Home Blog Page 1009

Počinje “Green Economy Congress”

Foto: Udruženje “U mreži”

 

Foto: Udruženje “U mreži”

Međunarodna konferencija “Green Economy Congress” počinje danas i trajaće do 3. novembra u Beogradu, pod sloganom „Shaping Synergies into a Circular Society“.

U tri dana konferencije Green Economy Congress, učesnici će imati priliku da čuju neke od lidera u ekonomiji, preduzetništvu, inovacijama i nauci, zaštiti životne sredine.

Cilj organizatora nije samo podizanje svesti o zelenim temama, već i izgradnja održive zajednice koja će omogućiti brži razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou.

Žaklina Živković, iz Centra za održivi razvoj Grupe za analize i kreiranja javnih politika kaže da zelenu ekonomiju posmatraju kao jedan od najprogresivnijih globalnih koncepata jer generiše razvoj i poštuje regionalni i globalni ekosistem, rezultira poboljšanjem životnog standarda i društvene jednakosti, a značajno smanjuje rizike za životnu sredinu.

– Projekti u oblasti zelene ekonomije predstavljaju razvojnu šansu za Srbiju i region. Tokom konferencije, učesnici će imati priliku da čuju odlične predavače i paneliste iz domena cirkularne ekonomije, kao i da učestvuju u speed dating-u sa start up kompanijama priređenim u sklopu kongresa.

Misija “Green Economy Congress-a” je stvaranje globalne mreže koja će omogućiti razvoj zelenih inicijativa na međunarodnom nivou, izjavila je Žaklina Živković.

Konferencija je otvorena za studente, koji tek razvijaju svoje interesovanje za modele zelene ekonomije, kao i za profesionalce i aktiviste.

– Kongres takođe predviđa prostor za prezentacije učesnika, i ako imate neki projekat ili inicijativu koju želite da predstavite ovo je konferencija za vas, poručuje Žaklina Živković.

Organizatori Green Economy Congress-a su udruženja “U mreži” i “Grupa za analizu i kreiranje javnih politika”, organizacije iz Republike Srbije koje od 2012. rade na umrežavanju, razvoju javne politike, podršci i zagovaranju primene principa održivog razvoja u svim sferama – za razvoj zelene ekonomije i lokalnog preduzetništva, zaštite životne sredine, klimatskih promena, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, medijskih prava i sloboda.

Milisav Pajević

Nastavlja se kontrola komunalnog reda u somborskim selima

Foto: Wikipedia

 

Foto: Wikipedia

Odeljenje inspekcije i komunalne policije nastavlja redovne kontrole komunalnog reda u somborskim selima.

Sačinjen je i plan nadzora tokom novembra koji će se vršiti prema sledećem rasporedu: 7.11. Kljajićevo i Telečka, 8.11. Stanišić, 14.11. Stapar i Doroslovo, 15.11. Čonoplja i Riđica, 21.11. Bački Monoštor, 22.11. Bački Breg i Kolut, 28.11. Svetozar Miletić i Aleksa Šantić, 29.11. Gakovo i Rastina i 30.11. Bezdan.

Građani kontakt sa inspekcijom i komunalnim policajcima mogu ostvariti i mimo redovnih poseta selima posredstvom mesne zajednice, ili lično putem telefona broj: 025/468-241, putem elektronske pošte na e-mail: komunalnapolicija@sombor.rs, kao i pisanim putem redovnom poštom na adresu: Odeljenje inspekcije i komunalne policije, Trg cara Uroša 1, 25000 Sombor.

Milisav Pajević

Poljski turoperatori obišli Crno jezero i panoramsku rutu Durmitorski prsten

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni park Durmitor sa svojim prirodnim lepotama i raznovrsnom turističkom ponudom, predstavlja jednu od najatraktivnijih destinacija na severu naše zemlje koju su imali priliku da posete turoperatori iz Poljske.

U cilju upoznavanja sa turističkom ponudom i brojnim mogućnostima za aktivan odmor u prirodi, gosti iz Poljske obišli su Crno jezero, panoramsku rutu Durmitorski prsten, most na Đurđevića Tari i degustirali tradicionalnu domaću hranu u nacionalnom restoranu Crno jezero.

Takođe je boravak na severu uključivao i posetu etno sela Nevidio.

Pored NP Durmitor i Žabljaka, turoperatori su posetili Ulcinj, Bar i Kotor, te vinski podrum Šipčanik kompanije „Plantaže”. Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore dalo je podršku ovoj poseti imajući u vidu značaj promocije turističke ponude Nacionalnog parka Durmitor na tržištu Poljske, kao i značajan broj turista koji svake godine dolazi iz ove zemlje i posećuje nacionalne parkove.

Program posete turoperatora iz Poljske organizovala je Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa AviaRepsom i AdriaAirways koji su boravili u Crnoj Gori od 22-25.oktobra.

Milisav Pajević

Kako se Beč na koristan način rešava opalog lišća

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Šareno lišće je na sve strane: jesen je stigla i u Beč. Prikupljanjem opalog lišća ovih dana ne bave samo zaposleni bečke komunalne službe, nego i baštovani.

Kako postojeći kontejneri za biootpad koji građanima stoje na raspolaganju ne bi bili pretrpani, te kako bi se zbrinjavanje suvog lišća učinilo što jednostavniji, Gradska služba za zbrinjavanje otpada MA 48 i ove godine građanima nudi biorazgradive vreće za prikupljanje lišća. Vreća kapaciteta 100 litara može se po pristupačnoj ceni od jednog evro kupiti na nekom od 16 bečkih reciklažnih dvorišta.

Napunjene vreće odvoze se istovremeno kada i preostali biootpad te završavaju u bečkoj gradskoj kompostani Lobau. Od 100.000 tona biološkog otpada, koji se godišnje prikupi u Beču, proizvede se između 40.000 i 45.000 tona komposta vrhunskog kvaliteta. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti po pristupačnim cenama od tri evra za vreću od 18 litara i pet evra za vreću od 40 litara, navode iz Eurocomma.

Izvor: Udruženje reciklera Srbije

Da li je novi predsednik Brazila pretnja po Amazon?

Foto: pixabay
Photo: Pixabay

Novi predsednik Brazila, Žair Bolsonaro želi podršku farmera i poljoprivredne industrije. Šta to znači za Amazon?

Hoće li se Bolsonaro, sada kada je dobio izbore posvetiti planiranom uništenju Amazonske prašume. Uzimajući u obzir njegove izjave tokom predizborne kampanje, ovo je vrlo ozbiljno pitanje. Bolsonarovi stavovi vezani za ekološka pitanja zabrinuli su mnoge i naveli ih da se pitaju kakva će biti budućnost najveće prašume na svetu.

Ono što je zbunjujuće jeste da se u Bolsonarovovom zvaničnom predsedničkom programu ne pominje Amazon. On, kada je reč o ekološkoj politici podržava tranziciju na obnovljive izvore energije, naročito na severoistoku zemlje, želi da naruči izgradnju više hidroelektrana i da spoji Ministarstvo poljoprivrede sa Ministarstvom zaštite životne sredine. Takođe planira da razbije monopol nad energetskim sektorom tako što će privatizovati deo energetskog giganta, kompanije Petrobras. U programu nema mnogo o deforestaciji ili pak o napuštanju ciljeva smanjenja gasova sa efektom staklene bašte.

Ipak, novinari, uglavnom na osnovu predsednikove podrške Donaldu Trampu na socijalnoj mreži tviter, tvrde da i on planira da napusti Pariski sporazum koji obavezuje Brazil da do 2030. godine smanji emisiju gasova staklene bašte za 43%, što je direktno povezano sa smanjenjem krčenja Amazona.

Alis Amorim, koordinatorka odeljenja za klimatsko zakonodavstvo na “Clima e Sociedade”, institutu koji promoviše razvoj čiste industrije u Brazilu, izjavila je da novoizabrani predsednik nije najavio da će se povući iz Pariskog sporazuma. “Bolsonarove izjave o zaštiti životne sredine namerno su nepotpune,” rekla je. “On ih prilagođava specifičnim kontekstima u kojima se postavljaju pitanja, ali teško je znati šta zaista planira. Mi radimo sa pretpostavkom da su pitanja i dalje otvorena.”

Novinari tvrde da je Bolsonaro na sastanku sa biznismenom koji se proslavio poslujući osiguranjima, u Riu de Žaneiru, prošlog septembra o Pariskom sporazumu rekao: “U pitanju je 136 miliona hektara zemljišta nad kojim ne smemo izgubiti kontorlu, moramo da izađemo.” Prošle nedelje, potvrdio je da mu nije namera da napusti Pariski sporazum iako traži garanciju kontrole nad zemljištem Amazona.

