Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Proračuni naučnika otkrivaju da ova godina ima između 50 i 75 odsto šanse da bude najtoplija otkako se meri temperatura i gotovo stoprocentne izglede (99,9 odsto) da se plasira među najtoplijih pet, čak i ukoliko ne zauzme prvo mesto.
Američka Nacionalna služba za okeane i atmosferu (NOAA) je saopštila da će, ako 2020. godina zaista bude globalno najtoplija u istoriji merenja temperature započetog 1880. godine, biti oboren rekord postavljen 2016. godine. Ono zbog čega je tekuća godina drugačija u poređenju sa trenutnom „šampionkom“ je činjenica da temperature neće biti dodatno povišene usled uticaja prirodnog fenomena El Ninjo kao 4 godine ranije. Uprkos tome, već u januaru su od Antarktika do Grenlanda oboreni temperaturni rekordi, što je iznenadilo stručnjake.
U prvoj četvrtini godine, zagrevanje je najviše izraženo bilo na istoku Evrope i u Aziji, gde su zabeležene temperature 3 Celzijusova stepena više od proseka.
Karsten Haustajn, klimatolog sa Oksfordskog univerziteta, rekao je da ćemo se uskoro približiti porastu temperature od 1,2 Celzijusova stepena u odnosu na predindustrijsko doba.
Planetarni skok temperature za 1,1 Celzijusov stepen u odnosu na predindustrijske vrednosti doveo nas je opasno blizu često pominjanom ograničenju od 2 Celzijusova stepena. Naučnici naglašavaju da će posledice prekoračenja ove granice biti katastrofalne, nesagledive i nepovratne. Mnoge zemlje su na održanje temperature ispod kritičnog nivou obavezane i Pariskim sporazumom.