Home Blog

Da li je PFAS iz posuđa štetniji po ljude ili životnu sredinu?

Foto-ilustracija: Unsplash/Piermario Eva

PFAS (poli- i perfluorisane alkilne supstance) nalaze se u brojnim svakodnevnim proizvodima, od nelepljivog posuđa do ekrana pametnih telefona i opreme za kampovanje. Da li PFAS premaz predstavljaja  rizik po zdravlje ili je više štetan za životnu sredinu, istražuje se širom sveta zbog čega se zagovara njegovo izbacivanje iz domaćinstava.

Zbog visoke stabilnosti PFAS-a razgrađivanje je veoma sporo, a širi se vazdušnim i vodenim tokovima, što  dovodi do ulaska u lanac ishrane i apsorpciju kod biljaka i životinja, zbog čega se i zove „večna hemikalija”.  Kako bi se smanjilo nakupljanje PFAS-a u životnoj sredini, u toku je proces ograničenja na nivou EU, ali i šire.

Nemački Savezni institut za procenu rizika (BfR), ovom temom bavio se nedavno u podkastu „Risiko kompakt”, gde navode da PFAS ima više od 10.000 hemikalija, kao i da su radili na izradi dosjea koji sadrži naučnu osnovu i regulatorni okvir za njegovu zabranu.

– Rizici po zdravlje od nejepljivih premaza na tiganjima su vrlo mali, jer je premaz inertan, ne reaguje s hranom. Supstanca obično ne ulazi u telo jer ne migrira u hranu koju pržim ili pripremam, a i ako se mali komadići premaza odvoje prilikom struganja tiganja i završe u hrani, ne očekuju se zdravstveni problemi. Jedini problem nastaje kada se lonci ili tiganji pregreju. Na temperaturama iznad 360 °C može se razviti štetna para – objašnjava biolog Klaudia Lorenc.

Pročitajte još:

Suprotno ovog mišljena su naučnici sa Univerziteta u Severnoj Karolini, gde je pokenuta rasprava o zakonu koji bi od 2030. zabranio prodaju kuhinjskog posuđa sa „večnim hemikalijama”. Tokom istraživanja korišteni su krvni uzorci više od 11.000 osoba starijih od 12 godina i podaci o njihovoj prehrani. To je pokazalo da ultraprerađena hrana i pakovana hrana mogu biti povezani s višim nivoima nekih PFAS spojeva u krvi.

Ove hemikalije povezane su s različitim zdravstvenim problemima, uključujući povišeni nivo holesterola, kardiovaskularne i imunološke probleme, reproduktivnu i razvojnu toksičnost, te nisku porođajnu težinu kod novorođenčadi.

U studiji su PFAS, prisutni u organizmu učesnika u obliku dve vrste, PFHxS i MeFOSAA, koje su pronađene u višim koncentracijama kod osoba koje su konzumirale više ultra-prerađene hrane, posebno među adolescentima i osobama s normalnom ili nižom telesnom masom. Osim zdravstvenih posledica, studija sugeriše da bi regulativa trebala sprečiti ulazak PFAS-a u životnu sredinu kako bi se dugoročno smanjila izloženost ovim hemikalijama.

— Ne bi trebalo biti na pojedincu da smanjuje nivo PFAS-a zbog kontaminacije u životnoj sredini. Čak i ako neko želi smanjiti nivo PFAS-a, to je teško jer PFAS ostaje u telu. Takođe, izbegavanje PFAS-a nije jednostavno jer pakovanja hrane obično nisu označena. Zato su potrebne mere na nivou populacije kako bi PFAS uopšte prestao ulaziti u hranu — navodi Džesi Bakli, istraživač.

Jasna Dragojević

Parogeneratori iz ugašenih nuklearki putuju na reciklažu u Švedsku – ovog puta iz Nemačke

Foto-ilustracija: Unsplash (jens de decker)

Reciklaža velikih metalnih komponenti iz nuklearnih elektrana, poput parogeneratora, igra veliku ulogu u bezbednoj razgradnji postrojenja, naročito što je interes za nuklearnu energiju u porastu. Parogeneratori su masivni izmenjivači toplote u nuklearnim elektranama sa reaktorima pod pritiskom, u kojima se toplota iz reaktora prenosi na vodu koja se pretvara u paru i pokreće turbine za proizvodnju električne energije. Kada se elektrana ugasi, ovi delovi postaju radioaktivni otpad velikog obima. Ukoliko se ne bi reciklirali, morali bi trajno da se skladište kao jedan vid nuklearnog otpada.

Četiri parogeneratora iz ugašene nemačke nuklearne elektrane dopremljena su u Švedsku, gde će biti obrađena i delimično reciklirana u postrojenju kompanije Cyclife Sweden AB, specijalizovane za razgradnju nuklearnih elektrana i upravljanje radioaktivnim otpadom, kako navodi World Nuclear News.

Reč je o komponentama visine oko 20 metara i mase približno 300 tona po jedinici, koje su uklonjene iz reaktorske zgrade u periodu od četiri nedelje, nakon gotovo dve godine priprema, planiranja i tehničkih prilagođavanja.

Pročitajte još:

Kompanija Cyclife, koja je deo francuske energetske grupe EDF, dobila je još 2021. godine ugovor za demontažu i zbrinjavanje ukupno 16 parogeneratora iz više nemačkih nuklearnih elektrana – Unterweser, Grafenrheinfeld, Grohnde i Brokdorf.

Oni takođe navode da su u Švedskoj razvili kompletan sistem za obradu velikih metalnih komponenti iz nuklearnih elektrana, koji uključuje transport, privremeno skladištenje, smanjenje zapremine otpada i do 95 odsto, karakterizaciju sekundarnog otpada, kao i preradu metala koji, nakon provere, mogu ponovo da se koriste.

Da ovo nije neka buduća i daleka priča, potvrđuju i dosadašnji rezultati, s obzirom na to da je na ovaj način i na ovom mestu reciklirano više od 30 velikih komponenti iz nuklearnih elektrana u Švedskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Energetski portal

Razgovori o preuzimanju NIS-a u toku, potpisivanje sporazuma očekuje se do kraja sedmice

Foto-ilustracija: Unsplash (jakub-pabis)

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su u toku razgovori ruskih vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije MOL i drugih potencijalnih kupaca, a očekuje se da bi do kraja sedmice mogao biti potpisan obavezujući sporazum o otkupu akcija NIS-a.

Nakon sastanka sa mađarskim ministrom spoljnih poslova i trgovine, ministarka je navela da će po postizanju dogovora o ključnim elementima transakcije, biti upućen zahtev američkoj administraciji za produženje licence za rad NIS-a. Kako je istakla, Mađarska je i do sada pružala podršku Srbiji u tim zahtevima, a cilj je da se obezbedi nastavak rada kompanije nakon 23. januara i uspešan završetak procesa promene vlasničke strukture, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Pročitajte još:

Đedović Handanović je rekla da se razmatra i teži  ka povećanju srpskog vlasničkog udela u NIS-u za oko pet odsto, uz tvrdnju da ne postoji namera zatvaranja rafinerije u Pančevu. Ona je dodala da je tokom gotovo sto dana bez dotoka sirove nafte Jadranskim naftovodom očuvana sigurnost snabdevanja, a da se očekuje nastavak rada pančevačke rafinerije sa isporukama koje su ponovo krenule preko JANAF-a.

Na sastanku je bilo reči i o ubrzanju izrade međudržavnog sporazuma Srbije i Mađarske, kao i o zajedničkim energetskim projektima, uključujući izgradnju naftovoda Srbija–Mađarska, čiji bi radovi trebalo da počnu sredinom godine.

Mađarski ministar Peter Sijarto potvrdio je da su pregovori između Gaspromnjefta i MOL-a u toku i istakao snažnu podršku Vlade Mađarske mogućem ulasku MOL-a u vlasničku strukturu NIS-a, ocenivši da bi to doprinelo većoj energetskoj sigurnosti regiona.

Energetski portal

Raspisana javna nabavka za hibridnu fotonaponsku elektranu na objektu predškolske ustanove u Smederevskoj Palanci

Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-bowers)

Na Portalu javnih nabavki trenutno je u toku postupak javne nabavke za realizaciju projekta unapređenja energetske efikasnosti – hibridna fotonaponska elektrana na krovu objekta Predškolske ustanove „Čika Jova Zmaj“ u Smederevskoj Palanci.

U okviru tendera traži se isporuka i ugradnja kompletne opreme za hibridnu krovnu solarnu fotonaponsku elektranu, u skladu sa tehničkim opisom i definisanim kriterijumima kvaliteta. Ponuđači su dužni da uz ponudu dostave svu relevantnu tehničku dokumentaciju za ponuđenu opremu, uključujući sertifikate, kataloge i uputstva za montažu i upotrebu, kako bi se potvrdila usklađenost sa propisanim zahtevima.

Predmet nabavke obuhvata fotonaponski sistem koji se postavlja na krov objekta Predškolske ustanove „Čika Jova Zmaj“ u Ulici Zlatiborska 24, sa predviđenom instalisanom snagom solarnih panela od 40,02 kWp i ukupnom snagom invertera od 25 kW.  Tenderom je predviđeno da se ponude fotonaponski paneli minimalne pojedinačne snage 460 Wp, dimenzija približno 1762 × 1134 × 30 mm, sa maksimalnom površinom do 2 m² po panelu, kako bi se očuvala statika objekta.

Za deo energetske konverzije predviđen je trofazni hibridni inverter snage 25 kW, sa najmanje četiri MPPT ulaza, mogućnošću rada u on-grid i off-grid režimu, efikasnošću od najmanje 98,3% i kompletnom električnom zaštitom. Inverter mora omogućiti trenutno prebacivanje na rezervni režim (0 ms), obezbediti punu izlaznu snagu u back-up režimu i biti kompatibilan sa litijumskim baterijama.

Sastavni deo sistema su i litijumske baterije modularnog tipa, ukupno šest jedinica pojedinačnog kapaciteta 9 kWh. Baterije treba da obezbede najmanje 10.000 ciklusa punjenja i pražnjenja, stabilan rad u širokom temperaturnom opsegu i odgovarajući stepen zaštite, čime se omogućava pouzdano skladištenje energije i povećana energetska nezavisnost objekta.

Prema objavljenoj dokumentaciji, rok za podnošenje ponuda ističe 21. januara 2026. godine u 12.00 časova.

Energetski portal

Čista goriva traže četverostruko veća ulaganja

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Investicije u proizvodnju i upotrebu održivih goriva do 2030. godine moraju se četverostruko povećati kako bi se ostvarile međunarodne ambicije, navodi se u novom izveštaju Svetskog ekonomskog foruma „Fuelling the Future: How Business, Finance and Policy can Accelerate the Clean Fuels Market”.

Usred rastuće globalne potražnje za energijom i promenjive tržišne dinamike, čista goriva, uključujući biogoriva, e-goriva, derivate vodonika i fosilna goriva sa nižom emisijom ugljenika, predstavljaju ključni stub sigurnijeg, pristupačnijeg i održivijeg energetskog sistema.

Investicije u sektor čistih goriva moraju porasti sa današnjih 25 milijardi dolara godišnje na preko 100 milijardi dolara. Trenutna ulaganja čine tek nešto više od jedan odsto ukupnih investicija u čistu energiju, što je daleko od potrebnog nivoa za značajan uticaj. Bez ubrzanih investicija i realizacije većine najavljenih kapaciteta, tržište neće dostići ciljeve postavljene za 2035. godinu.

Čista goriva donose i društvene i ekonomske koristi. Proizvodnja biogoriva omogućila je zemljama koje uvoze fosilna goriva da smanje zavisnost od uvoza za 5–15 odsto. Sektor stvara dvostruko do trostruko više radnih mesta u poređenju s konvencionalnim gorivima, posebno u ruralnim područjima. Takođe omogućava produktivno korištenje zemljišta i smanjenje emisija gasova sa efektom stakle bašte tokom cijelog životnog ciklusa goriva.

Pročitajte još:

Ostvarenje ovog potencijala suočava se sa izazovima kao što su visoki inicijalni troškovi, neizvesna potražnja, fragmentirani lanci snabdevanja i neusklađene politike povećavaju rizike za investitore. Prevazilaženje ovih prepreka zahteva stabilne i predvidive politike, javno-privatna partnerstva i mehanizme za zajedničko upravljanje rizicima.

Ambicije sektora rastu, što potvrđuje inicijativa „Belém 4x”, kojom su više od 25 zemalja obećale četverostruko povećanje proizvodnje i upotrebe održivih goriva do 2035. godine. Čista goriva se mogu brzo uvesti kroz mešanja s konvencionalnim gorivima i direktnu primenu, čime se ograničava uticaj na cene dok se tehnologije i lanci snabdevanja usavršavaju

Izveštaj sadrži studije slučaja iz Evrope, Latinske Amerike i Jugoistočne Azije, koje pokazuju kako su različite regije pristupile dizajnu politika, finansijskim strukturama i tehnološkim rešenjima u tranziciji ka čišćim gorivima.

Energetski portal

Njujork na pragu zakona o potpuno električnim zgradama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)

Već dugo je poznato da su zgrade među najvećim zagađivačima — i to ne samo na globalnom nivou, već i u saveznoj državi Njujork. Prema trenutno dostupnim podacima, zgrade su odgovorne za gotovo 40 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte u Njujorku, što ih čini jednim od ključnih izvora zagađenja u ovoj saveznoj državi. Najveći deo tih emisija potiče od sagorevanja fosilnih goriva za grejanje prostora i zagrevanje vode, naročito u starijim stambenim i poslovnim objektima. Upravo zato sam sa posebnom pažnjom ispratila najnovije poteze ove američke savezne države, koja je odlučila da napravi ozbiljan zaokret ka čistijoj budućnosti.

Reč je o jednoj od najambicioznijih klimatskih strategija u SAD: prelazak na potpuno električne nove zgrade, bez korišćenja fosilnih goriva poput prirodnog gasa ili propana.

Ova ideja ne podrazumeva samo drugačiji način grejanja ili kuvanja. Ona znači potpunu transformaciju načina na koji gradimo i koristimo zgrade: od ugradnje električnih toplotnih pumpi i bojlera, do indukcionih šporeta i električnih peći. Drugim rečima, energija iz utičnice trebalo bi da zameni energiju iz cevi.

All-Electric Buildings Act: trenutak kada ideja postaje zakon

Prava prekretnica dogodila se 2023. godine, kada je zakonodavno telo države Njujork usvojilo takozvani All-Electric Buildings Act (Zakon o potpuno električnim zgradama). Ovaj propis je prvi te vrste u Sjedinjenim Američkim Državama i obavezuje da se u nove zgrade ne ugrađuju sistemi koji sagorevaju fosilna goriva, objašnjeno je na sajtu Electrification in New York: Get the Facts.

Prema tekstu zakona, od 31. decembra 2025. godine, sve nove zgrade do sedam spratova morale bi da budu „all-electric”, bez gasnih peći, bojlera i šporeta. Za veće stambene i poslovne objekte, pravilo bi počelo da važi 1. januara 2029. godine, a predviđeni su i izuzeci, pre svega za bolnice, laboratorije, industrijske objekte i hitne sisteme.

Ovim potezom država Njujork ne želi samo da smanji emisije, već i da pošalje jasnu poruku da je energetska tranzicija u zgradarstvu moguća i izvodljiva, čak i u velikim i gusto naseljenim sredinama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean Pollock)

Pripreme, otpor i sudske bitke

Međutim, gotovo odmah nakon usvajanja zakona, postalo je jasno da put ka njegovoj primeni neće biti jednostavan. Građevinske asocijacije i predstavnici gasne industrije pokrenuli su pravne postupke, tvrdeći da zabrana fosilnih goriva u novim zgradama može biti u suprotnosti sa federalnim zakonima, ali i da nosi rizik od većih troškova i preopterećenja elektroenergetske mreže.

U julu 2025. godine, savezni sud u severnom delu države Njujork presudio je da država ima pravo da sprovodi ovaj zakon, odbacivši argumente industrije da bi on trebalo da bude poništen, preneo je portal Earthjustice. Taj trenutak je mnogima delovao kao konačna potvrda da zakon ide dalje.

Ipak, borba se tu nije završila. Zbog dodatnih žalbi i političkih pritisaka, ali i zabrinutosti dela izvođača radova i pojedinih demokratskih zakonodavaca, država je pristala da privremeno odloži početak primene zakona, dok se čeka odluka apelacionog suda.

Podeljena javnost i otvorena pitanja

Ovakav razvoj događaja izazvao je snažne reakcije sa obe strane.

Pristalice zakona ističu da je reč o ključnom koraku ka smanjenju zagađenja vazduha, poboljšanju zdravlja stanovnika i dugoročnim uštedama za domaćinstva. Sa druge strane, protivnici upozoravaju da bi prerano uvođenje ovakvih pravila moglo da poveća cenu izgradnje i dodatno optereti elektroenergetsku mrežu, koja možda još nije spremna za takav skok potrošnje.

Napetosti su vidljive i u javnoj debati: dok jedni govore o istorijskom klimatskom napretku, drugi upozoravaju na, kako kažu, neodgovornu brzinu i dodatne troškove.

Posmatrajući sve ove događaje, jasno mi je da zakon o potpuno električnim zgradama u Njujorku nije samo lokalna priča. On je test za čitavu energetsku tranziciju u zgradarstvu koji pažljivo prate i druge američke savezne države, ali i zemlje širom sveta.

Bez obzira na privremena odlaganja i pravne prepreke, činjenica je da je ideja već ušla u zakonodavni okvir i javni diskurs. Ako Njujork uspe da ovaj model sprovede u praksi, to bi mogao da bude snažan signal da su potpuno električne zgrade ne samo klimatska vizija, već i realnost budućnosti.

Milena Maglovski 

Velika Britanija oborila evropski rekord: Na aukciji dodeljeno 8,4 GW priobalnih vetroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (mads-eneqvist)

Velika Britanija je na najnovijoj rundi aukcija za priobalne vetroelektrane (AR7) dodelila ukupno 8,4 GW novih kapaciteta, čime je ova aukcija postala najveća ikada održana u Evropi u sektoru ofšor vetroenergije. Rezultati aukcije dodatno potvrđuju da su priobalne vetroelektrane trenutno najkonkurentnija tehnologija za proizvodnju čiste električne energije velikih razmera, navodi se u saopštenju udruženja WindEurope.

U okviru AR7 dodeljeno je 8,2 GW fiksnih priobalnih vetroelektrana i gotovo 200 MW plutajućih vetroelektrana. Ovi kapaciteti biće dovoljni da obezbede električnu energiju za skoro 10 miliona domaćinstava širom Ujedinjenog Kraljevstva.

AR7 je bila jedna od najkonkurentnijih ofšor aukcija u Evropi do sada. Pravo učešća imalo je čak 19 projekata sa ukupnim potencijalnim kapacitetom od 24 GW. Snažna konkurencija rezultirala je izuzetno niskim cenama: prosečna cena izvršenja za projekte sa fiksnim dnom iznosila je 91,20 funti/MWh u Engleskoj i Velsu, odnosno 89,49 funti/MWh u Škotskoj.

Ove cijene su oko 40 odsto niže u poređenju sa izgradnjom i radom novih gasnih elektrana u Velikoj Britaniji (147 funti/MWh), kao i gotovo 30 odsto niže u odnosu na nove nuklearne elektrane (124 funte/MWh). Prema procjenama, energija proizvedena iz 8,4 GW novih priobalnih vjetroparkova donosiće uštede od oko 1,7 milijardi funti godišnje u odnosu na proizvodnju iz gasa.

Pročitajte još:

Prekretnica nakon perioda neizvesnosti

Rezultati AR7 predstavljaju prekretnicu za britanski sektor priobalne vetroenergije, nakon neuspešne aukcije AR5 iz 2023. godine i ograničenih rezultata AR6. Nova runda pokazala je povratak poverenja investitora, veliki broj projekata spremnih za realizaciju i stabilnije uslove za dugoročno planiranje.

Velika Britanija oborila evropski rekord na aukcijama za priobalne vetroelektrane / Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ključnu ulogu u tome ima britanski model aukcija zasnovan na dvostranim ugovorima o razlici (CfD), koji smanjuju rizik za investitore i obezbeđuju dugoročnu predvidivost prihoda. Vlada Velike Britanije je za AR7 opredelila budžet od 1,79 milijardi funti, znatno više od početno planiranih 1,1 milijardu, kako bi osigurala dodatne kapacitete i ojačala energetsku bezbednost zemlje.

Uspeh AR7 šalje jasnu poruku drugim evropskim državama. Industrija vetra u Evropi već je predložila Novi sporazum o priobalnoj vetroenergiji, koji predviđa koordinisanu godišnju izgradnju od 15 GW od 2031. do 2040. godine, pri čemu bi 10 GW godišnje dolazilo kroz CfD aukcije. Zauzvrat, industrija je spremna da obezbedi značajna privatna ulaganja i dodatno smanjenje troškova.

Predstojeći Samit Severnih mora u Hamburgu ocenjuje se kao ključna prilika da vlade, industrija i operatori prenosnih sistema potvrde ove ambicije, oslanjajući se na uspeh koji je Velika Britanija ostvarila kroz AR7.

Milena Maglovski

U Albaniji predstavljen projekat VE Tropoja od 600 MW

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)

Projekat izgradnje vetroelektrane Tropoja, ukupne snage 600 megavata, zvanično je predstavljen 12. januara ove godine u Albaniji. Investiciju realizuje američka kompanija CWP, jedan od vodećih investitora u oblasti obnovljivih izvora energije u jugoistočnoj Evropi.

Ovim projektom napravljen je važan iskorak u jačanju energetskog sistema zemlje i ostvarivanju dugoročnog cilja energetske nezavisnosti, navedeno je u saopštenju Vlade Albanije.

Premijer Albanije Edi Rama istakao je da se projektom Tropoja završava gotovo dvogodišnja faza pripreme i otvara put ka izgradnji jednog od najvećih vetroparkova u regionu. Očekuje se da će, ukoliko radovi budu tekli prema planu, vetroelektrana u roku od oko godinu dana biti povezana na nacionalnu elektroenergetsku mrežu i postati deo sistema za proizvodnju čiste energije.

Prema njegovim rečima, angažovanje renomirane međunarodne kompanije ne donosi samo nove proizvodne kapacitete, već i prenos znanja, savremene radne prakse i više standarde u upravljanju i funkcionisanju energetskog sektora, koji ima strateški značaj za zemlju.

Pročitajte još:

Vetroelektrana Tropoja, zajedno sa drugim projektima obnovljivih izvora, imaće direktan i dugoročan uticaj na energetski sektor Albanije. Projekat doprinosi povećanju domaće proizvodnje električne energije, smanjenju zavisnosti od uvoza – naročito u periodima suše – kao i jačanju nacionalne energetske bezbednosti. Istovremeno, otvara prostor za nova radna mesta i dodatne prihode, čime se podstiče razvoj lokalne ekonomije, istaknuto je tokom predstavljanja projekta.

Albanija je decenijama bila gotovo u potpunosti oslonjena na hidroenergiju, što ju je činilo ranjivom u godinama sa manjkom padavina, kada je bila primorana da energiju kupuje na međunarodnim tržištima po visokim cenama. Sa druge strane, u periodima obilnih padavina, deo potencijala ostajao je neiskorišćen ili je čak uzrokovao štetu. Aktuelni investicioni ciklus ima za cilj da prevaziđe ove slabosti kroz diversifikaciju energetskog portfolija.

Do kraja decenije, u okviru vizije Albanija 2030, planirano je da solarna i energija vetra učestvuju sa oko 30 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije. Time bi se obezbedila potpuna samodovoljnost sistema, dok bi višak proizvedene energije mogao da se izvozi, umesto da se sredstva troše na uvoz. Takav razvoj, kako je istaknuto, omogućio bi dodatne prihode za državu i građane i dao snažan podsticaj ukupnom ekonomskom razvoju zemlje.

Energetski portal

Cene žitarica u 2026: Kukuruz skuplji od pšenice, tržište pod pritiskom geopolitike

Foto-ilustracija: Pixabay (keem1201)

Evropsko tržište žitarica ušlo je u 2026. godinu s neuobičajenom situacijom, cene kukuruza dosegle su nivo pšenice, dok se pšenica i dalje drži iznad psihološke granice od 191,50 evra po toni. Proizvođači pritom sve češće odlažu prodaju jer aktuelne cene, uprkos blagom oporavku, još uvek ne pokrivaju proizvodne troškove, piše Agrarheute.

Analitičari ističu da je 2025. bila dobra po prinosima, ali loša po prihodima poljoprivrednika. Prema francuskom analitičaru Damijenu Verkambroju (Inter-Courtage), niske cene žitarica u zapadnoj Evropi nisu pokrivale troškove proizvodnje. Globalna švajcarska finansijska institucija UBS u svom robnom izveštaju navodi da su realne cene tokom 2025. bile blizu najnižih nivoa u poslednjih 40 godina.

Na kretanje cena snažno utiču globalne neizvesnosti. Eskalacija sukoba u Ukrajini, naročito napadi na infrastrukturu i brodove u Crnom moru, ponovo je povećala rizik u trgovini žitaricama. Uz to, sušno vreme u američkom Srednjem zapadu i loše prognoze padavina dodatno podupiru rast cena.

Kukuruz sve važniji za evropsko tržište

Ipak, rast cena pšenice ograničava snažna konkurencija na svetskom tržištu, prvenstveno iz Rusije i Argentine, koje nastavljaju agresivno da izvoze.

Posebno se ističe tržište kukuruza. Na berzi Euronext terminska cena ugovora za mart probila je 190 €/t, u trenutku kada je evropska ponuda ograničena. Ukrajina, jedan od ključnih dobavljača za EU, suočava se s problemima u proizvodnji i logistici, što dodatno smanjuje dostupne količine.

Pročitajte još:

Zbog toga je francuski kukuruz ove sezone izuzetno tražen, a procenjuje se da bi izvoz unutar EU u ekonomskoj godini 2025./26. mogao dosegnuti gotovo četiri miliona tona, nivo kakav nije viđen od 2021./22. godine.

Kako se cene kukuruza približavaju cenama pšenice, deo kupaca sve češće koristi stočnu pšenicu kao zamenu u ishrani, što dodatno utiče na tržišne odnose.

Za razliku od žitarica, uljana repica beleži izraženiji rast cena, koje su premašile 470 €/t.

Šta donosi 2026. godina?

Tržišta sa velikim interesom očekuju novi izveštaj američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), pri čemu trgovci predviđaju pad američke proizvodnje kukuruza te smanjenje površina pod zimskom pšenicom.

Prema UBS-u, u razdoblju 2026.-2027. očekuje se blagi pad globalnih površina pod žitaricama, dok potražnja ostaje stabilna. Ključni faktori koji će oblikovati cene biće razvoj situacije u Ukrajini, kineska potražnja i kretanje cena đubriva.

Izvor: Agroklub

Najveći hibridni solarni projekat u Egiptu: 1 GW čiste energije sa baterijskim skladištem

Egiptu
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

U Egiptu je otvorena prva faza projekta Obelisk, najveće hibridne solarne elektrane u Africi. Kako prenose svetski mediji, projekat uključuje kombinaciju proizvodnje solarne energije i baterijskog skladištenja energije.

Sa kapacitetom 500 MW solarne energije i 200 MWh baterijskog skladišta u prvoj fazi, predstavlja najveći sistem tog tipa na kontinentu.

Nakon što projekat bude završen 2026. godine, imaće ukupno 1 GW snage, prostirući se na 20 kvadratnih kilometara. Prema dostupnim podacima, snabdevanje će biti omogućeno za 1,6 miliona domaćinstava godišnje. Pored toga, procene su da će doprineti smanjenju emisije ugljen-dioksida za 1,4 miliona tona godišnje i značajno smanjiti upotrebu prirodnog gasa.

Pročitajte još:

Projekat je dobio snažnu podršku od strane međunarodnih finansijskih institucija. Ukupno finansiranje prelazi 600 miliona dolara, a najveći partneri uključuju Evropsku investicionu banku (EIB) sa 150 miliona dolara, Afričku razvojnu banku sa 160 miliona i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) sa preko 100 miliona dolara.

Kako navodi EIB, ovaj projekat direktno podržava cilj Egipta da do 2030. godine dostigne 42 odsto učešća obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, ali i jačanje energetske sigurnosti i partnerstva između EU i Egipta.

Energetski portal

Lokalne zajednice kao prva linija odbrane prirode i klime

Foto: WWF

Jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode u regionu Zapadnog Balkana, WWF Adria posvećena je očuvanju biodiverziteta, promociji održivog upravljanja prirodnim resursima i jačanju otpornosti zajednica na posledice klimatskih promena. Kroz naučno utemeljen rad, zagovaranje i snažna partnerstva, WWF Adria se suočava sa najozbiljnijim ekološkim izazovima današnjice – utičući na javne politike, jačajući kapacitete civilnog društva i razvijajući inovativna rešenja koja podjednako štite i ljude i prirodu.

Jedna od vodećih inicijativa u tom pravcu jeste projekat „Bezbedna priroda i klima”, osmišljen kao odgovor na sve veće pretnje eko-sistemima, biodiverzitetu i lokalnim zajednicama koje proizilaze iz klimatskih promena i neodrživih praksi. Projekat je usmeren na jačanje institucionalnih i lokalnih temelja delovanja u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena širom regiona, a finansijski je podržan od strane Evropske unije.

Podrška lokalnim organizacijama za zaštitu životne sredine predstavlja samu srž uspešnog delovanja na terenu. Ove organizacije najbolje razumeju specifične ekološke i društvene okolnosti svoje sredine i upravo zbog toga imaju ključnu ulogu u pokretanju promena. Kroz ciljano finansiranje, razmenu znanja i partnerske programe, WWF Adria jača njihovo učešće u kreiranju javnih politika, praćenju stanja prirodnih resursa i sprovođenju rešenja prilagođenih lokalnim potrebama.

U protekle četiri godine realizovan je čak 41 projekat, uz ukupna ulaganja u civilno društvo u iznosu od 500.000 evra. Rezultati obuhvataju širok spektar inovativnih i uticajnih aktivnosti – od razvoja novih regulatornih okvira, participativnog monitoringa i lokalnih akcija zaštite prirode i klimatskih mera, do edukacija, velikih kampanja za podizanje svesti i inicijativa koje su dovele do konkretnih pravnih promena na lokalnom nivou.

Lokalne inicijative iz Paraćina, Užica, Novog Pazara, Pirota, Kragujevca, Kraljeva i brojnih drugih gradova danas imaju novu podršku za svoje aktivnosti, jačajući otpornost zajednica i podstičući suživot ljudi i prirode.

U FOKUSU:

Kroz projekat „Bezbedna priroda i klima”, WWF Adria je izgradila snažan most između lokalnih inicijativa i šireg regionalnog i evropskog okvira. Dosadašnji rezultati i iskustva predstavljeni su i na trećem Forumu ekoloških politika „Lokalna rešenja za (inter)nacionalne politike”, održanom u novembru ove godine.

Forum je okupio predstavnike civilnog društva, donosioce odluka, stručnjake iz oblasti klimatskih promena i zaštite prirode, kao i brojne predstavnike međunarodnih institucija i organizacija. U fokusu je bila jedna centralna tema – jačanje lokalnih kapaciteta i pronalaženje održivih, uključivih rešenja koja povezuju lokalne inicijative sa nacionalnim i regionalnim politikama zaštite životne sredine i klimatske otpornosti.

Vršilac dužnosti direktora programa zaštite WWF Adrije Hari Osting istakao je značaj lokalni organizacija kao ključnih nosilaca promena, čiji rad direktno doprinosi unapređenju politika, boljem upravljanju prirodnim resursima i jačanju otpornosti zajednica na posledice klimatskih promena.

Prvi panel „Lokalno vođena zaštita biodiverziteta” naglasio je nezamenjivu ulogu lokalnih aktera u očuvanju prirode i održivom upravljanju resursima. Predstavljene su inicijative koje su doprinele usklađivanju lokalnih politika sa EU direktivama, razvoju modela održivog gazdovanja šumama, korišćenju dronova i savremenih tehnologija za praćenje stanja u prirodi, kao i formiranju mreža organizacija koje upravljaju slatkovodnim zaštićenim područjima i ekološkim koridorima. Učesnici su, međutim, ukazali i na izazove, poput inertnosti pojedinih lokalnih vlasti, koje često otežavaju sprovođenje promena u korist prirode i građana.

Panel „Podizanje svesti javnosti i angažovanje lokalnih zajednica” bio je posvećen komunikaciji, obrazovanju i uključivanju građana. Predstavljene su kampanje koje su dosegle više od dva miliona ljudi, razvoj mobilnih aplikacija za prijavu ekoloških problema, kao i edukativni programi namenjeni mladima, ženama, manjinskim grupama i drugim osetljivim kategorijama stanovništva. Zaključeno je da su informisane i osnažene zajednice ključ dugoročnih promena i izgradnje kulture brige o prirodi.

U okviru trećeg panela „Lokalne klimatske akcije”, fokus je bio na konkretnim lokalnim odgovorima na klimatske izazove – od izrade lokalnih planova zaštite životne sredine, preko participativnih modela upravljanja klimatskim rizicima, do konkretnih akcija poput sprečavanja izgradnje malih hidroelektrana u osetljivim područjima. Predstavljeni su i modeli održive poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu sa EU Ruralnim paktom, studije o mikroplastici, kao i inicijative koje klimatske promene povezuju sa pitanjima ljudskih prava.

– Lokalne organizacije su okosnica promena – one razumeju potrebe zajednice, prepoznaju rizike na terenu i razvijaju rešenja koja su istovremeno inovativna, sveobuhvatna i inkluzivna – poručio je Osting, izrazivši želju da Forum još dugo ostane centralno mesto okupljanja organizacija civilnog društva širom Srbije.

Priredila: Milena Maglovski 

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Kinezi u Srbiju isporučuju 48 turbina za najveći vetropark u Istočnoj Evropi vredan 495 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (javier-balseiro)
Kineska državna kompanija Dongfang Wind Power potpisala je u okviru inicijative Pojas i put ugovor za isporuku 48 vetroturbina za projekat vetroelektrane snage 300 MW u Srbiji vredan 495 miliona evra , navodi specijalizovani kineski industrijski portal Seetao.
 
Vetroelektrana, u međunarodnim izvorima označena kao Vitello, po svim parametrima odgovara projektu Vetrozelena, najvećem vetroparku koji će biti izgrađen u Srbiji, ali i celoj Istočnoj Evropi. Planiran je na području Pančeva.

Elektrana će koristiti turbinske jedinice snage po 6,25 MW, što će omogućiti proizvodnju dovoljno električne energije za više desetina hiljada domaćinstava.

Prema Seetao, projekat demonstrira kako različite kineske kompanije mogu zajednički pokriti ceo industrijski lanac – od proizvodnje opreme do izvođenja radova i investicija u infrastrukturu. Projekat ne samo da omogućava proizvodnju čiste električne energije u Srbiji, već istovremeno pokazuje konkurentnost kineske visoke tehnologije i međunarodnog inženjerskog iskustva.

Pročitajte još:

Dongfang Wind Power je, prenosi portal, sproveo detaljna istraživanja i optimizovao dizajn turbina kako bi bile prilagođene srpskim standardima, klimatskim uslovima i mrežnoj infrastrukturi. Poseban fokus je stavljen na otpornost na vetar, prilagodljivost niskim temperaturama i kompatibilnost sa elektroenergetskom mrežom, kako bi se obezbedila dugoročna pouzdanost i stabilan rad elektrane.

Investitor i izvođač radova je China Power Construction Group (PowerChina). Očekuje se da projekat omogući proizvodnju oko 774 miliona kilovat-sati zelene struje godišnje, sa operativnim periodom od 30 godina, prenosi Seetao.

Datum početka gradnje i završetka vetroelektrane nije naveden, ali prema zvaničnom sajtu projekta Vetrozelena, završetak i puštanje u rad planirani su za 2027. godinu.

Izvor: eKapija

Kako će EU postati globalni lider u cirkularnoj ekonomiji 2030.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Evropska komisija predstavila je krajem prošle godine prvi paket pilot-mera za ubrzanje prelaska Evrope na cirkularnu ekonomiju, sa posebnim fokusom na sektor plastike.

Ovaj paket pilot-mera obuhvata niz konkretnih kratkoročnih aktivnosti za podršku cirkularnosti, naročito u sektoru plastike, uz istovremeno podsticanje ulaganja i inovacija u širem smislu.

U drugom koraku, tokom 2026. godine, Komisija će predložiti Zakon o cirkularnoj ekonomiji sa dodatnim merama koje će unaprediti funkcionisanje Jedinstvenog tržišta sekundarnih sirovina, navodi se u saopštenju EK.

Sektor reciklaže plastike suočava se sa rastućim pritiscima

Podaci Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije pokazuju da cirkularna rešenja mogu smanjiti klimatske emisije sektora plastike za 45 odsto, dekarbonizovati potrošnju energije i poboljšati trgovinski bilans sektora za 18 milijardi evra godišnje do 2050. godine.

EK navodi da se sektor reciklaže plastike suočava sa rastućim pritiscima: fragmentisanim tržištima recikliranih materijala, visokim troškovima energije, nestabilnim cenama primarne (devičanske) plastike i nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja.

Ovi izazovi već ostavljaju posledice – smanjeno korišćenje kapaciteta i finansijske gubitke za reciklere u EU, što ugrožava ciljeve cirkularnosti i industrijsku konkurentnost Unije, ističe EK.

Prevazilaženje fragmentacije tržišta

Kako se objašnjava, nedostatak usklađenih i predvidivih pravila na nivou EU za slobodno kretanje reciklirane plastike doveo je do fragmentacije tržišta.

U okviru usvojenog paketa, Komisija je predstavila akt kojim se uvode kriterijumi „kraja statusa otpada“ (end-of-waste) za plastiku na nivou EU, u skladu sa Okvirnom direktivom o otpadu.

Utvrđivanje standarda na nivou EU o tome kada se reciklirani materijali ponovo smatraju materijalima za ponovnu upotrebu ključan je korak ka uspostavljanju Jedinstvenog tržišta reciklirane plastike, pojednostavljivanju administrativnih procedura za reciklere – posebno mala i srednja preduzeća – i obezbeđivanju stabilnog snabdevanja visokokvalitetnim reciklatima širom Evrope, ističe se.

Pre konačnog usvajanja, nacrt akta objavljen je na javnu raspravu do 26. januara 2026. godine.

Mogućnosti za hemijske reciklere plastike

Komisija je takođe predstavila državama članicama na glasanje akt koji se odnosi na udeo recikliranog sadržaja u PET bocama za jednokratnu upotrebu, u skladu sa Direktivom o plastici za jednokratnu upotrebu.

Ova pravila mogu stvoriti nove mogućnosti za hemijske reciklere plastike, obezbeđujući da hemijski reciklirana plastika, pod određenim uslovima i kao dopuna mehaničkoj reciklaži, doprinosi ostvarivanju ciljeva EU u oblasti reciklaže.

Jasniji regulatorni okvir očekuje se da poveća pravnu sigurnost i pomogne u otključavanju investicija u hemijsku reciklažu širom Evrope.

Komisija takođe planira ponovno pokretanje i jačanje Alijanse za cirkularnu plastiku, kao platforme za saradnju duž celog lanca vrednosti plastike, u kojoj industrijski akteri, države članice i Komisija mogu zajednički identifikovati prioritete i rešavati ključne izazove koji utiču na konkurentnost i cirkularnost evropskog sektora plastike.

Carinske šifre za primarnu i recikliranu plastiku

Kako bi se obezbedila fer konkurencija između plastike proizvedene u EU i uvezene plastike, Komisija uvodi posebne carinske šifre za primarnu i recikliranu plastiku.

Time će se podržati sprovođenje pravila EU za uvezenu plastiku od strane carinskih organa i nacionalnih tela za nadzor tržišta.

Komisija takođe najavljuje praćenje tržišta primarne i reciklirane plastike u EU i na globalnom nivou.

Evropa mora da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju

Kako se navodi u saopštenju, Evropa mora da ubrza prelazak na cirkularnu ekonomiju. Razumno korišćenje ograničenih prirodnih resursa ključno je za jačanje ekonomske bezbednosti i konkurentnosti, kao i za smanjenje emisija ugljenika.

– Iako EU prednjači u politikama cirkularnosti, napredak je spor. U 2024. godini, 12,2 odsto materijala korišćenih u EU poticalo je iz recikliranih izvora, što je tek blago povećanje u odnosu na 11,2 odsto iz 2015. godine. Kako bi se postigli ciljevi utvrđeni zakonodavstvom EU, kao i u okviru Kompasa konkurentnosti, Čistog industrijskog dogovora i akcionog plana REsourceEU, Evropa mora ukloniti prepreke cirkularnim praksama – ističe se.

EU ima za cilj da do 2030. godine postane globalni lider u cirkularnoj ekonomiji, kako je navedeno u Kompasu konkurentnosti.

Važan korak u tom pravcu biće Zakon o cirkularnoj ekonomiji, čije je usvajanje planirano do kraja 2026. godine. Ovaj akt će doprineti uspostavljanju Jedinstvenog tržišta recikliranih materijala, unapređujući njihovu ponudu i tražnju unutar EU.

Izvor: Cirkularna ekonomija

EPCG preuzela studiju o izgradnji gasnih elektrana u Crnoj Gori

Foto: Usplash/Odile

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) zvanično je preuzela studiju izvodljivosti o izgradnji gasnih elektrana u Crnoj Gori, koja je pokazala da je proizvodnja električne energije iz tečnog naftnog gasa tehnički moguća i ekonomski isplativa. Kako prenose Vijesti, analizirana je gradnja postrojenja snage od 50 do 400 megavata na više potencijalnih lokacija – u Baru, Podgorici, Pljevljima i Nikšiću.

Iz EPCG su za Vijesti naveli da će dalji razvoj ovog projekta zavisiti pre svega od obezbeđivanja stabilnog i dugoročnog izvora gasa, kao i od odluka koje će se donositi u saradnji sa Vladom Crne Gore i Ministarstvom energetike.

Studiju izvodljivosti je izradila konsultantska kuća SS&A Power Consultancy, a procenjena vrednost investicija kreće se između 233 i 362 miliona evra, u zavisnosti od kapaciteta elektrane i modela snabdevanja gasom.

Nakon otvorenog javnog nadmetanja i u skladu sa Tenderskom dokumentacijom od 30. decembra 2021. godine, kompanija SS&A Power Consultancy izabrana je od strane Javnog preduzeća Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) za izradu studije razvoja tehničkih rešenja za energetsku tranziciju, kao i preliminarne studije izvodljivosti za gasne elektrane u kombinaciji sa obnovljivim izvorima energije.

Kompanija SS&A Power Consultancy saopštila je krajem decembra 2023. godine da će razviti studiju sa ciljem da EPCG postavi na put modernizacije crnogorske elektroenergetske infrastrukture, smanjenja emisije CO₂ i ostvarivanja ciljeva u skladu sa EU standardima i propisima u oblasti dekarbonizacije proizvodnje električne energije. Pored toga, naveli su i da će kompanija pripremiti strategiju rada gasnih termoelektrana, njihovu integraciju sa obnovljivim izvorima energije, kao i definisati buduća rešenja za hvatanje i skladištenje ugljenika.

– Izradom studije i odabirom potencijalnih lokacija za gasne elektrane, sa projektovanim ukupnim kapacitetom od 400 MW, EPCG radi na pronalaženju čistijih rešenja, uz planirano jačanje kapaciteta iz obnovljivih izvora. Studija je prvi korak i neophodna osnova za realizaciju tog plana – izjavio je tada Milutin Đukanović, predsednik Upravnog odbora EPCG.

Pročitajte još:

JERA i Vlada CG potpisale sporazum o LNG terminalu i gasnoj elektrani

Podsećamo, Vlada Crne i japanska kompanija JERA  potpisale su memorandum na sajmu Gastech 2025 u septembru 2025. godine, kojim je predviđeno istraživanje mogućnosti razvoja terminala za tečni prirodni gas (LNG) i povezanog gasnog postrojenja u zemlji.

U skladu sa Memorandumom, JERA i Vlada će sprovesti sveobuhvatnu studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničke, komercijalne i finansijske aspekte LNG terminala i gasne termoelektrane, kao i postaviti osnovu za moguće buduće sporazume o realizaciji projekta.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović istakao je da saradnja sa Jerom, kao renomiranim globalnim igračem, Crnoj Gori otvara pristup znanju i naprednim tehnologijama neophodnim za dalji razvoj energetskog sektora.

Glavni globalni strateg u kompaniji JERA Stiv Vin poručio je da je kompanija spremna da, kroz svoje iskustvo u realizaciji složenih međunarodnih energetskih projekata, podrži Crnu Goru u ostvarivanju njenih strateških ciljeva.

Energetski portal

Slovenija donela zakon za podršku energetski intenzivnoj industriji

Foto-ilustracija: Unsplash (Francisco Fernandes)

Zbog visokih cena električne energije, koje direktno ugrožavaju konkurentnost preduzeća, Vlada Republike Slovenije je usvojila Zakon o podsticanju konkurentnosti i dekarbonizacije elektrointenzivnih preduzeća. Ovaj zakon pomaže sektorima koji stvaraju visoku dodanu vrednost, značajan deo izvoza i obezbeđuju hiljade radnih mesta, često u regijama s ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Zakonom je predviđeno za pokriće dela troškova električne energije do najviše 50 odsto godišnje potrošnje. Podsticaji su namenjeni za oko 40 preduzeća iz sektora poput hemijske industrije, čeličana i papirne industrije.

Sredstva za provođenje mere biće obezbeđena izvan državnog budžeta, iz sredstava kompanija u stopostotnom vlasništvu Slovenije koje raspolažu značajnim proizvodnim kapacitetima električne energije. Procenjeni obim sredstava iznosi oko 30 miliona evra godišnje.

Cilj zakona je osigurati konkurentan položaj preduzeća koja su izložena međunarodnoj trgovini i za koja su troškovi električne energije jedan od ključnih faktora poslovanja.

Pročitajte još:

Bojan Kumer, ministar za životnu sredinu, klimu i energiju naglasio je prilikom usvajanja zakona značaj ove mere.

— U zaoštrenim globalnim ekonomskim okolnostima, podrška energetski intenzivnim preduzećima je nužna kako bi mogla zadržati konkurentnost na svetskim tržištima. Ukoliko ne obezbedimo ove mehanizme, dovodimo preduzeća u nepovoljniji položaj u odnosu na njihove konkurente iz drugih država članica EU — rekao je Kumer.

Prema procenama, podsticaji su dostupni za oko 40 preduzeća iz energetski najintenzivnijih sektora, poput hemijske industrije, čeličana i papirne industrije. Zakon propisuje jasne uslove prihvatljivosti, ograničenja visine pomoći, nadzorne mehanizme i sankcije u slučaju kršenja, pri čemu su korisnici obavezni najmanje 50 odsto primljene pomoći usmeriti u održive investicije.

Međutim, primena zakona zavisi od pravovremene saglasnosti Evropske komisije, kako bi preduzeća mogla koristiti podršku za potrošnju električne energije već od 1. januara 2026.

Jasna Dragojević

EMS u pojačanoj pripravnosti zbog nepovoljnih vremenskih prilika

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

Od 1. januara Elektromreža Srbije (EMS), uz podršku ćerki firmi i podizvođača, bila je u pojačanoj pripravnosti i intenzivno angažovana na terenu zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje su zahvatile veći deo Srbije.

Tim od više od 170 zaposlenih bio je direktno angažovan na intervencijama na tri 110 kV dalekovoda (Majdanpek – Crni Vrh, Arilje – Ivanjica, Potpeć – Pljevlja) i na četiri 220 kV dalekovoda (Bajina Bašta – Sremska Mitrovica, Bajina Bašta – Beograd, Bajina Bašta – Pljevlja, Kruševac – Podujevo), navodi se u saopštenju EMS-a.

Pored redovnih aktivnosti na očuvanju stabilnosti prenosnog sistema, Elektromreža Srbije je, kao društveno odgovorna kompanija, uputila svoje ekipe u pomoć kolegama iz Elektrodistribucije Srbije.

Kao jedan od najzahtevnijih zadataka istaknuta je sanacija kvara na 110 kV dalekovodu TS Arilje – TS Ivanjica, dugačkom 21 kilometar, sa 72 stuba. Prekid je detektovan 10. januara u 18.42, a ekipa je angažovana u roku od petnaest minuta. Tokom noći pronađeno je mesto kvara – prekid faznog provodnika usled teškog leda, na nepristupačnom terenu. Zahvaljujući angažovanju najiskusnijih EMS-ovih ekipa i Elektroistok – Izgradnje, kvar je saniran u ekstremnim uslovima, a dalekovod je ponovo pušten pod napon u 14 časova.

Pročitajte još:

U uslovima snežnih nanosa i zavejanih puteva, organizacija smenskog rada bila je posebno zahtevna, a ekipe su 7. januara, nakon više od 24 sata, uspele da se probiju do PRP Crni Vrh i izvrše primopredaju smene.

Elektromreža Srbije saopštila je da je, uprkos vanrednim vremenskim uslovima, prenosni sistem Republike Srbije ostao stabilan, dok su svi kvarovi na visokonaponskoj mreži koji su mogli uticati na snabdevanje električnom energijom blagovremeno i efikasno sanirani.

Ekipe Elektromreže Srbije ostaju i u narednom periodu u pojačanoj pripravnosti, uz kontinuirani rad dispečerskih centara, kako bi se obezbedilo sigurno i pouzdano snabdevanje električnom energijom širom zemlje, zaključuje se u saopštenju.

Energetski portal