Home Blog Page 991

Amazonski domoroci žele da naprave najveći svetski rezervat prirode površine 2 miliona kvadratnih kilometara

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Amazonska džungla je najveća svetska prašuma smeštena u srcu Latinske Amerike. Prostire se na oko 5,5 miliona kvadratnih kilometara i proteže kroz devet država.

Foto: Wikipedia/Neil Palmer/CIAT

Saudijska Arabija zauzima 2 miliona kvadratnih kilometara i četrnaesta je zemlja po veličini u svetu. Ako se ostvare težnje domorodačkog stanovništva, zaštićena teritorija Amazonije biće približna površini Saudijske Arabije, što je gotovo polovina čitave prašume.

Na konferenciji Ujedinjenih nacija o biodiverzitetu, održanoj od 13. do 29. novembra u Egiptu, govorio je i Tuntiak Katan, predstavnik Organizacije urođeničkog stanovništva nastanjenog u basenu reke Amazon. Ona okuplja 500 različitih grupa domorodaca.

“Potičemo iz šume i brinemo o tome šta se dešava. Amazonsko prostranstvo predstavlja jedno od poslednjih velikih svetilišta biološke raznovrsnosti. Tamo je zato što smo mi tamo. Ostala mesta bila su uništena”, rekao je Katan. Dodao je da njegova organizacija želi da se svetske političke vođe usaglase da se “sveto mesto života i kulture” očuva kroz stvaranje zaštićene oblasti.

Katanov argument da je Amazonija “tamo” zato što su “tamo” urođenici ima i naučnu utemeljenost. Čak 65 odsto zemljišta pod domorodačkim narodima nije bilo intenzivno razvijeno u poređenju sa 44 odsto ostalog. Pored toga, tek 10 odsto ukupnih urbanih zona na svetu nalazi se na njihovom tlu.

Plan odbrane prirodnih bogatstava u području Amazona nadilazi nacionalne granice i trebalo bi da stane na kraj krčenju drveća i razvoju poljoprivrede. Nacionalni park bi se pružao od podnožja Anda preko Amazonske prašume do Atlantskog okeana.

Cilj njegovih idejnih tvoraca je da se prostor raskošnog biodiverziteta zadrži kao značajan faktor u borbi protiv klimatskih promena. Amazonija je najveća i najraznolikija tropska šuma na Zemlji. Istovremeno se smatra i plućima naše planete s obzirom na to da stabla “upijaju” ogromne količine ugljen-dioksida iz atmosfere i na taj način smanjuju uticaj promene klime.

Jelena Kozbašić

Valjevo i Kosjerić imaju najzagađeniji vazduh u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najzagađeniji vazduh tokom novembra bio je u Valjevu i Kosjeriću, podaci su Agencije za zaštitu životne sredine.

Dnevne granične vrednosti koncentracija suspendovanih čestica PM10, koje su štetne za zdravlje, u Valjevu su bile tokom novembra prekoračene 26 dana, a u Kosjeriću 22 dana.

Maksimalne dozvoljene koncentracije suspendovanih čestica u vazduhu su do 50 mikrograma po metru kubnom, a u Agenciji kažu za Tanjug da je u Kosjeriću maksimalna dnevna koncentracija tih štetnih čestica tokom proteklog meseca bila 149 mikrograma po metru kubnom, odnosno 146 mikrograma po metru kubnom u Valjevu.

Načelnik Odeljenja za kontrolu kvaliteta vazduha u Agenciji za zaštitu životne sredine Milenko Jovanović rekao je da je, uz nepovoljne meteorološke uslove bez kiše i snega, uzrok zagađenja vazduha industrija, saobraćaj i individualna ložišta.

– Na loš kvalitet vazduha, osim izvora zagađenja i nepovoljnih meteoroloških uslova utiče i geografski položaj naselja. Mesta u kotlinama su zagađenija, jer nema vetra, pojasnio je Jovanović.

Prema podacima Agencije, prekoračenja dnevne granične vrednosti koncentracija suspendovanih čestica RM10, bilo je još i u Popovcu (16 dana), Smederevu (11 dana), Nišu (9 dana), Beogradu – Stari grad (6 dana), Novi Sad – Rumenačka (5 dana), Beograd – Novi Beograd (4 dana).

Izvor: Tanjug, RTV

Milisav Pajević

Počela Ministarska konferencija „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Beogradu je otvorena dvodnevna Ministarska konferencija „Inovativna rešenja za smanjenje zagađenja u Jugoistočnoj i Južnoj Evropi“, na kojoj su se okupili ministri i najviši predstavnici za oblast životne sredine država iz šireg područja regiona, radi zajedničkog iznalaženja mera za smanjenje zagađenja u ovom delu Evrope.

Konferenciju je otvorio u ime domaćina, Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, koji se zahvalio Programu za životnu sredinu Ujedinjenih nacija na podršci u organizaciji i prilici da Srbija bude centar okupljanja za ekološku akciju u regionu.

– Pitanje zaštite životne sredine prevazilazi okvire ekonomskih, tehničkih, i pitanja saradnje. Da bi postigli i očuvali zdravu životnu sredinu za generacije koje dolaze, mi moramo da pobedimo zagađenje. To je naša moralna obaveza, a istovremeno, najveći izazov našeg vremena i najveći izazov u našim životima. Visoki ekološki standardi znače zdraviji život za naše građane, ali i dobrobit za našu ekonomiju, istakao je ministar Goran Trivan. Za rešavanje pitanja zaštite životne sredine koja ne poznaju granice, od najvećeg značaja je da zemlje regiona nastupaju zajedno i da imaju zajedničku viziju pred UNEA 4 koja će sledeće godine biti održana u Najrobiju, naglasio je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zemlje regiona napravile su velike korake u oblasti politika zaštite životne sredine. Uprkos tome, još uvek se suočavaju sa ozbiljnim izazovima, posebno u vezi sa zagađenjem vazduha i voda, neregulisanim odlaganjem otpada i zagađenjem zemljišta, navodi se u nalazima izveštaja koji je za potrebe konferencije naručio Program UN za životnu sredinu.

Zaštita životne sredine i smanjenje zagađenja je nacionalni, regionalni i globalni izazov. Neophodna su veća finansijska ulaganja u životnu sredinu, ali i promena u načinu života modernog čoveka koji mora postati održiv, rekao je na Konferenciji šef Kancelarije Programa UN za životnu sredinu u Njujorku i pomoćnik generalnog sekretara UN Satja Tripati.

– Konferencija pokazuje da, iako su izazovi veliki, ukoliko sarađujemo moguće je da se oni uspešno rešavaju. Zemlje regiona imaju priliku da preskoče pojedine faze razvoja kroz koje su prošle druge industrijalizovane države, rekao je Tripati. Izbor Srbije za organizatora Konferencije dokazuje da je Srbija napredovala, naglasio je i dodao da je zadovoljan saradnjom Ujedinjenih nacija sa zemljama u regionu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pozdravljajući učesnike, ministar spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Ivica Dačić rekao je da Republika Srbija prepoznaje značaj ove teme kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i globalnom nivou.

– Jedan od glavnih principa kojima se rukovodi Vlada Republike Srbije u kreiranju nacionalne politike u oblasti zaštite životne sredine je poštovanje prava javnosti da bude aktivno uključena u ovaj proces, naglasio je ministar Dačić. Za zaštitu životne sredine naročito je značajna međunarodna saradnja, kako na regionalnom tako i na globalnom nivou, dodao je.

– Budući da će uspeh u ostvarivanju ciljeva umnogome zavisiti od izvora finansiranja, smatram da je potrebno obezbediti jednak pristup i globalnim i regionalnim izvorima finansiranja“, istakao je Dačić.

Prvog dana Konferencije ministri i visoki predstavnici iz oblasti zaštite životne sredine dvanaest zemalja Jugoistočne i Južne Evrope predstavili su planove akcija u borbi protiv zagađenja, zahvaljujući kojoj će biti razvijena i usvojena ,,Zajednička regionalna vizija za inovativna rešenja za zagađenje“. Oni su se složili da je neophodno da zajednički rade na novim merama za smanjenje zagađenja i unapređenje zdravlja stanovništva, stanja životne sredine i privrede. Drugog dana Konferencije glavnu reč imaće predstavnici privrede, lokalne samouprave, naučnog i civilnog sektora.

Konferencija koju je podržalo Ministarstvo zaštite životne sredine, kopna i mora Italije predstavlja važnu pripremu za Skupštinu UN koja će biti održana u martu 2019. godine u Najrobiju, a koja će okupiti međunarodnu zajednicu oko identifikacije inovativnih rešenja za izazove u životnoj sredini i održivoj potrošnji i proizvodnji.

Milisav Pajević

Rešeno pitanje snabdevanja električnom energijom Aluminija d.d. Mostar

Foto: Vlada FBiH
Foto: Vlada FBiH

Vlada Federacije BiH je na hitnoj, telefonski održanoj sednici, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o aktivnostima za rešavanje snabdevanja električnom energijom Aluminija d.d. Mostar od strane snabdevača JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Vlada je dala saglasnost Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar i Aluminij d.d. Mostar da, svako u okviru svojih nadležnosti, preduzmu aktivnosti na rešavanju snabdevanja električnom energijom Aluminija, uključujući donošenje odluka na nadležnim organima društva, sagledavajući mogućnost odlaganja plaćanja do 60 plus 60 dana.

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je zadužena da redovno, putem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, informiše Vladu FBiH o realizaciji ovih aktivnosti.

U skladu s tim, Vlada će zauzimati stajališta, vodeći računa i o eventualnom reprogramiranju dugovanja za poslednja četiri meseca iz 2019. godine.

Milisav Pajević

Klasifikacija komunalnog otpada u Paraćinu

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U okviru pribavljanja potrebne dokumentacije za izradu fizibiliti studije i Plana regionalnog upravljanja otpadom, po osnovu sporazuma opštine Paraćin, Кraljeva i još tri opštine ovog regiona, u toku je klasifikacija komunalnog otpada u zimskom periodu, na teritoriji paraćinske opštine.

Utvrđivanjem količina i vrste otpada, dobijaju se podaci o sirovinama koje se mogu reciklirati i ponovo upotrebiti i količinama koje bi se deponovale, što je za Paraćin, pored ostalog, bitno i zbog udaljenosti od regionalne deponije, u pogledu transportovanja što manjih količina nekorisnog otpada.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Akcija uređenja u mesnoj zajednici “Veljko Vlahović 1” u Leskovcu

Foto: Grad Leskovac
Foto: Grad Leskovac

Saradnjom Odeljenja za zaštitu životne sredine grada Leskovca, Javno komunalnog preduzeća “Кomunalac”, kompanije “Por Verner Veber” i Кomunalne policije organizovana je akcija uređenja u mesnoj zajednici “Veljko Vlahović 1”.

Akcija je podrazumevala košenje trave, uklanjanje rastinja, čišćenje i sređivanje javne površine u ulici Veternički trg i oko mosta.

Veliki broj građana ove mesne zajednice podržalo je akciju, a na uređenju i čišćenju zahvalila se Jasmina Tonić, ispred Saveta mesne zajednice “Veljko Vlahović 1”.

Milisav Pajević

Kanjon Cijevne – Spomenik prirode kao primer neodrživog korišćenja prirodnih resursa

Foto: Wikipedia/Igor Trklja
Foto: Wikipedia/Igor Trklja

Problem izgradnje malih hidroelektrana na reci Cijevna u delu vodotoka koji prolazi kroz Albaniju je još uvek aktuelan. Uprkos konstantnim obraćanjima nadležnim institucijama, ni dva meseca nakon što je informacija o izgradnji mHE upućena Ministarstvu održivog razvoja i turizma, građani Crne Gore nemaju saznanje o tome da li će i na koji način projekti u Albaniji uticati na crnogorsko zaštićeno područje. Podsećamo da je kanjon reke Cijevne osim na nacionalnom nivou prepoznat i kao područje izuzetnih prirodnih vrednosti po kriterijumima Saveta Evrope i Bernske konvencije kao Emerald područje.

Kako je saopšteno iz resornih ministarstava, intenzivna komunikacija između Crne Gore i Albanije u ovom slučaju još uvek je u toku. Dok države jedna drugoj šalju diplomatske note, jedino što napreduje jeste devastacija rečnog ekosistema, te su građani i ovaj put prinuđeni da pomoć traže od međunarodne zajednice. Centar za zaštitu i proučavanje ptica i NVO Green Home poslali su pismo Sekretarijatu Bernske konvencije kako bi izrazili zabrinutost zbog trenutnog stanja Kanjona Cijevne, kako zbog izgradnje mHE u Albaniji čije su posledice još uvek nepoznanica tako i zbog generalno lošeg stanja životne sredine ovog zaštićenog područja.

Odluka o proglašenju Spomenika prirode „Kanjon Cijevne“ usvojena je u decembru 2017. godine, pri čemu je upravljanje zaštićenim područjem povereno opštini Tuzi, sve do trenutka osnivanja privrednog društva. U periodu od usvajanja odluke do danas, nije oformljena upravljačka struktura, niti je izvesno u kom trenutku će se tako nešto desiti. Usvajanjem Rezolucije o zaštiti Cijevne, pokazana je zainteresovanost lokalne samouprave da uloži dodatne napore i sačuva dragoceno područje, ali slika koju zatiču na terenu jasno govori da to ipak nije dovoljno.

Evidentan je problem odlaganja otpada u korito reke a samim tim i zagađivanje voda Cijevne što je rezultat nepostojanja komunalne infrastrukture kao i neodgovornog ponašanja lokalnog stanovništva. Drugi veliki problem je eksploatacija šljunka čiji se izrazito negativan uticaj na životnu sredinu manifestuje pre svega na riblja staništa, supstrate za mrest i staništa u kojima se razvija druga fauna. Takođe, dolazi do znatnih promena u kvalitetu vode, tako da je egzistencija živog sveta upitna.

U nedavno usvojenoj Rezoluciji Evropskog parlamenta, Vladi Crne Gore ponovo je upućen poziv na bolju zaštitu najvrednijih područja. Uprkos čestim opomenama koje stižu kako od međunarodne zajednice tako i civilnog sektora, korišćenje prirodnih resursa je i dalje nekontrolisano i neodrživo. Cijevna je samo jedan od primera da kvalitetno upravljanje zaštićenim područijima neretko izostaje a pored toga, očigledna je i neažurnost nadležnih institucija u rešavanju gorućih problema u oblasti životne sredine. Devastacija reke Tare, neodrživo planiranje razvoja Nacionalnog parka Skadarsko jezero, kašnjenje u procesu uspostavljanja zaštićenog područja Solane i izgradnja mHE, mogu se dodati na spisak slučajeva koji pokazuju da Crna Gora uprkos izjavama iz resornog ministarstva nije spremna da se izbori sa izazovima koje će doneti otvaranje Poglavlja 27.

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

Trenutak za gašenje plamena: Mirisne sveće štetne po zdravlje!

Foto: Pixabay

Zima je. Vreme novogodišnjih i božićnih praznika i sezona mirisnih dekorativnih sveća koje doprinose utisku praznične idile. Sveće su sjajna ideja za dekorisanje koje svojim svetlucanjem i plamenom upotpunjuju hladno zimsko veče dok uživate sa porodicom i prijateljima. One lepo izgledaju i još lepše mirišu.

Ipak, vaša omiljena sveća može prouzrokovati više štete nego što možete zamisliti.

Foto: Pixabay

U doba snažnih medijskih uticaja, agresivnih kampanja luksuznih brendova koji promovišu svoje mirisne note, nije iznenađujuće što je prodaja ovakvih sveća u porastu. Ali postoji tamna istina skrivena iza toplih mirisnih aroma koje prenose sveće. Većina proizvedenih sveća napravljena je od parafinskog voska, što je nusprodukt u procesu rafinisanja nafte. Ukratko, to je gore od najgoreg otpada. Kada se upale mirisne sveće, one oslobađaju kancerogene supstance toluen i benzen koje mi udišemo.

U studiji koji je sprovedeo državni univerzitet u Južnoj Karolini, naučnici su uporedili štetne emisije koje ispuštaju sveće na bazi nafte i sveće biljnog porekla. Istraživači su ostavljali sveće da gore šest sati u maloj kutiji a zatim su beležili i analizirali kvalitet vazduha. Istraživanje je ukazalo na to da su sveće na bazi parafena (najpopularnije vrste) emituju toksične hemikalije kao što su toluen i benzen.

“Parafinske sveće koje smo testirali ispustile su neželjene hemikalije u vazduh. Za osobu koja svake godine koristi sveću ili ih koristi često, udisanje ovih opasnih materija iz vazduha može doprineti razvoju zdravstvenih problema kao što su karcinom, alergijske reakcije pa čak i astma. Sveće biljnog porekla nisu ispuštale toksične hemikalije”, rekao je Ruhulah Masoudi, profesor hemije na Državnom univerzitetu u Južnoj Karolini.

Foto: Unsplash

Parfem u svećama je takođe opasan, jer u poslednjih 50 godina čak 80 do 90 odsto parfema je upravo sintetisano iz petroleja i proizvoda od nafte, a neke od najčešće pronađenih štetnih hemikalija u mirisnim proizvodima uključuju aceton, fenol, toluen, benzil acetat i limonen. Prema rezultatima studije sprovedene na Univerzitetu u Merilendu iz 2009. godine, miris na radnom mestu predstavlja drugog po redu zagađivača vazduha, odmah nakon dima cigarete.

Ako tokom nastupajućih praznika ne možete da odolite mirisnim svećama, najbezbednije je da kupite one koje su organskog porekla, bilo da su proizvedene od soje ili pčelijeg voska. Takođe, difuzeri esencijalnih mirisnih ulja takođe su odličan izbor za prijatan ambijent u vašem domu ne samo tokom ove praznične sezone već i tokom cele godine.

Sofija Nikolić

 

U Vrbasu otvoreno novo tehnološko poglavlje u vodosnabdevanju

Foto: Komunalac Vrbas

Opština Vrbas lider je u oblasti distribucije pijaće vode, zahvaljujući uvođenju Sistema daljinskog očitavanja vodomera (LORA) koji se prvi put primenjuje i implementira u Evropi. Sistem je proizvod rada inženjera PJ „Vodovod i kanalizacija“ JKP „Komunalac“ i isporučioca vodomera.

Foto: Komunalac Vrbas

O primeni i prednostima sistema, koji će uskoro biti standard za sve vodovode, na prezentaciji koja je u Vrbasu okupila brojne predstavnike komunalnih preduzeća širom Srbije, ali i zemalja iz okruženja, govorio je rukovodilac PJ „Vodovod i kanalizacija“ Miroslav Fejsa.

„Daljinsko očitavanje vodomera donosi višestruku korist, kako za same građane, tako i za naše preduzeće. Počevši od ranog otkrivanja i upozorenja korisnika o eventualnim kvarovima na unutršnjim instalacijama, pa do ukupnog smanjenja gubitaka na distributivnoj mreži. Praktično, uvodi se jedna kontinuirana sveobuhvatna kontrola sistema vodosnabdevanja“, objasnio je Fejsa.

Budući da ima dobre inženjere, vrbaski vodovod poslužio je proizvođaču najsavremenijih vodomera, turskoj kompaniji „Bajlan“ kao pilot projekat. Posle nekoliko, meseci više od 1000 korisnika nalazi se u sistemu očitavanja brojila na daljinu.

„Plan je zamena od 2.500 do 3000 vodomera godišnje što praktično znači da će svi potrošači u narednih pet godina biti priključeni na sistem daljinskog očitavanja vodomera“, izjavio je direktor JKP „Komunalac“ Siniša Adamović ističući da ovaj sistem predstavlja tehnološki iskorak koji zaposlenima u vodovodu omogućava da intervenišu i preduzimaju mere u trenutku.

Foto: Komunalac Vrbas

„Ukoliko odemo do kraja, do krajnjih korisnika, bili bismo prvi u Evropi koji imaju ceo sistem sa daljinskim očitavanjem potrošnje. To pokazuje da lokalna samouprava i ‘Komunalac’ žele da unapređuju svoje usluge i modernizuju društvo, kao i da smo pouzdan partner za realizaciju svih projekata. U oblasti vodosnabdevanja učinili smo mnogo, imamo podršku nemačke KFW banke i cilj nam je da uz modernizaciju, rešimo i sve probleme distribucije pijaće vode u selima opštine Vrbas“, rekao je predsednik opštine Milan Glušac dok je predstavnik turske kompanije „Bajlan“ Ender Jurdakas izrazio želju da se u budućnosti i u ostalim evropskim gradovima razvija ovaj projekat.

Učesnicima skupa, koji je u sali SO Vrbas održan pre nekoliko dana, prikazan je i dokumentarni film o razvoju vodosnabdevanja u Vrbasu „Od Crne bare do danas“.

Na Festivalu nauke deca reciklirala upotrebljenu Tetra Pak ambalažu

Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine
Foto: Ambasadori održivog razvoja i životne sredine

Ove godine su Ambasadori održivog razvoja i životne sredine po prvi put bili učesnici Festivala nauke, koji je održan od 29. novembra do 2. decembra na Beogradskom sajmu.

Na postavci koja je trajala 29. i 30. novembra, Ambasadori održivog razvoja i životne sredine su predstavili na koji način se reciklira upotrebljena Tetra Pak ambalaža i šta možemo da dobijemo kao krajnji proizvod.

“Mala fabrika za reciklažu upotrebljene Tetra Pak ambalaže” je neumorno radila jer smo imali veliki broj mladih koji su bili vrlo znatiželjni da vide, probaju i saznaju nešto više o svemu ovome.

U Ambasadorima održivog razvoja i životne sredine veruju da sada kada znamo kako se pravilo odlaže Tetra Pak ambalaža i kada znamo nešto više o tome zašto je reciklaža važna, mladima neće biti teško da razdvajaju otpad i odlažu u kontejnere za reciklažu.

Milisav Pajević

Velika akcija čišćenja kanala i atmosferske kanalizacije u Inđiji

Foto: Opština Inđija
Foto: Opština Inđija

Javno preduzeće za upravljanje putevima i parkiralištima „Inđija put“ uveliko sprovodi veliku akciju čišćenja kanala i cevi atmosferske kanalizacije.

Aktivnosti se sprovode u ulicama na teritoriji cele opštine Inđije i trajaće sve dok budu dozvoljavali vremenski uslovi.

Višedecenijska zapuštenost cevi atmosferske kanalizacije i zatrpanost odvodnih kanala uslovilo je dugo zadržavanje vode prilikom obilnijih padavina.

To je dovodilo do ugrožavanja bezbednosti saobraćaja, neprohodnosti pešačkih staza i uništavanja imovine sugrađana.

– Mi smo sistemski napravili redosled koraka kako ćemo i na koji način da rešimo ovaj problem“, rekao je direktor JP „Inđija put“ Zoran Milićević i dodao da je „urgentna situacija bila u Ulici Jug Bogdana u Inđiji i u Novom Slankamenu. Naše preduzeće je uradilo najpre pročišćenje kanala, zatim profilisanje kao i čišćenje cevi atmosferske kanalizacije koje su bile sto posto zapuštene.

Navedene aktivnosti neće rešiti apsolutno sve probleme prilikom obilnih padavina ali će znatno smanjiti probleme sa kojima su se građani suočavali.

Milisav Pajević

Francuska prva na svetu prema stepenu održivosti hrane

Photo-illustration: Pixabay

Francuska je uvela radikalne mere da bi rešila problem sa otpacima hrane. Usvojivši ekološke mere i navike, Francuzi su se našli na vrhu lestvice kada je reč o održivosti hrane.

„Barila centar za hranu i ishranu” i „Ekonomska jedinica za procenu” ocenjivale  su 67 zemalja u kategoriji održivosti hrane, poljoprivrede i zdravlja.

Odmah nakon Francuske, poređale su se Holandija, Kanada, Finska i Japan. Međutim, pravo iznenađenje predstavlja visoka  pozicija na kojoj se našla Ruanda, zahvaljujući održivosti poljoprivrede, uprkos  niskim privrednim rastom i visokim stepenom gladi stanovništva.

Na globalnom nivou, trećina preostale hrane prerasta u otpad što predstavlja gubitak od skoro trilion dolara, navodi organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu.

Svake godine potrošači u Francuskoj potroše 67,2 kg hrane po osobi, dok je broj u SAD-u znatno veći.

U želji da se izbori sa ovim problemom, Francuska je 2016. godine uvela u zakonodavstvo obavezivanje supermarketa da redistributiraju preostalu hranu u dobrotvorne svrhe. Ovo je samo deo mera koje su uveli 2015. godine da bi se smanjilo bacanje hrane. Ministarstvo poljoprivrede Francuske ima plan da ujedini ekološke, ekonomske i socijalne performanse, a sve u cilju efikasnije agroekološke politike.

Foto: Barila centar za hranu i ishranu/Barilla center for food and nutrition

Međutim, visoko razvijene zemlje kao što su Kina, SAD i Velika Britanija nisu ušle u prvih 20 zemalja na ovoj listi. Kina je postigla nizak rezultat zbog visoke emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte u poljoprivredi. SAD se nisu dobro rangirale usled visokog stepena gojaznosti i slabe fizičke aktivnosti stanovništva.

Protesti “žutih prsluka”: Francuzi se pobunili zbog skoka cene goriva

Foto: Twitter @Zvomuya (screenshot)

Žuti prsluci uobičajeno se upotrebljavaju u saobraćaju radi bezbednosti vozača, a od 17. novembra 2018. godine predstavljaju i uniformu francuskih protestanata koji su se pobunili zbog povišene cene goriva, ali i celokupnog načina vođenja Francuske od strane Emanuela Makrona. Duh protesta proširio se i na okolne države – Italiju, Belgiju i Holandiju.

Foto: Twitter @Zvomuya (screenshot)

Nezadovoljni rastom naplate goriva i ekoloških taksi, visokim troškovima života i nesrazmernim opterećenjem vladinih poreskih reformi na radničku i srednju klasu, pobunjenici su pozvali na okončanje trenutnog stanja i zatražili  Makronovu ostavku. Zbog njegovih ekonomskih politika nazivaju ga “predsednikom bogatih”.

Cena dizela u Francuskoj je ove godine skočila za 16 odsto čime je izjednačena sa cenom benzina. Povrh toga, u 2019. se očekuju dalja poskupljenja.

Učešće u protestima proteklog vikenda uzelo je 36 hiljada građana širom zemlje. Iako je većina demonstranata bila miroljubiva, pojedinci su se sukobljavali sa policijom, podizali barikade i podmetali vatru. Privedeno je više od 400 osoba.

Foto: Twitter @MowatenInsan (screenshot)

Jedno od žarišta nemira bila je i Trijumfalna kapija u Parizu, na kojoj je osvanuo natpis “Žuti prsluci će trijumfovati”.

Makron je oštro osudio pljačkanje prodavnica, napade na bezbednosne snage i paljenje i uništavanje imovine. Sila nema nikakve veze sa mirnim izražavanjem opravdanih pritužbi, zaključio je dodavši da će uvek poštovati razlike i saslušati opoziju ali nikada neće prihvatiti nasilje.

Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, prvog dana nacionalne akcije protiv podizanja cena goriva, 17. novembra, na ulice je izašlo 282 hiljade stanovnika, a drugog – 106.

Foto: Twitter @ShoroK_88 (screenshot)

Protesti se organizuju putem društvenih mreža. Od početka pobune nastradalo je troje ljudi, a više stotina je povređeno.

Istraživanja javnog mnjenja su otkrila da pokret žutih prsluka ima podršku između 73 i 84 odsto državljana Francuske.

Jelena Kozbašić

Premijerka Srbije zabrinuta zbog uticaja koji klimatske promene imaju na naše okruženje

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić istakla je na Konferenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime, koja je održana u Katovicama, da su klimatske promene pitanje koje jedna zemlja ne može rešiti sama, poručivši da je zajedničko delovanje uslov za pozitivan rezultat.

Brnabić je, prilikom obraćanja učesnicima ovog skupa, izrazila zabrinutost zbog uticaja koji klimatske promene imaju na naše okruženje, a posebno je istakla neizvesnost njihovog uticaja na život ljudi u budućnosti.

– Moramo biti ujedinjeni – bez obzira na to da li spadamo u industrijski razvijene zemlje, da li smo teritorijalno mala ili velika država, bili u tranziciji ili ne, navela je ona.

Ovo je tema koja se ne tiče nacionalne ili religijske pripadnosti, političkih i ličnih afiniteta – ovo je pitanje svih nas, ljudi koji naseljavamo planetu Zemlju. Ukoliko postoji neko pitanje koje jedna zemlja ne može rešiti sama, to je svakako pitanje klimatskih promena – zajedničko delovanje uslov je za pozitivan rezultat, poručila je premijerka.

Ona je naglasila da je Srbija jasno opredeljena za sve inicijative ove vrste koje podrazumevaju da se deluje odmah, i podsetila na to da je naša zemlja u bliskoj prošlosti i te kako osetila posledice klimatskih promena.

Predsednica Vlade je kao primer navela poplave iz maja 2014. godine, kao i prošlogodišnje suše koje su uticale na nacionalni BDP, trgovinsku razmenu Srbije i samim tim i na životni standard stanovništva.

Premijerka je navela da je zaštita životne sredine jedno od najvažnijih pitanja u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, koje zahteva i daleko najviše investiranja – više od 15 milijardi evra.

– U prošlosti, zaštita životne sredine nije bila na listi prioriteta Srbije. U prethodne četiri godine, sproveli smo teške i nepopularne mere fiskalne konsolidacije koje su nam omogućile da danas imamo stabilan finansijski sistem, koji počiva na zdravim osnovama i pruža nam priliku da ulažemo i u ostale oblasti, poput ekologije ili obnovljivih izvora energije, naglasila je Brnabić.

Prema njenim rečima, neki od koraka koje će Srbija odmah preduzeti su usvajanje zakona o klimatskim promenama i strategije nisko-ugljeničkog razvoja, kao i početak implementacije konkretnih projekata koje će naša zemlja predstaviti u toku 2019. godine.

Ona je objasnila da će sve ove mere, uz veći stepen zaštite životne sredine kao osnovni motiv, ukazati Srbiji na novi pravac daljeg ekonomskog i društvenog razvitka.

Razvoj zasnovan na inovacijama, znanju i čistim energetskim izvorima nešto je što stvaramo u Srbiji i ovakve strategije i zakoni svakako će pomoći taj proces i imaće dvojaku korist za naše građane, navela je predsednica Vlade.

Brnabić je poručila da je Srbija spremna i posvećena zaštiti životne sredine, i sa zadovoljstvom očekuje nastavak rada sa Ujedinjenim nacijama, Evropskom unijom, kao i sa svim pojedinačnim zemljama koje imaju istu viziju.

Otvaranju konferencije prisustvuju mnogi svetski lideri, šefovi država i vlada, kao što su generalni sekretar UN Antonio Gutereš, premijeri Holandije i Španije Mark Rute i Pedro Sančez, kao i potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič.

Predsednica Vlade se na marginama konferencije, između ostalih, sastala i sa predsednicima Austrije i Bugarske Aleksanderom van der Belenom i Rumenom Radevom, premijerom Holandije Markom Ruteom, kao i direktorkom Svetske banke Kristalinom Georgijevom.

U Katovicama aklamacijom usvojena i Deklaracija „Solidarity and Just Transition Silesia Declaration“ („Silesijska deklaracija o solidarnosti i pravednoj tranziciji“).

Ova konferencija predstavlja nastavak pregovora po pitanjima od značaja za sprovođenje Okvirne konvencije UN o promeni klime.

Skup u Katovicama ima za cilj završetak rada na usvajanju uputstava za sprovođenje Sporazuma iz Pariza za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Republika Srbija je član Sporazuma iz Pariza od avgusta 2017. godine.

Milisav Pajević

Kazne za dvadeset troje zaposlenih u JP EPS i EPS Distribuciji

Foto: EPS

Milorad Grčić, v. d. direktora „Elektroprivrede Srbije” kaznio je 23 zaposlena zbog propusta u radu čije su posledice i pad Srbije na Doing business listi Svetske banke i višekratni prekidi u snabdevanju električnom energiju u beogradskim naseljima Кotež i Кrnjača.

Istraga unutrašnje kontrole u saradnji sa kolegama iz ODS EPS distribucije pokazala je da su pojedini zaposleni odgovorni za kršenje procedura za izdavanje dozvola za priključenje na elektro mrežu i kašnjenje u izdavanju dozvola zbog čega je Srbija, između ostalog dobila nižu ocenu Svetske banke. Pojedini su umešani i u korupciju i protiv njih su podnete krivične prijave, a deo zaposlenih kažnjen je zbog loših rezultata u smanjenu gubitaka i krađe električne energije.

Na osnovu rezultata istrage Nadzornom odboru JP EPS predloženo je da se smene Ljubiša Кrunić, direktor ED Centar Beograd, Dragan Jeknić, direktor ED Banovo Brdo, Ivan Ilić, direktor ED Zemun, Nenad Milošević, direktor ogranka Niš, Goran Nikolić, direktor ogranka Vranje, Stevica Cigulov, direktor ogranka Zrenjanin i Borko Golubović, direktor ogranka Prijepolje.

Istovremeno smenjeni su i na niže pozicije prebačeni Slobodan Petrović, referent pregleda i spojeva ED Centar Beograd, kao i Rade Mirović, samostalni referent pregleda i spojeva ED Banovo Brdo, Siniša Porodinčević, referent pregleda i spojeva i Ivan Marković, takođe iz ED Banovo Brdo. Takođe smenjeni su i na niže radne pozicije prebačeni Dušan Anđelković, koordinator ODS Niš, Dragan Đorić, šef Službe za planiranje i investicije i Igor Todorović, direktor Sektora za planiranje i investicije u Nišu, Vladica Aleksić, direktor odseka za tehničke usluge Vranje, Dragan Đokić, vodeći stručni saradnik za podršku tržištu i smanjenje gubitaka u Loznici i Milan Škipina iz odseka za tehničke usluge Zrenjanin.

– U EPS-u neće biti zaštićenih i svi odgovorni za propuste biće kažnjeni. EPS će nastaviti da unapređenjem poslovanja i investicijama u razvoj infrastrukture doprinosi jačanju ekonomije Srbije i boljem standardu svih građana, rekao je Grčić.

Zbog problema sa snabdevanjem u Кotežu i Кrnjači Nadzornom odboru je predloženo da bude smenjen Srđan Jeftić, direktor Elektrodistribucije Кrnjača, dok su smenjeni i na niže pozicije prebačeni Nebojša Radovanović, direktor Tehničkog centra Кrnjača, Aleksandar Sknepnek, šef službe u odseku Кalemegdan, Boris Petrović, šef službe, Jordan Кaličanin, pravnik i Nebojša Radovanović, glavni inženjer u Sektoru za planiranje i investicije Кalemegdan.

Snabdevanje električnom energijom u beogradskim naseljima Кotež i Кrnjača u nedelju je u potpunosti stabilizovano. Zbog nezakonitog pokušaja priključenja na elektromrežu nelegalno izgrađenog objekta koji nema uslove za priključenje, tokom vikenda je dolazilo do prekida snabdevanja električnom energijom, u više navrata. Ekipe lokalne distribucije su sva tri dana izlazile na teren i otklanjale kvarove na većem broju lokacija što je dodatno bilo otežano ranijom nelegalnom gradnjom objekata.

– Čim smo saznali za problem, preduzete su hitne mere da se reši i odmah u nedelju je obezbeđeno stabilno snabdevanje električnom energijom sa stanovnike Кoteža i Кrnjače. Odgovorni za propust koji su zaposleni u „Elektroprivredi Srbije“ i Operatoru distributivnog sistema „EPS Distribucija“ kažnjeni su smenom. Sprovešćemo detaljnu unutrašnju istragu i na osnovu tih rezultata pokrenuti i sve eventualne postupke da krivci budu kažnjeni i u skladu sa zakonom, rekao je Milorad Grčić.

EPS i ODS „EPS Distribucija“ imaju odličnu saradnju sa Gradom Beogradom koja je dodatno ojačana u oblasti rešavanja problema sa nelegalnom gradnjom. To je omogućeno i nedavnim izmenama propisa da samo ozakonjen objekat može biti priključen na elektromrežu, a ne objekti za koje postoji potvrda da su u postupku legalizacije.

– Otišli smo i korak dalje i u skladu sa dogovorom sa Gradom Beogradom svaka potvrda koju dobiju EPS i ODS odmah se prosleđuje Gradu Beogradu na proveru u Sekretarijatu za urbanizam da li je zaista završen proces ozakonjenja. Ovo je još jedan dodatni korak kako ćemo ubuduće da sprečimo priključenje nelegalno izgrađenih objekata koji ugrožavaju stabilnost elektroenergetskog sistema, rekao je Grčić.

Izvor: Sektor za odnose s javnošću JP EPS

Milisav Pajević

Vojna akademija učestvuje u projektu “Jedno drvo za jednog ratnika”

Foto: JP "Srbijašume"
Foto: JP “Srbijašume”

U sklopu projekta “Jedno drvo za jednog ratnika” juče je u sedištu Vojne akademije u Beogradu posađeno 200 sadnica gorskog javora, lipe, crnog bora i poljskog jasena, a sadili su ih lica lišena slobode iz КPZ “Padinska skela” i CZ Beograd, pripadnici Vojske Srbije i inicijatori ovog projekta – predstavnici Ministarstva pravde – Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i predstavnici JP “Srbijašume”.

“Jedno drvo za jednog ratnika” je jedinstven projekat kojim se obeležava jedan vek od Velikog rata.

Cilj Projekta je da se u periodu od 2014. do 2018. godine posadi 1.300.000 sadnica na teritoriji Srbije – po jedna za svaki izgubljeni život našeg naroda u Prvom svetskom ratu.

Projekat je počeo 12. novembra 2014. godine na Ceru, obeležavanjem Dana primirja kada je posađeno više od 11.000 sadnica u čast Cerske bitke u kojoj je naša vojska izvojevala prvu savezničku pobedu nad Austrougarskom.

Od novembra 2014. pa do danas na preko 250 lokacija širom Srbije zasađeno je više od 1.200.000. Projekat “Jedno drvo za jednog ratnika” završava se u decembru ove godine i tim povodom biće upriličena svečana sadnja poslednjih sadnica.

Želja inicijatora projekta bila je da kroz svako ovo drvo na simboličan način nastavi da živi svaki od 1.300.000 poginulih rodoljuba.

Projekat “Jedno drvo za jednog ratnika” pokrenuli su Ministarstvo pravde – Uprava za izvršenje krivičnih sankcija u saradnji sa JP “Srbijašume” i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

Ovaj Projekat osim istorijskog i ekološkog ima i socijalni značaj jer podrazumeva resocijalizaciju osuđenih lica, koja dobrovoljno učestvuju u pošumljavanju sa ciljem da se podstakne osećaj njihove korisnosti u društvu.

Ovakvo angažovanje osuđenih lica – rad u javnom interesu – kompatibilan je sa novim tendencijama u sistemu izvršavanja krivičnih sankcija i izriče se za lakša krivična dela i prekršaje.

Ekološki cilj Projekta je povećanje površina pod šumama, što ima neprocenjiv značaj za očuvanje životne sredine, čiji kvalitet direktno zavisi od stepena šumovitosti.

Milisav Pajević