Home Blog Page 960

Kako izgleda kada se jedan dan mesečno na ulicama Etiopije zabrane automobili?

Foto: Twitter @FIFAcom (screenshot)

Osećaj lagodnosti neizostavno se rađa dok šetate ulicama koje su zatvorene za saobraćaj, bilo da je prolaz motornim vozilima zabranjen usled organizovanja neke manifestacije, posete poznate ličnosti ili protesta. Ipak, prilika za ovaj vid rekreacije na srpskim ulicama je retka i ograničena na svega nekoliko sati dnevno. Kako bi bilo da nam automobili, autobusi i motori ustupe puteve na čitav jedan dan u toku meseca?

Foto: Twitter @FIFAcom (screenshot)

Etiopija je uvela ovu praksu, a 3. februara stanovnici ove afričke države su obeležili treći po redu Dan bez automobila. Cilj ovog događaja je smanjenje zagađenja vazduha u gradovima, koji su obično zakrčeni saobraćajem, i promovisanje zdravog životnog stila s obzirom na to da Etiopljani nisu skloni vežbanju.

Prvi Dan bez automobila su proslavili 9. decembra prošle godine.

Manifestaciji se pridružilo sedam gradova, a ministar zdravlja Etiopije Amir Aman je predvodio šetnju glavnim saobraćajnicama prestonice Adis Abebe. Prema njegovom mišljenju, Dan bez automobila je bio uspešan. “Hvala svima koji su uzeli učešće i podržali događaj. Šetajući zajedno i gradeći zdravu Etiopiju, mi svetlimo”, kazao je on.

Dani bez automobila predstavljaju priliku da vozači skejtborda pokažu svoje umeće, šansu da se deca igraju bez bojazni od automobila, a svi građani mogli su da se razdrmaju na grupnim treninzima.

Jelena Kozbašić

Na Savskom keju postavljena reciklažna zvona za staklo

Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević prisustvovao je danas postavljanju reciklažnih zvona za staklo koja omogućavaju primarnu selekciju komunalnog otpada na Savskom keju između blokova 70 i 70a.

Foto: Grad Beograd

Nikodijević je istakao da se ovim putem nastavljaju aktivnosti i briga o zaštiti životne sredine, kao što je to skoro učinjeno na Adi Ciganliji.

– Ovde smo danas postavili 20 reciklažnih zvona, na Kej oslobođenja kod hotela „Jugoslavije” biće postavljeno još dvadeset, dok će pet biti postavljeno kod Beton hale, odnosno na ona mesta gde ima više ugostiteljskih objekata, kako bismo im omogućili da obavljaju reciklažu i lakše postupaju po zakonu, rekao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, nastavlja se praksa upravljanja otpadom po ugledu na moderne gradove i tako ostvaruje profit.

– Na ovaj način se pomaže i JKP „Gradska čistoća” da se pozicionira kao operator upravljanja otpadom na teritoriji grada, s obzirom da se velika količina otpada, koja se ranije samo odnosila na deponiju u Vinči, ponovo može reciklirati i staviti u upotrebu, objasnio je predsednik Skupštine grada.

On je naglasio da staklo koje se reciklira dobija primenu u proizvodnji asfalta na teritoriji grada, a da je plan za narednih 25 godina da se reciklira od 50 do 60 odsto otpada, kao što je staklo, papir, metal, PVC, tekstil.

Foto: Grad Beograd

– Svaki otpad može naći svoju funkciju i primenu u daljem korišćenju. Zbog toga smo u periodu od 2016. do 2018. godine u nabavku kanti, reciklažnih zvona, mehanizacije, podzemnih kontejnera uložili više od 640 miliona dinara, a naš plan je da se ovde ne zaustavljamo, već da nastavimo sa nabavkom opreme za odlaganje otpada, koja će biti podeljena kako građanima tako i privatnim subjektima, kao i vozila za „Gradsku čistoću”. Za te namene u ovoj godini je određen iznos za ulaganje od 340 miliona dinara, rekao je Nikodijević.

Predsednik Skupštine grada najavio je da će uskoro biti predstavljeni novi predlozi za unapređenje merenja i praćenja zagađenja vazduha u Beogradu, s obzirom na to da se u poslednje vreme nekoliko puta polemisalo o ovoj temi.

– Počećemo uskoro da koristimo savremeniju opremu, kada je u pitanju praćenje kvaliteta vazduha u našem gradu, te ćemo preuzimati određene mere koje podrazumevaju izbacivanje autobusa iz javnog prevoza koji funkcionišu na naftu i gas i uvođenje elektroautobusa u centralne delove grada, zatim povećavanje pešačkih zona, zelenih površina i pošumljenih delova, rekao je on i dodao da će svi ti načini dovesti do znatnog poboljšanja kvaliteta vazduha i generalno veće zaštite životne sredine.

Podsetio je da se do pre osam godina ovom segmentu zaštite životne sredine i reciklaži nije posvećivala pažnja.

– Danas se ovim temama bavimo na jedan ozbiljniji način, razgovaramo sa svojim kolegama iz drugih evropskih gradova, prikupljamo ideje i iskustva od drugih koji su to uradili ranije na mnogo kvalitetniji i bolji način i trudimo se da edukujemo svoje građane, zaključio je Nikodijević.

Postavljanju reciklažnih zvona prisustvovali su v.d. sekretara za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević, direktor JP „Ada Ciganlija” Robert Đukić i direktor JKP „Gradska čistoća” Marko Popadić.

Milisav Pajević

Novosadski studenti osmislili automatsku hranilicu stoke

Foto-ilustracija: Pixabay

Automatska hranilica, povezana na aplikaciju, preko koje će poljoprivrednici upravljati sistemom prehrane stoke, samo je jedno od inovativnih rešenja, koje su osmislili studentski i srednjoškolski timovi iz Srbije, navodi Radio-televizija Vojvodine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Oni će se takmičiti u kategoriji za Najbolju srednjoškolsku i studentsku inovaciju u 2019. godini.

“Svi članovi moga tima dolaze iz manjih mesta u Vojvodini, pa smo u skladu s tim razvili i naše rešenje. Imamo ideju da razvijemo automatsku hranilicu za stoku, koja već postoji na principu pokretne trake. Naša će se razlikovati od postojećih, jer ćemo dodati softver koji će automatski dozirati hranu na osnovu različitih parametara, kao što su težina, starost, temperatura vazduha, vlažnost vazduha. Time ćemo rešavati problem koji u današnje vreme postoji – rast populacije iz dana u dan, a nedostatak hrane“, objašnjava student Fakulteta tehničkih nauka, smer inženjerstvo, Lazar Potrebić.

Kaže da su se privrednici iz SAD, koji su nedavno bili na njihovom fakultetu, veoma zainteresovani za ovaj proizvod, te da su ih pozvali u Ameriku, ali da njihov tim još nema novca da na taj poziv i odgovori.

Tim koji vodi mentor Vladimir Skalaj, nastavnik Elektrotehničke škole “Mihajlo Pupin”, iz Novog Sada, razviće rešenje “lora” i “lora one”, koja se koristi za prenos signala. Budući klijenti koristiće ga, objašnjava Skalaj, pre svega u raznim oblastima komunikacije.

U Poslovnom inkubatoru, u Novom Sadu, danas je organizovan prvi trening za “Inovacija iz ugla inovatora i iz ugla kupca”.

Na treningu će biti obučavani mentori za rad sa studentima i srednjoškolcima, koji ih očekuje u narednom periodu, kada će se timovi pripremati za Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju u 2019. godini. Treninzi će biti organizovani narednih dana i u Užicu, Nišu i u Beogradu.

Osim novootvorene kategorije “Najbolji srednjoškolski i studentski timovi”, postoji i kategorija “Realizovane inovacije”, deo je takmičenja, u kojem učestvuju timovi naučnika sa univerziteta i razvojnih odeljenja malih, srednjih i velikih preduzeća.

Za ovaj deo takmičenja timovi se mogu prijavljivati do 30. aprila. U septembru će biti organizovano finale, a u junu će biti poznati favoriti, ukupno šest.

“Zadatak mentora je da obuči takmičare da tehnički naprave sistem da funkcioniše, a potom da istraže tržište i targetiraju ciljne grupe. Na osnovu potreba ciljne grupe da preoblikuju svoje inicijalno rešenje, kako bi ostvarili prodaju”, objašnjava profesor Univerziteta u Novom Sadu Vojin Šenk, koordinator takmičenja za Najbolju inovaciju u 2019. godini.

Ove godine prijavljeno je tri puta više takmičara u kategoriji “Najbolji srednjoškolski i studentski tim”, kažu u Poslovnom inkubatoru.

Izvor: RTV

Neophodan domaćinski odnos prema korišćenju kolašinskih šuma

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

Potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović posetio je Područnu jedinicu Uprave za šume u Kolašinu, gde su na sastanku prisustvovali i direktor Uprave za šume, kao i saradnici iz Ministarstva.

Foto: PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja

– Ovde u Kolašinu sa dodatnim razlogom, jer određeni podaci su vrlo opominjući. U poslednje tri godine, od ukupno evidentiranih bespravnih seča na nivou države, u Kolašinu je evidentirano čak 45 odsto. U prošloj godini je smanjen taj procenat na 20 odsto, ali ipak i dalje zabrinjavajući podatak. Ukazao sam svim saradnicima u ovoj područnoj jedinici i Upravi, da se povodom ovih podataka moraju tražiti i dati jasni i brzi odgovori.

Ne možemo uvek označavati da je to NN lice, a u najbojem slučaju, kada se prepozna određena bespravna seča, da je odgovoran lugar i tu se stavlja tačka. Moraćemo se detaljnije pozabaviti ovim problemima i siguran sam da će nadležne državne institucije dati svoj adekvatan odgovor u odnosu na potrebu kvalitetnijeg, domaćinskog odnosa prema korišćenju kolašinskih šuma, poručio je Simović.

I na kraju radne posete Kolašinu, potpredsednik Simović je posetio poljoprivredno gazdinstvo Slavka Danilovića u mestu Đuđevina, kao jednog od uzornih poljoprivrednih proizvođača na području ove opštine.

– Poseta gazdinstvu ovog vrednog domaćina uliva optimizam za nova pregnuća u oblasti poljoprivrede, poručio je Simović.

Milisav Pajević

Havaji žele da uvedu zabranu kupovine cigareta za sve mlađe od sto godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako Havaji već sada imaju jedan od najstrožih zakona na svetu po pitanju prodaje cigareta, novi predlog zakona predviđa još drastičniji porast starosne granice, te bi tako legalna kupovina cigareta od 2024. godine mogla da bude dozvoljena samo onima koji imaju sto godina.

Podnosilac ovog predloga, demokratski političar Ričard Krejgen, koji je ujedno i lekar, smatra da su cigarete najsmrtonosniji proizvod u istoriji čovečanstva.

Zakon predviđa postepeni, ali veliki, rast starosne granice u narednim godinama. Predlog je da se do 2020. ta granica podigne na 30 godina, do 2022. na 50, kako bi do 2024. došlo do faktički potpune zabrane legalne kupovine cigareta.

Havaji su u januaru 2017. postali prva savezna država Sjedinjenih Američkih Država koja je granicu za legalnu kupovinu cigareta podigla na 21 godinu. Prema podacima američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti, pušenje je veliki uzročnik smrtnosti u svim zemljama SAD i prema njihovim istraživanjima odnese gotovo pola miliona života godišnje.

Novi, znatno pooštreni zakon se ne bi odnosio na elektronske cigarete, duvan za žvakanje i cigare.

Predlog tek treba da prođe zakonodavne procedure, a očekuje se i veliko protivljenje kompanija koje se bave duvanskom proizvodnjom.

Predstavnici Vlade AP Vojvodine na sajmu „Fruit Logistica“ u Berlinu

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obišao je danas privrednike iz Vojvodine koji predstavljaju svoje potencijale na međunarodnom sajmu svežeg i smrznutog voća i povrća „Fruit Logistica“, koji se od 6. do 8. februara održava u Berlinu.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Nakon obilaska izlagača, predsednik Mirović istakao je da je cilj zajedničkog nastupa, koji pod pokroviteljstvom Pokrajinske vlade organizuje Razvojna agencija Vojvodine, promocija i osnaživanje srpskih poljoprivrednih preduzeća i gazdinstava.

On je istakao da učešće na sajmu u Berlinu, koji je jedan od najvećih međunarodnih sajmova iz oblasti prehrambene industrije u svetu, otvara značajne mogućnosti za promociju privrede i proizvoda, kao i za uspostavljanje saradnje.

Sajam „Fruit Logistica“, koji održava od 6. do 8. februara, ove godine okupio je oko 3.000 kompanija iz više od 80 zemalja.

U radnoj poseti Berlinu boravi i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević.

Milisav Pajević

U Srbiji nije registrovana pojava afričke kuge svinja

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je danas da na teritoriji Srbije nije registrovana pojava afričke kuge svinja, ali da su ipak na snazi preventivne mere.

Foto: pixabay

Nedimović je u izjavi za televiziju Prva naveo da za sada naša zemlja nije ugrožena, ali da opasnost postoji jer je reč o vrlo zaraznoj bolesti ove vrste životinja.

On je objasnio da je afrička kuga registrovana na teritoriji Rumunije, 30 kilometara od granice sa Srbijom, i istakao da se preduzimaju sve preventivne mere, među kojima je sprečavanje ulaska mesa, prerađevina i svega ostalog iz zemalja koje imaju taj problem, a što može ugroziti životinjski svet.

Najveći problem je u tome što su divlje svinje prenosioci, pa se radi preventiva sa lovačkim udruženjima, kao i sa Upravom za šume, naveo je ministar.

Prema njegovim rečima, resorno ministarstvo je izdalo naredbu na osnovu koje se obavlja distribucija, uvoz mesa iz zemalja u kojima ima zaraze, a u cilju suzbijanja i sprečavanja širenja afričke kuge svinja u Srbiju.

Prema naredbi, kako je objasnio, uvozna dozvola može da se izda ako ne postoji rizik po zdravlje životinja, što se utvrđuje u skladu sa Zakonom o veterinarstvu i Direktivom Uprave za veterinu kojom je jasno precizirano postupanje po svakom zahtevu.

Nedimović je ukazao na to da se naredbom zabranjuje slobodan uvoz i provoz pošiljki poreklom iz zemalja ili područja zahvaćenim afričkom kugom svinja, a za svaki konkretan slučaj izdaje se uvozna dozvola.

Prema njegovim rečima, definisane su mere koje se sprovode nakon potvrde prvog slučaja te zarazne bolesti i aktivnosti na zaraženim područjima i periodi trajanja mera zabrane i ograničenja.

On je napomenuo da je naredba doneta zbog pogoršanja epizootiološke situacije u regionu (Mađarska, Rumunija, Bugarska), i neposredne opasnosti od pojave ove bolesti u našoj zemlji.

Afrička kuga svinja je zarazna virusna bolest domaćih i divljih svinja koja se prenosi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom i vodom, odećom i obućom, inficiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, glodarima, insektima.

Za ovo oboljenje ne postoji terapija niti vakcina, a u slučaju pojave bolesti sprovode se radikalne mere uništavanja životinja na zaraženom području.

Milisav Pajević

Meksička kompanija proizvodi biorazgradivi pribor za jelo od koštica avokada

Foto: Facebook (screenshot)

Preduzeća sve više pažnje posvećuju proizvodnji održivih dobara. Preteći ovaj ekološki trend, meksička kompanija Biofase napravila je biorazgradivi pribor za jelo i slamke od koštice avokada koje se razgrađuju za 240 dana. Ako se čuva na suvom mestu, pribor ostaje upotrebljiv do godinu dana. Nakon toga počinje da se biorazgrađuje, ne ostavljajući za sobom štetan otpad poput plastike.

Foto: Facebook (screenshot)

Biofase svoj pribor pravi od porodice biopolimera koja se može obraditi svim konvencionalnim metodama obrade i proizvodnje, sve sa ciljem smanjenja upotrebe plastike. Biopolimeri zamenjuju korišćenje polietilena, polipropilena i polistirena. Ovi proizvodi idealni su za kompanije koje žele da usmere svoje poslovne jedinice ka održivom razvoju. Njihova sirovina predstavlja odličnu opciju za slamke, pribor za jelo, posude, kese, boce, kao i krutu i fleksibilnu ambalažu.

Patentirana mešavina sadrži 100 odsto biopolimera koštice avokada i druge biorazgradive sastojke.

Meksiko je odgovoran za 50 odsto svetske proizvodnje avokada, tako da su Meksikanci odlučili da veliku količinu semenki avokada iskoriste za nešto korisno. Dnevna potrošnja preduzeća Biofase iznosi 15 tona semena, a veliki deo potreba za proizvodnju dobijaju od američke prehrambene kompanije Simplot.

Kompanija ističe da njihovi artikli zadržavaju svojstva tradicionalnih slamki i štapića za jelo i ne savijaju se prilikom upotrebe.

 

Delta inženjering

Foto: Delta inženjering
Foto: Delta inženjering

Dvadeset devet godina uspešnog rada i kadrovski profil kompanije čine Delta inženjering nezaobilaznim partnerom najvećih privrednih sistema u Srbiji, kao što su NIS, EPS, Železara Smederevo i RTB Bor. Veliko iskustvo na green field projektima, donelo je Delta inženjeringu saradnju sa kompanijama kao što su Henkel, Husqvarna, Volvo, Alumil i Fabrika sladoleda Delta – danas Nestle. Angažovanjem na brojnim odgovornim poslovima, postignutim zavidnim rezultatima, kao i velikom stručnošću i odgovornošću, Delta inženjering postao je lider u oblasti industrijskog inženjeringa.

Osnovne delatnosti Delta inženjeringa su projektovanje, inženjering, izvođenje i konsalting. To je kompanija sa 120 zaposlenih, od kojih je 70 licenciranih inženjera. Cilj Delta inženjeringa jeste da klijentima obezbedi potpunu uslugu – počev od pribavljanja potrebne dokumentacije od nadležnih organa, preko izrade projektne dokumentacije, do samog izvođenja radova i obezbeđivanja upotrebne dozvole. Kako bi taj cilj bio ostvaren u Delta grupaciji postoje još dve kompanije – Delta preving se bavi protivpožarnim projektovanjem, a Anakvadrat plus inženjeringom.

Budući da je Delta inženjering angažovan na velikom broju značajnih projekata, teško ih je nabrojati sve. Pomenućemo samo one najvažnije.

Jedan od velikih investitora svakako je EPS, sa kojim je Delta inženjering kao nosilac konzorcijuma ugovorio izradu tehničke dokumentacije potrebne za ozakonjenje objekata termoelektrane Kostolac B. Takođe za EPS, Delta inženjering i DMT Consulting iz Esena su izabrani kao FIDIC inženjer na izgradnji novog VI bagera-transporter-odlagač sistema (BTO sistem) rudnika Drmno. U RB Kolubara – Lazarevac vrši se ispitivanje čelične konstrukcije građevinskih objekata postrojenja za pripremu uglja – drobilana na pogonu Tamnava istočno polje.

Od aktuelnih projekata treba pomenuti projekat odsumporavanja dimnih gasova u TENT-u A3–A6. Nakon dugogodišnjih aktivnosti na rešavanju problema odsumporavanja dimnih gasova u

Foto: Delta inženjering

TENT-u A, u septembru prošle godine potpisan je sporazum između EPS i kompanije Mitshubishi Hitachi Power Systems (MHPS). Kompanija MHPS će graditi postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u TENT Nikola Tesla A u Srbiji. Taj projekat trebalo bi da omogući smanjenje emisije sumpor-dioksida i čvrstih čestica iz TENT-a i da omogući našoj zemlji da dostigne standarde EU u domenu životne sredine. Projekat će realizovati konzorcijum koji predvodi MHPS, a čine ga Itochu Corporation i naša građevinska firma MPP Jedinstvo a.d. Kompanija Delta inženjering je sklopila ugovor sa MPP Jedinstvom u izradi potrebne tehničke dokumentacije za realizaciju projekta i pribavljanje svih potrebnih građevinskih dozvola.

Delta inženjering je za NIS izradio tehničku dokumentaciju potrebnu za ozakonjenje objekata skladišta naftnih derivata koja pripadaju Bloku promet NIS. U decembru prošle godine skopljen je ugovor sa NIS Naftagasom – Tehničkim servisima u Zrenjaninu o adaptaciji upravne zgrade i projektnog biroa, koji se nalazi u okviru istog kompleksa.

Krajem prošle godine Delta inženjering je nastavio dugogodišnju uspešnu partnersku saradnju sa proizvođačem aluminijumskih profila Alumil iz Grčke. Delta inženjering je u finalnoj fazi realizacije projekta ključ u ruke na dogradnji postrojenja za anodizaciju aluminijuma.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA, septembar-novembar 2018.

https://www.bbc.com/news/uk-47022534?ocid=socialflow_facebook&ns_mchannel=social&ns_source=facebook&ns_campaign=bbcnews&fbclid=IwAR06Bq0JskBa5THNrPVa4hwyLKSvyiEpDUlZYFUXNfbgkge283wp33e5z6g

Prva nacionalna radionica projekta ConnectGREEN

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Prva nacionalna radionica projekta ConnectGREEN, posvećena proveri nacrta Karpatske metodologije za identifikaciju ključnih područja i ekoloških koridora koje koriste veliki sisari (mesojedi), održana je prošlog petka u Beogradu.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije je kao IPA 1 projektni partner angažovan na projektu ConnectGREEN ((DTP 072-2.3) – Revitalizacija i upravljanje ekološkim koridorima kao vidom zelene infrastrukture u Dunavskom basenu – Restoring and managing ecological corridors in mountains as the green infrastructure in the Danube basin), organizovao prvu u nizu nekoliko planiranih nacionalnih radionica za uspostavljanje okvirne Karpatske metodologije za identifikaciju ključnih područja i ekoloških koridora velikih karnivora kao i formiranje integralnog informacionog sistema karpatskih zemalja o biodiverzitetu.

Cilj radionice bio je da kroz proces participacije ključnih aktera (institucija u oblasti zaštite prirode, prostornog planiranja, infrastrukturnog planiranja i projektovanja, uprava zaštićenih područja, lovstva, šumarstva, lokalnih zajednica, itd.), doprinese razvoju specifičnih mera upravljanja i revitalizacije migratornih koridora. Znanje i iskustvo preneto aktivnim učešćem stejkholdera, omogućilo je bolju zastupljenost potreba relevantnih sektora u definisanju ranije navedene metodologije.

Na radionici je učestvovalo 36 predstavnika relevantnih aktera (stejkholdera) u Srbiji, među kojima su predstavnici tri Ministarstva Republike Srbije (Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Ministarstvo za evropske integracije), predstavnici javnih preduzeća, regionalnih i pokrajinskih zavoda i agencija (Zavod za zaštitu prirode Srbije, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, Agencija za zaštitu životne sredine, JP Srbijašume, JP Vojvodinašume, JP Putevi Srbije, Železnice Srbije a.d, Koridori Srbije, JP zavod za urbanizam Vojvodine, Plovput – Direkcija za vodne puteve, predstavnici zaštićenog područja JP Nacionalni park Đerdap, predstavnici instituta (Saobraćajni institut CIP, Institut za puteve ad Beograd), profesori Univerziteta u Beogradu (Šumarski i Biološki fakultet), kao i predstavnici drugih interesnih grupa (WWF Srbija, Prirodnjački muzej u Beogradu).

Pozdravnu reč učesnicima radionice uputili su Olivera Radoičić, samostalni savetnik Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Dušan Ognjanović iz sektora za zaštićena područja Ministarstva zaštite životne sredine.

Nakon osnovnih informacija o projektu ConnectGREEN, koje je izložila rukovodilac projekta ispred Instituta dr Marina Nenković-Riznić, stejkholderima je prof. dr Marija Maksin prezentovala Nacrt metodologije za identifikaciju migratornih koridora velikih sisara u Karpatskom region, a zatim je gospođa Klara Sabadoš, predstavnik Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode predstavila iskustva i preporuke na temu Izdvajanja ekoloških koridora na prostoru Vojvodine.

Nakon diskusije o osnovnim elementima i pojmovima predložene metodologije kojim je završen prvi, uvodni deo radionice, usledio je rad sa stejkholderima u formi okruglih stolova, na predloženom nacrtu metodologije.

Rukovodilac projekta dr Marina Nenković-Riznić je u završnici izložila zaključke o postignutim rezultatima i doprinosima za buduće faze projekta.

Izvor: EU Delegacija u Srbiji

Milisav Pajević

Održana sednica Pokrajinskog štaba za vanredne situacije

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Nakon donošenja novog Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama, Pokrajinski štab za vanredne situacije održao je prvu redovnu sednicu, kojom je predsedavao predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Razmotrena je informacija, izrađena u saradnji sa Sektorom za vanredne situacije MUP-a Srbije, o stepenu organizovanosti i osposobljenosti svih subjekata i snaga sistema zaštite i spasavanja, posebno u lokalnim samoupravama u AP Vojvodini, koja obuhvata njihovu pripremljenost za pravovremeno i adekvatno reagovanje u vanrednim situacijama izazvanim opasnostima koje ugrožavaju stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu.

Štabovi za vanredne situacije, kao stručno-operativna tela za koordinaciju i rukovođenje u vanrednim situacijama, obrazovani su u svih 45 lokalnih samouprava na teritoriji Vojvodine. Takođe, sve lokalne samouprave donele su odluke o organizaciji civilne zaštite na svojoj teritoriji.

Članovi Pokrajinskog štaba su informisani o aktivnostima koje se vode na izradi i donošenju nacionalne Procene rizika od katastrofa, kao i o izradi Procene rizika od katastrofa u AP Vojvodini sa Planom zaštite i spasavanja.

Na sednici je usvojen predlog Plana rada Štaba za 2019. godinu, koji je upućen Pokrajinskoj vladi na usvajanje.

Pored članova Štaba, sednici su prisustvovali predstavnici Regionalnog centra Ministarstva odbrane i Prve brigade kopnene Vojske Srbije.

Milisav Pajević

Predstavljen projekat izrade Plana upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke

Foto: Regionalni centar za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu

U Širokom Brijegu u Hotelu Park nedavno je predstavljen projekat izrade Plana upravljanja otpadom Županije Zapadnohercegovačke.

Foto: Regionalni centar za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu

Pored predstavnika REC-a BiH, sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite životne sredine Županije Zapadnohercegovačke, predstavnice Ureda Vlade ŽZH za europske integracije, predstavnici opština u ŽZH te Grada Širokog Brijega kao i predstavnici komunalnih poduzeća, nevladinih organizacija i privatnih tvrtki.

Izrada Plana upravljanja otpadom za Županiju Zapadnohercegovačku dio je projekta „Izrada Županijskih planova upravljanja otpadom”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu životne sredine Federacije BiH, a biti će implementiran od strane Regionalnog centra za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu, Ured za Bosnu i Hercegovinu (REC BiH).

Promotivni događaj je otvorila Šefica misije i direktorica Regionalnog centra za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu, gospođa Lejla Šuman, ističući nadu da će se kroz narednu godinu dana, u suradnji sa svim zainteresiranim stranama u oblasti upravljanja otpadom, dobiti jedan kvalitetan dokument koji je neophodan za poboljšanje stanja u ovoj oblasti i koji će služiti kao osnova za povlačenje finansijskih sredstava EU koja će biti od koristi svima, kako lokalnim zajednicama tako i komunalnim preduzećima i Vladi Županije Zapadnohercegovačke.

– Moramo biti iskreni i reći da je veliki izazov i odgovornost priprema ovakvog dokumenta. Odgovornost i ovlasti su na ministarstvima, a mi smo se obavezali da nećemo raditi samo sa internacionalnim ekspertima jer je naš cilj jačanje vaših kapaciteta za buduće planiranje u oblasti upravljanja otpadom. Ovo će biti vaš dokument, a naše kolege i naše osoblje će biti vama na raspolaganju kako bismo najbolje odgovorili na vase potrebe i u skladu s tim, postigli najbolje rezultate. Projekti poput ovog trebaju da doprinesu što jačem i čvršćem uvezivanju svih institucija jer suradnja predstavlja ključ za rješavanje brojnih problema kao i uverenja da je investicija u zaštitu životne sredine ustvari investicija za budućnost za sve nas i budućnost svake zemlje, istakla je gospođa Šuman.

Foto: Regionalnicentar za životnu sredinu za Bosnu i Hercegovinu

Gospodin Zdenko Mandić, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite životne sredine Županije Zapadnohercegovačke istakao je da će Plan upravljanja otpadom zasigurno dati strateške smjernice za bolje upravljanje okolišem i upravljanje otpadom u Žipaniji, a kroz proces izrade dokumenta ojačati kapacitete za planiranje u oblasti upravljanja otpadom i time omogućiti napredak u dostizanju EU standarda u oblasti zaštite životne sredine i doprineti napretku u procesu pristupanja EU.

Plan upravljanja otpadom je dokument koji je obavezujući dio planiranja i odnosi se na upravljanje otpadom a njegov cilj je identificirati trenutno stanje (u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana otpada, podrazumevajući i stanje infrastrukture), te definisati, na osnovu budućih potreba, potrebnih pravnih i infrastrukturnih zahteva/kapaciteta za dostizanje postavljenih ciljeva, a u okviru integralnog sistema upravljanja otpadom.

Plan upravljanja otpadom treba da bude usmeren ka realizaciji i ostvarenju održivog ekonomskog razvoja, jačanju celovitog pristupa u rešavanju problema upravljanja otpadom, te promovisanju celovitog pristupa integralnog upravljanja otpadom putem dimenzioniranja i određivanja prioriteta na nivou Županije na održivoj osnovi.

Nakon uvodnih obraćanja, prezentiran je projekat, metodologija i aktivnosti koje se očekuju u narednom period te tim eksperata sa njihovim zaduženjima.

Nakon prezentacije, otvorena je diskusija gde su učesnici detaljno iznijeli svoja iskustva koja će značajno doprinijeti kvalitetu izrade Plana upravljanja otpadom za Županiju Zapadnohercegovačku.

Milisav Pajević

Gradonačelnik Ljubljane pomaže Beogradu da aplicira na konkursu za „Zelenu prestonicu Evrope”

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić ugostio je danas u Starom dvoru gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

Tokom sastanka govorilo se o unapređenju postojeće saradnje dva grada, ali i o iskustvima prestonice Slovenije koje bi Beograd mogao da iskoristi.

Foto: Grad Beograd

Sastanku su prisustvovali predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević i arhitekta Milutin Folić.

Radojičić je izrazio veliko zadovoljstvo zbog prilike da ugosti gradonačelnika Ljubljane i delegaciju slovenačke prestonice.

– Prijateljstvo dva grada je dugogodišnje i postojalo je i pre naših mandata, dok na nama ostaje da nastavimo i unapredimo svaki vid saradnje. Razgovarali smo o realizaciji ranije postignutih dogovora, ali i razmenili iskustva koja bi trebalo da iskoristimo i primenimo u radu. Posebno mi je zadovoljstvo da ugostim kolegu Jankovića i ljude iz njegovog tima, pre svega, jer je Ljubljana dostigla mnoge ciljeve koje sam kao gradonačelnik Beograda sebi postavio, rekao je Radojičić.

On je istakao da je bilo govora i o funkcionisanju javnog prevoza, kao i „kar-šering” modelu za električna vozila koji je veoma povoljan i ljudi ga u Ljubljani rado koriste.

– Razgovarali smo i o načinu na koji Ljubljana rešava problem komunalnog i drugog otpada i alternativama koje postoje u rešavanju tog pitanja. Nadam se da ćemo nastaviti saradnju i organizovati nove sastanke koji će unaprediti funkcionisanje naših gradova. Od posebne je važnosti da imamo pomoć gradonačelnika Ljubljane i njegovog tima po pitanju nastojanja Beograda da ove godine aplicira na konkursu za „Zelenu prestonicu Evrope”. Iskustva Ljubljane koja je prošla tim putem i dostigla potreban nivo nama su dragocena. Ljubljana je 2016. godine ponela tu laskavu titulu, što je sigurno umnogome doprinelo razvoju grada i povećanju broja turista, dodao je Radojičić.

Janković je podsetio da Ljubljana i Beograd imaju potpisan sporazum o bratimljenju. Naša saradnja se odvija na privrednom i političkom nivou, naveo je gradonačelnik Ljubljane, a ne bi trebalo zaboraviti ni generalno odlične odnose dve zemlje.

– Razmena iskustava gotovo sigurno vodi smanjenju broja grešaka koje se mogu učiniti. Razgovarali smo i o rešavanju komunalnih problema, ali je tu teško povući paralelu jer je Beograd mnogo veći grad. Ljubljana je dobila jako mnogo izborom za „Zelenu prestonicu Evrope” i to je bio jedan od razloga zbog kojih je naš grad postao zanimljiv stranim investitorima, rekao je Janović.

Milisav Pajević

FIAT priprema svoj elektromobil

Foto: FIAT

Brojni domaći mediji minulih dana preneli su informaciju da će u Fijatu od danas početi i pripreme za proizvodnju automobila na električni pogon, koji bi iz pogona trebalo da počne da izlazi već do kraja godine.

Foto: FIAT

Ipak, to je kako smatraju predstavnici zaposlenih u FCA Srbija, ništa više no – besmislica.

Proizvodnja vozila na električni pogon u Fijatu će zaista uskoro početi, ali ne u Kragujevcu, već u Torinu u Fijatovoj fabrici Mirafjori.

Pripreme fabričkih pogona u kojima će se proizvoditi elektromobili već su krenule i to početkom godine, kada je više hiljada zaposlenih poslato na jednogodišnji plaćeni odmor.

Proizvodnja prvog Fijatovog automobila na električni pogon, u Torinu treba da startuje početkom naredne godine. Kragujevac, u tom pogledu, još nije ni na listi čekanja.

Izvor: DANAS/Z. Radovanović

Milisav Pajević

Projekte iz zaštite životne sredine finansiraće Evropska investiciona banka (EIB)

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali razgovarao je danas sa direktorom za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan u Evropskoj investicionoj banci (EIB) Mateom Rivelinijem o projektima koji se u Srbiji sprovode uz podršku te finansijske institucije.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sagovornici su razmotrili tekuće projekte iz oblasti zdravstva, obrazovanja, infrastrukture i zaštite životne sredine, koji će, kako su ocenili, umnogome doprineti poboljšanju kvaliteta života ljudi u Srbiji.

Na sastanku je bilo reči o projektima poput Kliničkog centra A i Kliničkog centra B, koji podrazumevaju modernizaciju, unapređenje i proširenje, odnosno dogradnju bolnica u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevacu, kao i o podršci za opštinsku i regionalnu infrastrukturu.

Mali je istakao da je projekat modernizacije škola veoma bitan jer je jedan od prioriteta Vlade Srbije bolje i kvalitetnije obrazovanje za mlade. Osim toga, tema sastanka je bio i projekat istraživanja i razvoja u javnom sektoru.

Posebno su istaknuta i dva nova projekta koji će se realizovati uz podršku EIB-a – finansiranje izgradnje auto-puta Niš-Pločnik-Merdare, I faza (Niš-Pločnik) u iznosu od sto miliona evra, i projekat rekonstrukcije i izgradnje lokalne infrastrukture u područjima na migrantskoj ruti.

Vrednost pomenutog projekta je 40 miliona evra, a sprovodiće ga Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima.

Mali i Rivelini su postigli saglasnost o redovnom održavanju sastanaka kako bi mogli da prate dinamiku sprovođenja aktuelnih projekata.

Ukupna vrednost sporazuma potpisanih i ratifikovanih sa EIB-om od 2001. godine iznosi 3,2 milijarde evra, navodi se u saopštenju.

Milisav Pajević