Home Blog

Za nama je najtopliji april u istoriji merenja

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalne temperature dostižu svoje rekorde već 11 meseci zaredom, a za nama je i najtopliji april u istoriji merenja, javlja Svetska meteorološka organizacija (SMO).

Prema mesečnom izveštaju koji je objavila Evropska služba za klimatske promene Kopernikus, trajanje rekordnih temperatura izazvano je prirodnim događajem El Ninjo i dodatnom energijom zarobljenom u atmosferi i okeanu koji stvaraju gasovi staklene bašte.

April je imao prosečnu temperaturu vazduha od 15,03°C što je 0,67°C iznad proseka za april u periodu od 1991. do 2020. godine i 0,14°C iznad prethodnog maksimuma postavljenog u aprilu 2016. godine kada je El Ninjo izazvao sličan niz toplih meseci.

Rekordne temperature bile su praćene ekstremnim vremenskim pojavama kao što su intenzivna vrućina u mnogim delovima Azije, suša u južnoj Africi i obilne padavine na Arapskom poluostrvu. Padavine u istočnoj Africi i južnom Brazilu pogoršale su se u prvoj nedelji maja, što je dovelo do razornih poplava.

Pročitajte još:

El Ninjo uzrok razornih poplava u Brazilu

Rekordne padavine izazvale su poplave u južnoj brazilskoj državi Rio Grande do Sul, sa sve većim brojem žrtava i velikim infrastrukturnim i ekonomskim gubicima, piše SMO.

Prema podacima Civilne odbrane Rio Grande do Sula, skoro 19.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, blizu 116.000 je raseljeno, a skoro 850.000 je pogođeno u 341 opštini. Broj žrtava raste, a veliki broj ljudi vodi se kao nestalo.

Jug Brazila suočava se sa obilnim padavinama od 27. aprila, a u pojedinim regionima količina padavina je premašila 300 milimetara za manje od nedelju dana.

I temperature površine mora rekordno visoke

Prema već pomenutom mesečnom izveštaju, temperature površine mora su rekordno visoke u poslednjih 13 meseci.

„Temperatura površine mora u nekoliko okeanskih basena, uključujući i tropski pojas, i dalje je rekordno visoka, oslobađajući više toplote i vlage u atmosferu i na taj način pogoršavajući uslove“, rekao je stručnjak za klimu SMO Alvaro Silva.

El Ninjo u istočnom ekvatorijalnom Pacifiku nastavio je da slabi, ali su temperature morskog vazduha ostale na neobično visokom nivou.

Prosečna globalna temperatura površine mora za april 2024. godine bila je 21,04°C, najviša zabeležena vrednost za mesec, neznatno ispod 21,07°C zabeleženih za mart ove godine.

Milena Maglovski

Pametno stanovanje na ABB način

Foto: ABB
Foto: ABB

U današnjem dobu kada su cene energenata i električne energije dosegle najviše istorijske vrednosti, pametne kuće, stanovi i poslovni prostori predstavljaju se kao efikasno rešenje za premošćavanje energetske krize. Ovi objekti, u kombinaciji sa obnovljivim izvorima energije i drugim merama energetske efikasnosti, obezbeđuju udobnost i sigurnost u svakom trenutku, uz znatne uštede energije. Stoga ne iznenađuje što je doba pametnih objekata već nastupilo na našim prostorima.

Oslanjajući se na višedecenijsku tradiciju KNX standarda, kompanija ABB je razvila ABB free@home sistem koji više od pet godina doprinosi kvalitetu stambene svakodnevice korisnika u Srbiji. S obzirom na globalnu prisutnost ove kompanije u više od 100 zemalja i kontinuiranu posvećenost razvoju i poboljšanju vlastitih sistema i opreme, u saradnji sa pouzdanim sistem integratorima iz kompanije Pametan stan, korisnicima se pruža sigurnost da će u narednim decenijama bezbrižno uživati u performansama sistema.

S druge strane, u velikoj ponudi novoizgrađenih objekata investitori imaju potrebu da se izdvoje na tržištu, a upravo izbor smart home sistema pruža značajnu prednost. Recimo, iskustvo ABB stručnjaka širom sveta pokazuje da implementacija ovog sistema veoma utiče na brzinu prodaje objekata koji zbog toga dobijaju epitet pametni.

U FOKUSU:

Prvi pametni objekat u Srbiji nazvan B2 nikao je na Terazijama, u srcu Beograda, gde je isporučen, ugrađen i pušten u rad kompletan ABB sistem kućne automatike, kao i interfonski sistem i meteorološka stanica za svaki pojedinačni stan. Dodatno, izvršena je priprema za punjače električnih automobila za svako parking mesto u objektu.

Nakon toga, nizali su se poslovni objekti kao što su zgrada Oblasne kontrole letenja u Surčinu i luksuzne vile. Posebno ekskluzivan objekat na Kosančićevom vencu 21, Royal Art Residence & SPA, donosi pariški šarm u samom centru Beograda, a stanovi su opremljeni ABB sistemom kućne automatizacije (smart home sistemi).

Foto: ABB

U novije vreme smart home sistemi postaju uobičajna pojava i u masovnoj stambenoj gradnji, u kompleksima sa više stotina stanova. Rešenja kompanije ABB spremna su za svaki izazov koji se može postaviti, što je prepoznato i od strane investitora sa Novog Dorćola. U harmoniji ukrštaja autentične, tradicionalne i moderne arhitekture, kakav je objekat na Novom Dorćolu, površine 16.800 kvadratnih metara, ugrađeno je 4.300 smart home uređaja za 225 stanova, kreirano je 950 scenarija, a na samom objektu postavljeno je i šest meteoroloških stanica koje korisnike obaveštavaju o vremenu i upozoravaju na opasne situacije. U istom urbanom arhitekstonskom duhu, ABB free@home sistem je integrisan unutar stambeno-poslovnog kompleksa ZepTerra na Novom Beogradu, izgrađenom u skladu sa najsavremenijim standardima i zahtevima energetske efikasnosti.

Udobna, sigurna i ekonomična strana

Epitet pametan ovi sistemi za kućnu automatizaciju su poneli da bi se opisala njihova sposobnost da deluju na osnovu unapred definisanih parametara i pravila koja je uneo instaler ili sam korisnik, prema svojim ličnim afinitetima i potrebama. Ovi sistemi se ne oslanjaju na veštačku inteligenciju za autonomno donošenje odluka, pa korisnici mogu biti bezbrižni, jer pametne kuće ne mogu preuzeti kontrolu nad njihovim životima.

ABB sistem za kućnu automatizaciju pruža korisniku potpunu kontrolu u upravljanju domom na četiri načina. Klasični način upravljanja podrazumeva da u pametnom domu imamo prekidače i utičnice koji obavljaju unapred definisane funkcije. Daljinskim načinom se, putem mobilnog telefona, tableta ili računara, upravlja električnim instalacijama poput rasvete, roletni, motornih tendi, grejanja i hlađenja, kao i kućnim aparatima. Senzori pokreta i senzori prisustva omogućavaju da, na primer, svetlo bude uključeno sve dok neko boravi u prostoriji, a kako se iz nje udalji – svetlo se ugasi. Funkcija tajmera omogućava korisnicima da definišu funkcije koje će se aktivirati ili završiti u određeno vreme ili trajati određeni period.

ABB

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE 

Poziv kompanijama za učešće na sajmu „FRUIT ATTRACTION “ u Madridu

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Rasa Kasparaviciene)

Privredna komora Srbije pozvala je sve zainteresovane domaće kompanije, proizvođače svežeg voća i povrća, da se do 24. maja prijave za učešće na Međunarodnom sajmu svežeg voća i povrća „FRUIT ATTRACTION 2024“ u Madridu.

Ovaj prestižni svetski sajam održava se od 8. do 10. oktobra 2024. godine, a nastup naših kompanija, u okviru Nacionalnog štanda Srbije, organizuju PKS i Razvojna agencija Srbije.

Učešće na „FRUIT ATTRACTION 2024“ omogućava našim privrednicima da predstave izvoznu ponudu svojih kompanija, plasiraju proizvode na nova tržišta, povećaju obim poslovanja u inostranstvu i steknu nove poslovne kontakte.

Pročitajte još:

„FRUIT ATTRACTION” je jedan od vodećih međunarodnih sajmova proizvođača voća i povrća na svetu koji se svake godine održava u Madridu. Prošle godine okupio je čak 2.000 izlagača, više od 100.000 poslovnih ljudi iz 145 zemalja.

Pravo na učešće na ovom sajmu u okviru Nacionalnog štanda Srbije imaju privredna društva i preduzetnici registrovani u Republici Srbiji koji se bave proizvodnjom svežeg voća i povrća.

Više informacija o učešću na sajmu i uslovima prijave privrednici mogu dobiti na LINKU i putem imejla: nina.mirkovic@pks.rs

Izvor: Privredna komora Srbije

Otvoren je konkurs za prijave na program Akademija održivosti

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Trag fondacija poziva sve organizacije civilnog društva, koje žele da unaprede svoje dugoročno finansijsko planiranje i poboljšaju svoju održivost i uticaj u zajednicama u kojima deluju, da se prijave na novi ciklus konkursa programa Akademija održivosti koji je otvoren do 13. maja 2024. godine u 23:59 časova.

Za učešće u programu mogu se prijaviti organizacije civilnog društva registrovane u Republici Srbiji — udruženja građana i fondacije, koje postoje duže od godinu dana i čija je primarna teritorija delovanja zajednica (selo, opština, grad) u kojoj su registrovane.

Pročitajte još:

Važno je da predložene inicijative za koje će se prikupljati sredstva obuhvate neku od sledećih tema: razvoj lokalne zajednice, ljudska prava, antidiskriminacija, ženska prava i osnaživanje žena, osnaživanje mladih, socijalna inkluzija, solidarna ekonomija, zaštita životne sredine, zaštita životinja, socio-ekonomski razvoj, demokratizacija, vladavina prava, odgovornost javnih institucija i antikorupcija.

Program je prevashodno namenjen osobama koje donose odluke u svojim organizacijama i koje su u prilici da posvete vreme planiranju i aktivnom prikupljanju sredstava u kontekstu širih strateških smernica organizacije.

Svi prijavljeni za učešće u programu će o rezultatima odabira biti obavešteni najkasnije 31. maja 2024. godine.

Više o programu možete pročitati OVDE.

Izvor: Trag Fondacija

Saradnja EU i malih ostrvskih država za unapređenje otpornosti na ekološke izazove

Foto-ilustracija: Freepik (tawatchai07)
Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Četvrta Međunarodna konferencija o malim ostrvskim državama u razvoju (SIDS4), održaće se krajem maja u Sent Džonsu (Antigva i Barbuda), pod temom koja se odnosi na ucrtavanje kursa ka otpornom prosperitetu.

Usled predstojeće Konferencije, Savet Evropske unije izneo je neke od najznačajnijih zaključaka koji se odnose na trenutni položaj ovih država, kao i načine na koje im Evropska unija pruža podršku za izgradnju bolje otpornosti. Iako je reč o različitim aspektima, ovde će biti izneti oni koji su u vezi sa ekološkim izazovima.

Ističući ostrvske države na Karibima, Pacifiku, Atlantiku, Indijskom okeanu i Južnom kineskom moru, koje su pretežno male kako u geografskom, tako i u kontekstu populacije, svaka promena može da dovede do značajnih problema. Njihov neretko nizak i udaljen položaj, čini ih posebno izloženim negativnim uticajima ekstremnih vremenskih dešavanja, kao i klimatskim promenama. Kao primer navodi se porast nivoa mora i prodor morske vode. Ove države, više od svih ostalih zavise od mora i okeana, bilo da je reč o ekonomiji, kulturi, mikroklimi ili drugom. Zbog toga zagađenje mora, gubitak morskog biodiverziteta, smanjenje izvora slatke vode, erozija obale, krivolov i sve ostale negativne radnje koje mogu da se povežu sa ovom temom, na njih ostavljaju najefektnije posledice.

Pročitajte još:

Kako se navodi, Evropska unija i njene države članice blisko su sarađivale sa ovim ostrvskim državama u pravednom i pravičnom prelasku sa fosilnih goriva u energetskim sistemima. Evropska unija ističe da će nastaviti da jačaju saradnju sa partnerima kako bi se ostvario razvoj i implementacija takozvanih nacionalno utvrđenih doprinosa (eng NDC). Uspešnom realizacijom NDC, doprinelo bi se ujedno i smanjenju emisija u celoj ekonomiji na način koji je usklađen sa ograničavanjem globalnog zagrevanja na 1,5 oC. Obećanja Evropske unije idu i u pravcu finansijske podrške fondovima i postojećim mehanizmima finansiranja koji su usmereni na zemlje posebno ranjive na posledice klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xavier Coiffic)

Zelena partnerstva uključuju podršku Evropske unije ovim državama i kada je reč o implementaciji Globalnog okvira za biodiverzitet Kunming-Montreal, ali i o zagađenju plastikom, obnovi zemljišta, otpornosti na sušu i drugo.

Takođe, Evropska unija i njene države članice predstavljaju najvećeg donatora ovim zemljama za postizanje ciljeva održivog razvoja. U okviru Global Gateway, svetske strategije EU za ulaganje u infrastrukturne projekte širom sveta, Evropska unija ulaže u digitalnu tehnologiju, životnu sredinu, klimu i energiju, zatim transport, obrazovanje, zdravstvo i drugo.

Ovo su samo neki od primera podrške Evropske unije ovim ostrvskim državama. Iako male, nedovoljno razvijene i ranjive, ove države dobile su priznanje od Evropske unije za to što su dale doprinos pozitivnom razvoju, a posebno kada je reč o klimatskim promenama i zaštiti životne sredine. Kako se navodi, one su bile predvodnici u suočavanju sa globalnim ekološkim krizama. Kao primer dato je stvaranje morskih zaštićenih područja u vodama ovih država, zahvaljujući čemu je došlo do obnove staništa i zaštite biodiverziteta.

Energetski portal

Smederevo – Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera smanjenja zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Gradsko veće grada Smederevo raspisalo je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mera smanjenja zagađenja vazduha poreklom iz individualnih izvora u 2024. godini na teritoriji grada Smederevo.

Prva mera odnosi se na zamenu postojećih uređaja za grejanje (na mazut i ugalj) efikasnijim uređajima (nabavka kotlova na pelet). Ukupna planirana sredstva koje grad, zajedno sa sredstvima Ministarstva, dodeljuje za ovu meru su 1.800.000 dinara.

Udeo sredstava podsticaja iznosi maksimalno 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 110.000 dinara sa PDV-om po prijavi za nabavku kotlova na pelet.

Druga mera jeste zamena postojećih uređaja za grejanje (na mazut i uglja) efikasnijim uređajima (nabavka kotlova na gas). Ukupna planirana sredstva za ovu meru iznose 1.360.000 dinara.

Udeo sredstava podsticaja iznosi 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV-om po pojedinačnoj prijavi, a maksimalno 85.000 dinara sa PDV-om po prijavi za nabavku kotlova na gas.

Pročitajte još:

Pravo na učešće imaju privredni subjekti koji vrše isporuku uređaja i ispunjavaju sledeće uslove. Prvo, da su upisani u registar APR-a i registrovani kao privredna društva i preduzetnici najmanje šest meseci od dana podnošenja prijave. Drugo, da nas njima nije pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije i treće, da imaju ateste za materijale i proizvode.

Rok za podnošenje prijava je do 23. maja 2024. godine do 15.30 časova.

Više o dokumentaciji koju je potrebno priložiti, kriterijumima za izbor i druge informacije pogledajte ovde.

Energetski portal

Nastavak saradnje sa EBRD u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill Mead)
Foto: Emilija Jovanović

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pružiće podršku Ministarstvu rudarstva i energetike u realizaciji projekata u energetskom sektoru i sprovođenju energetske tranzicije, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović sastala se sa direktorom EBRD za Zapadni Balkan Mateom Kolanđelijem i tom prilikom podsetila na to da je krajem februara ove godine, tokom posete Londonu, sa EBRD potpisan Sporazum o bespovratnim sredstvima za projekat uvođenja obnovljivih izvora energije u sisteme daljinskog grejanja.

Prema njenim rečima, uvođenje obnovljivih izvora energije u sisteme daljinskog grejanja u deset gradova i opština u Srbiji je veoma važan projekat, ukupne vrednosti 40,5 miliona evra, od kojih 10,5 miliona evra čine bespovratna sredstva.

“Korišćenje solarnih kolektora, toplotnih pumpi i geotermalnih izvora je značajno zbog tranzicije ka čistim izvorima energije i smanjenja zagađenja vazduha i očekujemo da ćemo do kraja godine početi sa realizacijom ovih investicija, nakon što zaključimo još dva sporazuma”, predočila je ona.

Pročitajte još:

Ministarka je podsetila na to da EBRD, u saradnji sa resornim ministarstvom, pruža podršku građanima koji žive u stambenim zgradama, priključenim na sisteme daljinskog grejanja, da unaprede energetsku efikasnost i ostvare uštede u potrošnji.

„U prvoj fazi projekta opredelili smo 64,5 miliona evra za pripremu elaborata energetske efikasnosti, kao i 50 odsto vrednosti energetske sanacije stambenih zgrada, ukupne površine oko milion metara kvadratnih u 14 gradova i opština, dok će građani otplatiti svoj deo investicije kroz račune za grejanje, koji se neće bitno razlikovati u odnosu na dosadašnje račune“, rekla je ministarka.

Đedović Handanović je podvukla da se zbog velikog interesovanja očekuje da ćemo do kraja 2027. godine završiti sve radove u ovoj fazi i obezbediti dodatna sredstva za još veći broj zgrada u sledećoj fazi projekta.

Ona je napomenula da je EBRD podržao sprovođenje prvih aukcija za nove kapacitete iz solarnih i vetroelektrana prošle godine, i da će se ove godine organizovati drugi krug aukcija za novih do 400 MW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Na osnovu trogodišnjeg plana aukcija, do 2025. godine obezbedićemo 1.300 MW novih kapaciteta zelene energije iz privatnih investicija, kroz aukcije i dodele tržišnih premija, precizirala je ministarka.

Prema njenim rečima, u ovoj godini ponudićemo kapacitet do 400 MW i nadamo se da ćemo imati više kapaciteta iz solarnih elektrana, s obzirom na to da imamo prirodne uslove da razvijamo ovaj vid energije.

Energetski portal

Da li vodeći svetski proizvođači teških vozila uspevaju da prate klimatske ciljeve?

Foto-ilustracija: Unsplash (jay huang)
Photo-illustration: Pixabay

Kako bi se smanjile emisije ugljen-dioksida koje proizilaze iz teških vozila, Evropska unija je ove godine donela odluku u vezi sa novim merama kako bi se ojačali postavljeni ciljevi za smanjenje ovakvih emisija.

Carbon Tracker sproveo je analizu o tome da li vodeći svetski proizvođači teških vozila uspevaju da odgovore na izazov tranzicije. Istraživanje je pokazalo da ovi proizvođači i dalje ne mogu da isprate tempo prelaska na električna vozila koji je u skladu sa klimatskim ciljevima i predstojećim propisima.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) postavila je scenario nulte emisije do 2050. godine (eng IEA NZE), prema kojem je potrebno da se do 2035. godine na globalnom nivou uvede više od 13 miliona teških vozila sa nultom emisijom. Ipak, kako se navodi, do 2023. godine proizvedeno je manje od 100.000 novih ovakvih vozila. Ono na šta se upozorava, jeste da je do ispunjenja ciljeva ostalo malo više od 10 godina.

U svojoj analizi, Carbon Tracker ocenio je osam proizvođača teških vozila koji pokrivaju 50 odsto globalne proizvodnje i prodaje. U smislu kvaliteta njihovih ciljeva za emisije i prelazak na elektrifikaciju, većina ovih proizvođača postigla je manje od tri poena, od ukupno pet mogućih.

Pročitajte još:

Neke od njih imaju ograničene ponude vozila i nedovoljna ulaganja u pogonske sisteme sa nultom emisijom. Iako ima i onih sa boljim rezultatima, ni jedna od osam kompanija nema kratkoročne ciljeve u vezi sa emisijama. Kako se navodi, nedostatak kratkoročnih ciljeva, smanjuje i verovatnoću za ispunjenje dugoročnih.

Dodatan problem jeste taj što čak i oni koji proizvode električna teška vozila, to rade u veoma ograničenim količinama, a i izbor modela je relativno mali.

,,Loši rezultati vodećih proizvođača teških vozila rizikuju da dovedu šire klimatske ciljeve u opasnost. Uprkos tome što čine samo tri odsto vozila na putu, oni doprinose sa 30 odsto emisija iz drumskog transporta, a očekuje se da će taj procenat da raste kako se elektrifikacija širi na manja vozila’’, navodi se u izveštaju Carbon Tracker.

Energetski portal

Na Guduričkom vrhu u planu izgradnja vidikovca u cilju nadgledanja šuma i zaštite od požara

Foto-ilustracija: Unsplash (Supratik Deshmukh)
Foto Ilustracija: Pixabay

Na Guduričkom vrhu, u cilju razvoja turizma, nadgledanja šuma i zaštite od požara, planira se izgradnja novog atraktivnijeg, savremenijeg i bezbednijeg vidikovca. Potreba za ovakvim projektom ogleda se u tome da Vršačke planine obiluju visokim rastinjem i gustom šumom, zbog čega je onemogućen pogled na ravnicu i panoramu.

Plan izgradnje pokrenuli su Grad Vršac u saradnji sa Ministarstvom turizma i omladine, a za radove je izdvojeno ukupno 6.636.720,00 dinara sa PDV-om.

Tender za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju je sproveden, a obezbeđene su i sve potrebne saglasnosti.

Kako se navodi na sajtu Grada Vršac, vidikovac će biti lociran na katastarskoj parceli 1541 KO Veliko Središte, na Vršačkim planinama i režimu zaštite II stepena, što predstavlja zaštićeno područje od velikog značaja, na nadmorskoj visini od 641 m, na najvišem vrhu Vojvodine, u neposrednoj blizini starog vidikovca. Ukupna površina objekta iznosi 2.268.838 kvadratnih metara, a takođe je u planu i izgradnja tri nova odmorišta na putu do vidikovca, kako bi posetioci mogli da se osveže i odmore.

Cilj je da vidikovac bude u tradicionalnom stilu, u skladu sa potrebama i uslovima ekoturizma. Plan je da se platforma isprojektuje tako da se omogući nesmetan pogled na panoramu ravnice, a iznad će biti postavljen krov od čelične konstrukcije u kombinaciji sa drvenim oblogama.

Pročitajte još:

Od podnožja brda do Guduričkog vrha vodi vijuga staza kroz gustu šumu, koja je omiljena među planinarima i rekreativcima koji žele da ovekoveče osvajanje najvišeg vrha, ali i pogled na Južni Banat.

Kako podsećaju, sa Guduričkog vrha trenutno je mala vidljivost, jer je jaka košava 2019. godine srušila vidikovac koji se tu nalazio i koji iz bezbednosnih razloga nije bio u upotrebi i par godina ranije.

,,Izgradnja novog vidikovca je izuzetno važna za razvoj turizma, jer gosti koji dolaze moći će da uživaju u prelepom pogledu na panoramu Grada, ali i čitavog regiona, jer se pogled prostire 50 kilometara prema Rumuniji, a sa druge strane prema Beogradu, gde se impresivan pogled proteže ka Avali’’, navodi se na sajtu Grada.

Projekat je planiran tako da se uklopi i zadovolji okolinu, da bude od prirodnih, savremenih materijala koji će vidikovcu dati duži rok trajanja, ali i da odoli svim vremenskim nepogodama, zbog jakih udara vetra i kiše.

Energetski portal

Planovi za brze pruge i električne punjače širom Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (marcin-jozwiak)
Foto-ilustracija: Pixabay

Serija infrastrukturnih projekata pokrenuta je s ciljem unapređenja saobraćajne mreže i ekonomskog razvoja. Tokom kongresa Udruženja špeditera Jugoistočne Evrope, najavljeno je ulaganje u postavljanje 320 elektropunjača duž auto-puteva, što odražava težnju ka adaptaciji na moderne zahteve kao što su električna vozila i kamioni na vodonik.

Razvoj pametnih auto-puteva, koji obuhvata transformaciju 1000 kilometara postojećih puteva, omogućava implementaciju naprednih tehnologija. Uz to, radi se na pripremi Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine, što je u skladu sa obavezama prema Evropskoj uniji.

Pročitajte još:

Izgradnja brzih pruga predstavlja još jedan ključni element ovih planova, sa ciljem povezivanja glavnih regionalnih centara i olakšanja međunarodnog transporta.

U narednim godinama očekuje se izgradnja brze pruge od Beograda do Niša dužine od 230 kilometara, kao i produžetak do Skoplja i eventualno Atine, čime bi se stvorila obsežna mreža brzih pruga. Vremenom će biti izgrađena pruga od Budimpešte do Atine dužine 1.520 kilometara, navodi se na Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Takođe, u toku je rekonstrukcija regionalnih pruga koje su važne za unutrašnji transport, a planirano je i završetak značajne dužine novih auto-puteva i brzih saobraćajnica. Ove godine će biti završeno 108 kilometara pruge Novi Sad-Subotica, plus 76 kilometara brze pruge Novi Sad-Beograd, što je na istom pravcu koji će u potpunosti biti povezan sa Budimpeštom kada Mađari završe svoj deo puta. Ovi projekti, koji su deo šireg plana za modernizaciju i adaptaciju infrastrukture, predviđeni su za završetak u narednim godinama.

Energetski portal

EU Standard za solarnu energiju na krovovima može da pokrene dodatnih 200 GW do 2030.

Foto-ilustracija: Pixabay (MariaGodfrida)
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

Evropska unija je u aprilu usvojila revidiranu Direktivu o energetskim performansama zgrada (eng Energy Performance of Buildings Directive – EPBD), koja je sada zvanično i stupila na snagu.

Prema najnovijoj analizi koju je objavio SolarPower Europe, uspešna implementacija EU Standarda za solarnu energiju na krovovima u okviru EPBD-a, potencijalno bi mogla da snabde ekvivalent od 56 miliona evropskih domaćinstava solarnom energijom.

Preciznije, mogla bi da se pokrene instalacija dodatnih 150 do 200 GW kapaciteta solarnih panela na krovovima u Evropskoj uniji između 2026. i 2030. godine.

Ovo sve pretpostavlja da je oko 60 odsto javnih zgrada pogodno i da je obuhvaćeno pomenutim EU Standardom.

Prisećanja radi, ovaj EU Standard primenjivaće se na nove neprofitne i javne objekte od 2027. godine, zatim na postojeće neprofitne objekte koji budu prolazili veće obnavljanje do 2028. godine, kao i na nove stambene objekte od 2030. godine i na sve odgovarajuće postojeće javne objekte do 2031. godine.

Krajem prošle godine, ukupni kapacitet solarnih panela na krovovima u Evropi bio je više od 170 GW, a procene su da će do kraja 2027. godine ovaj broj porasti na 355 GW.

Pročitajte još:

Stupanjem na snagu EPBD, države članice sada imaju dve godine da zakon prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

Prema ranijim podacima, preko 80 odsto zgrada u Evropskoj uniji izgrađeno je pre 2000. godine, od čega je 75 odsto onih sa lošim energetskim performansama. Čak oko 40 odsto energije koje se troši na nivou Evropske unije, koristi se u zgradama, a takođe trećina emisija gasova staklene bašte koji su u vezi sa energijom, dolaze iz zgrada. Kada je reč o energiji koja se koristi u domovima, oko 80 odsto se odnosi na grejanje, hlađenje i toplu vodu.

Revidirana Direktiva o energetskim performansama zgrada povećaće stopu renoviranja, a podržaće i bolji kvalitet vazduha, kao i digitalizaciju energetskih sistema za zgrade.

Kako se navodi, ono što je najznačajnije jeste to da će Direktiva olakšati da se finansije usmere na investicije koje se odnose na energetsku efikasnost zgrada, a doprineće i borbi protiv energetskog siromaštva.

Katarina Vuinac

Nove kineske investicije u srpski energetski sektor – u planu fabrika solarnih panela

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Emilija Jovanović

Predstavnici kineskih kompanija potpisali su dva sporazuma sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović što će omogućiti nove kineske investicije u srpski energetski sektor, ukupne vrednosti približno 2,7 milijardi evra, stoji u saopštenju Vlade.

Đedović Handanović je sa kompanijom „Čajna enerdži internešenel grup” (China Energy International Group) potpisala Okvirni sporazum o projektu izgradnje postrojenja za preradu nafte i naftnih derivata u Smederevu, a sa kompanijom „Hunan rič fotovoltaik sajens end tehnolodži” (Hunan Rich Photovoltaic Science & Technology) Memorandum o razumevanju o ulaganjima u oblasti obnovljivih izvora energije.

Prema rečima ministarke, ovim sporazumima otvara se novo poglavlje u saradnji dveju zemalja u oblasti energetike i obezbeđuju se direktne investicije kineskih kompanija koje imaju veliki značaj za našu energetsku sigurnost i energetsku tranziciju.

Đedović Handanović je navela da prvi dokument predviđa izgradnju postrojenja za preradu nafte i naftnih derivata u Smederevu, a novi pogon proizvodiće derivate nafte u skladu sa najvišim tehnološkim, ekološkim i standardima kvaliteta proizvoda u EU.

Ukupan iznos investicije procenjen je na približno 2,4 milijardi evra, a planirano je direktno zapošljavanje 700 ljudi, i posredno angažovanje približno 2.400 radnika.

Realizacija ovog projekta doprineće smanjenju energetske zavisnosti, ali i povećanju BDP-a Srbije, dodala je ministarka.

Pročitajte još:

Memorandum potpisan sa  kompanijom „Hunan rič fotovoltaik sajens end tehnolodži” predviđa investiciju ove kineske kompanije u fabriku solarnih panela kapaciteta jedan GW u Paraćinu i izgradnju solarne elektrane snage 200 MW.

„Planirano je da tokom tri godine u pogon za proizvodnju solarnih panela bude uloženo 30 miliona evra i zaposleno 180 radnika. Dodatno, ova kompanija uložiće 280 miliona evra u izgradnju solarne elektrane u Srbiji“, rekla je Đedović Handanović.

Ministarka je dodala da je NR Kina u svetskim okvirima lider u ulaganju u obnovljive izvore energije i da je samo u 2023. godini dodala novih 217 GW solarnih elektrana, koliko i ostale zemlje sveta zajedno, i veoma vodi računa o svojoj energetskoj nezavisnosti.

Ambasador NR Kine u Srbiji Li Ming rekao je da su energetika i energetska tranzicija oblasti u kojima su dve zemlje već ostvarile uspešne rezultate i da će u budućnosti još više sarađivati.

„Saradnja u ovim oblastima već je dala uspešne rezultate. Kineske investicije u obnovljive izvore energije omogućiće Srbiji više čiste energije i pomoći u dostizanju ugljenične neutralnosti. Nadam se da će u budućnosti biti još više mogućnosti za zapošljavanje i korišćenje naprednih tehnologija i da će biti više projekata u oblasti obnovljivih izvora energije“, rekao je ambasador.

Energetski portal

Veštačka inteligencija u borbi protiv gladi

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)
Foto-ilustracija: Freepik (
Oleksandr Ryzhkov)

Kako zamišljate svet 2050. godine? Leteći automobili, roboti koji nam pomažu u kućnim poslovima? Život će sigurno biti lep za mali deo svetske populacije uz svu tu sofisticiranu tegnologiju, ali su velike šanse da će milijarde ljudi voditi bitku sa nečim što čovečanstvo muči već vekovima – glađu.

Stručnjaci procenjuju da će 2050. godine planetu naseljavati 9,1 milijardi ljudi, pa će farmeri morati da proizvedu 70 odsto više hrane nego danas. Sa trenutnim klimatskim prilikama ovo deluje gotovo nemoguće jer se intenzitet poplava, suša i drugih vremensih nepogoda iz godine u godinu pojačava.

Klimatske promene su najveća pretnja proizvodnji hrane danas, a borba protiv ovog neprijatelja kojeg smo sami stvorili vodi se na mnogo frontova. Što se poljoprivrede tiče, proizvodnja hrane mora da smanji emisije gasova staklene bašte jer su prehrambeni sistemi trenutno odgovorni za 30 odsto globalnih emisija, dok sa druge strane poljoprivrednici treba da se prilagode teškim i nepredvidljivim vremenskim uslovima kako bi gubitke sveli na minimum.

Srećom, tehnologija je uznapredovala, pa poljoprivrednici danas na raspolaganju imaju veštačku inteligenciju, robotiku i manipulaciju genima koje im pomažu da održe i unaprede proizvodnju.

Himanšu Gupta, jedan od najistaknutijih preduzetnika u oblasti klimastkih promena, osetio je na sopstvenoj koži kako je to kada zafali hrane. Kako piše Svetski ekonomski forum, Guptina baka je često mešala mleko sa vodom kako bi prehranila porodicu od 16 članova.

Ovaj indijsko-američki preduzetnik sada je odlučan u nameri da pomogne farmerima koji se suočavaju sa sve ozbiljnijom klimatskom krizom služeći se veštačkom inteligencijom.

Njegova kompanija ClimateAi omogućava korisnicima uvid u detaljnu i dugoročnu prognozu zahvaljujući mašinskom učenju, odnosno veštačkoj intelienciji. Previđanja su zasnovana na velikom broju podataka koji, između ostalog, uključuju istorijat vremenskih uslova na određenom području, ustaljene vremenske obrasce i klimatske promene kao bitan faktor. Ovakva predviđanja odlikuje visok stepen tačnosti, pa će poljoprivrednici znati da li mogu da očekuju suše, poplave i druge vremenske nepogode i do šest meseci unapred.

Korisnici Guptine platforme ClimateLens mogu u svakom trenutku da se uključe i dobiju ključna upozorenja i podatke koji im omogućavaju da prilagode svoje investicije, blagovremeno deluju kako bi zaštitili svoje uslove, ali i da biraju genetski modifikovana semena koja su otporna na predstojeće vremenske uslove.

Pred veštačke inteligencije, tu su i druga tehnološka pomagala kojima se poljoprivrednici danas sve više služe. Dronovi su jedno od najzastupljenijih inovativnih rešenja  u poljoprivredi, a najčešće se koriste za monitoring i prskanje useva. Tu su i roboti kojih će u poljoprivredi biti sve više, a u pojedinim delovima sveta oni već čupaju korov i obavljaju druge teške poslove.

Izgleda da poljoprivreda današnjice, a pogotovo poljoprivreda budućnosti, ne može bez napredne tehnologije ako želimo da osiguramo maksimalne prinose i sprečimo da nastupi glad. Proizvodnja hrane ogromnih razmera zahteva napredna i pametna rešenja, a mi ih, na sreću, imamo.

Milena Maglovski

Čačak započinje projekat pošumljavanja 8.000 metara kvadratnih

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Benna)

Grad Čačak započinje novi projekat pošumljavanja podržan od Ministarstva zaštite životne sredine.  Ovo je treći projekt u nizu koji je pokrenut ove godine, a njegova ukupna vrednost iznosi tri miliona dinara.

Ministarstvo zaštite životne sredine finansiraće veći deo sredstava, dodeljujući oko 2.300.000 dinara, dok će lokalna samouprava doprineti sa preostalih 700.000 dinara, saopšteno je na sajtu grada Čačka.

Realizacija projekta planirana je za jesen 2024. godine. Projektne aktivnosti uključuju pošumljavanje površine od 8.000 kvadratnih metara, na kojoj će biti zasađeno oko 200 autohtonih vrsta drveća, što će doprineti biodiverzitetu i ekološkoj stabilnosti regiona.

Pročitajte još:

Pomoćnica gradonačelnika Čačka, istakla je da ovaj projekat ne samo da poboljšava kvalitet života građana, već i podiže ekološku svest i promoviše održivi razvoj.

Projekat će operativno voditi javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“, koje ima zadatak da organizuje i nadgleda sve faze sadnje i održavanja novoposađenih površina.

U regionu Čačka i zapadnog dela Srbije autohtone vrste drveća uglavnom su hrast lužnjak, bukva, koja preferira vlažna i plodna tla tipična za više nadmorske visine, potom jasen, lipa (Tilia) i razne vrste javora (Acer), uključujući obični i poljski javor. Tu je i dren, crni bor i druge vrste koje opstaju na ovom području.

Energetski portal

Zrenjanin: Raspisan Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za nabavku bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jannik Wüster)

U Zrenjaninu je raspisan još jedan konkurs – Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava krajnjim korisnicima (građanima) za nabavku bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina.

Konkurs koji je raspisao Simo Salapura, gradonačelnik Zrenjanina, spovodi se sa ciljem povećanja broja biciklista na ulicama grada, a u svrhu poboljšanja kvaliteta vazduha i smanjenja zagađenja životne sredine.

Građani koji ostvare pravo na sufinansiranje mogu nabaviti bicikle isključivo od privrednih subjekata izabranih putem Konkursa za izbor privrednih subjekata sprovođenju nabavke bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta na teritoriji grada Zrenjanina.

Za sufinansiranje nabavke bicikala iz ovog Konkursa opredeljuju se sredstva Odlukom budžetu grada Zrenjanina za 2024. godinu u iznosu do 1,5 miliona dinara. Sredstva za sufinansiranje nabavke bicikala dodeljuju se na osnovu Konkursa za građane u iznosu od 10.000 dinara po jednom biciklu.

Pravo učešća na Konkursu imaju građani koji poseduju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji grada Zrenjanina, u trenutku podnošenja prijave.

Pročitajte još:

Lista direktnih korisnika preko kojih se realizuju mere:

  1. „MOTO DANE“ D.O.O. Zrenjanin, ul. Cara Dušana br. 12.
  2. STKR „TRIM VІKE“ Zrenjanin, ul. Žarka Zrenjanina br. 2a.
  3. STR „POLAR BIKE“ Zrenjanin, ul. Brigadira Ristića br. 2a.
  4. „CAPRIOLO“ D.O.O. Bačka Topola, ul. Edvarda Kardelja 66.

Rok za prijavu krajnjih korisnika na Konkurs je 15 dana od dana raspisivanja Konkursa, odnosno do utroška sredstava, a najkasnije do 1. decembra 2024. godine.

Tekst konkursa i detaljnije informacije dostupne su na sajtu Grada u delu oglasi i konkursi.

Prisećanja radi, prvi konkurs raspisan je 2020. godine i tada izdvajano po 5.000 dinara, a zbog velike zainteresovanosti 2022. godine izdvajano je 10.000 dinara subvencije po svakom biciklu, kao što je to slučaj bio i prošle godine, ali je povećan broj korisnika. Naime, bicikle je uz subvencije Grada prošle godine nabavilo sto građana.

Energetski portal

Postavljena merna stanica u blizini deponije „Duboko“

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Pixabay

Na deponiji „Duboko“ u blizini Užica, postavljena je mobilna automatska merna stanica Agencije za zaštitu životne sredine u Lunovom selu, kako bi se pratili parametri kvaliteta vazduha nakon nedavnog izbijanja požara.

Prema preliminarnim podacima, u prethodnih 24 sata nije došlo do prekoračenja graničnih vrednosti za koncentracije suspendovanih čestica PM10 i PM2.5, sumpor-dioksida (SO2), azot-dioksida (NO2), ugljen-monoksida (CO), benzena, toluena i ksilena.

Pročitajte još:

Ministarka zaštite životne sredine, Irena Vujović, zajedno sa timovima za vanredne situacije, procenila je mere za sanaciju posledica požara, koji je bio težak za lokalizaciju zbog vetra i činjenice da se požar nalazi na dubini od preko 15 metara. Zahvalnost je izražena vatrogasnim ekipama i lokalnim samoupravama koje su priskočile u pomoć.

Vlada Srbije najavljuje intenziviranje radova na modernizaciji deponije „Duboko“, koja ima za cilj da funkcioniše kao regionalni centar za upravljanje otpadom. U 2021. godini, Ministarstvo je uložilo 96 miliona dinara u proširenje kapaciteta, stabilizaciju terena i prevenciju klizišta, a u planu su i novi projekti za smanjenje rizika od budućih požara i zagađenja.

Energetski portal