Kada je reč o međunarodnim sporazumima, Bolsonaro deluje kao da želi da povrati kontrolu nad zemljištem a ne da eksploatiše prašumu. Zapravo, povlačenje iz Pariskog sporazuma ne bi mu omogućilo da promeni zakon o zaštiti Amazona. Da bi to uradio, morao bi da poništi Brazilski zakon o šumama koji omogućava vlasnicima zemlje, domorodačkim plemenima, da zadrže 80% teritorije koju poseduju i koja služi kao rezerva lokalne vegetacije. Drugim rečima, samo 20% zemljišta u privatnom posedstvu bi moglo biti legalno raskrčeno.
Da bi ovo promenio, morao bi da napravi reformu kroz Senat i Kongres gde njegova partija nema većinu. Ono što je zabrinjavajuće jeste da je Parlamentarni poljoprivredni front koji drži 1/3 donjeg doma i ¼ Senata, podržao Bolsonara početkom ovog meseca. Poljoprivredni biznisi su najveća podrška Bolsonara i u interesu mu je da im izađe u susret.

Ponovo, stvari nisu toliko jasne. Neke grupe, poput Demokratske poljoprivredne unije brane konzervativne stavove o poljoprivredi i zalažu se za “labave” zakone o seči šuma kako bi se intenzivna poljoprivreda u Amazonu pospešila. Oni nailaze na rastući otpor od strane agrobiznisa koji budućnost Brazila vide u industriji sa niskim ekoloskim otiskom.

Ono što obećava jeste da je Brazil potpisanik Amsterdamske deklaracije koja je potpisana između Danske, Francuske, Nemačke, Holandije, Norveške i Velike Britanije a njen cilj je da do 2020. godine potpuno prekinu uvoz proizvoda koji su rezultat deforestacije. To bi podrazumevalo soju, najveći izvoz Brazila. Kada se ovo uzme u obzir jasno je zašto bi Brazilu bilo u interesu da je proizvodi bez seče šuma u Amazonu.

Vidimo da strane koje će najviše uticati na Bolsonarov stav o zaštiti imaju različite interese i stoga je on verovatno ostao neopredeljen povodom ovih pitanja. No, stručna javnost je zabrinuta jer je Bolsonaro politički kontroverzna figura koja dovodi na vlast osobe sa podjednako upitnim stavovima i metodama.

Milan Zlatanović

Izvor: wired

Kina dozvolila prodaju tigrove kosti i roga nosoroga u medicinske svrhe

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Kina je najavila da će dozvoliti ograničenu prodaju proizvoda od tigrove kosti i roga nosoroga što je naišlo na kritiku aktivista za zaštitu životinja.

Prodaja određenih proizvoda dobijenih od praha tigrove kosti ili roga nosoroga može biti dozvoljena u posebnim okolnostima, saopštila je kineska vlada.

Ovi proizvodi koriste se u tradicionalnoj kineskoj medicini, ali tu praksu neki stručnjaci dovode u pitanje.

Za korišćenje ovih preparata biće potrebno posebno odobrenje, navodi se u dokumentu koji je potpisao kineski premijer Li Kećijang.

Ove lekove će moći da prepisuju samo lekari u bolnicama priznatim od strane Nacionalne uprave za tradicionalnu kinesku medicinu.

Njihova primena i trgovina biće “strogo kontrolisani”, navodi se u dokumentu.

Kina je 1993. godine uvela zabranu trgovine ovim proizvodima.

Margeret Kinerd iz Svetskig fonda za zaštitu divljih životinja (WWF) upozorila je da bi legalizacija trgovine proizvodima od ubijenih životinja bila paravan za ilegalnu trgovinu i da bi doprinela povećanju potražnje za takvim preparatima.

Izvor: Nacionalna geografija

Javni poziv za rekonstrukciju JPU “Naša radost” u Herceg Novom

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je 18. oktobra raspisalo Javni poziv za rekonstrukciju JPU “ Naša radost” u Herceg Novom.

Izvođenje radova se realizuje u okviru druge faze „Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama”, koji se finansira iz kredita i donacije obezbeđene od strane KfW banke.

Za implementaciju Programa opredeljena su sredstva u iznosu od 22,743 miliona evra.

Rekonstrukcija vrtića biće finansirana delimično iz sredstava kredita, a delimično iz sopstvenih sredstava Ministarstva prosvete.

Druga faza Programa podrazumeva primenu mera energetske efikasnosti u odabranim obrazovnim ustanovama, koje su u nadležnosti Ministarstva prosvete, zatim administrativnim objektima koji su u nadležnosti Uprave za imovinu, kao i odabranim objektima u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Do sada je u okviru druge faze Programa izvršena primena mera energetske efikasnosti u sedam obrazovnih ustanova u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Ulcinju u vrednosti od 5,6 miliona eura.

Takođe, u toku je izvođenje radova na šest objekata, i to Zavodu “Komanski most” u Podgorici, OŠ “Aleksa Đilas Bećo” i S.M.Š.”Vuksan Đukić” u Mojkovcu, Resursnim centrima “Podgorica” i “1.jun” i Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici.

Vrednost ugovorenih radova na ovim objektima iznosi 5,6 miliona evra.

U periodu od 2012 do 2015. godine realizovana je prva faza “Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama“, gde je izvršena primena mera energetske efikasnosti u 20 osnovnih i srednjih škola kao i jednom studentskom domu. Vrednost izvedenih radova u prvoj fazi projekta iznosila je 13,2 miliona evra.

Javni poziv za dostavljanje ponuda za rekonstrukciju JPU “Naša radost” u Herceg Novom ističe 5. decembra.
Javni poziv objavljen je na sajtu  www.energetska-efikasnost.me .

Milisav Pajević

Promovisana knjiga o finansiranju poljoprivrede i ruralnom razvoju u Srbiji

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode je u četvrtak 25. oktobra 2018. godine, održana promocija knjige „Finansiranje poljoprivrede i ruralnog razvoja u Srbiji: izazovi i perspektive u kontekstu evropskih integracija”.

Knjigu su promovisali autori: Budimir Babić (Ekološko udruženje „Avalon”, Vršac) je govorio na temu uzroka krize ruralnih zajednica i putevima oporavka, Nebojša Lazarević (Centar za evropske politike, Beograd) je govorio o nastanku, istoriji i značaju Zajedničke poljoprivredne politike EU, i kakvo je trenutno stanje u procesu pregovora u poglavlju 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj) i poglavlju 12 (bezbednost hrane, veterina i fitosanitarna politika).

Treći koautor Dejan Maksimović (Ekološki centar „Stanište“, Vršac) je predstavio rezultate istraživanja kako su se u periodu 2015- 2017. godine sprovodile finansijske odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o podsticajima u poljoprivredi, na svim nivoima.

Na kraju se razvila vrlo zanimljiva diskusija o odnosu poljoprivrede i zaštite prirode, IPARD komponenti i drugim temama u vezi finansiranja poljoprivrede i EU.

Učesnici promocije su bili predstavnici nekoliko udruženja građana (NIDSBE „Josif Pančić” Novi Sad, „Zeleni most” Banatski Brestovac, Fondacija za razvoj domaćinstva Novi Sad, Foto- kino i video savez Vojvodine), zatim predstavnici javnih institucija (Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Gradska uprava Sombor, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Skupština AP Vojvodine) i medija (Poljoprivrednik, Agro dan).

Milisav Pajević

Tetovo i Tuzla među najzagađenijim gradovima u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash

Tetovo, grad u zapadnoj Makedoniji i Tuzla, industrijski grad u Bosni i Hercegovini, našli su se među 10 evropskih gradova s najvišom koncentracijom toksičnih čestica u vazduhu, prema studiji Svetske zdravstvene organizacije za 2018. godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash

Tetovo i Tuzla se u industriji i grejanju domaćinstava u velikoj meri oslanjaju na visoko zagađujući ugalj lignit.

Visoke emisije gasova iz starijih vozila takođe znatno doprinose zagađenju, navodi se u izveštaju.

Svetska banka procenjuje da u Makedoniji oko 1.350 osoba godišnje izgubi život zbog zagađenja vazduha sitnim česticama, dok troškovi privrede premašuju 200 miliona evra, prenosi Rojters.

Izvor: RTS

Uspešna saradnja lokalne samouprave i civilnog sektora u Paraćinu

Foto: Pixabay

Krajem osamdesetih godina prošlog veka, zahvaljujući liberalnim idejama tadašnje omladinske organizacije u Paraćinu, osnovan je lokalni Ekološki pokret i podružnica Mladih istraživača. To su bili prvi koraci u promociji ideje zaštite životne sredine u Pomoravlju. Osim lokalnih tema o očuvanju prirode, ista grupa entuzijasta napravila je i odštampala prvi ekološki plakat a organizovala je takođe i nacionalni konkurs za antinuklearnu karikaturu u sklopu tadašnje opšte kampanje za uvođenje moratorijuma na izgradnju nuklearnih centrala u tadašnjoj SFRJ. Među tim borcima za zaštitu prirodnog okruženja nalazio se i Vladimir Janković, zagovornik održivog razvoja i osnivač organizacije civilnog društva (OCD) UNEKOOP, koji se danas trudi da što više sugrađana upozna sa značajem održivog upravljanja prirodnim resursima.

Vladimir Janković, osnivač organizacije civilnog društva (OCD) UNEKOOP Foto: privatna arhiva

U okviru UNEKOOP-a postoje četiri centra: za alternativnu energiju i energetsku efikasnost, zelenu gradnju, ruralni razvoj i upravljanje otpadom. Polazeći od angažovanja UNEKOOP-a na promociji novih standarda i primera dobre prakse, Vladimir kaže da oni nastoje da i na lokalu zagovaraju uvođenje mera na unapređenju energetskog menadžmenta i energetske efikasnosti. „Aktivno učestvujemno u izradi akcionih dokumenata, obuka i realizaciji projekata. Imajući u vidu ograničene kapacitete lokalne administracije mislimo da je moguće podići nivo partnerstva koje bi podrazumevalo i poveravanje pojedinih poslova civilnom sektoru. Naime, poznato je da se OCD u mnogim zemljama pojavljaju kao pružaoci usluga javnom sektoru. Na taj način mislim da bi se podigao kvalitet rada lokalne uprave i stvorile bi se pretpostavke za institucionalnu održivost OCD-a”, kaže Vladimir.

Postizanje ekološke ravnoteže na lokalnom i nacionalnom nivou predstavlja veoma zahtevan i dugoročan proces, a situacija u Pomoravlju odraz je opšteg stanja u državi gde velika stopa nezaposlenosti i nezadovoljavajuća ekonomska situacija stavljaju u prvi plan otvaranje novih privrednih objekata i zapošljavanje, čime se često zapostavljaju negativni uticaji novootvorenih pogona na ekološku i zdravstvenu bezbednost građana i održivo upravljanje prirodnim resursima. Potrebno je raditi na razvoju svesti građana o potrebi očuvanja životne sredine, premda Vladimir smatra da o tome možemo govoriti samo u onoj meri koliko kao pojedinci izjednačavamo ovu temu sa pitanjima ugrožavanja zdravlja i zdravih stilova života. “Mali broj kod nas ovoj temi prilazi kao civilizacijskoj obavezi u cilju očuvanja same planete Zemlje i života na njoj.”

U fokusu UNEKOOP-a ne nalazi se samo lokalna zajednica jer su poslednjih godina više uključeni u kreiranje javnih politika na nacionalnom nivou i učešću u aktivnostima vezanim za pregovaračko poglavlje 27. Uzevši u obzir da mnoge pilot aktivnosti realizuju baš na teritoriji opštine Paraćin, lokalna samouprava prepoznala je značaj takvih inicijativa i ostvarena su brojna partnerstva. (više na www.klima.unecopn.org)

Imajući u vidu značaj i složenost aktivnosti u okviru pregovaračkog poglavlja 27, Vladimir smatra da bi civilni sektor trebalo da kroz konstruktivnu saradnju nadomesti evidentne nedostatke kapaciteta javnog sektora. „Ne sme se dozvoliti da to partnerstvo bude prepreka za objektivni korektivni faktor timu za pregovaranje, kako bi se na najmanju moguću meru svela rešenja koja će imati negativne posledice. UNEKOOP je kroz učešče u više radnih grupa Nacionalnog konventa o EU direktno uključen u ove aktivnosti. Zahvaljujući programu CSOnnect koji implementira REC uz finansijsku pomoć Švedske razvojne agencije SIDA u poslednje vreme aktivnosti OCD dobijaju na zamahu i kvalitetu”, objašnjava Vladimir.

Tekst u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA, jula 2018, od 78. do 81. stranice.

Priredila: Tamara Zjačić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Novi Sad treći na listi 10 svetskih gradova koje turisti treba da obiđu

Foto-ilustracija: Pixabay

Lonely Planet, izdavač knjiga namenjenih turistima ograničenog budžeta i pustolovima koji se zapute u nepoznato samo sa ruksakom na leđima, objavio je nedavno listu 10 svetskih gradova koje bi valjalo posetiti u narednoj godini.

Krunu među destinacijama vrednim pažnje ponela je danska prestonica Kopenhagen koja se često kotira na visokim pozicijama u sličnim izveštajima, a autorima su se dopala čak dva grada iz našeg regiona – Novi Sad (Srbija) i Zadar (Hrvatska).

U nastavku bacite pogled na celokupnu listu:

1. Kopenhagen, Danska

Foto-ilustracija: Unsplash

2. Šenžen, Kina

3. Novi Sad, Srbija

4. Majami, Sjedinjene Američke Države

5. Katmandu, Nepal

6. Meksiko Siti, Meksiko

7. Dakar, Senegal

8. Sijetl, Sjedinjene Američke Države

9. Zadar, Hrvatska

10. Meknes, Maroko

Da li ste posetili ili planirate da posetite neka od ovih mesta?

Glavni grad Vojvodine Lonely Planet je opisao kao elegantan, ali jednostavan. Petrovaradinska tvrđava predstavljena je kao žarište gradskog života, pogotovo za vreme dva festivala koja ju oživljavaju kroz muziku, film, pozorište i umetnost: Egzita i Gradić Festa. Kineska četvrt takođe pruža zabavu Novosađanima i njihovim posetiocima, rame uz rame sa Petrovaradinom.

Pre nego što spakujete kofere, prisetite se da je turizam mač sa dve oštrice.

Iako vama donosi uživanje, odmor i vredne uspomene, a lokalnom stanovništvu ekonomske koristi, ova grana privrede ima negativan uticaj na životnu sredinu. Od izduvnih gasova vozila kojim se zaputite u avanturu i vašeg smeštaja, preko smeća koje možda nepromišljeno bacate po tuđoj zemlji, konzumacije hrane i pića i kupovine drugih dobara, nemarnog odnosa prema flori i uznemiravanja životinjskog sveta – svaka od pobrojanih aktivnosti produbljuje ekološki otisak.

Imajući ovo na umu, potrudite se da svoje zadovoljstvo ne podredite održivosti planete, zato što treba da je ostavimo u nasleđe budućim generacijama.

Jelena Kozbašić

Seminar „Industrijske emisije – nadzor i predostrožnost“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je obraćajući se učesnicima Seminara „Industrijske emisije – nadzor i predostrožnost“, koji se održava u Staroj Pazovi,  ukazao da  ujedinjenim naporima i odgovornim odnosom svih subjekata društva, vladinog i nevladinog sektora, privrede i svakog pojedinca  možemo dostići standarde Evropske unije u zaštiti životne sredine.

– U našoj zemlji se menja svest o važnosti životne sredine i to će olakšati rad inspektorima i svima čiji je posao da utvrde štetu nanetu životnoj sredini i odgovorne kazne, posebno kada je reč o ekološkom kriminalu, ukazao je ministar Trivan pozdravljajući učesnike seminara koji je okupio predstavnike Ministarstva životne sredine, inspektore na svim nivoima, sudije, tužioce, nevladine organizacije, predstavnike privrede, stručnih organizacija.

Govoreći o industrijskim zagađenjima, posebno u oblasti otpadnih voda i kvaliteta vazduha, u čemu veliki upliv imaju industrijske emisije, Trivan je naveo da usaglašavanja sa ekološkim standardima EU podrazumeva velike inicijalne troškove kompanijama koje treba da dobiju dozvole i sprovedu direktive o industrijskim emisijama, da to na duži rok štedi novac, obezbeđuje konkurentnost na svetskim tržištima, omogućava dodatnu zaposlenost, kao i značajnu podršku EU i drugih fondova, ali da moramo voditi računa o rokovima u kojima naša industrija može da ih dostigne a da ne stane.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je ukazao  da je važno da se poveća broj mernih stanica kada je reč o kvalitetu vazduha u gradovima i opštinama.

– Cilj nam je da svaka opština ima najmanje po jednog inspektora za zaštitu životne sredine. Od inspektora mnogo zavisi, odabrani su da rade taj posao i ako inspektori ne kažnjavaju neće niko.

Moramo se izboriti sa onima koji nam truju kuću. Veliki broj građana nam se javlja, često imaju primedbe, uglavnom van nadležnosti ekološke inspekcije, ali smo mi dužni da proverimo da li ima problema na koje građani ukazuju.

Inspektori ne smeju da žmure na probleme zagađivanja životne sredine jer je ekološka budnost u interesu Srbije. Posao inspektora je i da proveravaju da li se u opštinama namenski troši zeleni novac  pa ma koliko mali bio, i to je jedan od načina da se sprovede politika životne sredine, rekao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Dvodnevni seminar  organizuje se u skladu sa godišnjim planom rada Sektora za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini, kao poslednji u nizu od ukupno tri seminara permanentnog obrazovanja, predstavlja još jedan korak ka kvalitetnijoj i jednoobraznoj primeni propisa iz oblasti zaštite životne sredine.

Seminaru prisustvuje više od 80 predstavnika nevladinih i stručnih organizacija, među njima i univerzitetski profesori, čije  prezentacije imaju za teme integrisano sprečavanje zagađenja u Republici Srbiji, značaj kvaliteta goriva na aerozagađenje, kao i uticaj industrijskih postrojenja na buku u životnoj sredini.

Ministarstva zaštite životne sredine učesnicima seminara prezentuje podatke  monitoringa zagađivanja na teritoriji Republike Srbije, ali i kvaliteta voda i kvaliteta ambijentalnog vazduha.

Milisav Pajević

Rešenja za naknadu za odvodnjavanje stižu od 1. novembra

Foto: Pixabay.com

 

Foto: Pixabay.com

JVP „Vode Vojvodine“ obaveštava sve obveznike naknade za odvodnjavanje da će dostava rešenja za preostalih devet meseci ove godine početi sutra 1. novembra.

Uz rešenje za preostala tri kvartala ove godine, obveznici će dobiti i obaveštenje o eventualnim dugovanjima za prethodni period.

Rešenja će se dostavljati sukcesivno, a sva bi trebalo da budu isporučena tokom novembra.

Obveznici naknade za odvodnjavanje koji nisu saglasni sa rešenjem, mogu da se žale u skladu sa uputstvom koje im je prosleđeno kao sastavni deo ovog dokumenta.

Rešenja će se dostavljati lično na adresu korisnika, kako je Zakonom o opštem upravnom postupku i predviđeno. Ne isporučena rešenja odmah se vraćaju u JVP „Vode Vojvodine“, a obveznici će uz ličnu kartu, što do sada nije bio slučaj, na bilo kojoj pošti moći dobiti kopiju tog rešenja.

Takođe, sve nedoumice mogu se i lično razrešiti u poslovnoj zgradi JVP „Vode Vojvodine“, u šalter sali za rad sa strankama, od 10 do 14 časova. Osnovne informacije o svim vrstama naknada, kao i do sada, mogu se dobiti pozivanjem Korisničkog servisa na brojeve 0800 21 21 21, 021 4881 – 433 i 021 4881 – 539.

Milisav Pajević

Katar spreman na investira u poljoprivredu, turizam, hotelijerstvo i energetiku Srbije

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

 

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić sastao se juče sa predstavnicima državno-privredne delegacije Katara, sa kojima je razgovarao o mogućnostima za nove katarske investicije u Srbiji.

Ljajić je nakon sastanka istakao da u poseti Srbiji boravi do sada najbrojnija delegacija iz Katara, a koju čini veliki broj finansijskih institucija, uključujući i Katarski razvojni fond (QFFD) i Katarski investicioni fond (QIA).

On je, govoreći o kredibilnosti katarske delegacije, ukazao na to da je Katarski investicioni fond vlasnik fudbalskog kluba Pariz Sen Žermen, kao i da ima udeo u vlasništvu Aerodroma Hitrou u Londonu.

Predstavnici katarske delegacije, koju su činili i privrednici, zainteresovani su da investiraju u brojne sektore – u oblasti poljoprivrede, turizma, odnosno hotelijerstva, kao i da ulože sredstva u banje, naveo je Ljajić.

On je izrazio uverenje da u oblasti energetike takođe postoje mogućnosti za saradnju, navodeći da je na sastanku bilo reči o formiranju zajedničkih preduzeća u tom, ali i nekim drugim sektorima.

Predstavnici delegacije, kako je preneo, izrazili su spremnost i da kreditiraju projekte iz oblasti zdravstva i prosvete.
Nadam se da će tokom boravka u Srbiji dobiti od nadležnih ministarstava i drugih institucija konkretne projekte kako bismo mogli da razgovaramo o realizaciji svih ovih dogovora, rekao je Ljajić.

Delegacija Katara boravi u četvorodnevnoj poseti Srbiji, tokom koje će se susresti sa predstavnicima Vlade Republike Srbije i drugih državnih institucija, kao i privatnog sektora.

Milisav Pajević

Da li će države ispuniti ciljeve Pariskog sporazuma?

Photo-illustration: Pixabay

Samo 16 zemalja je uskladilo svoje zakone o gasovima staklene bašte kako bi ispunilo obaveze Pariskog sporazuma.

Ova informacija stiže nam iz nove analize Grantam instituta za istraživanje klimatskih promena i Centra za klimatske promene, ekonomiju i zakone. Ona je pokazala da od 197 potpisanika Pariskog sporazuma njih 157 podnelo nacionalni plan za smanjenje gasova sa efektom staklene bašte.

Međutim, samo 58 država, koje su odgovorne za ukupno 95% globalnih emisija iz 2014. godine je uskladilo ekonomske ciljeve sa ciljevima smanjenja gasova staklene bašte u svom zakonodavstvu.

Samo 16 zemalja uskladilo je svoje zakonodavstvo na način koji je u skladu sa NDC ( Nacionalnim doprinosima), koji su određeni u Parizu. One su: Alžir, Kanada, Kostarika, Etiopija, Gvatemala, Indonezija, Japan, Makedonija, Malezija, Crna Gora, Norveška, Papua Nova Gvineja, Peru, Samoa, Singapur i Tonga. Treba primetiti da su ovo uglavnom države sa malim ekonomijama i stoga je njihov uticaj na životnu sredinu manji.

