Home Blog Page 993

Opštinsko veće Paraćina finansira projekte zaštite životne sredine i markiranja divljih deponija

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Članovi Opštinskog veća opštine Paraćin su nedavno dali saglasnost na predlog komisije za raspodelu sredstava udruženjima po raspisanom javnim konkursu, pa je predsednik opštine doneo rešenje o finansiranju programa od javnog interesa iz budžeta opštine.

Realizacija projekata šest udruženja finansiraće se sa tri miliona dinara budžetskih sredstava.

Između ostalih, 1,2 miliona dobila je “BID zona Korzo”, a sredstva će se koristiti za beskamatno kreditiranje stambenih zajednica za uređenje fasada i ravnih krovova, po javnom pozivu.

Udruženje preduzetnika dobilo je 300.000 dinara za razvoj preduzetništva, a finansiraju se takođe i projekti vezani za učešće građana u donošenju odluka i planiranje budžeta, za podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine i markiranje divljih deponija u opštini.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Zasađeno deset drvorednih stabala u Skadarskoj ulici

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” saopštilo je da je banka „Poštanska štedionica” povodom proslave jubileja donirala gradu ukupno deset drvorednih stabala, koja su zasađena juče.

Stabla je, uz pomoć radnika „Zelenila”, zasadilo rukovodstvo banke i izvršni direktor za operativne poslove ovog javnog komunalnog preduzeća Nataša Šišaković.

– Deset sadnica koje su proizvedene po najvišim standardima rasadničarske proizvodnje i kvaliteta, prsne širine 25 centimetara i visine 2,2 metra, čine deo celine na kojoj se radi u Skadarliji. Ovim sadnicama dobiće se funkcionalni i vizuelni efekat. Izuzetno nam je drago što smo deo projekta realizovali sa „Poštanskom štedionicom”. U sklopu rekonstrukcije dela Skadarske ulice, JKP „Zelenilo – Beograd” izvršiće sadnju 39 novih visokokvalitetnih drvorednih sadnica. Na ovaj način znatno će se unaprediti kako ekološki tako i estetski segment kvaliteta ambijentalne celine Skadarske ulice. Uređenje se izvodi i u okolnim ulicama u kojima je takođe predviđena sadnja drvorednih sadnica lišćara, istakla je ovom prilikom Nataša Šišaković.

Rekonstrukcija ovih ulica predviđa izradu betonskih podkonstrukcija za sadna mesta drvorednih sadnica i izradu dekorativnih bordura od granitne kocke oko svakog drvorednog stabla.

– Na taj način se reguliše usmeravanje korenovog sistema drvorednih stabala i time izbegava kontakt sa instalacijama, zastorima i objektima. Svaka drvoredna sadnica imaće ugrađen i zalivni sistem „kap po kap”, pojasnila je Šišakovićeva.

Banka „Poštanska štedionica” poklonila je šest stabala lipe koja su zasađena u Skadarskoj ulici i četiri stabla bagrema sa kišobranastom formom krošnje, koja su zasađena u Ulici Emilijana Josimovića.

– Naša misija je stvaranje, održavanje i uvećanje vrednosti za akcionare, klijente i društvo u celini. Kao državnoj banci veoma nam je važno da budemo društveno odgovorni prema zajednici u kojoj poslujemo. Današnja sadnja stabala mali je doprinos Beogradu, izjavio je Aleksandar Čortan, član Izvršnog odbora banke.

Položaj novih sadnih mesta je uz regulacionu liniju ulice do kamenog ivičnjaka, čime se postiže da trasa postojećih stabala ostane nepromenjena, a da su drvoredna stabla maksimalno odmaknuta od fasada objekata, ostavljajući istovremeno slobodnu širinu trotoara za kretanje pešaka.

S obzirom da drvoredi predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija javnog zelenila, sadnice kojima se izvodi ozelenjavanje ovih ulica su „školovane” u rasadniku, čime se povećavaju šanse za njihov opstanak u teškim gradskim uslovima sredine.

Vrednost svakog novog stabla ogleda se u nizu funkcija koje vrši u gradskoj sredini. JKP „Zelenilo – Beograd” svakodnevno radi na tome da građanima Beograda poboljša uslove života u urbanizovanoj sredini, a možda najvažniji posao koji ovo preduzeće radi jeste nega postojećih i sadnja novih stabala u gradu.

Tokom 2018. godine, Beograd je postao bogatiji za 4.500 novih stabala. Koliko je JKP „Zelenilo – Beograd” odlučno u nastojanjima da očuva i poveća zeleni fond u gradu, govori činjenica da broj stabala koji će biti zasađen neprestano raste, pa je u toku 2019. godine planirana sadnja novih pet hiljada stabala, dodaje se u saopštenju.

Milisav Pajević

Partnerstvo održivog razvoja – Ruma i Berzenbrik

Foto: Opština Ruma
Foto: Opština Ruma

Sumiranjem rezultata dosadašnje saradnje, tokom Кonferencije nemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj i GIZ-a u Beogradu, došlo se do zaključka da Ruma i njen bratski, nemački grad Berzenbrik sada ulaze u novu fazu međusobnih relacija.

Odavno su prevaziđeni stepeni upoznavanja, povezivanja uprava i čelnih ljudi.

Slađan Mančić, predsednik Opštine Ruma i dr Horst Bajer, gradonačelnik Berzenbrika ponovo su se sastali u Beogradu i razgovarali o proširenju saradnje.

Dobri kontakti, zlata vredni, su kraći put do novih investicija, a Кonferencija o rezultatima projekta “Partnerstvo održivog razvoja jedinica lokalne samouprave” je mesto mogućnosti razrade novih ideja. Sledeće godine, već u prvim mesecima Ruma će delegirati svog predstavnika privrede, koji će se predstaviti u Nemačkoj i objasniti zašto se odlučio da investira u Rumu.

Prijateljstvo Rume i Berzenbrika pohvaljeno je i u nemačkoj ambasadi, gde je rečeno da predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić stvara evropsku klimu u svojoj zemlji. Ovo je za naš sajt potvrdio dr Željko Dragić, predsednik Udruženja “Gradimo mostove”, koji je posetio Ambasadu Nemačke u Srbiji, a koji je ujedno i najzaslužniji za bratimljenje dva grada.

Podela nemačkih i naših timova na radionice imala je za cilj razradu projekata, u slučaju Rume vezanih za korišćenje obnovljivih izvora energije.

Podsetićemo na projekat postavljanja solarnih panela na objekat osnovne škole u Malim Radincima. Prema rečima Dragana Кosanovića, šefa Odeljenja za lokalni ekonomski razvoj, sve je spremno za realizaciju ove ideje.

On dodaje da će sledeći korak u okviru saradnje sa Berzenbrikom biti odlazak rumske delegacije u ovaj grad u Nemačkoj, kako bi na licu mesta prisustvovala otkrivanju ploče sa natpisom Rume kao prijateljskog grada, na ćiriličnom pismu.

Prema rečima dr Željka Dragića, predsednika Udruženja “Gradimo mostove” , odbornika i predsednika SDP-a u Berzenbriku primerom prijateljstva ova dva grada treba svi da se rukovode. Ruma i Berzenbrik su najbolji ambasadori srpsko-nemačkog društva.

On još kaže da je Berzenbrik jedini grad Donje Saksonije koji je utemeljio prijateljstvo sa srpskim gradom uopšte.

U kabinetima prvih ljudi ova dva grada zaključeno je da će sledeća godina biti u znaku još intenzivnije razmene mladih, ali i kulturne i privredne saradnje.

Milisav Pajević

Dogovoreno unapređenje saradnje između zaštićenih područja Crne Gore i Turske

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore
Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Direktor Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Elvir Klica sa saradnikom Jasminom Spahićem sastao se prošlog utorka sa rukovodstvom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) u Crnoj Gori, u Podgorici.

Sastanak predstavlja nastavak saradnje i inicijative sa turskim institucijama u Crnoj Gori.

U prethodnom periodu dogovoreni su koraci sa Ambasadorom Turske u Crnoj Gori u cilju unapređenja saradnje između zaštićenih područja i razmatranja mogućnosti osmišljavanja i implementacije zajedničkih projekata koji se tiču zaštite, unapređenja i promocije prirodnih vrednosti.

Koordinator Tike u Crnoj Gori Enver Resulogullari prezentujući aktivnosti Turske institucije izrazio je spremnost da se aktivno uključi u povezivanju nacionalnih parkova Crne Gore i relevantnih institucija u Turskoj, pre svega nacionalnih parkova.

Takođe, je bilo reči i o projektima Agencije TIKA u Crnoj Gori, kao i o mogućnostima da u narednom periodu i Nacionalni parkovi Crne Gore budu deo programa podrške, posebno u cilju zaštite i razvoja zaštićenih područja.

Isto tako, na sastanku su dogovorene naredne aktivnosti uključujući i potpisivanje sporazuma o saradnji između JPNPCG i Direktorata za zaštitu prirode i nacionalnih parkova Turske.

Milisav Pajević

Najveća pretnja po zdravlje ljudi: Zagađenje vazduha skraćuje životni vek za dve godine!

Foto-ilustracija: Unsplash

Institut za energetsku politiku pri Univerzitetu u Čikagu otkrio je da se zagađenje vazduha održava na naš životni vek skraćujući ga u proseku za 1,8 godina.

Foto-ilustracija: Unsplash

Istraživači su kao merilo za zagađenje vazduha koristili smernice Svetske zdravstvene organizacije (SZO).

Ukoliko bi stanje vazduha u severnoj Indiji bilo poboljšano do nivoa koji propisuje SZO, čak 288 miliona Indijaca živelo bi prosečno 7 godina duže, što je 23 odsto ukupne populacije ove države.

Važno saznanje naučnog tima iz Sjedinjenih Američkih Država je i da bi zahvaljujući unapređenju kvaliteta vazduha 4,1 milijarda ljudi na svetu živela do 3 godine duže, čime bi prosečan vek porastao za 1,1 godinu.

Prema indeksu stvorenom u svrhe istraživanja (AQLI – Air Quality Life Index), hronična izloženost vazduhu lošeg kvaliteta kobnija je po naš život u odnosu na štetne navike kao što je pušenje, opasne bolesti poput HIV virusa, pa čak i ratove.

Čikaški istraživači procenili su da cigarete skraćuju život za 1,6 godina, a alkohol i droga za oko 11 meseci. Ljudi izloženi nebezbednoj vodi za piće i nepovoljnim zdravstvenim uslovima u riziku su od 7 meseci kraćeg života. Osobe zaražene HIV virusom/sidom žive otprilike 4 meseca kraće, baš kao i oboleli od malarije, dok inficirani tuberkulozom imaju prosečno 3,5 meseci manje. Nasilni sukobi i terorizam narušavaju životni vek za 22 dana.

“Ljudi mogu da dignu ruke od cigareta i da preduzmu određene korake kako bi se odbranili od različitih oboljenja, ali kao pojedinci mogu da urade vrlo malo toga da bi se zaštitili od vazduha koji udišu. Naš indeks upućuje građane i donosioce političkih odluka o tome kako štetna jedinjena utiču na njih i njihove zajednice i otkriva prednosti odredbi koje bi podstakle smanjenje zagađenja”, izjavio je Majkl Grinstoun, profesor ekonomije i direktor Instituta.

SZO je nedavno saopštila da 91 odsto svetskog stanovništva udiše prljav vazduh koji na godišnjem nivou uzrokuje 7 miliona smrti. Ovo ga čini četvrtim najčešćim uzrokom umiranja na planeti. Jedan od devet smrtnih slučajeva je ishod dugotrajnog boravka u oblastima sa zagađenim vazduhom.

Jelena Kozbašić

Iz Federacije BiH izvezeno 16.598,11 tona opasnog otpada

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije BiH je usvojila je informaciju o mogućim posledicama isticanja roka propisanog Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u životnu sredinu i sisteme javne kanalizacije, koju je sačinilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u saradnji s Federalnim ministarstvom zaštite životne sredine i turizma i Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije.

Na predlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

Vlada FBiH je dala saglasnost na potpisivanje Aneksa III Ugovora o koncesiji za korišćenje vode izvorišta Plava voda u Travniku za javno snabdevanje vodom opština Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica, kojim je predviđeno produženje važenja ove koncesije.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma je informisalo Vladu FBiH da je od 2015. do 2017. godine iz FBiH izvezeno ukupno 16.598,11 tona opasnog otpada.

Milisav Pajević

Zeleno dečije selo za siromašne mališane u Brazilu

Foto:Cristobal Palma/EstudioPalma

Jedinstvena škola u Brazilu prograšena je za najbolju novogradnju na svetu.

Kompleks “Dečije selo” kako je ova građevina nazvana, smeštena je u kišnim šumama na severu Brazila.

U okolini kompleksa  nalaze se  šume, pružajući prirodnu hladovinu od tropske vrućine na području gde temperatura može dostići 40 Celzijusa, zbog čega je škola dobila naziv i “Džungla”. Kompleks je predviđen kao dom za siromašnu decu. Naime, više od 500 dece imaće svoj krov nad glavom u novim spavaonicama i tri velika dvorišta. Kompleks se prostire na 25.000 kvadratnih kilometara i podeljen je na dva dela: jedan za devojčice, drugi za dečake. Osim soba i učionica, u prizemlju se nalaze TV sale i prostorije za razonodu i opuštanje mališana.

Foto:Cristobal Palma/EstudioPalma/RIBA

Ovu građevinu koju su pohvalile sudije zbog svog “skromnog herojstva”, dizajnirali su Alef Zero i Rozenbaum. Zelena zgrada osvojila je međunarodnu nagradu RIBA od 2018. godine koju dodeljuje Kraljevski institut britanskih arhitekata.

Nagrađeni tim arhitekata je u saradnji sa decom u Kanuanskoj školi došao do ideje kako da im olakšaju i poboljšaju kvalitet života.

Foto: Cristobal Palma/EstudioPalma/RIBA

“Pokušali smo da stvorimo novi osećaj i savremenu interpretaciju tradicionalnih načina izgradnje u ovoj oblasti u Brazilu. Mislimo da zgrada poboljšava kvalitet života dece”, rekao je jedan od nagrađenih arhitekata Gustavo Utrabo.

Izgradnja je trajala 14 meseci, a cilj je bio spajanje lokalne kulture iz Brazila i modernosti. Kako bi došli do originalne ideje, posetili su više od 30 objekata od Milana do Tokija.

Arhitekte sada planiraju drugi projekat za druge siromašne mališane, u velikom močvarnom regionu Pantanal, takođe u Brazilu.

Sofija Nikolić

70 miliona evra za razvoj magistralnog gasovoda od Bugarske do Mađarske

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je da je budžetom za 2019. godinu predviđeno izdvajanje od 70 miliona evra za učešće u razvoju magistralnog gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom.

Antić je, obrazlažući u parlamentu predložene izmene Zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije izgradnje sistema za transport prirodnog gasa “Južni tok”, naveo da su pomenuta sredstva namenjena za dalje domaće učešće, odnosno učešće JP “Srbijagasa”, u razvoju ovog projekta.

On je objasnio da se postojeći zakon menja da bi se realizovao projekat izgradnje magistralnog gasovoda od granice sa Bugarskom do granice sa Mađarskom, koji će ići trasom koja je projektovana za gasovod “Južni tok”.

Ovim gasovodom, između ostalog, treba da bude transportovan ruski gas koji će kroz drugu cev “Turskog toka“, kroz Crno more, stići u Tursku, a dalje sistemom nacionalnih magistralnih gasovoda preko Bugarske, Srbije i Mađarske do potrošača u Evropi, rekao je ministar.

Prema njegovim rečima, procenjena vrednost tog projekta je 1,08 milijardi evra, a gasovod bi trebalo da bude završen 2020. godine.

U ovom trenutku sve stvari ostavljaju utisak da se ide u dobrom pravcu razvoja tog gasovoda, koji Srbiji treba da obezbedi energetsku bezbednost, sigurno snabdevanje gasom, ali i profit koji donosi sama tranzitna taksa, naveo je Antić.

On je ukazao na to da izmena pomenutog zakona omogućava srpsko-ruskom preduzeću “Gastrans” da koristi benefite onih eksproprijacija i rešenja koja su bila u Zakonu o “Južnom toku“, jer je reč o gotovo identičnom pravnom licu, koje je promenilo naziv, i gotovo identičnoj trasi i tehničkim parametrima vezanim za razvoj projekta.

Antić je izrazio uverenje da će predloženi zakon dati podsticaj pomenutom projektu i omogućiti efikasan rad svih nadležnih državnih organa, ali ne na štetu građana, kao korisnika eksproprijacije.

Milisav Pajević

Vlada Crne Gore saglasna sa izgradnjom vetroelektrane na lokalitetu Krnovo

Foto-ilustracija: EP
Foto-ilustracija: EP

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizaciji projekta izgradnje vetroelektrane na lokalitetu Krnovo i prihvatila Aneks br. 7 Ugovora o zakupu zemljišta i izgradnji vetroelektrane.

Aneksom je predviđeno da se država Crna Gora saglašava da „Masdar Energy” B.V. iz Holandije stekne 49 odsto udela u Projektnoj kompaniji.

Usled izlaska „Ivicom Holding“ GmbH iz Ugovora, odredbama ovog Aneksa se propisuje da „Akuo Energy” SAS preuzima svaku odgovornost Ivicom-a koja je zaista nastala, a nije izmirena, i onu koja može nastati prie stupanja na snagu Aneksa br. 7 Ugovora.

Istaknuto je da „Masdar Energy” B.V. iz Holandije, počev od dana kada se zaključi Aneks br. 7, postaje ugovorna strana u Ugovoru o zakupu zemljišta, i svim njegovim aneksima.

Naime, „Akuo Energy” SAS i „Masdar Energy” B.V. će na osnovu ovog Aneksa biti ugovorne strane Ugovora o zakupu zemljišta u svojstvu investitora, pri čemu će biti solidarno odgovorni za obaveze Projektne Kompanije iz, ili u vezi sa Ugovorom o zakupu zemljišta.

Milisav Pajević

Zašto solarni paneli postaju sve jeftiniji?

Photo-illustration: Pixabay
Photo: Pixabay

Sunce je besplatno i dostupno svima ali tehnologija pomoću koje možemo da iskoristimo njegovu energiju nije.
Ova revolucionarna tehnologija otkrivena je 80-ih godina a sa masovnom proizvodnjom solarnih panela otpočeto je početkom novog milenijuma. Tada, su bili vrlo skupi da bi u poslednje dve decenije postepeno bili sve pristupačniji, što nam govori trenutna nabavna cena, koja varira od 100 eura pa naviše, u zavisnosti od proizvođača i jačine solarnih panela. Zašto je to tako?

Stručnjaci sa Instituta za tehnologiju u Masačusetsu pokušali su da daju odgovor na ovo pitanje.

Deo odgovora je očigledan. Tehnološki napredak, veća potražnja za solarnim panelima i veća konkurentnost na tržištu su faktori koji su imali pozitivan uticaj na cene, kao što to inače biva. Sa druge strane, sama tehnologija konvertovanja sunčeve u električnu energiju je postala efikasnija.

Ostali faktori, koji su manje očigledni jesu političkog karaktera. Intervencije vlada država u nameri da podrže ovu tehnologiju imale su značajan uticaj na pad cena. Vlade su davale subvencije i pokušavale da podstaknu upotrebu obnovljivih izvora energije raznim merama. „Politike i uredbe Japana, Nemačke, Španije, Kalifornije i Kine pospešile su rast tržišta i stvorile prilike za automatizaciju, napredak i širenje ove industrije,“ primetio je Gregori Nemet, stručnjak za politiku sa Univerziteta u Viskonsinu.

U svom istraživanju, stručnjaci su analizirali cene u razdoblju od  1980. do 2000. godine i zaključili su da je cena osnovnog modula opala za čak 97 odsto. Faktore koji su uticali na pad cena podelili su na „niske“ i „visoke“ faktore. Niski faktori podrazumevaju zakone tržišta i oni su slični za svaki tip industrije.

Bitniji su visoki faktori koji podrazumevaju uticaj države na industriju. Mere vlada odgovorne su za 60 odsto smanjenja cena kada je reč o visokim faktorima dok su državne investicije za istraživanja ove tehnologije odgovorne za 40 odsto smanjenja.

Ovaj tim istraživača smatra da je vrlo bitno da razumemo odnos između različitih uticaja koji imaju udeo u industriji obnovljivih izbora energije jer ćemo se na taj način osigurati da oni postanu pristupačniji i rasprostranjeniji.

„Ovi podaci pomažu nam da napravimo različite modele planskog tehnološkog napretka, od samog dizajna uređaja pa sve do zakona koji uređuju njihovu proizvodnju“, izjavio je Gregori Nemet.

Milan Zlatanović

Rezultat trogodišnjeg čišćenja plaže: Povratak kornjača nakon dvadeset godina

Foto: Twitter @AfrozShah1 (screenshot)

Činjenica je da ljudska vrsta Zemlju uzima zdravo za gotovo, kao da bilo kog trenutka možemo da ostvarimo naum Ilona Maska, pokupimo se i zaputimo na Mars! Ali avaj… Puste želje, pusti snovi. Za sada nemamo drugu mogućnost i osuđeni smo na ovo kopno pod nama – mada bi bilo pravičnije reći da je ono osuđeno na nas.

Davnih dana smo prekoračili finu liniju koja deli upotrebu prirodnih resursa od njihove zloupotrebe. Besomučno crpimo naftne derivate, zagađujemo reke, krčimo šume, uništavamo staništa bića sa kojima delimo planetu, trošimo više nego što nam treba! Naučnici upozoravaju da smo neodrživošću svog životnog stila izazvali šesto masovno iščeznuće vrsta.

Ipak, i dalje imamo šansu da popravimo utisak o sebi u očima onih koje svojim postojanjem ugrožavamo.

Indijci su s tim ciljem i čistili plažu Versova u Mumbaju.

Ujedinjene nacije su akciju nazvale “najvećim projektom čišćenja plaže na svetu”. Zahvaljujući naporima volontera, Versova je od nekadašnjeg smetlišta postala neuprljan komad obale koji je privukao nazad svoje nekadašnje stanovnike – maslinaste ridli morske kornjače.

Ime su dobile po nijansi svog oklopa. Iako ih u okeanima ima u izobilju u poređenju sa drugim vrstama kornjača, Međunarodna unija za zaštitu prirode ih klasifikuje kao “ugrožene”.

Foto: Twitter @AfrozShah1 (screenshot)

Na čelu grupe volontera koji su duže od dve godine ručno skupljali smeće sa plaže Versova bio je Afroz Šah, advokat i aktivista za zaštitu životne sredine. “Tokom prvih šest do osam nedelja niko mi se nije pridružio”, seća se on početaka kampanje za čistiju obalu. “Onda su mi prišla dva muškarca i ljubazno me upitala: ‘Gospodine, da li bismo, molimo vas, mogli da dobijemo vaše rukavice?’. Obojica su prosto došla i priključila se. Tada sam znao da će ova akcija da bude uspešna.” Šah je ljude iz sirotinjskih kvartova podučavao održivim načinima za upravljanje otpadom i pre nego što mu je bila neophodna njihova pomoć, čistio javne toalete i prikupljao đubre, demonstrirajući svoju strast da pomogne prirodi.

Foto: Twitter @AfrozShah1 (screenshot)

Konačni bilans

Gubitak:

13 miliona kilograma smeća.

Dobitak:

80 morskih kornjača.

Oba broja imaju tendenciju rasta u budućnosti.

Jelena Kozbašić

Preporuke za unapređenje monitorniga kvaliteta vazduha u Kragujevcu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Mere koje se preduzimaju u cilju zaštite vazduha u Kragujevcu i program monitoringa kvaliteta vazduha, bile su teme sastanka u organizovanog u Beogradu, na poziv Radne grupe za smanjenje aerozagađenja.

O preporukama za unapređenje monitorniga kvaliteta vazduha i merama koje je neophodno sprovesti za poboljšanje kvaliteta vazduha u Kragujevcu sa članovima Radne grupe – pomoćnicom direktora Agencije za zaštitu životne sredine, dr Tamarom Perunović Ćulić, načelnikom Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji Milenkom Jovanovićem i stručnim saradnikom Instituta za javno zdravlje Srbije “dr Milan Jovanović Batut“ dr Urošem Rakićem, razgovarali su Zoran Prokić član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine i Dragan Marinković šef Službe za zaštitu životne sredine.

Na sastanku je postignuta saglasnost oko dalje saradnje grada Kragujevca i Agencije, kao i uključivanja ministarstva Zaštite životne sredine i Ministarstva rudarstva i energetike u aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha u Kragujevcu.

Zadatak Radne grupe za smanjenje aerozagađenja, koju je Ministarstvo zaštite životne sredine formiralo krajem oktobra ove godine je da identifikuje sredinu koja je posebno ugrožena usled stepena aerozagađenja većeg od dozvoljenog, uzroke koji su doveli do povećanja stepena aerozagađenja, kao i da predloži mere za njegovo smanjenje.

Radna grupa koja uključuje predstavnike ministarstava i drugih državnih organa, lokalnih samouprava, stručnih udruženja i instituta sastajaće se periodično, rukovodeći se potrebom za efikasnom realizacijom aktivnosti.

Nakon analize uzroka zagađenja i resursa kojima Srbija raspolaže, biće primenjena iskustava zapadnih zemalja koje su napravile značajne pomake u smanjenju zagađenja vazduha.

Milisav Pajević

Spomen herojima Prvog svetskog rata

Foto: ORCA

Povodom obeležavanja 100 godina od proboja Solunskog fronta, ORCA pokreće važnu inicijativu: da se u Beogradu podigne spomen obeležje povezanosti ljudi i životinja. Mesto na kojem će sadašnje i buduće generacije uživati u slobodi i radosti života.

Svetli primer odbrane vrednosti, primer hrabrosti, čojstva i junaštva koji treba da služi generacijama. Ovako se često opisuje srpska vojska koja je koračala preko vrleti Albanije i napredovala za vreme proboja fronta od juga kontinenta, sve do Beograda. Manje je poznato da je Veliki rat bio najsnažnija demonstracija ljudskog odnosa srpskih vojnika prema životinjama, sa kojima su pre, tokom i posle albanske golgote i proboja Solunskog fonta, delili dobro i zlo koje je rat sa sobom nosio. O životinjama koje su u ratu bile oslonac čoveku, a svojim gospodarima često spasavali živote, srspki vojnici ispisali su dirljiva svedočanstva od kojih su mnoga ostala nepoznata.

Foto: ORCA

Prvi svetski rat bio je poslednji rat u kojem su životinje masovno korišćene u ratu. Konji, slonovi, psi, golubovi i druge životine bile su nezamenljivi. Neke od njih su vukle kola, hranu i topove, druge nosile na svojim leđima vojke i ranjenike, dok su mnoge učestvovale u prenošenju poruka između borbenih linija.

Spomen obeležje koje želimo podignemo zamišljeno je kao uređenje jedne ambijentalne celine, odnosno zelene površine, a ne kao klasičan spomenik. Ovu celinu želimo da uredimo tako da bude mesto susreta susreta ljudi, naročito dece i životinja, koji zajedno mogu da uživaju u prirodnom okruženju. Mesto gde će se prisećati teških vremena, slaviti lojalnost, hrabrost i prijateljstvo. Mesto na kojem će sadašnje i buduće generacije uživati u slobodi i radosti života. Mesto na kojem ćemo podizati i obrazovati buduće generacije u duhu poštovanja prema svim živim bićima, duhu saosećanja i napretka za sve nas.

Biće ovo još jedan način da se afirmiše pozitivan odnos ljudi i životinja, ali i da se evropskoj i svetskoj javnosti pošalje slika nekadašnje i sadašnje Srbije – slika saosećanja, humanosti i ljubavi prema životu.

Ceo tekst možete pročitati na sledećem linku: www.orca.rs/spomen-herojima-prvog-svetskog-rata.

 

Plan razvoja organske proizvodnje i pčelarstva AP Vojvodine predstavljen u Kopenhagenu

Foto: PS za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
Foto: PS za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević, boravi u Kopenhagenu, u Danskoj, povodom učešća u realizaciji projekta javno – privatnog dijaloga u oblastima organske proizvodnje i pčelarstva, gde je na ove teme razgovarao i sa predstavnicima Ministarstva za životnu sredinu i hranu Danske – Danske poljoprivredne agencije.

Radojević je danske kolege upoznao sa izradom kvalitetnijeg i naprednijeg plana razvoja organske proizvodnje na teritoriji AP Vojvodine.

On je ukazao da se unapređenje programa Pokrajinske vlade za podsticaj organske poljoprivredne proizvodnje očituje na način da bolje reflektuju specifične potrebe i razvojni potencijal u ovoj oblasti.

U okviru prvog dela ove stručne posete, Radojević je obišao i ogledno imanje Stengaarden farme, koja je predstavila svoju organsku proizvodnju.

Cilj ove posete Danskoj, jeste upoznavanje sa najboljim međunarodnim praksama u oblastima organske proizvodnje i pčelarstva. Ovakva mogućnost je ostvarena u okviru zajedničkih sastanaka i tematskih prezentacija sa predstavnicima Danskog saveta za poljoprivredu i hranu, koji je predstavio glavni savetnik Majkl Heler.

Upoznavanje sa organskom proizvodnjom u Danskoj, koja je uložila značajna sredstva kako bi svoju poljoprivredu preusmerila s konvencionalnih na organske metode, nastavljeno je sastankom sa Per Kolsterom, predsednikom udruženja kompanija Organska Danska, koju čini više od 200 kompanija.

Značajna iskustva u oblastima kvaliteta, sigurnosti i jedinstvenog danskog načina saradnje, predstavio je Food Nation.

Radojević je u razgovoru sa predstavnici ovog danskog klastera hrane, posebnu pažnju posvetio temama konkurentnosti i održivosti organske proizvodnje, te značaju ekoloških standarda i inovativnosti u proizvodnji eko proizvoda.

Projekat javno – privatnog dijaloga u oblastima organske proizvodnje i pčelarstva, sprovodi Nacionalna agencija za lokalni ekonomski razvoj (NALED), i namenjen je članovima radne grupe za unapređenje sistema u pomenutim oblastima. Projekat se odvija u saradnji sa Republičkim sekretarijatom za javne politike Vlade Republike Srbije, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Sekretar Radojević sastao se ovom prilikom i sa ambasadorkom Republike Srbije u Danskoj Jasminom Mitrović Marić.

Milisav Pajević

Počinje poribljavanje kanala Vrbas–Bezdan i Banatska Palanka–Novi Bečej

Foto: https://pixabay.com
Foto: https://pixabay.com

Poribljavanjem kanala Vrbas–Bezdan i Banatska Palanka–Novi Bečej, danas počinje ovogodišnje poribljavanje na ribolovnim vodama koje su date na upravljanje JVP „Vode Vojvodine“.

U narednih nedelju dana 16 tona jednogodišnje mlađi šarana, biće pušteno na više od 20 lokacija kanala Hidrosistema DTD, u deo Dunava u nadležnosti JVP „Vode Vojvodine“ i zaštićena prirodna dobra Jegrička i Beljanska Bara.

JVP „Vode Vojvodine“, kao korisnik dela Ribarskog područja Srbija-Vojvodina, sprovodi ovu akciju u okviru redovnog programa poribljavanja koje se uvek obavlja krajem godine na lokacijama za koje stručne službe preduzeća procene da je najpotrebnije, a da je teren pristupačan.

Na ovaj način, na veliku radost pecaroša i svih ljubitelja prirode, biće poboljšan kvalitet ribljeg fonda u našim ribolovnim vodama.

Poribljavanju, pored radnika JVP „Vode Vojvodine“, prisustvuju i nadležne inspekcijske službe i lokalna ribilovačka udruženja. Poribljene lokacije u narednom periodu, češće nego obično, obilaziće ribočuvari JVP „Vode Vojvodine“.

Milisav Pajević

Crna Gora radi na povezivanju malih proizvođača hrane sa hotelima i restoranima

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore
Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

U okviru saradnje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Vlade Crne Gore u Podgorici je juče održana radionica s ciljem edukacije malih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, kako bi svoje proizvode što lakše plasirali na domaće tržište, posebno kroz turističku potrošnju.

Radionica je organizovana u sklopu projekta “Promovisanje održivih lanaca vrednosti poljoprivredno – prehrambenih proizvoda kroz povezanost sa turizmom“, koji realizuju FAO i EBRD u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Regionalnom razvojnom agencijom za Bjelasicu, Komove i Prokletije.

Podsećamo da su brojni poljoprivredni proizvođači koji hranu proizvode na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima tokom prethodne godine učestvovali u obukama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz projekat – „Zimska škola“, upravo ciljem njihove edukacije, kako bi što više proizvođača koji proizvode manje količine proizvoda na gazdinstvima ispunilo potrebne standarde bezbednosti hrane, kao i da im se pomogne da unaprede ponudu i nastup na tržištu, posebno kroz turističku potrošnju.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Fokus i današnje radionice bio je na edukaciji i informisanju proizvođača o propisima koje je potrebno ispoštovati u ovoj oblasti, posebno kada je reč o propisima vezanim za ispunjavanje standarda u proizvodnji, oblasti bezbednosti hrane, zatim u delu označavanja i deklarisanja, potrebi marketinga, kao i mogućnostima podrške za unapređenje proizvodnje.

Predstavnici institucija razgovarali su sa proizvođačima na temu ispunjavanja propisanih procedura za pristupanje turističkom tržištu.

Osim pravila koja su male proizvođače pojednostavljena u delu ispunjavanja zahteva bezbednosti hrane, ukazano im je i na mogućnosti jednostavnije registracije i pravila za etiketiranje proizvoda.

Kao ključna prepreka za bolje pozicioniranje na tržištu malih proizvođača prepoznat je nedostatak povezanosti između subjekata koji učestvuju u lancu od proizvodnje do plasmana.

U pravcu rešavanja tog problema, istaknuta je potreba udruživanja proizvođača. Istovremeno, skup je bio prilika da predstavnici turističkih objekata i trgovina, koji su zainteresovani za plasman domaćih proizvoda, daju svoje sugestije u cilju boljeg povezivanja sa domaćim proizvođačima.

Učesnici su razmenili iskustva i identifikovali aktivnosti kojima bi se ojačale veze između poljoprivrede i turizma na svim nivoima, ne samo subjekata u lancu od proizvodnje do plasmana, već i na nivou institucija i civilnog sektora, u cilju ostvarivanja cilja, a to je da se domaći, tradicionalni proizvodi zasluženo pozicioniraju na lokalnim turističkim tržištima.

Radionici su, osim organizatora, prisustvovali prestavnici udruženja proizvođača i klastera, zatim predstavnici hotela, restorana, trgovina, kao i civilnog sektora čija je pažnja usmerena na oblast ruralnog razvoja.

Milisav Pajević