Home Blog Page 1006

U Srbobranu počelo besplatno savetovanje u oblasti energetske efikasnosti

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Od juče je u opštini Srbobran počelo da funkcioniše organizovano besplatno savetovanje u oblasti energetske efikasnosti.

Savete na temu energetske efikasnosti zgrada, kuća ili stanova pružaju stručnjaci Mreže dobre energije, diplomirani inženjeri Nikola Vujović i Željko Zečević, svakoga utorka od 10.00 časova.

– Ako gradite ili rekonstruišete, menjate način grejanja ili se spremate na zamenu uređaja za grejanje, možda vam možemo pomoći da se zdravije i jeftinije ogrejete i osvetlite životni prostor. Dragi građani opštine Srbobran, lokalna samouprava je dužna po zakonu da najmanje jednom nedeljno obezbedi savetodavnu pomoć za unapređenje energetske efikasnosti zgrada u privatnom vlasništvu.

Mreža dobre energije će se truditi da pomogne lokalnoj samoupravi Srbobran u ispunjavanju zakonskih obaveza, a pre svega želi da pomogne vlasnicima zgrada da smanje svoje troškove za energiju, povećaju komfor stanovanja i smanje zdravstvene rizike. Cilj je smanjiti troškove za energiju i smanjiti zagađenja usled potrošnje i proizvodnje energije. Usluge sekretarijata su besplatne i dostupne svim građanima, rekao je diplomirani inženjer Nikola Vujović.

Milisav Pajević

Značaj primene ekološkog prava za dostizanje evropskih standarda u životnoj sredini

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić u razgovoru sa studentima završnih godina Pravnog fakulteta govorio je o napretku u pripremama za otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene, transponovanju pravnih propisa Evropske unije u domaćoj legislativi i ukazao na značaj primene ekološkog prava za puno dostizanje evropskih standarda u oblasti zaštite životne sredine.

Takođe, na skupu bilo je reči o problemima primene ekološkog prava u praksi i ekološkom kriminalu.

Skup je nedavno održan u okviru Pravne klinike za ekološko pravo (IV generacija), a podržala ga je Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju – OEBS. Pravnu kliniku vodi prof. dr Mirjana Drenovak Ivanović, ujedno i pregovarač za Poglavlje 27.

Milisav Pajević

„Zelenilo – Beograd” uređuje javne zelene površine

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” zasadiće u ovom periodu godine preko 350.000 komada cvetnog rasada na javnim zelenim površinama u cvetnjacima i cvetnim lejama na teritoriji 10 gradskih opština, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Gradske cvetne partere ulepšaće na proleće preko 90.000 lukovica koje se takođe sade u ovom periodu.

Najviše sadnica cveća se posadi na teritoriji opština Vračar, Stari grad i Savski venac.

„Zelenilo – Beograd” raspolaže sa 12 hektara površine za proizvodnju biljnog materijala na otvorenom i 7.000 kvadratnih metara pod staklenicima, gde proizvodnja sadnog materijala traje neprestano tokom cele godine.

Milisav Pajević

Zaboravite na brzu hranu- zagađenje vazduha može biti uzrok gojaznosti kod dece

Foto: pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Novo istraživanje je pokazalo da bi azot-dioksid mogao da bude uzrok i drugih zdravstvenih problema osim onih koji utiču na pluća.

Izlaganje dece u ranom detinjstvu, azot-dioksidu koji je jedan od izduvnih gasova motornih vozila, moglo bi da poveća rizik od gojaznosti.
Novo istraživanje koje je sproveo tim naučnika sa Univerziteta Južne Kalifornije objavljeno je u magazinu Environmental Health journal, sprovelo je analize na 2 318 dece kako bi ispitalo da li postoji povezanost zdravstvenih problema i zagađenja vazduha.

Naučnici su otkrili da su deca koja žive bliže prometnim putevima u prvoj godini svog života skoro za kilogram teža do svoje 10 godine od one dece čija je izloženost zagađenom vazduhu bila niska.

Istraživanja i dalje nisu uspela da im pomognu da dokuče na koji tačno način ove štetne čestice utiču na težinu ali pretpostavlja se da određeni upalni procesi na mozgu dovode do jedenja iz anksioznosti i promena u metabolisanju masti.

Još jedna studija koja je nedavno objavljena otkrila je da je provođenje vikenda u nekim od Evropskih gradova štetno po naše zdravlje kao i pušenje 4 cigareta dnevno.

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Bionički robot i inspirativni predavači na konferenciji Industrija 4.0 u Naučno-tehnološkom parku

Foto: NTP

Međunarodna konferencija ‚‚Reinventing the world-the power of Industry 4.0′‘ koja je održana u Naučno-tehnološkom parku uz podršku Vlade Švajcarske konfederacije, organizovana je kako bi se stavio poseban fokus na povećanje izvoza visoko-tehnoloških proizvoda i usluga.

Foto: NTP

Gordana Danilović-Grković, v.d. direktora NTP Beograd, poželela je prilikom otvaranja konferencije dobrodošlicu učesnicima, podsetivši da u NTP Beograd, tri godine nakon osnivanja, radi 65  kompanija i više od 600 inženjera.

‚Naš cilj je ubrzani tehnološki razvoj, kroz razvoj i komercijalizaciju novih proizvoda i usluga, ohrabrivanjem mladih da pokrenu sopstveni biznis, rast izvoza i zapošljavanje. Okupili smo se ovde da razgovaramo o Industriji 4.0 i velikim promenama koje su neminovno pred nama. Zahvalna sam švajcarskoj vladi, Sekretarijatu za ekonomske odnose (SECO) za podršku koju su pružili uspostavljanju i razvoju NTP Beograd i ovoj konferenciji, kao i međunarodnim ekspertima na dolasku i volji da sa nama podele svoja znanja.”

Ambasador Švajcarske u Srbiji Filip Ge naglasio da je inovativno okruženje Naučno-tehnološkog parka Beograd predstavlja pravu lokaciju za organizaciju konferencije, koja će pružiti odličnu osnovu za dalji razvoj i promociju Industrije 4.0 i inovacija u Srbiji.

‚Inovacije su uvek bile jedan od ključnih faktora uspeha. Švajcarska nastoji da promoviše Industriju 4.0 i inovacije unutar privatnog sektora u Srbiji. Industrija 4.0 je aktuelni trend, koji odlikuju spajanje tehnologija, odnosno brisanje granica između fizičkih, digitalnih i bioloških sfera. Tokom dva dana konferencije u prilici smo da naučimo više o dolazećim tehnološkim trendovima i kako da ih implementiramo u poslovanje i svakodnevni život. Švajcarska ostaje partner Srbije u daljem razvoju inovativnosti, a tražimo takođe i mogućnost da model razvoja Tehnološkog parka u Beogradu proširimo na druge regione u Srbiji.”

Foto: NTP

Posebnu pažnju  učesnika privuklo je predavanje “oca” softverskog inženjerstva, švedskog naučnika i preduzetnika  Ivara Jakobsona, koje je održano odmah nakon svečanog otvaranja. Kroz prezentaciju pod nazivom ‚‚50 godina softverskog inženjerstva, a šta je sledeće?”, sa učesnicima je podelio kako se više od 20 miliona softverskih developera širom planete suočava sa promenom načina i metodama razvoja softvera, pri tom je izneo svoju viziju budućnosti softverskog inženjerstva u kojoj će veliku ulogu imati veštačka inteligencija.

O svojoj viziji sveta tehnologije budućnosti, izazovima i šansama, govorili su i Hari Čeung, dobitnik priznanja Top 10 Budiness Entrepreneurs in China, zatim Martina Ferakane, osnivač i predsednica BVL-a kao i jedna od 30 inovatora na Forbsovoj listi, kao i Ketrin Foster, osnivač organizacije BLOC (Blockchain Labs for Open Collaboration) i mnogi drugi.

Tokom dva dana konferencije, u holu NTP-a, posetioci su imali priliku da vide i FESTO Bionic product- bionički robot baziran na ljudskoj ruci koji kao svoj biološki uzorak, rešava zadatke pomoću fleksibilnih i osetljivih pokreta, zbog čega može raditi direktno i sigurno sa ljudima.

Večernja škola i solarni rančevi u borbi za opismenjavanje malenih Pakistanaca

Foto: Rohayl Varind/Slum School

Globalizacija je unela pozitivne promene u svet obrazovanja ali nažalost velike nejednakosti su i dalje prisutne. U Pakistanu, gde zbog lošeg ekonomskog stanja, ekspanzije stanovništva i nedostatka škola stopa pismenosti opada, prema izveštaju UNESCO-a iz 2017. godine tri miliona devojčica nema čak ni osnovno obrazovanje.

Foto: Rohayl Varind/Slum School

Međutim, glavnu prepreku za obrazovanje dece predstavlja  činjenica da su deca zaposlena tokom čitavog dana. Zbog svih ovih poteškoća, pedagog i socijalni aktivista u Pakistanu Rohajl Varind osnovao je školu koja otvara svoja vrata u večernjim časovima. Škola nije samo ‘’večernja’’ već i solarna, prema ideji njenog tvorca koji je dao naziv ovom jedinstvenom projektu ‘’Pakistan za prvu solarnu školu’’. Varind je želeo da pomogne deci koja tokom dana rade pa im za edukaciju, nažalost, ostaje samo noć.

Nastava pod otvorenim nebom počinje u sedam posle podne i za mnogobrojnu siromašnu decu, a naročito devojčice, koje su lišene osnovnog prava na obrazovanje, časovi u večernjim terminima pružaju mogućnosti da prošire svoje vidike.

U ovoj školi oni ne uče samo stručne predmete, već učestvuju i u organizovanim porodičnim i sportskim danima, uživaju kad dođe na red dan sladoleda, časovi umetnosti i mnoge druge aktivnosti kojih bi inače bili lišeni da nije bilo Varindovog „prosvetiteljskog“ poduhvata. Donatori obezbeđuju obroke za đake, a Varind je uspeo da dobije i finansijsku pomoć za postavljanje solarnih panela.

Photo: Rohayl Varind/Slum School

Solarna energija služi za napajanje svetala, ventilatora i IT opreme.  A budući da nema đaka bez ranca, Rohajl je osmislio i solarno napajanje rančeva, koji  danju prikupljaju sunčevu energiju, a noću obasjavaju prostorije u kojima đaci uče. Obični rančevi postali su zanimljivi i korisni za čitavu porodicu, a takođe i veoma važni jer predstavljaju izvor svetlosti  u opasnim ruralnim područjima. Svaka torba poseduje malu solarnu ploču sa ugrađenim USB-om i dve sijalice.

Preko solarnog panela, energija se akumulira i dalje prenosi za napajanje računara i reflektora za osvetljavanje prostora tokom trajanja časova.

Zahvaljujući ovoj večernjoj solarnoj školi, Rohajl je imenovan za  ambasadora Svetskog samita i  prvi  je Pakistanac koji je osvojio nagradu za mlade.

Privukao je i pažnju  brojnih svetskih medija i organizacija, a zaposleni koji volontiraju u ovoj školi nadaju se da će njihov projekat ohrabriti i stanovnike Pakistana ne samo da učestvuju u ovom humanom gestu već i da projekat solarne škole primene širom zemlje.

Sofija Nikolić

Izveštaj “Upravljanje otpadom u Republici Srbiji u periodu 2011 – 2017. godine”

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila Izveštaj “Upravljanje otpadom u Republici Srbiji u periodu 2011 – 2017. godina”.

Ovim izveštajem su obuhvaćeni osnovni pokazatelji upravljanja otpadom u Republici Srbiji za navedeni period.

Izveštaj je urađen na osnovu podataka dostavljenih u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja od strane obveznika izveštavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o upravljanju otpadom.

Izveštaj se može preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Rekonstruisane fasade u Beogradu dobiće dekorativno osvetljenje štedljivom LED rasvetom

Foto-ilustracija: Pixabay

 

Foto-ilustracija: Pixabay

Rekonstrukcija fasada u kulturno-istorijskim celinama u Beogradu ulazi u četvrtu fazu, izjavio je gradski urbanista Milutin Folić.

On je istakao da su svetlost dana ugledala potpuno rekonstruisana zdanja u Dobračinoj ulici, na uglu Pop Lukine i Maršala Birjuzove, Dečanskoj i Despota Stefana, a u završnim radovima su fasade na uglu Gračaničke i Vuka Karadžića, Džordža Vašingtona i Despota Stefana, Vasinoj.

