Koliko će nas koštati naplata kesa

Naplata plastičnih kesa za odnošenje robe iz prodavnica mogla bi postati svakodnevica i u Srbiji, i to mnogo pre nego što smo mislili. Trgovinski lanci se uveliko spremaju na potez koji im nameće ekologija, a još više propisi Evropske unije.

Evropska komisija je u februaru usvojila strategiju o plastici i donela mere koje ograničavaju potrošnju kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, a samo na 45 do kraja 2025. Kao „najelegantniji“ i najefikasniji način da se to postigne smatra se naplata plastičnih vrećica u prodavnicama.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je to praksa a uskoro će tako biti i u Srbiji, jer ovdašnji veliki trgovinski lanci, kojima su centrale u EU, uveliko donose planove da to sprovedu i na ovdašnjem tržištu, piše „Politika“.

Kao prvog koji bi mogao da se odluči na takav korak, beogradski dnevnik navodi belgijski Delez (lanac Maksi). I to ne u nekoj perspektivi već, prema nezvaničnim najavama, možda i krajem ovog meseca.

– Spremni smo da uđemo u sistem naplate kesa. Prema iskustvu sa naših drugih tržišta, mehanizam naplate daje najbolje rezultate, jer dovodi do smanjenja njihove upotrebe za 80 odsto. O tačnom datumu ćemo blagovremeno obavestiti javnost – kažu iz Deleza za „Politiku“.

Isti potez očekuje se i iz Agrokorovog sistema Merkator S (lanci Merkator, Idea, Roda).

Naplata stiže ali koliko će nas, potrošače, to koštati? Kada je 2013. godine Delez imao sličnu akciju, tada u okviru humanitarne akcije „Ja volim svoj grad“, da bi odneli namirnice koje ste netom platili na kasi, (jednokratnu) biorazgradivu kesu smo plaćali dva dinara, a one veće za višekratnu upotrebu deset dinara.

Da li će ta cena biti i od sledećeg meseca, pitanje je. Neke naznake može nam dati i situacija iz Grčke, gde su sa naplatom krenuli od 1. januara. Tamo kesa na kasi košta četiri evrocenta, što je nešto manje od pet dinara.

Ko ne ponese ceger, nek se spremi za neprijatno „iznenađenje“ na kasi, ne toliko zbog veličine troška, već ukorenjenog shvatanja da mu se naplaćuje nešto što bi trebalo da je besplatno.

I onda je potrošač pred odlukom, dati nekoliko desetina dinara (jer retko iz prodavnice izađemo s jednom kesom) za kese koje će brzo završiti u kanti, ili za stotinak dinara kupiti trajniju platnenu/plastičnu varijantu.

Tih platenih u parfimerijama DM, koji ekološku akciju naplate kesa sprovodi od 2012. godine, godišnje u Srbiji prodaju 100.000 komada.

Izvor: Mondo

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti