Dve trećine ljudi globalno smatra da su klimatske promene jednako opasne kao koronavirus

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Čak 71 odsto ljudi na svetu se slaže da su klimatske promene, na duge staze, jednako velika pretnja kao što je KOVID-19. Ovo su rezultati onlajn istraživanja koje je u periodu od 16. do 19. aprila sprovela konsultantska kuća Ipsos na uzorku od 28 hiljada osoba iz 14 zemalja.

Ukupno 68 odsto ispitanika veruje da vlade trenutno ne preduzimaju dovoljno na zauzdavanju klimatskih promena, a 65 odsto ispitanika smatra da bi upravo borba protiv klimatskih promena trebalo da bude fokus vladinih mera ekonomskog oporavka. Neozbiljan pristup ovom izazovu u politici određene partije bio bi odbojan da svoj glas da njima za šest od deset ljudi, navodi Ipsos.

Klimatske promene su, prema mišljenju građana, i dalje najvažniji problem u oblasti zaštite životne sredine (37 odsto), a praćene su zagađenjem vazduha (33 odsto), upravljanjem otpadom (32 odsto), krčenjem šuma (26 odsto) i zagađenjem voda (25 odsto). Zabrinutost za navedene teme je porasla u poslednje dve godine.

Dve trećine ispitanika oseća da čini najviše što može kako bi na pojedinačnom nivou doprineli očuvanju našeg okruženja. Reciklaža, zajedno sa uštedom energije i vode kod kuće, su polja koja su mnogi označili kao „polja bez prostora za napredak“.

Oko 41 odsto uzorka će se potencijalno odreći letenja avionom u toku sledeće godine kako bi smanjilo svoj ugljenični otisak, a jedna trećina nije spremna na takav poduhvat.

Volju za zamenom mesnih proizvoda biljnih alternativama je pokazalo 41 odsto ispitanika, a približno isti procenat – 39 odsto – ne želi da se delimično preusmeri na vegetarijansku ishranu. Ukupno 35 odsto ljudi konzumiraće manje artikala na bazi mleka životinjskog porekla ili će se orijentisani na kupovinu zamenskih mlečnih proizvoda na bazi biljaka. Gotovo polovina ispitanika (49 odsto) nije pokazala nameru za ovakvu tranziciju.

Veliki udeo u upražnjavanju postulata cirkularne ekonomije ima izbegavanje kupovine novih dobara kroz popravku postojećih (52 odsto). Održivijoj potrošnji javnost stremi i kupovinom namirnica s manje pakovanja (57 odsto).

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti