Komatina i dipl. Inž. Ljiljana Popović, koji su publici predstavili situaciju sa stručnog aspekta.

Eksperti su objasnili stepen ugorženosti vodnih resursa u Srbiji, kao zemlje najsiromašnije vodnim resursima u regionu i naglasili potrebu za njihovom zaštitom.

Nakon njih, zakonsku regulativu objasnila je pravnica Snežana Nedeljković.

Tribini su prisustvovali brojni građani, zabrinuti za stanje voda u Srbiji, ali i više narodnih poslanika zainteresovanih za teme zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Posebna važnost ove tribine ogleda se u tome što su se prvi put ove inicijative udružile i zajedno predstavile svoju borbu da se sačuvaju retki izvori vode za piće u Srbiji.

Budući da vlast nije imala sluha za njihove probleme, oni su svoju borbu prebacili na ulicu i traže podršku drugih neformalnih grupa i građana.

Postojanje sličnih problema, ugroženosti voda širom Srbije, ukazuje na ozbiljnost situacije i zahteva hitnu reakciju svih nadležnih institucija.

Neophodno je uspostaviti dijalog između svih aktera kako bi se pronašla rešenja koja u potpunosti odgovaraju ekološkim standardima i zaštiti prirodnog staništa u Srbiji.

Sva udruženja predstavila su svoju platformu, svoju borbu i svoje napore i zaključila tribinu dogovorom da će se zajedničke aktivnosti zaštite naših retkih izvora vode nastaviti u većoj meri, sve do poslednje kapi, i pozvale sve građane da se pridruže, jer je ovo borba svih nas.

Milisav Pajević

Do 2050. bi otpad u svetu mogao da se poveća za 70 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay

Količina otpada u svetu mogla bi se povećati za 70 odsto u narednih tri decenije, procene su Svetske banke.

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveće količine otpada očekuju se u južnoj Aziji i podsaharskoj Africi, ali bi, istovremeno, zemlje u tim regijama mogle imati veliku privrednu i ekološku korist od boljeg prikupljanja, recikliranja i odlaganja otpada, objavljeno je u izveštaju Svetske banke.

Nasuprot tim podacima, procene su da se ukupno trećina svetskog otpada, umesto organizovanog otkupa i reciklaže, odlaže na otvorenim prostorima, bez ikakve obrade.

“Do 2050. godine otpad na području Južne Azije će se udvostručiti, a u podsaharskom delu Afrike utrostručiti”, upozorila je autorka izveštaja i ekspert Svetske banke za ovu oblast Silpa Kaca.

Bogate zemlje proizvode trećinu otpada u svetu iako imaju samo 16 posto populacije, a četvrtina otpada na istočnu Aziju i pacifičku regiju, navodi se u izveštaju.

Svetska banka, kako prenose zapadni mediji, ukazuje da neke siromašne zemlje nemaju ni zakone o zbrinjavanju otpada, a posledica je da te, sve veće, količine otpada doprinose i globalnom zagrevanju.

U izveštaju se navodi i da bi povećanje recikliranja i smanjenje potrošnje plastike i bacanja hrane moglo pomoći smanjenju ukupne količine otpada, s obzirom da plastika čini 12 posto ukupne količine otpada u svetu, navodi u svom izveštaju Svetska banka.

Izvor: Nova ekonomija

Dodeljene nagrade “Selenča organik” za medijske priloge o organskoj proizvodnji

Foto: Centar za organsku proizvodnju Selenča

 

Foto: Centar za organsku proizvodnju Selenča

Centar za organsku proizvodnju Selenča dodelio je na Forumu o organskoj proizvodnji u Selenči, po drugi put, novinarsku nagradu “Selenča organik” za medijske priloge koji se bave temama organske proizvodnje i promovišu je.

Žiri, kojeg su činili predsednik COPS-a Jozef Gašparovski (predsednik žirija), autorka konkursa i novinarka Mirjana Damjanović Vučković i prošlogodišnja laureatkinja, novinarka lista “Poljoprivrednik” Aleksandra Milić, odlučio je da za najbolji prilog u oblasti internet medija nagrađena je Violeta Jovanov Peštanac, Ekološki veb portal “Zeleni minuti”, za prilog “Gde su potencijali za razvoj organske proizvodnje u Srbiji”.

Za najbolji prilog u oblasti eletronskih medija – TV prilog – dodeljuju se tri ravnopravne nagrade: Milošu B. Pajiću, AgroTV Srbija, emisija “Može bolje” za prilog “Organska proizvodnja ratarskih kultura”; Slaviši Dabižljeviću, Novosadska TV, emisija “Otkos”, za prilog “Sedam organskih musketara iz Pivnica” i Sonji Balaban, RTV, emisija “Agromozaik”, za prilog “Biobašta, sklad čoveka i prirode”.

Najbolji novinari su uz pakete organskih proizvoda kao nagradu dobili jedno od studijskih putovanja u organizaciji Centra za organsku proizvodnju Selenča.

U Selenči pored dodela novinarskih nagrada održava se i Forum „Sertifikacija u organskoj proizvodnji“, festival hrane pripremljene po tradicionalnim recepturama, kao i panel diskusija o procesu sertifikacija i usklađenosti regulative sa Evropskom unijom.

Milisav Pajević

Harison Ford u borbi protiv klimatskih promena

foto: globalclimateactionsummit.org
foto: globalclimateactionsummit.org

Govoreći na Globalnom klimatskom samitu koji je ovog meseca održan u San Francisku, poznati glumac je rekao da nadolazeća klimatska katastrofa može da bude izbegnuta samo ako se vlade, preduzeća i pojedinci širom sveta udruše kako bi zaustavili uništavanje naše životne sredine.

On je izjavio da su aktivnosti poput spaljivanje šuma u Sumatri, eksploatisanje Amazona, koji je zaštićeno zemljište domorodaca, odgovorni za više emisije ugljen dioksida od svih kamiona i automobila na svetu. Zato smatra da bi zaštitom i oživljavanjem ovih prirodnih dobara bilo urađeno 30% neophodnih akcija kako bi se zaustavilo katastrofalno globalno zagrevanje.

Ovaj svetski priznati glumac izjavio je da bi zaštita životne sredine trebalo da bude uključena u sve korporativne i nacionalne klimatske ciljeve i da je neophodno imati rokove, fokusirane investicije, više novca za naučna istraživanja kao i bolje edukativne programe. Takođe se u svom govoru založio za domorodačke zajednice za koje misli da treba da budu uključene u ove programe.

Interesantan stav izneo je kada je rekao da ljude koji ne veruju u klimatske promene ne treba zadržati na pozicijama moći.

„Suočavamo se sa nečime što vrlo brzo postaje najveća moralna kriza našeg vremena a oni koji su najmanje odgovorni snosiće najviše posledica.“

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Grade se šumski putevi u Banatu

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: Pixabay

U zadnjih nekoliko godina na području koje pokriva Šumsko gazdinstvo Banat Pančevo izgrađeno je oko sedam kilometara šumskih puteva.

Oni su značajni za unapređenje lovnog turizma, ali i za radnike i mehanizaciju preduzeća Vojvodina šume.

Na području Glogonja završen je put u dužini od dva kilometra i 600 metara koji je izgrađen uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

Javno preduzeće “Vojvodinašume” godišnje izgradi oko 20 kilometara šumskih puteva. Najviše u Sremu, a poslednjih godina sve ih je više i u Banatu. Upravo je na području Glogonja završen šumski put u dužini od 2,6 kilometara.

Korist od izgradnje šumskih puteva ima lokalno stanovništvo, ali i ovo preduzeće zbog lakšeg prolaska mehanizacije.

– Za sledeću godinu planirano je još radova u Južnom Banatu i to na području Vršačkih planina u dužini od šest i po kilometara. Za izgradnju šumskih puteva sredstva izdvaja i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu koji finansira sa četiri miliona svaki kilometar ovakvog puta, naglasila je Marta Takač generalna direktorka JP “Vojvodinašuma”.

Izvor: RTV (Snežana Filipović)

Milisav Pajević

U Boru održan seminar za inspektore za zaštitu životne sredine

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je u obraćanju inspektorima iz cele Srbije koji je održan u Boru, u organizaciji Sektora za nadzor i predostrožnost Ministarstva istakao značaj rada republičke inspekcije i predstavnike pravosudnih organa za sprovođenje politike zaštite životne sredine.

– Rad Službe za nadzor i predostrožnost Ministarstva i njena čvrsta saradnja sa policijom i tužilaštvom, garant su sprečavanja narušavanja životne sredine građana. Bez sposobne, efikasne inspekcije nema pravih rezultata u ostvarivanju zdravije životne sredine i čiste Srbije, istakao je Trivan.

Seminar o otpadu jedan je u nizu koji Ministarstvo organizuje za inspektore za zaštitu životne sredine.

Na seminarima koji su tematski posvećeni najznačajnijim pitanjima u zaštiti životne sredine, organizovana su tematska predavanja, radionice i razmena iskustava, što doprinosi jačanju kapaciteta rada Službe za nadzor i predostrožnost Ministarstva zaštite životne sredine.

– Rad inspekcije je od izuzetnog značaja, i zato moramo da podižemo njene kapacitete. Za dobar rad ovog sektora potrebno je angažovati više stručnih inspektora, unaprediti i modernizovati opremu, i organizovati konstantnu edukaciju. Konačno, puna posvećenost inspekcijskom radu i dosledno sprovođenje zakona u oblasti zaštite životne sredine, izraz su ljubavi i patriotizma prema svojoj zemlji, zaključio je Trivan i naglasio da će za kriminalne prestupe protiv životne sredine zahtevati drastično povećanje kazni.

Milisav Pajević

Digitalizacijom do održivog razvoja i ekološkog učinka

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma se ove godine, u okviru Programa podsticaja razvoju turizma – Transfer za razvoj turizma za 2018. godinu – odlučilo da kroz Program promocije turističkih resursa Federacije BiH, sa ciljem povećanja broja dolazaka turista, a ujedno i povećanja prihoda od turizma, podstiče i organizaciju poseta i turističkih tura za tour operatore, blogere, novinare, snimatelje i foto-reportere iz inostranstva, koji će kroz afirmativne tekstove i izveštaje prezentovati turističku ponudu Federacije BiH, a i svojom posetom i tekstovima, objavama na društvenim mrežama i uopšte u medijima, dovesti što veći broj turista u BiH.

Sledeći ovogodišnje teme Svetske turističke organizacije i Evropske asocijacije za turizam, Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma je pripremilo audio-video prezentaciju turističke ponude naše zemlje, kaže federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo i dodaje da je cilj je da na taj način pokušamo da budemo deo ovogodišnje teme Svetskog dana turizma kako bi, koristeći savremene tehnologije za promociju novih proizvoda i usluga, uticali na razvoj turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ciljem održivog razvoja i ekološkog učinka.

Dugoročni je cilj brendiranje BiH kao jedinstvene turističke destinacije sa izgrađenom turističkom infrastrukturom i savremenom digitalnom tehnologijom gde turisti iz celog sveta treba da dolaze zbog jedinstvenih prirodnih, kulturnih i istorijskih znamenitosti.

Milisav Pajević

Ekoturizam šansa za razvoj Crne Gore

 

Direktor Ekološkog pokreta “Ozon”, Aleksandar Perović ističe da je ekoturizam kao jedan od najperspektivnijih razvojnih modela, koji lokalnim zajednicama otvara prostor za proizvodnju, zapošljavanje, preduzetništvo, inovacije i umrežavanje, kako su kazali, neuporedivo bolji od pasivne uloge čekanja stranih investicija i kreditnog zaduživanja za potrebe trenutnog rešavanja ekonomskih problema i kupovinu socijalnog mira.

– Umesto da lokalne zajednice zavise od ne ekoloških projekata, sumnjivog kapitala i investitora, verujemo da je za građane mnogo bolje pravilno koristiti lokalne prirodne resurse i budžetska sredstva, vodeći se poslovnom vizijom i javnim, a ne privatnim interesima, kako je to najčešće slučaj, kazao je Perović.

Neshvatljivo mu je da se umesto okretanja održivim razvojnim pravcima, poput ekoturizma, za koji, prema njegovim rečima, ima rastuće interesovanje i turista i investitora i dalje insistira na, “megalomanskim projektima”.

– Kao što je na primer Porto Skadar Lake ili se reke sa pitkom vodom stavljaju u ciljevi malih hidroelektrana, što ne samo da je pogrešno već i pogubno i sa dugotrajnim posledicama, naročito na lokalnom nivou, navodi se u saopštenju.

Predlažemo da se u pripremama formiranja Eko-fonda, čije je osnivanje najavljeno do kraja tekuće godine, otvori prostor i za finansiranje projekata koji uz primenu savremenih tehnologija doprinose nacionalnom brendiranju Crne Gore kao ekološke države.

– Nadamo se da će lokalne uprave naših opština, konačno shvatiti da ne mogu od izbora do izbora “prodavati maglu” građanima i da se mora pokazati ozbiljnost i sposobnost da se obezbedi perspektiva, naročito za mlade koji sve više odlaze iz zemlje ili se vežu za rad u državnoj i lokalnoj administraciji, umesto da pokreću sopstveni porodični biznis, a tu je ekoturizam sa povezanim delatnostima, kao što je npr. digitalni marketing, realna šansa, zaključuje Perović.

Milisav Pajević

Životinjski otpad veliki problem za Srbiju

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Ljudi, životinje i sama životna sredina ugroženi su zbog nezakonitog odlaganja životinjskih ostataka.

Bačeni životinjski ostaci predstavljaju izvor infekcije i opasnost za širenje bolesti životinja koje se kasnije mogu preneti i na čoveka, poput besnila, salmonele ili ptičjeg gripa.

Životinjskim otpadom se smatraju svi životinjski ostaci koji treba da budu skladišteni ili prerađeni na odgovarajući i bezbedan način u skladu sa Zakonom o veterinarstvu.

– Svakodnevno širom Srbije nailazimo na nelegalna „mrcilišta“ gde ljudi bacaju životinjski otpad. Ima onih, dobro poznatih na većim površinama, gde ljudi iz šire okoline ciljano odlažu uginule životinje, dok sa druge strane postoje i manja, pored puteva, reka, u njivama, šumarcima, kaže Aleksa Vukićević, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje da ono što zatiču na terenu su tela mrtvih domaćih životinja, goveda, svinja, koza, ovaca, ali i kućnih ljubimaca poput mrtvih pasa i mačaka.

Životinjski otpad privlači muve i druge insekte, glodare, pse lutalice, mačke, lisice, šakale, kao i ptice grabljivice što omogućava brzo širenje potencijalne infekcije i zaraze.

Prema rečima Milice Mišković, iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, preciznih podataka o količini životinjskih ostataka koji završe na nelegalnim deponijama ili budu zakopane mimo propisa nema, ali se procenjuje da u prirodi završi više od 200.000 hiljada tona.

Koren problema leži u slabim kapacitetima nadležnih institucija da životinjski otpad odlože na pravi način. Međutim, u lokalnim samoupravama gde je usluga odnošenja ove vrste otpada omogućena, građani nastavljaju sa praksom nezakonitog odlaganja životinjskih ostataka.

U okviru projekta Ministarstva zaštite životne sredine „Stop trovanju grabljivica u Srbiji – bezbedan život za ptice i ljude“ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije radi na prikupljanju informacija o razmerama problema kada je u pitanju nezakonito odlaganje životinjskog ostataka u Srbiji.

Ukoliko znate lokaciju gde se odlažu mrtve životinje u vašoj okolini popunite sledeću kratku anketu ovde i time doprinesite rešavanju ovog problema.

Milisav Pajević

Dvoglava otrovna zmija (VIDEO)

Foto: The Wildlife Center of Virginia

Otrovna dvoglava zmija pronađena je u Virdžiniji prošle sedmice, a ovo otkriće stručnjak za divlje životinje naziva izuzetno retkim.

Foto: The Wildlife Center of Virginia

 

Beba istočne otrovne zmije pronađena je u jednom dvorištu u severnoj Virdžini, a fotografije i video njenog migoljenja objavljene su na Fejsbuku, piše Global njuz.

“Dvoglave zmije veoma retke, najviše zbog toga što ne mogu dugo da žive”, kazao je virdžinijski herpetolog Dž. Kelopfer.

Zmije rođene sa mutacijom poput teško preživljavaju u divljini, kaže Kleopfer, dodajući da je razlog to što dve glave često žele da rade dve različite stvari.

Video: YouTube

Nakon što je gmizavac pronađen, državni herpetolog ju je premestio u Centar za divlje životinje u Viržiniji gde su eskperti radili ispitivanje.

Zaposleni u centru su kazali da je nakon pregleda ustanovljeno da zmija ima dva dušnika i jednjaka, ali jedno srce i pluća. Državni biolozi veruju da obe glave mogu da distriburiraju otrov iz zuba.

“Na osnovu anatomije, bilo bi bolje da prva glava jede, ali to je izazov, jer se one mogu učiniti jedna drugoj dominantnijom”, zaključak je stručnjaka.

Izvor: B92

Električni bicikli: Sve omiljenija prevozna sredstva ljudi širom sveta

Foto-ilustracija: Pixabay

U svetu je prošle godine prodato 34 miliona električnih bicikala a očekuje se da će njihova prodaja 2023. godine prevazići 40 miliona primeraka.

Ukupna vrednost tog tržišta premašiće 25 milijardi dolara, objavio je časopis “Biznis i finansije”.

Ogromna većina proizvedenih dvotočkaša na struju odlazi u Kinu, dok se ostatak uglavnom raspoređuje na tržišta Evrope i SAD.

Foto-ilustracija: Pixabay

Navodi se da Amerika, iako kaska za Azijom i Evropom, poslednje dve godine beleži najveći rast u prodaji električnih dvotočkaša, 25 odsto godišnje, a u Evropi prednjače Holanđani, te Austrijanci i Danci, dok se kao ozbiljni proizvođači pomaljaju Portugalci.

Globalno tržište električnih bicikala raste velikom brzinom a prognoze kažu da se takav trend neće uskoro prekinuti, zato što žitelji gradova sve više žele da poseduju “zelena”, efikasna, ali i zapreminski ekonomična prevozna sredstva.

“Nagla ekspanzija korišćenja e-bicikala omogućena je zahvaljujući naglom padu cena proizvodnje litijum-jonskih punjivih baterija pre nešto više od deset godina. Dodatan zamajac rastu prodaje električnih dvotočkaša očekuje se i od uprava najvećih svetskih gradova, koji se već godinama suočavaju sa problemima vezanim za saobraćajne gužve i zagađenost vazduha“, piše “Biznis i finansije”.

Kinezi već sada toliko masovno upotrebljavaju e-bicikle, da je njihova vožnja pre dve godine postala i zvanično zabranjena na ulicama Pekinga i nekoliko drugih gradova.

Uprkos činjenici da Kina predstavlja više od četiri petine globalnog tržišta, te da se u njoj nalazi preko 700 kompanija koje se bave proizvodnjom električnih bicikala, i da se broj dvotočkaša na struju koji su već u upotrebi u ovoj zemlji procenjuje na neverovatnih 200 miliona, kineske vlasti su pre dve godine proglasile – zabranu za vožnju e-bicikala u 10 najvećih gradova, među kojima su Peking, Šangaj, Guangžu i Šenžen.

Razlog je ogromna prenaseljenost tih gradova, gde prelazak sa automobila na bicikle predstavlja zanemarljivo smanjenje prostora, a zapravo dodatno ugrožava bezbednost u saobraćaju, obzirom da se Kinezi neretko voze i po dvoje-troje na jednom biciklu i kreću u svim zamislivim pravcima preko ulica, trgova i drumova.

U narednoj deceniji u svim projekcijama se kao ključni igrač na tržištu električnih automobila se spominje Indija.

Izuzev pokazatelja da će uskoro i po broju stanovnika prevazići komšije Kineze, Indusima nabavku električnih bicikala i automobila često subvencionišu finansijske institucije i proizvođači, sve u cilju zvanične državne strategije da se do 2035. godine sva vozila koja koriste fosilna goriva iskorene iz upotrebe.

U zavisnosti od dodatne opreme, željenog luksuza, kao i dela sveta u kome se proizvode, cena električnih automobila sada je između 700 i 6.000 dolara, a u Kini mogu da se kupe i modeli sa početnom cenom od 125 dolara.

U Srbiji nije potrebna nikakva vozačka dozvola za e-bicikle, pa samim tim ni registracija, a tako je i u SAD, Kini, ili na severu Evrope.

Izvor: Novosti

Donacija Vlade Japana za čistije, uređenije i zdravije životno okruženje u Osečini

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan prisustvovao je danas ceremoniji potpisivanja ugovora za dodelu donacije Vlade Japana opštini Osečina za oblast zaštite životne sredine, u vrednosti od sedamdesetdve hiljade sedam stotina evra.

Ugovorom o donaciji koji su svečano potpisali Tecuja Cubota, savetnik ambasade Japana u Republici Srbiji i Dragan Aleksić, predsednik opštine Osečina, JKP „Osečina“ dodeljena su sredstva za nabavku kamiona za prikupljanje smeća i 30 kontejnera.

Pomoć je dodeljena iz programa projekata za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) koje Vlada Japana donira zemljama s ciljem podrške ekonomskom i socijalnom razvoju, odnosno radi rešavanja životnih pitanja stanovništva u vezi s zaštitom životne sredine, obrazovanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom.

– Jedna od prednosti našeg programa pomoći jeste da lokalno stanovništvo može u kratkom roku da oseti benefit od podržanog projekta. Očekujemo da će ova donacija doprineti obezbeđivanju čistog, uređenog i zdravijeg životnog okruženja u Osečini, a realizovan projekat dodatno ojačati prijateljske odnose Srbije i Japana, rekao je Tecuja Cubota na ceremoniji.

Ministar Trivan je istakao da je saradnja sa Japanom jako dobra i konstruktivna za Srbiju, a dosadašnja podrška japanske vlade osnov jačanja saradnje i dobrih odnosa dve zemlje.

– Pomoć u zaštiti životne sredine izražena konkretno u dodeljenim sredstvima za rešavanje ključnih pitanja životne sredine u Osečini, primer je pomoći koju Japan ukazuje našoj zemlji, i zato koristim priliku da se zahvalim na svemu što Japan čini za našu zemlju, a to nije malo“, istakao je ministar Trivan dodajući da je Srbiji potrebna pomoći i podrška, naročito od tehnološki razvijenih zemalja kao što je Japan.

Predsednik opštine Osečina Dragan Aleksić je izrazio zahvalnost na sveukupnoj pomoći koju je do sada Vlada Japana dodelila ovoj opštini u oblasti zdravstva, komunalne infrastrukture i zaštite životne sredine, naglašavajući da se ona uvek pruža bezuslovno i u kontinuitetu.

– Osečina, koja do sada nije imala dovoljno sredstava da sama reši pitanje komunalnog otpada, dobijenim sredstvima rešiće višedecenijski problem u prikupljanju i odnošenju smeća varošica i okolnih 18 sela, što ovu donaciju čini naročito značajnom, naglasio je direktor JKP „Osečina“ Nikola Tomić.

Uključujući donaciju za opštinu Osečina, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Srbiji od 1999. godine, iznosi preko 13.4 miliona evra. Ukupan iznos japanske pomoći Srbiji u toku istog perioda premašuje 507 miliona evra.

Milisav Pajević