– Planirano je da se do kraja novembra krene sa rekonstrukcijom fasada u starom jezgru Zemuna, i to 30 fasada u Glavnoj, 15 u Gospodskoj, devet na Magistratskom trgu i pet na Avijatičarskom trgu. Istovremeno, u istorijskom jezgru Beograda biće nastavljen projekat rekonstrukcije fasada u ulicama Kralja Petra, Gračaničkoj i Zmaja od Noćaja, a za 2019. godinu planirana je Brankova ulica, rekao je Folić.

Prema njegovim rečima, potvrda da Grad Beograd brine o svom nasleđu je i činjenica da je u prethodnom periodu rekonstruisano gotovo 200 fasada i to po celinama – Kosančićev venac, Karađorđeva, Kralja Milana, Fruškogorska, Zadarska, ali i pojedinačni objekti od značaja za grad. Sve fasade dobiće i dekorativno osvetljenje štedljivom LED rasvetom.

Milisav Pajević

Traži se: Japansko ostrvo, poslednji put zabeleženo 1987, površina nepoznata

Foto-ilustracija: Unsplash

U 2015. godini, japanska vlada je unutar svojih granica prebrojala 158 nenaseljenih ostrva. U 2018. godini, barem jedno nedostaje.

Kada dan loše krene, nestaju nam ključevi, telefoni ili novčanici, a posebno je stresno kada se mi sami izgubimo u nepoznatom delu grada. A zamislite koliki je tek maler zadesio Japan! On je ostao bez čitavog parčeta kopna.

Foto-ilustracija: Unsplash

Obalska straža Japana je poslednji put videla nenaseljeno ostrvo Esambe Hanakita Kodžima davne 1987. godine. Njegova površina je stražarima ostala nepoznanica, jer nisu uspeli da ga izmere.

Sve do nedavno, Esambe Hanakita Kodžima se uzdizalo oko 1,4 metara iznad nivoa mora i moglo je da se vidi sa severenog kraja drugog po veličini japanskog ostrva Hokaido. Sada ga, međutim, više nema.

Kako prenose japanski mediji, njegov nestanak prvi je primetio Hiroši Šimizu, autor knjige u slikama o skrivenim japanskim ostrvima, koji se zaputio ka Esambe Hanakita Kodžima u potrazi za inspiracijom za nastavak svog dela. Nije ju pronašao. Šimizu se za pomoć obratio lokalnim ribolovcima koji su potvrdili da se u prošlosti na tom mestu nalazilo kopno.

“Postoji mogućnost da su vetar i sneg razorili ostrvce i da je njegovo iščeznuće posledica procesa erozije“, objasnio je Tomo Fuđi, visoki zvaničnik obalske straže.

Prema međunarodnom pravu, ostrva se mogu označiti kao takva jedino kada su i u vreme plime iznad površine mora. S obzirom na to da je ostrvo bilo na japanskoj granici, njegovo, uslovno rečeno, potonuće – moglo bi da znači sužavanje teritorijalnih voda ove države.

Obalska straža najavila je da će da pretraži područje kako bi osigurala bezbednu plovidbu.

Izloženost prirodnim katastrofama, poput zemljotresa, i oštrim vremenskim uslovima, utiče na to da teritorija ove države iščezava, ali ponekad se desi i da deo kopna izrani iz okeana. Na taj način, 2015. godine se iz vode pojavio komad zemljišta od 300 metara koji se prikačio na ostrvo Hokaido.

Jelena Kozbašić

Pametna autobuska stajališta sa solarnim napajanjem postavljena u Pančevu

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

 

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

Povodom Dana grada u Pančevu su postavljena tri pametna autobuska stajališta, na stanici ispred Gradskog uslužnog centra, ispred Nacionalne službe za zapošljavanje i preko puta Nacionalne službe za zapošljavanje, u Ulici Vojvode Radomira Putnika.

Katarina Banjai, članica Gradskog veća zadužena za zaštitu životne sredine i održivi razvoj podseća da se Grad Pančevo trudi da svake godine realizuje zelene projekte koji nose ekološku i edukativnu potku.

– Tako smo 2016. godine želeli da skrenemo pažnju na alternativne vidove prevoza i u saradnji s Mašinskom školom realizovali biciklofone.

Prošle godine smo želeli da stavimo akcenat na obnovljive izvore energije i postavili smo pametnu klupu na platou ispred Gradske uprave Pančevo. Ove godine nastavljamo sa tom afirmacijom i povodom Dana grada postavljena su tri pametna autobuska stajališta, rekla je Banjai.

Pametna autobuska stajališta, svojim izgledom i funkcionalnošću, doprineće savremenijem i uređenijem izgledu Pančeva, a ujedno će potvrditi dosledno nastojanje lokalne samouprave da se Pančevo „rebrendira“ u zeleni i ekološki odgovoran grad.

Katarina Banjai kaže da su u ovoj fazi postavljena tri pametna autobuska stajališta i to: ispred Uslužnog centra u Ulici generala Petra Aračića, zatim ispred Nacionalne službe za zapošljavanje i preko puta Nacionalne službe za zapošljavanje, oba u Ulici Vojvode Radomira Putnika.

– Sva tri stajališta su opremljena solarnim napajanjem, zahvaljujući kojem će građani, na ovim stajalištima, moći da dopune svoje mobilne uređaje uz pomoć ugrađenih USB priključaka. Stajalište ima i sopstvenu LED rasvetu i internet konekciju, koja je poklon internet provajdera „Madnet“ iz Pančeva, a svi predviđeni priključci i rasveta koristiće sunčevu energiju, istakla je Katarina Banjai, članica Gradskog veća grada Pančeva zadužena za zaštitu životne sredine i održivi razvoj.

Ova stajališta je realizovao Grad Pančevo, a proizvođač je domaća firma “PetroSolar Projekt” iz Novog Sada, koja već nekoliko godina razvija pametna autobuska stajališta, klupe i toteme, odnosno tzv. inteligentne i energetski nezavisne proizvode koji se napajaju električnom energijom iz obnovljivih izvora energije putem solarnih panela.

Zahvaljujući primeni zelene energije i energetskoj nezavisnosti, jednostavnosti dizajna i širokoj funkcionalnosti koja je u mogućnosti da integriše brojne dodatne elemente u zavisnosti od želje investitora, ova rešenja montiraju se brzo i jednostavno na bilo koju željenu lokaciju u gradskoj ili vangradskoj sredini.

Milisav Pajević

Radi nova crpna stanica „Kaloča“ u Adi

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević i direktor JVP „Vode Vojvodine“ Slavko Vrndžić juče su pustili u rad novu crpnu stanicu „Kaloča“ u Adi, koji je izgrađena u okviru Programa za navodnjavanje u Vojvodini – Abu Dabi fonda.

Osnovna namena nove crpne stanice je snabdevanje vodom područja podsistema za navodnjavanje „Ada“, koji je deo regionalnog hidrosistema.

Projektom je predviđeno da se „Kaloča“ sastoji od ulivne građevine, spojne građevine koja spaja ulivnu građevinu i crpni bazen, crpnog bazena za smeštaj pumpi, potisnih cevovoda za transport vode do izliva, mernog šahta, izlivne građevine i objekta za smeštaj elektro opreme.

Ovaj sistem omogućiće navodnjavanje poljoprivrednih površina na 1.100 hektara, a snabdevaće se vodom iz Tise i potisnih cevovoda koji prelaze preko krune nasipa.

Vrednost izgradnje je skoro 907 hiljada evra, a izvođač je konzorcijum VP „Severna Bačka“ Subotica, „Rasko Tamp“ Senta, “PTP Dubrava”doo Bajmok i „Eko inženjering“ Novi Sad.

Program izgradnje sistema za navodnjavanje u Vojvodini preko Abu Dabi fonda predstavlja krupan korak u daljem razvoju navodnjavanja, racionalnom korišćenju vodnih resursa i širenju mogućih površina za navodnjavanje.

Od avgusta 2017. godine, započeti su radovi na 11 projekata u Vojvodini, iz Abu Dabi fonda.

Ovi radovi predstavljaju prvu fazu i vredni su oko 1,5 milijardi dinara, a kada budu realizovani, moći će da se navodnjava oko 37.000 hektara zemljišta.

U okviru druge faze aplicirano je za još 18 projekata vrednih 50,5 miliona evra, kojima će biti omogućeno navodnjavanje 70 hiljada hektara oranica u Vojvodini.

Milisav Pajević

Međunarodna konferencija o vodosnabdevanju i tretmanu otpadnih voda „27 valera vode“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić učestvovao je u radu Međunarodne konferencije o vodosnabdevanju i tretmanu otpadnih voda „27 valera vode“ koja je održana od 31. oktobra do 2. novembra u Petrovcu, Crna Gora.

Konferenciju su organizovali Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Udruženje za unapređenje vodosnabdevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore.

Učestvujući u radu Konferencije, Ivan Karić je predstavio aktivnosti Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije u procesu pridruživanja Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, i usvajanja evropskih standarda u oblasti upravljanja otpadnim vodama u Srbiji.

Konferencija je doprinela razmeni iskustava i ideja o načinu upravljanja sistemima vodosnabdevanja, kvalitetu i tretmanu komunalnih otpadnih voda i voda za piće, što je od posebnog značaja i za pregovarački proces i otvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promene.

Milisav Pajević

Green Fest predstavlja filmski program

Foto-ilustracija: Unsplash

Najbolja i najnovija filmska ostvarenja u oblasti ekologije, životne sredine, održivog razvoja i ljudskih prava, će i ove godine biti okosnica programa najuticajnije „zelene“ manifesticije u Srbiji – Međunarodnog festivala zelene kulture „Green Fest“, koji se održava od 13. do 16. novembra, u Domu omladine Beograda, pod sloganom “Plastika nije igračka. Promeni igru!”

Foto: Green Fest

Deveto izdanje festivala donosi 7 najznačajnijih dokumentarnih filmova iz ove i prethodne godine, od čega će 6 imati premijeru u Srbiji, a pored toga će biti prikazano i 54 filma kratkog i srednjeg metra od ukupno 1486, koliko ih je prijavljeno na konkurs festivala.

Prva projekcija je zakazana za 13. novembar u 18 časova, kada će biti prikazan film, koji prati temu ovogodišnjeg festivala, „Plastični okean“, u izvršnoj produkciji Leonarda Di Kaprija. Priča zamišljena kao „lov“ na neuhvatljivog plavog kita, iznenadnim zapletom postaje film o neverovatnom zagađivanju okeana plastikom, ali i posledicama po zdravlje životinja i ljudi. Film je sniman 4 godine na 20 lokacija širom sveta. Ovo nagrađivano ostvarenje će biti reprizno prikazano i u četvrtak, 15.novembra u 18 časova. Trejler možete da pogledate na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=6zrn4-FfbXw.

Foto: Green Fest

Festival će biti zvanično otvoren 13. novembra u 20 časova, dodelom nagrada za najbolje filmove kratkog i srednjeg metra, nakon čega sledi premijerna projekcija višestruko nagađivanog filma „Riverblue: Da li moda može da spase Planetu?“, o uticaju „brze mode“ i proizvodnje farmerki na reke, ali i inovativnim rešenjima u ovoj industriji koja mogu da dovedu do pozitivnih promena u stvaranju „etičke i održive mode“ kao globalnog koncepta u proizvodnji odevnih predmeta. Film će biti prikazan i u repriznom terminu, u sredu 14. novembra u 16 časova. Trejler možete da pogledate na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=747kbvLHM0Y.

Poslednja premijerna projekcija festivala, u petak 16. novembra u 20 časova „Mladi i nezaustavljivi“ svedoči o pokretu mladih koji ozbiljno shvataju hitne probleme i ozbiljno stanje životne sredine na globalnom nivou. Boreći se za svoj glas, svoje mesto u politčkom poretku, i svoju budućnost, beskompromisno šalju poruku da su ih starije generacije izneverile, i da je vreme da im se sklone sa puta. Rediteljka filma Slejter Džul-Kemker je ovaj film počela da snima sa 15 godina, beležeći intervjue sa političarima i odlaske na konferencije o klimi širom sveta. Nakon 10 godina, njena priča sublimira poruku da mladi žele promene,na koje starije generacije nisu bile spremne. Trejler možete da pogledate na sledećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=3XS-22tabZI.

Svi dugometražni filmovi će se od ove godine takmičiti za nagradu publike, a glasanje će se vršiti putem zvanične prezentacije festivala.

Ulaznice za filmove koji se prikazuju u Velikoj Sali Doma omladine Beograda se mogu kupiti isključivo na blagajni Eventima koja se nalazi u sklopu Doma omladine Beograda, ulica Dečanska broj 1, po ceni od 200 dinara za pojedinačne i 150 dinara za grupne posete.

Pored dugometražnih filmova, „Green Fest“ je poznati i po filmovima kratkog i srednjeg metra, koji će biti prikazivani u Sali Amerikana, Doma omladine Beograda. Ukupno 54 filma iz 6 kategorija se bori za nagrade festivala, od ukupno 1486, koliko se prijavilo na ovogodišnji konkurs. Ovi filmovi obrađuju veliki broj tema i predstavljaju posebno zanimljiv program za sve filmske sladokusce. Filmovi koje je žiri proglasio pobednicima biće prikazani u petak, 16. novembra u 19 časova. Ulaz na filmove programa kratkog i srednjeg metra je u potpunosti besplatan.

Više informacija o 9. Green Fest-u se mogu pronaći na zvaničnoj prezentaciji festivala – www.greenfest.rs.

Ovogodišnji festival se održava uz pomoć Ministarstva zaštite životne sredine, Ministarstva kulture, Grada Beograda – Sekretarijata za kulturu, Francuske Ambasade i Francuskog Instituta, Delegacije Evropske Unije, Nemačke organizacije za međunarodnju saradnju, Fondacije Hajnrih Bel, kao i pomoć i podršku mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Industrija veganske hrane doživljava procvat

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Nekada odbačen samo kao trend i pomodarstvo, veganizam polako postaje „mejnstrim“.

Prema istraživanju organizacije Asocijacija biljne hrane, prodaja hrane na biljnoj bazi skočila je za 20% u Americi između juna 2017. i juna 2018. godine.

U Evropi, porast veganizma još je značajniji. Prodaja hrane koja služi kao zamena za meso porasla je za 451% između februara 2014. i februara 2018. godine. Od 2012. godine do 2017 pretrage na Guglu vezane za veganizam su se učetvorostručile. Sve ovo ukazuje na značajne promene u režimu ishrane ljudi.

Neki od najvećih lanaca proizvođača hrane menjaju svoje poslovne strategije i prilagođavaju ih ovim novi trendovima. Danon (Danone), francuska kompanija koja je poznata po mlečnim proizvodima uložila je 60 miliona dolara u proizvode na bazi biljaka. Najveći svetski proizvođač mesa, Tajson Fuds (Tyson Foods) kupio je 5% deonica kompanije Bijond mit (Beyond Meat), kompanije koja proizvodi veganske burgere.
Gigant brze hrane MekDonalds (McDonalnds) je u 2017. godini uveo veganske opcije u svojim restoranima u Finskoj i Švedskoj.

Ovaj porast u interesovanju za hranu bez mesa rezultat je raznih onlajn kampanji i aktivnosti organizacija poput „Veganuary“ što je engleska dobrotvorna organizacija koja podstiče ljude da u mesecu januaru jedu samo biljnu hranu . U ovoj akciji učestvovalo je samo 3300 ljudi 2014. godine kada je nastala a 2018. bilo je 168 500 učesnika.

Česta pitanja koja brinu ljude kada je reč o veganskoj ishrani jesu „Kako unosimo dovoljno proteina ako ne jedemo meso?“, i „Kako da unosimo dovoljno kalcijuma ako ne jedemo mlečne proizvode?“. Sve ovo se može uz pažljivo planiranje obroka i samo malo truda.

Prema istraživačima sa Univerziteta Oksford globalna promena u režimu ishrane ljudi, koja podrazumeva prelazak na ishranu koja se manje oslanja na mesto bi do 2050. godine mogla spasiti do 8 miliona života. Takođe, postojale bi uštede u oblasti zdravstvenog sistema kao i uštede zbog smanjenih posledica po našu životnu sredinu.

Dr Marko Springman sa Oksfordskog programa Budućnost hrane, izjavio je: „Neizbalansirana ishrana, tj. ishrana sa malo voća i povrća a mnogo crvenog i obrađenog mesa, odgovorna je za najveći deo zdravstvenih troškova širom sveta. U isto vreme, proizvodnja hrane je odgovorna za više od ¼ gasova staklene bašte koje su glavni uzrok klimatskih promena.“

Milan Zlatanović

Izvor: weforum

JP za Nacionalne parkove Crne Gore upravljaće – Botaničkim vrtom „Dulovine“

Foto: Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore

 

Foto: Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore

Javno preduzeće za Nacionalne parkove Crne Gore Odlukom Vlade Crne Gore upravljaće zaštićenim prirodnim dobrom – Botaničkim vrtom „Dulovine“ sa ciljem očuvanja bašte i realne potrebe postojanja specijalizovanog botaničkog objekta koji bi objedinio kulturnu, naučnu i edukativnu delatnost vezanu za prirodne vrednosti Crne Gore.

