Home Blog Page 1033

Srbija i Kina sarađuju na unapređenju zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i ministar ekologije i životne sredine NR Kine Li Ganije razgovarali su o jačanju bilateralne saradnje izneđu dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, na bilatralnom sastanku koji je organizovan sinoć na marginama Ministarske konferencije „Zadužbina budućnosti“, pod okriljem Mehanizma saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16+1“, koja se od 19. do 21. septembra  održava u Podgorici, u Crnoj Gori.

U razgovoru koji je protekao u prijateljskoj i otvorenoj atmosferi ministri Trivan i Ganije su konstatovali da su izuzetni odnosi Republike Srbije i NR Kine posledica odličnih i bliskih odnosa lidera dve zemlje.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Trivan je istakao da Srbija sa pažnjom prati aktivnosti NR Kine u oblasti zaštite životne sredine i konstatovao da je napravila ogroman tehnološki napredak u toj oblasti, što je potkrepio činjenicom da je životna sredina u Kini prepoznata kao jedna od pet prioritetnih.

Srbiji je važan transfer kineske tehnologije i znanja, rekao je Trivan ukazujući na značaj investicije kineske kompanije u RTB Bor. Zajedno sa kineskim kolegom podvukao je spremnost kineske kompanije da ispoštuje najviše ekološke standarde u RTB Bor-u.

Zahvalio je na otvorenoj saradnji Kine sa Srbijom u okviru Mehanizma „16+1″i istakao da dobre i prijateljske odnose treba da prate i konkretni projekti.

Kineski ministar Li Ganije posebno je istakao važnost nastavka i jačanja bilateralne saradnje između dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine. On je rekao da Kina gleda na Srbiju kao na iskrenog partnera u okviru Mehanizma „16+1“.

Tokom ovog bilateralnog sastanka ministri su razmenili pozive za međusobnu posetu.

Milisav Pajević

Ivana Vojinović: Vlada Crne Gore radi na sanaciji crnih ekoloških tačaka

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore
Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Danas je dvadeset sedam godina otkako je Crna Gora proglašena ekološkom državom.

Tim povodom je generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, gostujući u Jutarnjem program TVCG, istakla da se već sada može reći da je unapređen dijalog sa susednim državama, kao i da je kreiran normativno pravni okvir u cilju zaštite i unapređenja životne sredine.

Mnogo toga je urađeno, a ciljevi su jasni istakla je Vojinović.

– Izgrađene su dve regionalne deponije u Podgorici i Baru, izgrađena je prateća infrastruktura u oblasti upravljana otpadom. Vlada Crne Gore je vrlo ozbiljno i visoko na listi prioriteta postavila rešavanja pitanja opasnog industrijskog otpada. Vođeni dobrim primerom sanacije jalovišta u Mojkovcu, mi smo se kreditno zadužili kod SB i ta se sredstva se efikasno koriste za sanaciju crnih ekoloških tačaka, kazala je Vojinović.

Među pet crnih ekoloških tačaka, rešava se problem odvoza grita u brodogradilištu u Bijelo, u 2019. Počeće sanacija deponije Maljevac, jalovišta Gradac, a kako kaže Vojinović na pragu smo koncepta rešavanja problema crvenog mulja u okviru KAP-a.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.

U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da je Crna Gora opedeljena da se razvija kao ekološka država i istrajna je u svom ekološkom pravcu.

Ekološki pokret Ozon pozvao je sve građane ekološke države Crne Gore da, koristeći prava garantovana Ustavom, zakonima i potvrđenim međunarodnim ugovorima, sačuvaju tu najbolju razvojnu šansu, ugroženu višedecenisjkim pogrešnim politikama i neefikasnim radom sve tri grane vlasti.

Milisav Pajević

Dogovorena sanacija slapišta prelivne brane na HE „Đerdap 1“

Foto: Elektroprivreda Srbije

 

Foto: Elektroprivreda Srbije

Dogovorom sa rumunskom „Hidroelektrikom“ pronađena su rešenja za višegodišnje izazove i stvoreni uslovi za bolje zajedničko korišćenje sistema đerdapskih hidroelektrana, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije“ posle sastanka sa Bogdanom Nikolaje Badeom, predsednikom borda direktora rumunske kompanije.

EPS i rumunska „Hidroelektrika“ u po dve istovetne hidroelektrane na Dunavu dele potencijal reke za proizvodnju električne energije.

– Napravili smo značajne pomake u rešavanju dosadašnjih problema i trasiranju budućnosti HE „Đerdap 1“ i „Đerdap 2“. Ovo je posebno važan i veliki dan, pošto smo konačno krunisali rešenje problema oko kojih razgovaramo već duže vreme , rekao je Grčić.

Usaglašena su pitanja osnovne saradnje oko podjednakog korišćenja kapaciteta Dunava za proizvodnju električne energije, dogovorena sanacija slapišta prelivne brane na HE „Đerdap 1“ i rešena su pitanja održavanja priobalja.

– Uspeli smo da unapredimo saradnju i na nivou dispečera i pripreme za obnovu od leda i pripreme prevodnica. Taj deo problema više ne postoji.  Dogovoreno je da se ubrzo potpiše dogovor o sanaciji slapišta, što je veoma važno za funkcionisanje HE. Rumuni su malo veći optimisti i misle da će biti spremni da u toku 2019. raspišu tender za izvođenje radova. Mi smo malo oprezniji, nadamo se da ćemo biti spremni. Obnova slapišta je obiman i komplikovan projekat koji mora da se radi na obe strane, istakao je Milorad Grčić.

Za pitanje održavanja priobalja i nivoa kote Nere na ušću u Dunav, koje već 20 godina predstavlja kamen spoticanja, postignut je krovni dogovor.

– Održavanje nivoa kote važno je da bi se obezbedila dovoljna količina vode za rad agregata i da se obezbedi zaštita od plavljenja. Veoma sam ponosan na današnji dogovor koji je u interesu politike Srbije koju zastupa predsednik Aleksandar Vučić. Ključni dogovor je postignut posle godinu dana analiza, razgovora, rekao je Grčić.

Badea je rekao da mu je drago što je sa Grčićem uspeo da reši mnoge stvari po pitanju Đerdapa.

– Na prethodnim sastancima utvrdili smo mere da bi rešili probleme iz prošlosti i šta treba da uradimo u budućnosti da bi poboljšali eksploataciju. Ponovo smo danas izvršili procenu stanja i dinamiku radova i jako mi je drago da konstatujem da su obe strane na dobrom putu i da su načinile značajne korake, rekao je Badea.

U HE „Đerdap 1“, Grčić i Badea su obišli radove na petoj fazi revitalizacije agregata koja je počela u septembru.

Milisav Pajević

Da li su vegetarijanci pametniji i saosećajniji u odnosu na mesojede? (istraživanje)

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Ukoliko živite na selu ili imate rođake van grada, visoke su šanse da ste nekada prisustvovali svinjokolju. I dok je nekima to rutina i prizor klanja posmatraju potpuno hladnokrvno, drugima se i na samu pomisao o tome prevrće želudac. Većina ove druge grupe netolerantne na patnju svinja u nekom trenutku života odlučila je da prestane da jede meso i okrenula se vegetarijanstvu ili veganstvu. Pojedini ljudi ostaju potpuno ravnodušni na nanošenje bola životinjama. Da li ih to čini lošim osobama ili su jednostavno manje saosećajni?

Na proleće 2012. godine, tim naučnika predvođenih Italijanom Masimom Filipijem sproveo je istraživanje o nivou saosećanja kod dvadesetoro ljudi koji konzumiraju meso, devetnaest vegetarijanaca i dvadeset i jednog vegana.

Foto-ilustracija: Pixabay

Koristeći magnetnu rezonancu, istraživači su analizirali reakcije koje je svaka od grupa imala na video snimke otvaranje usta i oponašanje govora od strane čoveka, majmuna i svinje. Grubo rečeno, ekipa okupljena oko Filipija pokušala je da sazna da li mozgovi mesojeda, vegetarijanaca i vegani pokušavaju da odgonetnu šta govore majmun i svinja.

Marija Roka, članica istraživačkog tima, objasnila je da obrada i razumevanje akcija koje drugi pojedinci oblikuju usnama doprinosi otkrivanju tuđih emotivnih stanja i namera. Filipi je u prošlosti analizirao i moždane odgovore koje mesojedi, vegetarijanci i vegani imaju na mučenje životinja.

Iako nas mediji često bombarduju pompenznim naslovima da su “biljojedi” srećniji i imaju viši koeficijent inteligencije, zapravo je malo toga o povezanosti načina ishrane i ličnosti osobe – zaista tačno i mnoge od ovih teorija bivaju oborene.

Istina je da nekonzumacija mesa proizvodi pozitivan uticaj na našu životnu sredinu i vaše zdravlje, ali da li istovremeno podiže nivo endorfina (hormon sreće) ne može sa sigurnošću da se tvrdi – baš kao ni da li su vegetarijanci i vegani heruvimi, a mesojedi luciferi.

Pozić,

Jelena Kozbašić

Hoće li Srbija ukinuti sezonsko pomeranje kazaljki?!

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

Više od 80 odsto građana Evropske unije je protiv letnjeg i zimskog računanja vremena – pokazuju podaci elektronskog istraživanja.

Zato je odluka Evrope da sledeća godina bude poslednja u kojoj se pomeraju kazaljke na satu, a sve zemlje će morati do aprila 2019. godine da izaberu – letnje ili zimsko.

I Srbija će ukinuti sezonsko pomeranje kazaljki, ali ostaje dilema – da li izabrati zimsko ili letnje vreme?

Časovnike ćemo, sasvim sigurno, pomeriti jedan sat unazad u nedelju 28. oktobra. Šta će se posle toga desiti još ne znamo.Većina građana rado prihvata ukidanje sezonskog pomeranja kazaljki, ali ima i onih koji ništa ne bi dirali.

Oni koji su protiv pomeranja kazaljki kažu da im to remeti životni ritam. Pritom, draže im je zimsko vreme jer je, kažu, “pravo”.

Stručnjaci, sa druge strane, tvrde da je pravo vreme za nas tzv. ukazno ili letnje računanje vremena.

Tada bi bilo više sunca i dan bi bio duži. Ipak, kažu, da je najbitnije da odluka bude u skladu sa Evropom.

Neke studije su pokazale da pomeranje sata loše utiče na ljudsko zdravlje. Određeni broj dece u vreme promene ima slabiji učinak u školi, a zaposleni su manje produktivni.

U nekim državama tada je zabeležen i veći broj saobraćajnih nezgoda.

U Ministarstvu privrede Srbije ističu da se zakoni u našoj zemlji usklađuje sa regulativom u EU. Srbija će, kažu, pratiti svaku promenu.

Letnje računanje vremena osmislio je pre 110 godina građevinac Vilijam Vilet, koji je primetio da Britanci leti spavaju i kada odavno svane, a noću poslove završavaju uz sveću.

Njegov predlog usvojila je Nemačka 1916. godine, a u Srbiji se kazaljke dva puta godišnje pomeraju od 1983. godine.

Izvor: RTS/ Nikolina Rakić

Milisav Pajević

Sanacija leve obale Dunava kod Vajske

Foto: Vode vojvodine

 

Foto: Vode vojvodine

Sanacija leve obale reke Dunav u zoni crpne stanice „Labudnjača“, kod Vajske, započeta pre dva meseca, nastavljena je ove nedelje.

Tokom jula u okviru pripremnih radova raskrčeno je rastinje i obavljeno nulto snimanje terena.

Loša hidrološka situacija, nizak vodostaj Dunava, obustavili su radove na postavljanju obaloutvrde koja će obalu zaštititi od sve izraženije erozije.

Početkom ove nedelje hidrološka situacija je ipak povoljnija pa su aktivnosti na ovoj investiciji nastavljene.

Foto: Vode Vojvodine

Omogućen je transport kamena brodom i njegova ugradnja. Radovi koji se izvode sprečiće približavanje reke nasipu i ostalim vodnim objektima, u ovom slučaju – izlivnoj građevini CS „Labudnjača“, a sve u cilju zaštite branjenog područja od visokih voda Dunava.

Ukupna vrednost radova je 159 miliona dinara, a finansiraju se iz Pokrajinskog fonda za vode APV.

Izvođač radova je VD „Dunav“ A.D. Bačka Palanka kao nosilac u ime grupe ponuđača, a dinamika radova i okončanje kompletnog posla u velikoj meri će zavisiti od vodostaja Dunava.

Milisav Pajević

Kako pravilno baciti ulje nakon korišćenja?

Foto-ilustracija: Pixabay

Možda znate, ali uvek je dobro preneti takvu poruku. U većini slučajava, čak i kada ne pržimo mnogo, iskorišteno ulje većinom bacamo u kuhinjsku sudoperu.

Foto-ilustracija: Pixabay

To je najveća greška koju možemo da učinimo. A zašto to činimo? Odgovor na ovo pitanje je jednostavan: “Nema nikoga ko bi nam objasnio pravilan način da to učinimo.”

Najbolje što možemo učiniti sa upotrebljenim uljem jeste da ga iscedimo u plastičnu bocu, čvrsto je zatvorimo i bacimo u smeće.

Zašto ovo naglašavamo? Zato što jedan litar ulja zagadi skoro jedan milion litara čiste vode. Pomenuta količina vode je količina koju normalan čovek upotrebi u punih 14 godina.

Izvor: Gledaj pozitivno

Topola dobila Vizitorski centar

Foto: https://en.wikipedia.org
Foto: Wikipedia/XJeanLuc

U Topoli je otvoren objekat Vizitorskog centra, površine 430 kvadratnih metara, a ima konferencijsku salu, izložbeni prostor, suvenirnicu, tri kancelarije za Turističku organizaciju “Oplenac”, pet apartmana i 11 ležajeva.

Vizitorski centar će biti multifunkcionalni objekat koji će predstavljati prvo mesto susreta turista i ljubitelja prirode sa Topolom.

Objekat građen tri godine, vredan je oko 30 miliona dinara, od čega je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija dalo 18, a Opština Topola osam miliona dinara.

Očekuje se da će moderno izgrađen i opremljen Vizitorski centar u narednom periodu prerasti u novi turistički centar sa svim sadržajima koje savremeni turista i ljubitelj prirode traži.

U samoj blizini budućeg Vizitorskog centra nalazi se i Karađorđeva česma koja je obnovljena poslednji put 1936. godine, a sada se planira i njeno uređenje.

Milisav Pajević

Održana radionica ,,Mali, a eko i bezbedan”

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

 

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

U OŠ “Moše Pijade” u Ivanovu održana je radionica na temu ,,Mali, a eko i bezbedan” za učenike od petog do osmog razreda.

Đaci su saznali više o ekologiji, zaštiti životne sredine (i kako oni mogu pomoći u tome) i bezbednosti u saobraćaju.

Učenici su pisali i radove na temu ,,Život bez automobila” za koje će dobiti nagrade, a takođe su bili žiri za likovne radove učenika od prvog do četvrtog razreda na istu temu.

Voditelji radionice bili su Dragana Ristić i Dejan Radivojev iz Udruženja “Srbija, moj dom”.

Radionice su održane u okviru programa obeležavanja Evropske nedelje mobilnosti u Pančevu.

Projekat je podržan na konkursu Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva.

Milisav Pajević

Održivost javnog duga na Zapadnom Balkanu postaje upitna

Photo: Balkan Monitoring Public Finance
Foto: Balkan Monitoring Public Finance

Devetnaestog septembra, od 10 do 14 časova, hotel Podgorica u prestonici Crne Gore bilo je mesto održavanja rasprave na temu Javni dug u jugoistočnoj Evropi: Zašto treba da se omogući učešće javnosti?.

Na događaju su bili predstavljeni rezultati regionalne studije javnog duga u oblasti Zapadnog Balkana koja je bila sprovedena u okviru projekta Organizacije civilnog društva kao partneri u nadzoru javnih finansija.

Prosečan dug je u analiziranim zemljama porastao sa 25 odsto bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini na 51 odsto u 2016. Neodržive javne finansije i rastući javni dug predstavljaju pretnje nekim od ovih država. Pažljivo praćenje duga i blagovremena reakcija na neodržive razvojne prakse su od ključne važnosti za makroekonomsku stabilnost.

Volonteri uređuju zelene površine u blizini Kulturne stanice “Svilara” u Novom Sadu

Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

 

Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

Peti po redu, međunarodni volonterski kamp „Dobar za život“ koji organizuje udruženje „Inženjeri zaštite životne sredine“ realizovaće se u Novom Sadu, u periodu od 17. do 29. septembra.

Učesnici i učesnice kampa su 13 volontera i volonterki  uzrasta od 18 do 30 godina koji će raditi na uređenju zelene površine u neposrednoj blizini buduće Kulturne stanice “Svilara”.

Mladi iz Francuske, Turske, Japana, Nemačke, Slovačke, Bugarske, Španije i Srbije, tokom desetodnevnog boravka u Novom Sadu radiće na uređivanju parka na Podbari, gde je planirano da se postave staze, ugrade klupe, okreče zidovi objekata koji se u njemu nalaze i uredi postojeće dečije igralište.

Aktivnosti u parku sprovode se uz pomoć i u saradnji sa Gradskom upravom za građevinsko zemljište i investicije i Javnim komunalnim preduzećem “Lisje”.

Foto: Inženjeri zaštite životne sredine

Kroz druženje i zajedničke aktivnosti, učesnici i učesnice kampa imaće priliku da predstave svoju, ali takođe, i da se upoznaju se  kulturom drugih zemalja, saznaju nešto više o Gradu Novom Sadu, dvema titualama čiji je on nosilac: Evropska prestonica kulture 2021. i Evropska prestonica mladih 2019., kao i pozitivnim promenama koje one donose.

Ovo je 29. sezona međunarodnih volonterskih kampova u Srbiji, koja se organizuju u saradnji sa Mladim istraživačima Srbije, a međunarodni volonterski kamp “Dobar za život” sufinansiran je od strane Fondacije “Novi Sad 2021- Evropska prestonica kulture”.

Milisav Pajević

KOD u Podgorici posadio prvih 10 stabala od planiranih 100.000

Foto: KOD

 

Foto: KOD

Članovi Organizacije KOD (Krenimo Od Drveća) zajedno su sa građanima juče posadili prvih 10 stabala iz inicijative 100.000 stabala. Stabla su posađena ispreda ulaza broj 9 u Ulici Vojvode Stanka Radonjića u Podgorici.

Organizacija KOD je 4. septembra pokrenula inicijativu da se u Podgorici u naredne dve godine posadi 100.000 stabala.

Ona bi zauzimala površinu od oko pet kvadratnih kilometara koliko iznosi, recimo, nepošumljeni deo Veljeg brda ili park šume Dajbabska gora i Malo brdo.

Prve višegodišnje sadnice će biti plaćene uz pomoć donacija članova Organizacije KOD, građanki i građana.

Otvoren je žiro-račun 520-39659-20 (Organizacija KOD – svrha plaćanja ZA 100.000 STABALA) na koji se slivaju sredstva svih zainteresovanih za pomoć u ovoj akciji.

Foto: KOD

– Svakog ponedeljka će građani biti obaveštavani o statusu akcije, te stanju na računu i uplatama – za prvi korak nam je potrebno 1.000 evra. Novac će se trošiti isključivo za potrebe procesa sadnje stabala – niti jedan cent mimo ove svrhe neće biti utrošen. Nema honorara, nema naknada, svi smo volonteri i sve radimo za dobro zajednice.

Svi građani će imati uvid u kompletnu dokumentaciju o prikupljanju i trošenju novca – potrebno je samo da se to zatraži mejlom preko adrese info@kod.org.me, kazali su iz Organizacije KOD.

Milisav Pajević

 

U Somboru se uspostavljanja mreža atarskih puteva

Foto: Grad Sombor

 

Foto: Grad Sombor

U sklopu akcije uspostavljanja mreže atarskih puteva, prošlog petka je izvršeno omeđavanje atarskog puta br. 3570 i 3588 u K.O. Bački Breg.

Omeđavanju, koje je vršila ovlašćena geodetska kuća, prisustvovali su zaposleni Odeljenja za poljoprivredu i zaštitu životne sredine uz poljočuvarsku službu grada Sombora.

Zbog učestalih uzurpacija atarskih puteva koji su u javnoj svojini grada Sombora, lokalna samouprava je u skladu sa Odlukom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete, odlučila da stane na put ovoj pojavi i izdala je naloge za omeđavanje uzurpiranih – odoranih atarskih puteva.

Sa ovim aktivnostima se krenulo u novembru mesecu 2017. godine i nakon do sada završenih omeđavanja puteva u Aleksa Šantiću, Riđici, Rastini, Gakovu, Kolutu, Bezdanu, Svetozar Miletiću i Bačkom Bregu, nastaviće se i u svim preostalim katastarskim opštinama sa teritorije Grada Sombora.

Odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine upozorava da će svim licima za koje bude utvrđeno da su odoravala atarski put biti izdati prekršajni nalozi.

Milisav Pajević

Kuće od slame pravi hit u Vojvodini

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Ove godine u Vojvodini se grade kuće od slame – jedna u Žablju i jedna u Senti. Pre toga su se za ovakav vid komfora opredeljivali vlasnici u Irigu, Šapcu, Bačkom Petrovcu, Belom Blatu.

Stanko Kukolj iz Žablja dugo je istraživao načine gradnje, posao na svom placu je počeo pre četiri meseca i nada se da će se do zime useliti.

Ovakvi građevinski radovi su, kaže jeftiniji za trideset odsto od klasičnih.

– Kuća je energetski efikasnija za trećinu od kuća napravljenih od cigle ili blokova. Ipak ću prave uštede osetiti na duži period, posebno kada je reč o grejanju, jer je slama odličan izolator. Kuća od slame je zimi toplija, a leti hladnija pa joj, na primer, ne treba klima-uređaj i to je jedna od ušteda, kaže Stanko Kukolj iz Žablja.

Slama za gradnju mora da bude suva i najbolje je da se pripremi jednu sezonu pre početka radova.

Postoji više načina slaganja slame, a Kukolj je izabrao da popunjava praznine između “kostura” koji je sastavljen od jakih greda.

Objekat se nalazi na betonskom temelju, a unapred mora da se pripreme vodovodna i kanalizaciona mreža, kao i plan za strujne kablove.
– Zidovi se premazuju blatom i plevom, a potom se kreči. Najveći problem za ovakve kuće su glodari i insekti, ali i to se rešava postavljanjem specijalne mreže koja sprečava štetočine da buše blato i slamu. Insekti se “odbijaju” redovnim krečenjem, objašnjava Kukolj.

Oni koji se odluče na ovakav vid gradnje ne treba da strahuju od većeg rizika od požara, jer je zemlja koja se nanosi na zidove ujedno i najbolja zaštita.

Kukolj gradi kuću od 120 kvadratnih metara i za to mu je bilo potrebno 350 bala slame. Poznavaoci ove vrste građevinarstva kažu da u klimi kakva vlada u Srbiji i uz redovno održavanje ovakvi objekti imaju neograničen rok trajanja.

Izvor: RTS/Mile Novaković

Milisav Pajević

Uklonjena divlja deponija na potezu “Japanska” u Trnavi kod Topole

Foto: Opština Topola

 

Foto: Opština Topola

Na potezu “Japanska” u Trnavi, neposredno uz glavni put koji vodi ka Kragujevcu, danas je očišćena divlja deponija.

Deponiju je stvorila ljudska ruka i predstavlja očigledan plod nebrige i javašluka.

Nije ovom prilikom samo reč o ružnoj slici koju prljavština i đubre ostavljaju za sobom, a ruži se na taj način opšta slika lepog krajolika i prelepe nam Šumadije.

Upitaju li se namernici koji to čine da li svojim đubretom utiču i na zdravlje ljudi, svojih komšija, svojih najbližih.

– Molim sugrađane koji žive na ovom potezu da ne dozvole da ovde ponovo nastane “ruglo”. Imamo dovoljan broj kontejnera i mesta gde se može odložiti smeće i nema potrebe da se ovakva deponija pravi. Ako se već pozivamo na 21. vek u kome živimo i civilizacijski razvoj koji ga prati, zašto se u duhu i skladu sa tim i ne ponašamo, pita se Dragan Jovanović, predsednik Skupštine opštine Topola.

Sledeća divlja deponija koja će se čistiti je na potezu Natalinci-Šume.

Opština Topola poziva građane da ukoliko znaju za neku divlju deponiju na teritoriji opštine o tome obaveste nadležne kako bi se i one uklonile.

Milisav Pajević

Usvojena informacija o cenama naftnih derivata u Federaciji BiH

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Federalna vlada BiH usvojila je informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27. avgusta do 11. septembra ove godine primilo oko 570 obrazaca za promenu maloprodajne cene goriva od ukupno 683 benzinske pumpe u Federaciji BiH, a promena se odnosila na povećanje cena za 0,05 KM/Iitru za dizel goriva i BMB 95.

Treći redovni sastanak sa distributerima naftnih derivata održan je 4. septembra i na njemu su sagledana aktuelna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Učesnici sastanka prvenstveno su se referisali na rast cene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28. avgusta na svetskom tržištu koštao 76,21 dolara po kursu od 1,6813 KM, da bi 11. septembra dostigao cenu od 77,37 dolara uz kurs od 1,6903 KM.

Prezentovani su i podaci da je u januaru ove godine cena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim pumpama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cena sirove nafte 6. seprembra bila 77,18 dolara, cena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27. avgusta rast cene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH sedmično dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za oko 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prevoza do benzinskih pumpi, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cena na dan 6. jun ove godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od poslednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bosanskohercegovačke granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27. avgusta, maloprodajne cene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM  do 2,36 KM po litru, dok je prosečna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u augustu ove godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, po nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim pumpama, s naglaskom na provere da li se istaknuta cena podudara sa onom na pumpnom aparatu i na fiskalnom računu, kao i da li benzinske pumpe ispravno navode maloprodajne cene na i marže na obrascima.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                       Milisav Pajević