U izveštaju je rečeno: „Vlade zemalja su spore u sprovođenju svojih obećanja i menjanju nacionalnih zakona i ciljeva. Uzimajući u obzir da već postoje veilke razlike između ciljeva i propisa, preporučuje se da vlade pospeše rigoroznost i transparentnost zakona.“

Milan Zlatanović

Izor: energylivenews

Zelena ekonomija i ekonomski održivi sistemi upravljanja otpadom u Srbiji

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija će dobiti funkcionalni sistem upravljanja otpadom uz ostvarivanje dijaloga svih zainteresovanih strana i učešće javnosti, i time se pridružiti drugim razvijenim zemljama, najavio je danas ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na konferenciji „Zelena ekonomija i ekonomski održivi sistemi upravljanja otpadom u Srbiji“, koji je organizovao Danas Konferens Centar.

– Upravljanje otpadom jedno je od ključnih pitanja za unapređenje stanja i sistemsku uređenost životne sredine koje ima svoju ekonomsku i socijalnu dimenziju, i predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine, rekao je u svojoj uvodnoj reči ministar.

U Srbiji će biti uveden sistem upravljanja otpadom koji će Srbiju iz stanja nereda uvesti u red kada je u pitanju oblast zaštite životne sredine, uz primenu iskustava drugih zemalja, čime ćemo preskočiti neke faze koje su druge zemlje morale da prolaze na ovom putu, dodao je Trivan.

– Sistem upravljanja otpadom mora biti ekonomski opravdan i održiv. Da bi mogli da dođemo do takvog modela, bilo je neophodno da prvo ustanovimo pravo stanje u sektoru otpada na nivou lokalnih samouprava, koje se veoma razlikuje od opštine do opštine. Mi sada imamo dijagnozu i znamo kuda da krenemo, rekao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sadašnje stanje u oblasti upravljanja otpadom ukazuje na značaj kontinuiteta, ali i na neophodnost izmena ranije utvrđenih strategija.

Racionalni pristup zasnovan na ekološkom principu podrazumeva smanjenje planiranog broja regionalnih deponija u Srbiji i obnavljanje, a ne spaljivanje resursa, nastavio je Trivan.

– Nećemo gubiti vreme, nego ćemo u narednom periodu doći do rešenja. Srbija ne može da opstane ovako musava, i ja to neću dozvoliti. Moguće je više varijanti sistema upravljanja otpadom, ali, imajući u vidu iskustva razvijenih zemalja, on mora biti ekonomski opravdan, istakao je Trivan i dodao da bi država ostvarila svoje ciljeve u oblasti otpada, mora da ojača inspekcijsku službu i poveća subvencije reciklerima.

– Momenat kada stavite u pogon regionalne deponije, jeste momenat kada sistem upravljanja otpadom biva uređen. Kada tako postavite sistem, on se kasnije sam održava, a sa tržištem koje funkcioniše, privreda će sama naći interes da radi u zemlji, a ne da izvozi otpad kao resurs. Koji god sistem da uspostavimo, on će biti donet na osnovu dijaloga svih zainteresovanih strana i učešćem javnosti, a jednom kada se uspostavi, biće neprekidno predmet preispitivanja, radi traženja eventualno boljih rešenja, istakao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, istakao je da je u oblasti upravljanja otpadom neophodno primeniti iskustva razvijenih zemalja i učiti od njih, ali u Srbiji se promene na tom planu već dešavaju.

Za to su neophodna sredstva, ali i podrška javnosti.

– Važno je da građani razumeju da postrojenje za preradu otpada ispunjava ekološke standarde, jer mora biti sagrađeno u skladu sa zakonom u kojem su primenjene evropske odredbe zaštite životne sredine, i da je za životnu sredinu i njihovo zdravlje mnogo opasnije kada takvih postrojenja nema, naglasio je Radović.

On je istakao da je neophodno da se omogući takva atmosfera na tržištu koja će dovesti do investiranja u zelenu ekonomiju.

Radu Konferencije doprineli su i uvodničari Sonja Popović, direktorka Centra za zaštitu životne sredine JKP „Mediana“ i Dušan Vasiljević, predsednik UO Western Balkans Consulting Global.

Konferencija o zelenoj ekonomiji i ekonomski održivim sistemima upravljanja otpadom u Srbiji organizovana u okviru obeležavanja desetogodišnjice rada Danas Konferens Centra, biće nastavljena sledeće godine, kada će se raspravljati o rezultatima rada na njegovom uspostavljanju, dogovoreno je na kraju rasprave.

Milisav Pajević