Blizu milion evra za obnovljive izvore i unapređenje energetske efikasnosti Severne Makedonije

Foto: vlada.mk

Ministar ekonomije Krešnik Bekteši protekle nedelje je na konferenciji za novinare informisao javnost o programima koje će Ministarstvo ekonomije sprovoditi 2021. godine, a koji su usvojeni na poslednjoj sednici Vlade.

Kako je naveo, ministarstvo će sprovoditi nekoliko programa za podršku industriji, inovacijama, zanatstvu, turizmu, ali će značajna sredstva biti uložena i u promociju obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

„Ove godine nastavljamo sa punom primenom Programa za promociju obnovljivih izvora energije i podsticanje energetske efikasnosti u domaćinstvima. Prošle godine, zbog pandemije, nismo uspeli u potpunosti da sprovedemo ovaj program i sredstva za ovu namenu su preraspodeljena za podršku najugroženijima. Ali, ove godine, nastavljamo sa finansijskom podrškom građanima i za to je obezbeđeno ukupno 845.000 evra (52.000.000 denara)“, rekao je ministar.

Sredstva su namenjena:

– 130.000 evra (8.000.000 denara) za nadoknadu dela troškova za solarne kolektorske sisteme u domaćinstvima – do 30 odsto troškova nabavke i ugradnje fotonaponskih sistema sa 160 evra (10.000 denara) po domaćinstvu i do 70 odsto – ne više od 245 evra (15.000 denara) po domaćinstvu sa niskim prihodima;

Foto-ilustracija: Pixabay

– 360.000 evra (22.000.000 denara) za nadoknadu dela troškova za PVC ili aluminijumsku stolariju u domaćinstvima sa do 50 odsto učešća države u plaćanju sa ne više od 245 evra (20.000 denara) po domaćinstvu i do 70 odsto, ali ne više od 405 evra (25.000 denara) po domaćinstvu sa niskim primanjima;

-230.000 evra (14.000.000 denara) za nadoknadu dela troškova za nabavku peći na pelet u domaćinstvima sa do 50 odsto učešća, ali ne sa više od 325 evra (20.000 denara) po domaćinstvu i do 70 odsto, ali ne sa više od 405 evra (25.000 denara) po domaćinstvu, za ljude sa niskim primanjima;

-130.000 evra (8.000.000 denara) za naknadu dela troškova za fotonaponske panele za proizvodnju električne energije kapaciteta do 4 kW za sopstvenu potrošnju za domaćinstva, na zgradi na kojoj ima pravo svojine ili korišćenja, do 30 odsto, ali ne sa više od 1000 evra (62.000 denara) po domaćinstvu.

Ove godine će se po prvi put naknada dodeliti u skladu sa principom „ko prvi dođe, prvi će biti uslužen“.

Za oblast obnovljivih izvora energije ove godine je namenjeno preko 350.000 evra (21.800.000 denara) za finansijsku podršku za proizvodnju električne energije od preferencijalnih proizvođača koji koriste premiju kao dodatni iznos cene ostvarene prodajom proizvedene energije na tržištu električne energije iz fotonaponskih elektrana.

Predviđeno je i 130.000 evra (8.000.000 denara) za Program zaštite ugroženih potrošača energije, kao podrška u borbi protiv energetskog siromaštva.

„Prošle godine bili smo potpuno usredsređeni na podršku turizmu kao najugroženijoj grani usled pandemije koronavirusa. U sva četiri seta mera koje je usvojila Vlada pružena je podrška sektoru turizma i ugostiteljstva“, objasnio je Bekteši.

Ministar je na kraju obavestio javnost i o donetoj meri za subvencije za ugradnju uređaja na TNG (autogas), metan i druga alternativna goriva u vozila.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Ovu meru smo prvi put primenili 2019. godine, međutim prošle godine smo, kao što sam ranije pomenuo, usled pandemije, sredstva predviđena za ovu namenu raspodelili za podršku sektorima koji su najviše bili pogođeni krizom koja je pogodila čitav region i svet“, rekao je on.

Kroz javni poziv, država će učestvovati u naknadi do 50 odsto troškova za ugradnju uređaja za TNG, metan ili drugu vrstu alternativnog goriva u vozilu, ali ne sa više od 290 evra (18.000 denara) po vozilu.

U ovu svrhu obezbeđeno je ukupno 180.000 evra (11.000.000 denara), a očekuje se da javni poziv bude raspisan u trećem kvartalu ove godine po principu „ko prvi dođe, prvi će biti uslužen“.

Što se tiče Srbije, Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije, kao deo paketa novih propisa u kojem su i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima.

Javna rasprava o nacrtima zakona je počela 21. januara i trajaće do 9. februara.

Podsetimo, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je u izjavi za agenciju Tanjug objasnila da je propis o obnovljivim izvorima energije potpuni novitet, jer je ta oblast sada deo Zakona o energetici.

„Srbija ima ogroman potencijal u biomasigeotermalnim izvorima i solarnoj energiji, ali ga očigledno do sada nije iskoristila. Mi ćemo tim zakonom pokušati da napravimo ambijent da se obnovljivi izvori energije mnogo više koriste“, navela je tada ona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade je objasnila da će biti promenjen dosadašnji sistem fid-in tarifa i da će biti uvedene aukcije za energiju iz obnovljivih izvora.

Ona je ukazala na to da će posebna pažnja biti posvećena kogeneraciji, odnosno proizvodnji električne i toplotne energije u isto vreme, jer je to, pre svega, veoma efikasno.

Zakljucak Odbora za privredu i finansije sa Programom javne rasprave 

Nacrt zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazloženje

Izvestaj o sprovedenoj-analizi efekta Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije

Obrazac za učešće u javnoj raspravi

Važno istaći da se u Nacrtu zakona o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije predviđa osnivanje Uprave za energetsku efikasnost koja će omogućiti da građani dobiju sredstva kako bi zamenili stolariju i neefikasne uređaje koji utiču na potrošnju energije.

Novitet je i formiranje jednog velikog fonda za energetsku efikasnost, i plan je da se fond puni najmanje novcem iz budžeta, a mnogo više iz svih drugih međunarodnih fondova.

Mihajlović je naglasila da će cilj formiranja tog fonda biti smanjenje trošenja energije i dodala da će fokus biti pre svega, na domaćinstvima, a ne samo javnim, velikim zgradama gde svakako može mnogo da se uradi da bi se povećala energetska efikasnost.

Potpredsednica Vlade je navela podatak da se u Srbiji u proseku „baci“ 40 odsto električne toplotne energije zato što domaćinstva nemaju dobra vrata, prozore i izolaciju zidova.

Jovana Canić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti