Home Blog Page 936

Interes Crne Gore je kvalitetno vodosnabdevanje

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Vlada Crne Gore, zajedno sa domaćim i međunarodnim partnerima, realizuje brojne projekte i aktivnosti u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbeđenja kvalitetnog vodosnabdevanja, a time i na davanju odgovora na globalne izazove koji se reflektuju i u Crnoj Gori, ocenio je potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, povodom Svetskog dana voda.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Otvarajući Konferenciju povodom obeležavanja Dana voda, potpredsednik Simović je kazao da je briga o vodi kao resursu i osnovnom uslovu egzistencije velika zajednička odgovornost i obaveza.

„Ovo je dobra prilika da se podsetimo globalnih i lokalnih izazova, a u isto vreme da ukažemo na sve što radimo u cilju obezbeđivanja dovoljnih količina vode, zaštite voda i zaštite od voda”, poručio je Simović.

Rezolucijom UN, Svetski dan voda obeležava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svesti o važnosti zaštite voda i podsećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta. Oko milijardu i po ljudi još uvijek nema pristup bezbednom i adekvatnom snabdevanju pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata.

Ovogodišnja tema Svetskog dana voda koji je uspostavljen od strane Ujedinjenih nacija je „Ne ostavljajući nikog iza sebe“.

Potpredsednik Simović je podsetio da je Crna Gora bogata vodnim resursima i da, u odnosu na svoju površinu, spada među vodom najbogatija područja na svetu.

„Čak 95 odsto rečnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji. Za potrebe vodosnabdevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90 posto.

Sa druge strane, Crna Gora pripada terenima Dinarskog karsta, čija je osnovna karakteristika neravnomerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, pa tako za posledicu imamo neravnomernu raspodelu voda na teritoriji Crne Gore“, naveo je Simović.

On je istakao da su podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promene, te se stoga velika pažnja posvećuje održavanju njihovih prirodnih funkcija.

Poplave koje su zadesile Crnu Goru 2010. godine, koje su imale velike materijalne posledice, i ponavljanje poplava 2012, 2014. i 2016. prema rečima Simovića vidljiva su posledica sve većeg uticaja klimatskih promena.

Milisav Pajević

Obuka dece o sadnji i negovanju šume

Foto: JP Nacionalni park Fruška gora

Na čitavom području Nacionalnog parka „Fruška gora”, povodom Svetskog dana šuma, sprovedene su akcije čišćenja smeća i edukacije učenika osnovnih škola, saopštilo je Javno preduzeće Nacionalni park Fruška gora.

Foto: JP Nacionalni park Fruška gora

Između ostalog, deca iz Osnovne škole “Dositej Obradović” iz Iriga imala su priliku da vide i nauče kako se sadi i neguje šuma, pa su tako sami zasadili 30 sadnica topole i lipe na obroncima Fruške gore i u dvorištu svoje škole.

Nacionalni park Fruška gora teži da uz trajno očuvanje, zaštitu i unapređenje, te racionalno, multifunkcionalno i održivo korišćenje stvarno (zatečeno) stanje prevodi ka optimalnom funkcionalnom stanju šuma.

Najveći broj od oko 1.500 biljnih vrsta, 150 vrsta mahovina, više od 1.500 vrsta gljiva, oko 200 vrsta ptica, više od 50 vrsta sisara, koje su zabeležene na prostoru Nacionalnog parka, živi u šumama Fruške gore.

U njima se gnezdi i orao krstaš po kome je Fruška gora prepoznatljiva.

Milisav Pajević

Trivan najavljuje zabranu uvoza starih automobila

Foto: Milisav Pajević

Ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan najavio je danas da će uskoro biti zabranjen uvoz starih automobila sa motorom evro 3 standarda.

Foto: Milisav Pajević

„Time zaista bitno utičemo na kvalitet životne sredine u kojoj živimo. Ja sigurno neću odustati od ovoga – da se zabrani uvoz najstarijih vozila sa evro 3 motorom”, poručio je Trivan gostujući na Tv Prva.

Trivan je juče izjavio da Ministarstvo zaštite životne sredine i Vlada Republike Srbije uveliko razmatraju mogućnost da od početka naredne godine bude zabranjen uvoza automobila s najlošijim motorima – evro 3 i 4, kao i automobila starijih od 10 godina.

Ministar je objašnjavajući svoju izjavu rekao danas da se može videti, ako se analiziraju podaci za svaku godinu, da od ukupnog broja polovnih vozila koja se uvezu više od 50 odsto budu najstarija vozila, starosti preko 11 godina, kao i da su uglavnom u evro 3 kategoriji i sa dizel motorom.

„Mora ozbiljno da se pogleda statistika. I nećemo da odustanemo od toga da nađemo rešenje za ta vozila koja najviše zagađuju”, dodao je Trivan.

Na pitanje šta će biti sa takvim vozilima koja se već voze na našim ulicama, ministar je rekao da korišćenje tih vozila ne može da se zabrani.

„Ali možemo pri registraciji pojačati ono što već postoji – kontrole. Hajde da ponovo merimo kako treba izduvne gasove. Kada budemo kadri da merimo količinu izduvnih gasova koji su štetni, onda više nije bitno da li ste uvezli vozilo od 20 godina”, naveo je Trivan.

Na pitanje zašto se to onda sada ne radi, ministar je rekao da nemamo tehničke mogućnosti.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Biomasa – najznačajniji izvor obnovljive energije u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay

Od svih obnovljivih izvora energije u Srbiji, u koje spadaju hidro energija, energija  biomase, vetra, sunca i geotermalnih izvora, biomasa ima najveći raspoloživi potencijal, sa oko 61% učešća, a njen značaj je posebno veliki u sektoru poljoprivrede – istaknuto je na završnoj konferenciji Projekta posvećenom smanjenju barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji, koji su od 2014. godine sprovodili Ministarstvo rudarstva i energetike i Program Ujedinjenih nacija za razvoj, UNDP.

Foto-ilustracija: Pixabay

Učesnici su istakli da je cena tehnologija kojima se obezbeđuje obnovljiva energija u stalnom padu, i da obnovljivi izvori postaju konkurentni fosilnim gorivima. Pored umanjenja rizika od klimatskih promena smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte, investicije u obnovljive izvore otvaraju nova radna mesta, podstiču ekonomski rast i poboljšavaju energetsku sigurnost.

Ovaj projekat doprineo je poboljšanju pravnog i institucionalnog okvira, povećanju sposobnosti i znanja uključenih aktera i pružio podršku investicijama za izgradnju postrojenja za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije iz biogasa, čime je povećan udeo energije iz obnovljivih izvora u energetskom miksu u Srbiji, naročito energije dobijene iz biomase. Prema rečima Steliane Nedere, v.d. stalne predstavnice UNDP u Srbiji: „Dva ključna i konkretna rezultata projekta su: uspešno su podržana, izgrađena i puštena u rad 6 postrojenja za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije ukupne snage 6,32 megavata, i osigurano je smanjenje emisije ugljen dioksida, CO2, u iznosu od milion tona u toku 20 godina životnog ciklusa ovih investicija.“

U saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike kao glavnim partnerom, te Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privrednom komorom Srbije, UNDP je 2014. započeo sprovođenje projekta „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji“ koji su finansirali Globalni fond za životnu sredinu (GEF) i UNDP u vrednosti od  3.15 miliona USD.  Projektni tim doprineo je poboljšanju u svim segmentima lanca vrednosti biomase, počev od samog resursa poljoprivredne i šumske biomase, preko logistike, sistema kvaliteta i kontinuiteta snabdevanja, do instrumenata sigurnosti i ostalih aspekata od značaja za bankarske i nadležne institucije, pronalaženja i podrške investitorima, kao i samo korišćenje energije iz biomase. Pored odlične saradnje sa nacionalnim partnerima, i lokalnim samoupravama, Projekat je finansijski podržao šest privatnih kompanija da investiraju u kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije iz biogasa (tzv. CHP postrojenja), čime je ukupna vrednost Projekta porasla na 30,5 miliona USD.

Kroz terenske posete, studenti fakulteta Univerziteta u Beogradu i Novom Sadu upoznali su se sa tehnologijom proizvodnje biogasa  i načinom rada CHP postrojenja, čime su naši budući stručnjaci dobili praktična znanja u inovativnom sektoru koji se u svetu razvija velikom brzinom. Zajedničkim aktivnostima partneri na Projektu doprineli su dostizanju globalnih Ciljeva održivog razvoja, posebno u pogledu obezbeđivanja dostupne i čiste energije i stvaranja održivih gradova i zajednica. Progres u ostvarenju ovih Ciljeva, Evropske integracije i napredak u ostvarenju razvojnih prioriteta Srbije su neodvojivi, i deo istog procesa.

Završna konferencija Projekta organizovana je u okviru skupa „Otvoreni razgovori – nove mogućnosti održivog razvoja obnovljivih izvora energije u Srbiji“, koji organizuje Ekonomska komisija za Evropu Ujedinjenih nacija (UNECE).

Globalna potrošnja energije će značajno rasti, i do 40% u naredne dve decenije. Rast potreba za energijom,  praćen privrednim razvojem doprinosi opštem blagostanju društva. Međutim, konvencijalni izvori energije nisu neiscrpni a njihovo korišćenje značajno negativno utiče na životnu sredinu. Zato je neophodno opredeliti se za održivu energetiku, odnosno obnovljive izvore energije i efikasno korišćenje energije u svim sektorima potrošnje, jer tako privreda postaje konkurentnija i otporna na promene na svetskom tržištu, pri čemu se smanjuje negativan uticaj energetskog sektora na životnu sredinu.

Za 400 miliona evra Amsterdam će se grejati na smeće!

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Olichon)

Švedska energetska kompanija Vatenfall i preduzeće za preradu otpada AEB Amsterdam su sklopili partnerstvo za unapređivanje sistema daljinskog grejanja u holandskoj prestonici vredno 400 miliona evra.

Stanovnici Amsterdama trenutno se greju na prirodni gas iz elektrane Diemen i otpad, a krajnji cilj novosklopljenog ugovora je da amsterdamsku mrežu daljinskog grejanja potpuno liši fosilnih goriva. Početak izgradnje neophodnog cevovoda je najavljen za mart, a pomoćne toplane za jul.

Direktor kompanije Vatenfall u Holandiji Aleksander van Ofvegen je izrazio želju da njihovo snabdevanje bude oslobođeno naftnih derivata i da grejanje od 2040. ne emituje ugljen-dioksid. “Zahvaljujući inicijativi, više domaćinstava moći će da se greje iz resursa kao što je otpad. Vattenfall već sada aktivno razvija i koristi nekoliko održivih izvora za svoju toplotnu mrežu. Ovim povezivanjem, moći ćemo da ih dodamo još više i da ih učinimo dostupnim čitavom gradu”, izjavio je.

Jelena Kozbašić

Akcija sadnje drveća u Kucuri kod Vrbasa

Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Povodom Svetskog dana šuma, u Kucuri su lokalno „Udruženje mladih”, Ekološki pokret Vrbas i članovi ekološke sekcije Osnovne škole „Bratstvo-jedinstvo” posadili 33 stabla hrasta i javora na lokaciji izlaza iz sela gde je do nedavno bila građevinska deponija.

Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Akciju je inicirala i organizovala kompanija „Carnex”, koja godinama učestvuje u aktivnostima zaštite, očuvanja i unapređenja životne sredine kao što su uredjenje obale Velikog bačkog kanala, sanacija školskih dvorišta, kao i u pružanju podrške na skupovima iz oblasti zaštite životne sredine.

Ovo je samo prva u nizu planiranih akcija pošumljavanja , kojom „Carnex” nastavlja da pokazuje svest o važnosti očuvanja životne sredine i brigu o zajednici, kao što je pokazuje i u svom poslovanju.

Samo u poslednijih nekoliko godina, ulaganjem oko tri miliona evra, kompanija je izgradila postrojenje za potpuni biološki tretman prečišćavanja otpadnih voda, gde se preradi 2300 metara kubnih otpadne vode dnevno, što odgovara zagađenju od 40.000 ekvivalent stanovnika.

Osim toga, „Carnex” posebno vodi računa o energetskoj efikasnosti i smanjenju zagađenja nasvim nivoima proizvodnog procesa.

Milisav Pajević

Šume su bogatstvo Prokletija

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Povodom Svetskog dana šuma u Centru za posetioce Nacionalnog parka Prokletije juče je održana edukativna radionica za učenike OŠ „Džafer Nikočević” iz Gusinja.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Kroz prezentaciju, predavanje i kratke filmove učenici su informisani o šumskim ekosistemima.

Na prostoru Prokletija brojne su prirodne šumske zajednice lišćara i četinara, zajednice degradacionih stadija klimatogenih ekosistema, kao i karakterističnih, planinskih, visokoplaninskih, šumskih i livadskih predela.

Šume su jedno od najznačajnijh prirodnih bogatstava ovog Parka.

Najrasprostranjenije su visoko-ekonomske šume (44 odsto), koje mestimično imaju prašumski karakter, zatim zaštitne (34 posto) i na kraju šikare i niske šume.

Karakteriše ih vertikalna zonalnost. Na hrastove šume nižih delova nastavljaju se bukove, pa mešovito bukovo-jelove šume. Na njih se nadovezuju čiste ili mešane smrčeve šume.

Iznad njih su reliktne šume munike, kao i mešovite sastojine munike i molike.

Gornju šumsku granicu formira bor krivulj.

Milisav Pajević

Edukacija dece o značaju vode

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

JVP „Vode Vojvodine“, kao preduzeće kojem je poverena briga o vodnim resursima u pokrajini, tradicionalno je obeležilo 22. mart – Svetski dan voda.

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Ovogodišnji program je u znaku edukacije najmlađih, s obzirom na to da je od izuzetne važnosti negovati svest dece o značaju vode uopšte i upoznati ih sa vodnim resursima u okolini u kojoj žive.

JVP „Vode Vojvodine“ organizovalo je povodom Svetskog dana voda školski čas o vodoprivredi u dvorcu Marcibanji-Karačonji, kojem su prisustvovali učenici trećeg razreda OŠ „Nikola Tesla“ iz Novog Sada.

Mališani su imali priliku da se bliže upoznaju sa pojmom i delatnošću vodoprivrede kroz interaktivan pristup – kviz pitanja i odgovori, proučavanje hidrografske karte Vojvodine, te sklapanje puzli sa objektima i pronalaženje istih na karti, ali i igru sa modelom brodske prevodnice.

Takođe, JVP „Vode Vojvodine“ je povodom Svetskog dana voda nastupilo i na Novosadskom proleću na poziv Pokreta gorana Novog Sada. Ovom prilikom, održane su tri radionice za predškolce i jedna za decu osnovnoškolskog uzrasta pod sloganom „Bistar kao voda“.

Podsetimo da je rezolucijom Ujedinjenih nacija (UN) iz 1992. godine, za Svetski dan voda proglašen je 22. mart. –

Centralna tema ovogodišnjeg Svetskog dana voda je „Voda za sve – ne izostavljamo nikoga“.

Ne zaboravimo da kroz Vojvodinu protiču tri velike reke, Dunav, Sava i Tisa, banatski vodotoci, te da je kao krvotok premrežava 938 kilometara kanala u okviru Hidrosistema DTD i više od 20.000 kilometara meliorativnih kanala.

Tako složen sistem, uz sve učestalije pojave poplava i suša, zahteva maksimalnu pažnju, stručne kadrove i mnogo sredstava.

Izuzetno je važno da ga održavamo i brinemo se o njemu, te smo dali sebi za zadatak da o tome edukujemo decu još od vrtića. U divnom ambijentu dvorca, deca su uživala u proleću i naučila da da nije ovog složenog sistema kojim upravljamo, Vojvodina danas ne bi tako izgledala.

Milisav Pajević

Tradicionalni skup gasnog sektora u Opatiji

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Trideset četvrto izdanje Međunarodnog naučno-stručnog susreta stručnjaka za gas otvoriće svoja vrata 8. maja 2019. godine već tradicionalno u Opatiji. U tri dana održavanja očekuje se učešće oko 600 delegata, predstavnika više od 200 kompanija i organizacija kao i 60-ak uglednih predavača i 45 izlagača iz više od 20 zemalja. Uticajni skup gasne struke u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne gasneunije (IGU) i Centra za plin Hrvatske pod pokroviteljstvom je predsednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva zaštite okoline i energetike RH.

Foto: Hrvastka stručna udruga za plin

Kongres će obuhvatiti 10 tematskih celina i 5 zanimljivih panel-diskusija koje se protežu duž celog lanca prirodnog gasa, zatim primenu novih tehnologija, kao i ključne izazove koji će odrediti razvoj tržišta prirodnog gasa u bliskoj budućnosti.

Francisco P. de la Flor, direktor Enagasa i potpredsednik Radne grupe 3 za energetsku politiku (TF 3-Energy Policy) Međunarodne unije za gas (IGU) u svojem pozivnom predavanju predstaviće Radni program za trogodišnje razdoblje 2018. – 2021. Radne grupe 3 za energetsku politiku (TF 3) Međunarodne unije za gas (IGU). TF 3 utvrđuje najbolju energetsku politiku za promociju prirodnog gasa kao važnog dela energetske budućnosti strukturisanim prikupljanjem studija o globalnoj, nacionalnoj i regionalnoj energetskoj politici, omogućavajući tako njihovo poređenje, kao i utvrđivanje te deljenje najbolje politike, a time i doprinos IGU-a razvoju energetske politike. TF3 će se baviti emisijom gasova sa efektom staklene bašte, kvalitetom vazduha, gasom i obnovljivim izvorima energije, gasom u saobraćaju, pristupom energiji i ekonomskom razvoju te energetskom efikasnošću.

Prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu izložiće osnove geopolitičkih uticaja na iskorištavanje izvora gasa i raspoloživih smerova opsrkbljivanja u uslovima promena na energetskim tržištima. Dr. sc. Stevo Kolundžić u svojem izlaganju potrudiće se da odgovori na zanimljivo pitanje: može li se predvideti kretanje cene prirodnog gasa u razdoblju do 2050. godine. S obzirom na to da će u budućim energetskim sistemima s puno obnovljivih izvora biti potrebno znatno više skladišta, istaknuti stručnjak za termodinamiku prof. dr. sc. Gerhard Schmitz s Instituta za termodinamiku Tehničkog fakulteta u Hamburgu daće kratak pregled skladišta za fleksibilne energetske sisteme s velikom količinom energije iz obnovljivih izvora i spomenuće važnost gasa kao nosioca skladištenja energije.

Više o 34. susretu stručnjaka https://susret.hsup.hr/.

Za prijave posetite stranicu https://susret.hsup.hr/prijava-za-sudjelovanje/.

Hrvatska protiv plastike – Ukida se jednokratna plastika na hrvatskom ostrvu!

plastične kese sa smećem
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)
plastične kese sa smećem
Foto-ilustracija: Unsplash (Eddie Howell)

Zlarin pripada šibenskom arhipelagu i spada u grupu od svega nekoliko naseljenih ostrva tog kraja Hrvatske. Na površini od oko 8 kilometara kvadratnih živi dvestotinak stanovnika. Broj ljudi na Zlarinu se, međutim, tokom leta znatno uvećava. Toplo vreme na ostrvo privuče i do 4000 vikend-izletnika i turista koji za sobom ostave oko 15 hiljada plastičnih kesa. Od letnje sezone 2019. godine to više neće biti slučaj.

Na današnji dan, 22. mart, Zlarin je krenuo u borbu protiv jednokratne plastike. Ona se temelji na povelji koju su potpisali predstavnici svih trgovačkih i ugostiteljskih objekata, ostrvskih udruženja i službenih tela. Dokument je ozvaničio nameru Zlarinjana da plastične vreće zamene papirnim ili platnenim torbama, da izbace iz upotrebe plastične slamčice i da pronađu i koriste eko-alternative plastičnim čašama i priboru za jelo.

Projekat “Zlarin – otok bez plastike” su osmislile aktivistkinje za zaštitu životne sredine Ana Rob, Ivana Kordić i Nataša Kandijaš u okviru ekipnog takmičenja Adriatic Plastic Challenge. Njihova ideja je proglašena jednom od najboljih inovativnih rešenja za zaustavljanje zagađenja Jadranskog mora otpadom. Pobeda im je donela novčanu nagradu i podršku da ostvare svoju zamisao.

Svet se guši u jednokratnoj plastici. Njena proizvodnja raste iz godine u godinu, a ogromne količine te plastike ugrožavaju životnu sredinu i brojne životinjske vrste. Ona ne nestaje, već se usitnjavanjem na sve manje komadiće pretvara u mikroplastiku koja dospeva u lanac ishrane ljudi.

Početkom godine je, u cilju očuvanja čovekovog okruženja, u Hrvatskoj stupila na snagu obavezna naplata tankih plastičnih vrećica za nošenje. Iz novouvedenog propisa su izuzete kese tanje od 50 mikrona koje bi trebalo da služe kao primarna ambalaža. Uz njih bi trebalo da stoji upozorenje o štedljivom korišćenju.

Ipak, prema saznanjima organizacije Greenpeace, propis se ne sprovodi onako kako bi trebalo. Cena vrećica je simbolična i nije realno očekivati da donese značajno smanjenje. Povrh toga, u brojnim prodavnicama se umesto običnih dele najtanje kese. Kako pozitivni rezultati koji se očekuju od ovakvog podviga ne bi izostali i kako bi se stalo na kraj najezdi jednokratne plastike, Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju za potpuno ukidanje tankih kesa na sledećem linku: https://act.greenpeace.org/page/39161/petition/1?locale=hr-HR&fbclid=IwAR1mGZMQacwpBqM_nFZVR1gxW5j1LbVOSbTz950r5ShZe977gebOwykZXaQ.

Jelena Kozbašić

Novi kontejneri na kragujevačkim ulicama

Foto: Grad Kragujevac

U partnerskoj saradnji Javno komunalnog preduzeća Šumadija Кragujevac i kompanije Sekopak na 60 lokacija u Кragujevcu postavljeno je 140 plastičnih kontejnera za razdvajanje sekundarnih sirovina.

Foto: Grad Kragujevac

Кontejneri su postavljeni u užem centru grada, delovima naselja Aerodrom, Erdoglija, Bagremar, Centralna radionica i Vašarište.

Prema rečima Nemanje Dimitrijevića, direktora ovog javnog preduzeća u planu je da se do kraja godine nabavi nova količina plastičnih i tako potpuno zamene stari žičani kontejneri.

„Cilj nam je da motivišemo sugrađane da razdavajaju otpad koji se dovozi u u reciklažni centar odakle se vrši obrada takve vrste otpada i prosleđuje ovlašćenim operaterima na dalje zbrinjavanje.

Ovo je samo početak pojačanja primarne selekcije otpada u Кragujevcu i u planu nam je da u narednom periodu nabavkom iz sopstvenih sredstava širimo lokacije na kojima ćemo postavljati ove kontejnere. Istovremeno će ići kampanja da se kontejneri upotrebljavaju na pravi način”, rekao je Dimitrijević i apelovao na građane da pravilno razdavaju otpad prema nameni kontejnera  za papir i karton, staklo i pet ambalažu, ističući pri tom da je to jedan od načina očuvanja životne sredine i eliminisanja nepravilnog odlaganja otpada.

Milisav Pajević

Crna Gora unapređuje rad komunalne policije

Foto: Vlada Crne Gore
Foto: Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je, na 114. sednici, utvrdila Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji.

U raspravi je ocenjeno da se Predlogom zakona unapređuje pravni okvir za organizovanje i delovanje komunalne policije, u cilju efikasnijeg vršenja poslova iz njene nadležnosti i stvaraju dodatni uslovi za obezbeđenje komunalnog reda u jedinicama lokalne samouprave, a time i delotvornijeg rada organa lokalne samouprave u realizaciji njenih politika.

Sombor dobio uzorkivač za beleženje kvaliteta vazduha

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine nastavlja da podržava aktivnosti lokalnih samouprava u oblasti jačanja kapaciteta monitoringa kvaliteta vazduha.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U Agenciji za zaštitu životne sredine juče je potpisan Ugovor o ustupanju sekvencijalnog uzorkivača suspendovanih čestica PM10 Zavodu za javno zdravlje Sombor.

Uređaj će pomoći u dobijanju akreditacije metoda uzorkovanja i merenja koncentracije ovog polutanta u cilju vršenja posmatranja i beleženja kvaliteta vazduha na lokaciji koju će definisati Gradska uprava Grada Sombora.

Tokom sastanka direktorka Zavoda, prim.mr.sci.med.dr. Dragoslava Čubrilo i direktor Agencije, Filip Radović, razmatrali su mogućnosti proširenja stručne saradnje u okvirima zakonskih nadležnosti dve institucije.

Milisav Pajević

Koka-kola godišnje potroši tri miliona tona plastične ambalaže

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi put u istoriji, kompanija Koka-kola objavila je podatke o svojoj godišnjoj potrošnji plastične ambalaže i oni iznose neverovatnih tri miliona.

Obelodanjivanje ovih podataka deo je kampanje Elen Mekartur, koja podstiče kompanije da rade na suzbijanju zagađenja plastikom. Kroz ovu kampanju, 150 kompanija se obavezalo da će smanjiti potrošnju plastike.

U ovom izveštaju, u kom je Koka-kola prvi put otkrila cifre svoje potrošnje, još 31 kompanija je iznela podatke o upotrebi plastike.

Tako je kompanija Nestle objavila da za jednu godinu iskoristi 1,7 miliona tona plastike. Ova kompanija je u februaru ove godine iz upotrebe izbacila plastične slamčice i uvela u upotrebu papirne. Evidentno imaju još mnogo posla, s obzirom na njihovu cifru potrebe za plastikom.

Neke velike kompanije, uključujući H&M, L’oreal i Pepsi, nisu želele da iznose podatke o svojim godišnjim potrebama za plastikom.  Oni proizvode 500 brendova širom sveta gaziranih pića, sokova i vode. Koka-kola je 2018. obećala da će za svaku prodatu bocu reciklirati po jednu korišćenu. Jedan od poteza podrške Koka-kole održivom razvoju je njihova Plant boca koju koriste za Rosa vodu. U njen sastav ulazi etanol dobijen iz šećerne trske iz Brazila, koji predstavlja prvu generaciju biogoriva ERAC prihvaćenog širom sveta zbog svog ekološkog efekta.

Organizacija Elen Mekartur osnovana je 2010. godine sa ciljem da ubrza prelazak na kružnu ekonomiju – odnosno model proizvodnje i potrošnje koji uključuje deljenje, pozajmljivanje, ponovno korišćenje, reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se stvorila dodatna duža vrednost. Na ovaj način se produžava vek proizvoda i smanjuje se količina otpada.

Željka Vesić

Solarna energija za poljoprivredno gazdinstvo ili privatnu kuću

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Da li znate koliko Sunčeve energije godišnje dopre do Zemlje? Procenjuje se da do nas stiže Sunčeva snaga koja je 105 puta veća od kapaciteta svih elektrana na našoj planeti. I dok su mogućnosti upotrebe solarne energije na svetskom nivou ogromne, tačan potencijal se razlikuje od zemlje do zemlje. Činjenica da Srbija ima znatno veći broj časova Sunčevog zračenja, nego većina evropskih zemalja, omogućava nam da se okrenemo ka najvećem i najjeftinijem izvoru energije koji je poznat čovečanstvu.

Ideja da vlasnik poljoprivrednog gazdinstva na Fruškoj gori postavi solarnu elektranu potekla je iz želje da proizvodi, koji će nastati na ovom imanju zahvaljujući energiji iz obnovljvih izvora, imaju zeleni „ekološki otisak”.

Foto: Energetski portal

Namena male solarne elektrane, koja je postavljena na krovnu površinu objekta na ovom poljoprivrednom imanju, jeste da se proizvedena količina električne energije iz obnovljivih izvora upotrebi za sopstvenu potrošnju. Elektrana ima veliki značaj ne samo za vlasnika već i za domaćinstva koja se nalaze u blizini, jer se priključenjem na elektroorman obezbeđuje neophodna električna energija za okolna domaćinstva.

U želji da proizvodi sa njegovog imanja zaista budu ekološki, vlasnik je svoju ideju poverio preduzeću „MT-Komex” iz Beograda, koje je i izgradilo malu solarnu elektranu. Ona je montirana na potkonstrukciji čiji je proizvođač nemačka kompanija aluminijumskih konstrukcijskih sistema K2 sistem, a na nju su postavljeni polukristalni solarni paneli proizvođača Luxor solar, sa pojedinačnom snagom panela od 272 W. Za promenu jednosmerne struje, koja nastaje u solarnim panelima, u neizmeničnu – kakvu koriste potrošači – upotrebljen je Fronius invertor symo 10kv koji ima 2 mpp trekera. On je vezan sa jednim pametnim brojilom u sistem, tako da vlasnik objekta može pratiti kolika mu je ukupna potrošnja električne energije, u objektu i na različitim potrošačima, kao i to koliki je doprinos solarne elektrane u korišćenju prilikom eksploatacije.

Inženjeri preduzeća „MT-Komex”, sa višegodišnjim iskustvom u projektima iz mašinstva i zavarivanja, takođe poseduju stručno i relevantno znanje kada je u pitanju izgradnja solarnih elektrana. Oni su obučeni i sertifikovani za instalaciju fotonaponskih modula sa pripadajućom opremom, kao i pretvarača napona i invertora, a svoju stručnost su dokazali ovim jedinstvenim projektom na Fruškoj gori.

Ukoliko je, pak, vaš san da posedujete samoodrživu kuću projektovanu da radi nezavisno od infrastrukturnih usluga, kao što su elektroenergetska mreža, gasovod, vodovodni, kanalizacioni sistemi i telekomunikacione usluge, na pravoj ste adresi.

Preduzeće „MT-Komex” će vam obezbediti najsavremeniju i najkvalitetniju opremu koja ispunjava vaša očekivanja. Najbolji primer za ovakvo polazište jeste

Foto: Energetski portal

izgradnja samoodržive kuće u Šumaricama u Kragujevcu. Za nesmetan energetski tok u ovoj kući zaslužni su Fronius invertori i pametno brojilo, a ovaj moderni objekat svoju „čistu energiju” dobija pomoću Kanadian solarnih panela snage 10 kW.

Trenutno je u toku specijalna prodajna akcija za modele invertora Eco 25 & 27 i Symo 15.0–20.0 ovog proizvođača pa svaki kupac jednog od ovih modela može da očekuje uštedu u iznosu od 135 evra. Akcija će trajati do 31. marta 2019. godine, a za sve informacije o invertorima marke Fronius, kao i o popustu za određene tipove invertora, obratite se kompaniji „MT-KOMEX”, zvaničnom distributeru ovog proizvođača, na mejl: info@mt-komex.co.rs.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA  decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Sofija Nikolić

Otvoreni podsticaji za pčelare u Vojvodini

Foto: Pixabay

Preko javnog konkursa koji je otvoren do 10. aprila Autonomna Pokrajina Vojvodina ponudila je ukupno 25 miliona dinara za sufinansiranje investicija u pčelarstvo.

Foto: Pixabay

U cilju unapređivanje pčelarske proizvodnje i proizvodnje meda Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ponudio je bespovratno preko ovog konkursa i do 50 posto sredstava za novih pčelinjih društava i opreme za pčelarstvo.

Maksimalan iznos pokrajinske podrške po jednoj prijavi za pčelare je 300 hiljada dinara.

Kupovinu novih pčelinjih društva pokrajina je spremna da pomogne sa do 100 hiljada dinara, dok podrška ponuđena za kupovinu opreme i uređaja za pčelarstvo iznosi 300 hiljada dinara.

Za pokrajinski novac mogu da konkurišu pravna i fizička lica, pčelari registrovana kao poljoprivredna gazdinstva ako imaju između 20 i 500 košnica, a konkurs je otvoren do utroška novca odnosno do 10. aprila.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević