Home Blog Page 957

Mađarska nije podlegla pritiscima iz Amerike – ne ruši „Turski tok”

Foto: gasprom.com

Ekonomski nacionalni interesi i energetska bezbednost odneli su pobedu nad politikom, Mađarska nije podlegla pritiscima iz Amerike koji bi doveli u pitanje izgradnju „Turskog toka” na njihovoj, ali i na teritoriji Srbije.

Foto: gasprom.com

To, u razgovoru za “Novosti”, tvrdi prvi čovek „Srbijagasa” Dušan Bajatović, povodom posete američkog sekretara Majka Pompea Budimpešti, s ciljem da ubedi mađarsko rukovodstvo da odustane od gasa koji bi trebalo da stiže preko „Turskog toka”.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto mu je odgovorio da ostaju privrženi Evropi, SAD i NATO, ali ne odustaju od ekonomske saradnje sa Rusijom.

– Izjava mađarskih zvaničnika pokazuje da Mađarska, kao i Austrija, koja ima dugoročni ugovor sa Rusijom, ali i Nemačka kada je reč o Severnom toku 2, žele da vode izbalansiranu energetsku politiku sa Rusijom, kaže Bajatović.

I to čine, dodaje, bez obzira na pritiske SAD i činjenicu da neke istočnoevropske države koje u velikoj meri zavise od Vašingtona, u prvom redu Ukrajina i Poljska, pritiskaju Evropsku uniju da imaju radikalan odnos prema navodnoj gasnoj dominaciji Rusije u Evropi.

On kaže, piše list, da je činjenica da Rusija na zahtev evropskih kompanija i za potrebe potrošača na tom prostoru isporučuje 35 odsto gasa i da će taj udeo rasti.

– Bugarska je prodala gotovo 100 odsto kapaciteta i donela konačnu investicionu odluku o gradnji interkonektora od Turske do granice sa Srbijom, ističe Bajatović.

Naša zemlja, dodaje, preduzela je sve što je potrebno i rešena je da izgradi gasovod, interkonektor od bugarske granice do Mađarske, kao deo nove gasne transportne infrastrukture.

– A Mađari su potvrdili da žele da učestvuju u izgradnju dodatne gasne infrastrukture kako bi mogli da dobiju gas iz Turskog toka. Sve to potvrđuje da će interesi energetske bezbednosti i nacionalni interesi prevagnuti nad politikom, navodi Bajatović.

Kako tvrdi, dodatni problem je što se uz političke interese ne nudi alternativa za nove pravce snabdevanja ovog dela Evrope gasom.

– Ako se i nude to je značajno skuplje i manje pouzdano od isporuka iz Rusije cevnim transportom, naglašava direktor JP „Srbijagasa”.

Dani pred nama, dodaje, potvrdiće učešće Srbije u ovakvom načinu rešavanja gasne jednačine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Kostarika je najsrećnija zemlja sveta – U čemu je njena tajna?

Foto-ilustracija: Unsplash (Atanas Malamov)

Kostarika je, prema Indeksu srećne planete, najsrećnija svetska država, iako je njen bruto domaći proizvod (BDP) četiri puta niži nego u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi. Kako joj to polazi za rukom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Atanas Malamov)

Svoju privredu Kostarika temelji na turizmu, poljoprivredi i izvozu dobara.

Kostarikanska politička scena je tokom istorije bila mnogo mirnija i stabilnija nego u ostatku Latinske Amerike, a posebno tokom dvadesetog stoleća.

Već pedesetih godina Kostarikanci su uspostavili demokratsku vladavinu i ukinuli vojsku, što je stvorilo plodno tle da, umesto u vojne snage, osam odsto svog BDP-a izdvajaju za obrazovanje. “Naša snaga su nadarenost i blagostanje ljudi”, kazao je Karlos Alvarado Kesada, predsednik Kostarike.

Svetski prosek ulaganja u obrazovne svrhe iznosi 4,8 odsto BDP-a.

Sredstva koja bi inače potrošila na vojsku Kostarika usmerava na zdravstvo, penzije, ali i na zaštitu životne sredine i stoga 99 odsto proizvedene kostarikanske struje potiče iz obnovljivih izvora. Ključni doprinos “čistoći” elektromreže daju hidroelektrane, a cilj zemlje je da do 2021. bude ugljenično neutralna. Ipak, građani se greju na gas, a za automobile koriste gorivo, te ekološki otisak Kostarike još nije potpuno održiv.

Kao i mnoge prestonice i veliki gradovi širom Zemlje, i San Hose se suočava sa problemom zagađenja vazduha.

Porez prikupljen od prodaje fosilnih goriva vlada Kostarike troši za zaštitu šuma. Tokom osamdesetih godina procenat teritorije pod drvećem pao je na 20 odsto. Stanovnici Kostarike su uspešno oporavili svoj šumski fond i sada stabla zauzimaju 50 odsto države. Na ovaj način bore se protiv klimatskih promena.

Očekivani životni vek Kostarikanaca je 79,1 godina, što je još jedan u nizu faktora koji potpomaže da upravo oni budu – najsrećniji narod na svetu. Zgodne i lepe žene nisu bile jedna od varijabli istraživanja.

Jelena Kozbašić

Na 48 lokacija u Novom Sadu postavljena nova solarna rasveta

Foto: pixabay

Na 48 lokacija u Novom Sadu i prigradskim naseljima postavljena je nova solarna rasveta.

Bespovratna sredstva u iznosu od 497 hiljada evra obezbeđena su učešćem u IPA programu prekogranične saradnje Evropske unije, a deo novca utrošen je u razvoj katastra javnog osvetljenja i izradu Akcionog plana za održivu energiju u Novom Sadu.

Foto: pixabay

Grad Novi Sad, u okviru IPA programa prekogranične saradnje, sa partnerima iz Republike Hrvatske (grad Belišće i opština Gorjani) realizuje projekat R-SOL-E Renewable Solar Energy (obnovljiva solarna energija).

Sredstvima IPA fonda finansira se 85 odsto vrednosti projekta, a 15 posto je sufinasirajući deo partnera učesnika na projektu.

U okviru ovog projekta, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije završila je radove na postavljanju 100 stubova i svetiljki sa solarnim panelima na mestima na kojima nije moguće povezivanje na elektroenergetsku mrežu ili gde je bila potrebna dopuna postojećem osvetljenju.

Na taj način osvetljenje je dobilo 24 dečijih igrališta i 24 autobuskih stajališta, uglavnom u rubnim delovima grada i u prigradskim naseljima.

Cilj ove velike investicije, vredne 35 miliona dinara, jeste promovisanja upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenje potrošnje električne energije u infrastrukturi.

Projekat R-SOL-E, sem postavljanja solarnog osvetljenja, uključuje i izradu SEAP dokumenta, odnosno Akcionog plana za održivu energiju, u cilju smanjenja emisije ugljendioksida (CO2), korišćenjem obnovljivih izvora energije i smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.

Na taj način gradske četvrti u Novom Sadu istovremeno bi postale ekološki i energetski održiva područja.

Takođe, projekat R-SOL-E podrazumeva i razvoj katastra javnog osvetljenja u Novom Sadu, čime je za 32000 stubova javnog osvetljenja (sa oko 34000 svetiljki) formirana precizna elektronska evidencija.

Detaljni podaci o lokacijama, kao i o broju i vrsti stubova i svetiljki, sada su organizovani i implementirani u GIS sistem Grada.

Zahvaljujući ovom projektu, javno je dostupan elektronski uvid u stanje na terenu, čime je postavljena osnova za efikasnije održavanje javnog osvetljenja.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

NP Durmitor posvećen unapređenju turizma u skladu sa pricipima održivog razvoja

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni park Durmitor je zaštićeno prirodno područje izuzetnih prirodnih vrednosti, omiljena turistička destinacija i izazov za posetioce i zimi i leti.

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

– Nacionalni park privlači posetioce iz svih krajeva sveta tokom, možemo slobodno reći, čitave godine i pruža idealne uslove za rekreaciju, sport i boravak u prirodi. Naš dugoročni cilj je da, osim zaštite i valorizacije prirodnih vrednosti, u kontinuitetu unapređujemo postojeću turističku ponudu i osmislimo atraktivnu i održivu ponudu koja će tokom čitav godine imati brojne turiste, informisao je direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica.

Trend posete Parka je u porastu iz godine u godinu. Prošle godine NP Durmitor posetilo je ukupno 220.207 turista, što je za 19 posto više u odnosu na 2017. godinu.

Ukoliko uporedimo podatke iz 2010. i 2018. godine, oni pokazuju da je broj posetilaca povećan za skoro pet puta. To nam ukazuje na kontinuitet zainteresovanosti domaćih i međunarodnih posetilaca za turističku ponudu ovog zaštićenog područja i UNESKO sajta, kao i na obavezu da u narednom periodu, u saradnji sa institucijama sistema unapređujemo postojeću turističku ponudu i osmišljavamo novu, u skladu sa principima održivog razvoja.

Tokom 2019. godine godine planirane su brojne programske aktivnosti u cilju zaštite, očuvanja, unapređivanja turističke ponude i promocije Nacionalnog parka koje ćemo, verujemo, uspešno realizovati, kako samostalno, tako i u saradnji sa drugim subjektima. Od značajnijih manifestacija kojima tradicionalno promovišemo vrednosti i lepote Parka, možemo izdvojiti Osmomartovsku izložbu ručnih radova i predmeta sa Durmitorskog područja, „Dane planinskog cvijeća” u saradnji sa opštinom Žabljak sredinom jula, kao i obeležavanje „Dana NP Durmitor“, u septembru, u cilju promocije „opendoor“ aktivnosti kao što su kajakarenje, pešačenje i biciklizam. U saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, NTO CG i lokalnim turističkim organizacijama, nastavićemo sa učestvovanjem u realizaciji projekta „Panoramski put – Durmitorski prsten“ kojim je predviđeno postavljanje odmorišnog mobilijara i realizacija drugih aktivnosti u cilju promocije durmitorskog područja. Takođe ćemo u saradnji sa Planinarskim savezom Crne Gore realizovati aktivnosti u cilju unapređivanja postojećih i formiranja novih vidikovaca, osmatračnica, odmorišta i formiranja novih planinarskih staza.

– Nacionalni park Durmitor, kao jednu od najatraktivnijih destinacija severa Crne Gore, osim turista, imali su priliku da u proteklom periodu posete i međunarodni novinari, blogeri i turoperatori sa značajnih tržišta (Nemačka, Austrija, Francuska, Poljska, Japan, Kina), tako da ćemo i tokom ove godine, u saradnji sa NTO Crne Gore, nastaviti sa promocijom najatraktivnije turističke ponude, ne samo ovog, već svih pet nacionalnih parkova, zaključio je Klica.

Milisav Pajević

Sadnja i očuvanje zelenila na Limanu 1

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo"

Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo” trenutno radi na realizaciji projekta očuvanja i unapređenja zelenila između Fruškogorske, Sunčanog keja, Drage Spasić i ulice Veljka Petrovića na Limanu 1.

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo”

Tokom pripremnih radova uklonjena su 23 prestarela i trula stabla, a orezano je 50 lišćara i četinara.

Na prostoru između pomenutih ulica predviđena je sadnja 47 novih sadnica – koprivića, lipe, hrasta, piramidalnog jasena, omorike itd.

Stabla koja će biti posađena u okviru parkinga biće zaštićena metalnim stubićima.

Sem novih stabala, ovaj deo Limana 1 krasiće i 1.278 sadnica ukrasnog šiblja, a planirana je i obnova travnjaka na površini od 460 kvadratnih metara.

Radove finansira Gradska uprava za zaštitu životne sredine.

Milisav Pajević

Dodeljuju se sredstva za školske bašte – Ozelenjavanjem dvorišta do razvijenije ekološke svesti đaka!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fondacija „Jasen” namenila je 360 hiljada dinara za finansiranje i sufinansiranje projekata pokretanja školske bašte za najmanje tri škole u Vojvodini.

Pravo na učestvovanje na konkursu imaju osnovne i srednje škole na teritoriji AP Vojvodine, koje će kao jedan od ciljeva naznačiti da ovaj projekat ima za cilj unapređivanje i uvođenje novih metoda u nastavi i dugotrajnu brigu i čuvanje same školske bašte kao jedan od načina probuđivanja ekološke svesti učenika.

Konkurs je otvoren od 3. februara do 15. marta 2019. godine.

Više informacija možete na pronađete na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/konkurs-za-finansiranje-pokretanja-skolske-baste-u-osnovnim-i-srednjim-skolama-na-teritoriji-ap-vojvodine/.

Republika Srpska ukida subvencionisanje obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasti u Republici Srpskoj planiraju da ukinu podsticaje za proizviđače električne energije iz obnovljivih izvora i da naknada koju za to plaćaju građani ne bude uvećana. Proizvođači poručuju da će to biti moguće samo za buduće elektrane, u suprotnom najavljuju milionske tužbe protiv vlasti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Luka Petrović, vršilac dužnosti direktora “Elektroprivrede RS” (ERS), kazao je da će preduzeće iz svojih sredstava izgraditi solarnu elektranu, kao i Vetropark Hrgud, kako bi ušlo u korak sa zahtevima Evrope o proizvodnji čiste struje. Mnogi privatnici su već iskoristili zaostatak Srpske na ovom polju i izgradili brojne solarne elektrane i male hidroelektrane.

 

Dodao je i da će građanima januarski račun za struju biti od 0,9 do 1,5 odsto veći. Taj novac se usmerava proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, jer je Srpska potpisnica obaveza Evropske energetske zajednice.

Petrović je nagovestio i izmenu zakonskih propisa i da nema više subvencionisanja obnovljive energije, te da se stanovnicima doprinos za ekologiju više neće uvećavati.

S druge strane, Udruženje proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora saopštilo je da se nova zakonska odredba ne može primenjivati retroaktivno i da može da se odnosi samo na buduće elektrane, izgrađene posle 2020. godine, stoga ugovori koji su sada na snazi ne mogu biti ni poništeni ni ukinuti.

Istraživanje poslovnog portala CAPITAL.ba iz Srpske pokazalo je da su građani u prethodnim godinama dali desetine miliona maraka vlasnicima MHE po osnovu naknade za obnovljive izvore energije.

Novosadska “Čistoća” apeluje na građane: Nemojte praviti divlje deponije

Foto: pixabay

Javno komunalno preduzeće „Čistoća“ apeluje na građane Novog Sada da kućno smeće i sav drugi otpad odlažu na mesta koja su za to predviđena i tako nam pomognu u održavanju javne higijene u Novom Sadu i okolini.

Foto: pixabay

– Svake godine na teritoriji Novog Sada uklonimo više hiljada divljih deponija. Govorimo o hiljadama kubika smeća.

Redovno apelujemo na sugrađane da ih ne prave i da smeće odlažu u kontejnere i druge posude namenjene za to.

Nažalost, još uvek ima onih nesavesnih, koji se o takve apele oglušuju i koji ugrožavaju svoju okolinu.

Svakodnevno radimo na tome da grad održavamo čistim i urednim i u tom poslu očekujemo pomoć Novosađana, izjavio je direktor JКP „Čistoća“ Vladimir Zelenović.

Takođe, JКP „Čistoća“ moli sugrađane da kese sa kućnim smećem ne odlažu u korpe za otpatke, koje su namenjene za bacanje sitnog otpada, pikavaca, manje ambalaže i sl.

Ukoliko se kese sa smećem odlažu u korpe, umesto u kontejnere, one se momentalno zagušuju i oko njih se takođe prave mini-deponije.

Širom Novog Sada kontejnerska mreža je obnovljena, a smeće se odnosi redovno i ažurno u tri smene na teritoriji grada i prigradskih naselja.

Кontejnerska mesta se kontinuirano sređuju i peru, a stepen javne higijene je podignut na najviši mogući nivo.

U JКP „Čistoća“ veruju da će sugrađani uslišiti ovaj apel i da će divljih deponija u Novom Sadu ubuduće biti sve manje.

Milisav Pajević

Srbija i Australija nastavljaju saradnju u oblasti energetike

Foto: Vlada Republike Srbije

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je juče sa ambasadorkom Australije u Srbiji Rut Stjuart o daljem unapređenju bilateralne saradnje dveju zemalja.

Foto: Vlada Republike Srbije

Brnabić je izrazila nadu da će se pozitivan trend saradnje Srbije i Australije nastaviti i u budućnosti, i dodala da je interes da se intenzivira saradnja u oblasti energetike, ekonomije i informacionih tehnologija.

Sagovornice su se saglasile oko značaja realizacije projekta „Jadar“, koji sprovodi kompanija „Rio Tinto“.

Stjuart je ukazala na to da raste zainteresovanost i drugih australijskih firmi za poslovanje u Srbiji.

Premijerka je istakla da su evropske integracije strateški prioritet Srbije, ocenivši da će se nastavkom reformi obezbediti još povoljniji uslovi za unapređenje ekonomske saradnje Australije i Srbije.

Milisav Pajević

Ko se boji klime još? Istraživanje pokazalo da se ljudi najviše plaše klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživački centar “Pew” je sproveo istraživanje o tome koja međunarodna pretnja uliva najveći strah stanovnicima. Pobedu su odnele klimatske promene.

Foto-ilustracija: Pixabay

Od dvadeset šest država obuhvaćenih studijom, njih trinaest se složilo da se najviše boje globalnog zagrevanja. Ozbiljne glavobolje građanima u osam zemalja zadaje Islamska Država. Jedna od velikih briga je i sajber terorizam koji je izabralo četiri države. Poljaci su najzabrinutiji zbog američkog i ruskog uticaja i moći.

Tokom poslednjih godina, postotak ispitanika koji su zabrinuti zbog klimatskih promena je porastao sa 56 odsto u 2013. na 63 odsto u 2017. da bi tokom prošle godine skočio na 67 odsto. Generalno gledano, rast temperatura predstavlja najveću pretnju za većinu ljudi koji su učestvovali u istraživanju, bez obzira na njihovu zemlju prebivališta.

Najviše zastrašeni globalnim zagrevanjem su Grci (90 odsto), Francuzi (83 odsto), Meksikanci (80 odsto) i Japanci (75 odsto).

Pored Grčke, Francuske i Meksika, u periodu od 14. maja do 12. avgusta 2018, ispitivanje je bilo sprovedeno i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj, Španiji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Rusiji, Australiji, Indoneziji, Japanu, Filipinima, Južnoj Koreji, Keniji, Nigeriji, Južnoj Africi, Argentini i Brazilu.

Bilo je ukupno 27.612 učesnika.

Jelena Kozbašić

Aplikacija AirCare za praćenje zagađenja vazduha u Srbiji

Photo: Pixabay

Inicijativa „Ne davimo Beograd“ saopštila je danas da je neophodno poboljšanje javnog prevoza i ozelenjavanje grada kako bi se smanjilo zagađenje.

Photo: Pixabay

Kako se navodi u saopštenju, Inicijativa je navela da je potrebno poboljšanje javnog prevoza, masovno ozelenjavanje i pošumljavanje grada, kao i promocija održive urbane mobilnosti i prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kako bi se situacija sa zagađenjem vazduha poboljšala.

– U mesecima iza nas merne stanice širom Beograda, ali i u mnogim gradovima u Srbiji beležile su ekstremno visoke koncentracije čestica prašine u vazduhu. Beograd se čak u jednom trenutku našao na prvom mestu liste zagađenih gradova, navela je Inicijativa i dodala da su „umesto odlučne reakcije nadležnih, dobili samo ignorisanje ili umanjivanje problema.

Inicijativa je zajedno sa programerom iz Makedonije Gorjanom Jovanovskim omogućila srpsku verziju aplikacije za telefon AirCare koju može preuzeti svaki korisnik mobilnog telefona i uveriti se u kvalitet vazduha u Beogradu.

– U Makedoniji ovaj korisni softver ima već više od sto hiljada preuzimanja i odličan je alat u borbi za podizanje svesti građana o ovom problemu i sprečavanje njegovog ignorisanja, navela je Inicijativa.

Aplikacija AirCare predstavlja podatke sa više od 65 republičkih mernih stanica širom zemlje i preko nje se građani u svakom trenutku mogu informisati o trenutnoj zagađenosti vazduha u njihovom mestu, i to prisutnost PM 10 i PM 2.5 čestica, zatim ugljen-monoksida, ozona, azot-dioksida, sumpor-dioksida, kao i AQI – Air Quality Index (indeks, to jest sumarni kvalitet vazduha).

– Podaci Svetske zdravstvene organizacije govore da u Srbiji tokom jedne godine prerano umre više od 7.000 ljudi usled izloženosti zagađenjima iz vazduha, što je neslavno drugo mesto u Evropi po broju prevremenih smrti usled zagađenja vazduha, saopštila je Inicijativa i dodala da na taj način žele da još jednom ukažu na ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze gradovi u Srbiji.

Izvor: DANAS

Milisav Pajević

Grenlanđani će imati pesak za izvoz

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog globalnog zagrevanja, koje topi ogromnu ledenu površinu i spira velike količine taloga u more, Grenland bi uskoro mogao da počne da izvozi pesak, zaključak je najnovije studije naučnika iz Danske i Sjedinjenih Američkih Država.

Vođa istraživanja Mete Bendiksen sa Univerziteta Kolorado je objasnila da topljenje leda možemo da zamislimo kao ogromnu slavinu kroz koju se pesak izliva na obalu.

Studija pod naslovom Obećanja i opasnosti od eksploatacije peska na Grenlandu pokazala je da bi pesak Grenlandu mogao da donese neočekivanu korist od klimatskih promena. Zemlja bi uskoro mogla da proceni rizike obalnog rudarstva, naročito po ribarstvo.

Svetska potražnja za peskom je u 2017. godini iznosila 9,55 milijardi tona, sa tržišnom vrednošću od 99,5 milijardi dolara. Zbog povećanog obima potrošnje i moguće nestašice, predviđa se da će potražnja neprestano rasti.

Tim danskih i američkih istraživača je istakao da je pesak trenutno jeftin resurs, ali da će postati skup i da bi mogao da se koristi za ojačavanje obala i plaža koje su pod rizikom od porasta nivoa mora.  Na Grenlandu već postoji lokalna eksploatacija peska za domaću građevinsku industriju.

Oko 81 odsto Grenlanda je pokriveno ledom, poznatim kao Grenlandski ledeni pokrov. Rastuće globalne temperature rastapaju ledeni pokrivač, u kome se nalazi toliko vode da bi se njegovim topljenjem globalni nivo mora podigao za oko sedam metara.

Potpisan Memorandum o zaštiti vodozahvata Ćelije

Foto: wikipedia/BokicaK
Foto: wikipedia/BokicaK

Grad Kruševac i opštine Brus, Blace i Aleksandrovac potpisale su Memorandum o zaštiti vodozahvata Ćelije.

Prioritet lokalnih samouprava je izgradnja pogona za prečišćavanje otpadnih voda i reka Blatašnice i Rasine koje se ulivaju u jezero.

Do 2022. godine izgradiće se dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu.

Ovaj projekat vredan 11,5 miliona evra finasiraće se iz IPA programa.

Glavni donator je Vlada Kraljevine Švedske.

Formirana je radna grupa i urađena projektna dokumentacija o integralnom upravljanju vodama.

Cilj je, da se na duži rok obetbede dovoljne količine pijaće vode.

Plan je, da se u narednih nekoliko godina, izgrade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i u Aleksandrovcu, Trsteniku, Ćićevcu i Varvarinu.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Srpske kompanije na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach

Foto: PKS

Privredna Komora Srbije (PKS) i Razvojna agencija Srbije (RAS), uz podršku Nacionalne asocijacije Serbia Organica i GIZ-a, prvi put organizuju nastup domaćih kompanija na Međunarodnom sajmu organske hrane Biofach 2019, koji će se održati u nemačkom gradu Nirnbergu od 13. do 16. ove godine.

Foto: PKS

U okviru Nacionalnog štanda Srbije, površine 63 metra kvadratna, devet domaćih kompanija predstaviće širok asortiman proiz­voda – od svežeg, sušenog, liofiliziranog i zamrz­nutog voća i povrća, preko proizvoda od žitarica i uljarica do sirća i snekova.

Na sajmu Biofach 2019 izlažu: Ecoagri Serbia, Bela Crkva; Suncokret, Hajdukovo; Drenovac, Arilje; Zadrugar, Ljubovija; All Natural Foods, Nova Pazova; Den Juro Organic, Beograd; Jovanjica, Beograd; Mondi Lamex, Kraljevo i Menex, Kruševac.

Milisav Pajevič

Vodostaji na rekama u Vojvodini u opadanju

Foto: pixabay.com
Foto: pixabay.com

Vodostaji na rekama na teritoriji AP Vojvodine trenutno su u opadanju ili stagnaciji.

Vodostaj reke Tise stagnira, Dunav je u stagnaciji i manjem opadanju, dok je vodostaj Save u opadanju.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) prognozira da će takvo stanje biti i u naredna četiri dana.

Nivo ovih reka u Vojvodini u domenu su srednjih ili srednje visokih za februar.

Milisav Pajević

Duško Marković: Crna Gora postaje regionalno energetsko čvorište

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Energetski sektor u Crnoj Gori ima ozbiljan potencijal i velike razvojne šanse posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, ocenjeno je na sastanku predsednika Vlade Crne Gore Duška Markovića i predstavnika nemačke grupe WPD.

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Ukazujući na ohrabrujuće ekonomske parametre i uspehe u ekonomskoj politici Vlade Crne Gore, premijer Marković je kazao da, kroz kredibilne strane investicije, želimo da valorizujemo potencijale u energetici i u tom kontekstu dragocenim ocenio interesovanje WPD-a, grupe koja je dominantno fokusirana na razvoj i finansiranje vetroelektrana.

Na sastanku je ocenjeno da celo crnogorsko zaleđe ima mogućnosti za izgradnju vetroelektrana te da će Vlada raditi na identifikaciji lokacija i stvaranju prilika za razvoj.

– Crna Gora postaje regionalno energetsko čvorište, kazao je premijer i dodao da je Vlada stavila moratorijum na politiku subvencioniranja električne energije dobijene iz obnovljivih izvora.

Direktor WPD-a za Evropu Andreas Šole kazao je da oni žele da investiraju u Crnu Goru, da imaju znanja i mogućnosti s obzirom na to da su u celoj Evropi instalirali oko 4.500 megavata vetrogeneratora. Ukazali su na benefite iskorišćavanja energije vetra s obzirom na tehnološke inovacije u toj oblasti i snižavanje cena proizvodnje takve energije.

Predsednik Marković je kazao i da Crna Gora želi da razvija sveukupno strateško partnerstvo sa Nemačkom, kako na političkom tako i na ekonomskom planu. Sa takvim opredeljenjem saglasio se i ambasador Nemačke u Podgorici Robert Veber koji je prisustvovao sastanku.

Milisav Pajević