Botanički vrt je formiran 1981. godine u Dulovinama, u južnom delu Kolašina i predstavlja pravo bogatstvo severa Crne Gore i simbol ovog grada. Botanički vrt je kategorisan kao zaštićeno prirodno dobro – spomenik prirode i zakonom je zaštićeno od 1994. godine.

Zahvata površinu od 646 metara kvadratnih i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.018 metara nadmorske visine Pored svog turističkog značaja, bašta ima i naučno-edukativni karakter. U Bašti se nalazi preko 400 vrsta biljaka, od kojih je većina endemska, a oko 80 odsto njih je klasifikovano kao lekovito bilje.

Od maja do septembra baštu poseti više od 2.500 stranih i domaćih  posetilaca.

Vlasnici botaničkog vrta, Daniel i Zora Vincek, iskazali su volju da ovo zaštićeno područje, koje predstavlja segment ekološke države i doprinosi prezentaciji i teoriji botanike kao nauke, predaju na poklon sa pravom plodouživanja, Državi Crnoj Gori – Javnom preduzeću za Nacionalne parkove Crne Gore.

Predmet poklona su nepokretnosti: vikendica sa dvorištem i livadom i pokretne stvari: botanička bašta kao zaštićeno prirodno dobro koje je zasađeno na nepokretnostima i biblioteka botaničke bašte.

Milisav Pajević

Srpske kompanije visokokvalitetne hrane prvi put na Belgrade Food Show-u

Foto: EP
Foto: EP

Petog i šestog novembra 2018. godine više od 80 izlagača iz industrije voća, povrća, mesa i mlečnih proizvoda predstaviće svoje visokokvalitetne proizvode na prvom Beogradskom sajmu hrane. U organizaciji Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Asocijacije za promociju srpske hrane, ovaj događaj je omogućio izlagačima da dođu do novih prodajnih ugovora, razviju nova poslovna partnerstva i identifikuju investicione mogućnosti.

Foto: EP

“Od kada sam stigao u Srbiju, impresioniran sam koliko hrana ima veliku ulogu u srpskom društvu”, rekao je Kajl Skot, ambasador SAD u Srbiji. “Građani Srbije su ponosni na svoju hranu i vrlo kreativni i inovativni pri eksperimentisanju sa visokokvalitetnim, prirodnim proizvodima Srbije. Vreme je da više ljudi širom sveta to prepozna i sazna koje prehrambene proizvode vrhunskog kvaliteta Srbija proizvodi.”

Foto: EP

“Ovaj događaj je ključan za promociju ogromog potencijala naše prehrambene indstrije“, rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović. “Pored izvoza domaćih sirovina, mnogo je važnije za Srbiju da koristi ove resurse za razvoj proizvoda visokog kvaliteta i da ih izvozi kao srpske brendove. Tako ćemo svi u lancu vrednosti imati mnogo više koristi. Zbog toga će se Ministarstvo poljoprivrede fokusirati na podršku inicijativama koje čine srpsku prehrambenu industriju konkurentnijom”, objasnio je Nedimović.

USAID je podržao Belgrade Food Show kroz Projekat za konkurentnu privredu vredan 12.000.000 dolara.

Projekat podržava napore koji jačaju srpsku prehrambenu industriju, posebno u domenu voća i povrća. Program podrške je kreiran tako da može da se preslika i time poveća konkurentnost i izvozni potencijal celog sektora. Asocijacija za promociju srpske hrane je partner Projekta u kreiranju održive platforme za promociju srpskih proizvoda i pozicioniranje kao regionalnog lidera u visokokvalitetnoj prehrambenoj industriji.

Pored povećane prodaje i podsticaja partnerstava, Belgrade Food Show nudi stručno-edukativna izlaganja i omogućava kompanijama pristup ekspertima iz ovog sektora informacijama koje pomažu unapređenje poslovanja i pristup novim tržištima.