Home Blog Page 934

Ispuštena zagađena tečnost u kanalizaciju kod Rumenke, usledio apel za veću obazrivost

Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad
Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

Na ulivnom bazenu prečistača otpadnih voda u Rumenki, juče se pojavilo oko pola kubika zauljene tečnosti, najverovatnije mašinski prerađenog ulja. Brzom reakcijom radnika JKP “Vodovod i kanalizacija” iz Novog Sada, ta zagađena materija je uspešno ukloljena iz bazena, u spremnik za pražnjenje septičkih jama. Srećom, količina nije bila velika, pa su zaposleni imali gde da je lageruju, da ne bi tako toksična otišla u Kanal DTD.

Ovakve zagađene tečnosti mogu da oštete prečistač i trajno ugroze njegov rad, pogotovo ako se pojave u većim količinama. Postrojenje u Rumenki postoji nekoliko godina i prvi put se dešava da je neko iz ovog prigradskog naselja direktno u kanalizaciju prosuo ovakvu materiju koja se svakako ne odlaže u kanalizacioni sistem.

Foto: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

JKP “Vodovod i kanalizacija” ima postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i u Kovilju i Stepanovićevu, pa očekuju da će žitelji ovih naselja biti i ubuduće obazrivi. Takođe, poremećaj u radu malih prečistača može da izazove i direktno spajanje oluka s objekata na fekalnu kanalizaciju, koje pritom prouzrokuje plavljenja javnih površina tokom obilnijih padavina, što nije redak slučaj u prigradskim naseljima.

Slučaj je prijavljen nadležnim službama, a JKP “Vodovod i kanalizacija” još jednom apeluje na sve sugrađane, preduzeća i kompanije da ne ispuštaju tečnosti i bacaju predmete u kanalizaciju, kojima tu nije mesto ni po jednom osnovu. Takvi necivilizovani potezi mogu da dovedu do ozbiljnih problema, pa čak i katastrofa, kojih pojedinci nisu ni svesni jer da jesu, ne bi to radili, upozorilo je ovo javno-komunalno preduzeće.

Izvor: Vodovod i kanalizacija Novi Sad

Traži se strateški parter HIP Petrohemiji

Ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić prilikom posete HIP Petrohemiji u Pančevu izjavio je juče da ova, za Srbiju strateška kompanija, ima veliki uticaj na ukupnu srpsku ekonomiju i da joj je strateški partner potreban zbog investicija, navodi se u kompanijskom glasilu „Informator”.

„Strateški partner nam je potreban zbog investicija koje treba da obezbede da Petrohemija dugoročno stabilno funkcioniše bez obzira na moguće turbulencije na svetskom tržištu nafte”, rekao je Antić.

On je, kako se kaže u kompanijskom listu, dodao da je Vlada Srbije uložila mnogo rada i sredstava u Petrohemiju i ima puno razumevanja za situaciju u kojoj se nalaze zaposleni sa kojima želi da bude u partnerskom dijalogu.

On je sa saradnicima posle razgovora sa Izvršnim odborom Petrohemije obišao fabrike Etilen, PEVG i PENG, gde su se upoznali s najznačajnijim investicijama koje se realizuju tokom remonta.

S predstavnicima sindikata i zaposlenih zatim je razgovarao „o budućnosti kompanije, predstojećem procesu privatizacije, kao i o materijalnom položaju zaposlenih”.

„Nakon jednočasovne diskusije u kojoj su učestvovali predstavnici sindikata i zaposleni, potvrđeno je da se 14. aprila održi još jedan sastanak, na kome bi se sagledali rezultati poslovanja u prvom kvartalu i nastavili razgovori o svim otvorenim pitanjima”, preneo je „Informator”.

Inače, Petrohemija je u većinski državnom vlasništvu i u vrhu liste izvoznika iz Srbije, a njena privatizacija tema je razgovora predstavnika Vlade Srbije i MMF-a.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević
.

Donirana oprema za lakše upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Predstavnici organizacije Globalno partnerstvo za vode Mediterana (GWP-Med) u okviru pilot projekta „Višenamensko upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru kroz prikupljanje biomase i proizvodnju briketa“ uručili su vrednu donaciju Nacionalnom parku Skadarsko jezero.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Direktor JPNPCG Elvir Klica se zahvalio na donaciji i istakao da Nacionalni parkovi Crne Gore u saradnji sa Partnerom GWP-Med počinju drugu fazu projekta „Višenamensko upravljanje vegetacijom na Skadarskom jezeru kroz prikupljanje biomase i proizvodnju briketa.

Donacija traktora, sa prikolicom i funkcionalnim priključkom olakšaće i omogućiti rad na terenu kad je u pitanju saniranje površina sa invazivnim vrstama koje predstavljaju globalnu pretnju za biodiverzitet, pa, tako i u ovom zaštićenom području.“

Procenjeno je da Evropu naseljava više od 10.000 stranih vrsta biljaka i životinja, a ekolozi i ekonomisti odavno ukazuju na ovaj problem koji je sve više izražen i zbog globalnih klimatskih promena.

„Problem širenja invazivnih vrsta prepoznat je i kod nas, u Crnoj Gori. Izrađen je Nacrt Zakona o stranim i invazivnim vrstama. Svrha donošenja ovog zakona je sprečavanje unošenja i širenja, kao i upravljanje stranim i invazivnim stranim vrstama biljaka i životinja. Nacionalni parkovi Crne Gore prepoznali su problem štetnog uticaja invazivnih vrsta. Petogodišnj plan upravljanja Skadarskom jezerom definiše set aktivnosti u cilju prikupljanja podataka o distribuciji i stepenu invazivnosti introdukovanih biljnih vrsta na prostoru ovog nacionalnog parka”, kazao je Klica.

„Oprema koju dobijamo kroz partnerstvo u projektu nesumnjivo biće od velikog značaja u ublažavanju štetnih efekata invazivnih vrta na području NP Skadarsko jezero. Tokom prve faze završen je Izveštaj o proceni izvora biomase koja će se koristiti, kao i Studija izvodljivosti i ovaj dio projekta završen je tokom 2017. godine. U drugoj fazi projekta planirano je da se izgradi objekat na Vranjini sa opremom koja će služiti za proizvodnju briketa, a brikete ćemo ustupiti školama koje gravitiraju NP Skadarsko jezero, zaključio je Klica.

Milisav Pajević

Iz Budžetskog fonda AP Vojvodine 153 miliona za šume

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je Konkurs za dodelu sredstava iz godišnjeg programa korišćenja sredstava iz Budžetskog fonda za šume za AP Vojvodinu za 2019. godinu.

Cilj konkursa je povećanje pošumljenosti Vojvodine, unapređivanje otvorenosti šuma i unapređivanje rasadničke proizvodnje.

Ukupan iznos opredeljenih sredstava je 153.000.000 dinara. Od toga, za pošumljavanje je namenjeno 20.000.000, za unapređenje otvorenosti šuma 115.000.000, a za unapređenje rasadničke proizvodnje 18.000.000 dinara.

Pravo učešća na Konkursu imaju pravna lica koja zadovoljavaju kriterijume propisane  Zakonom o šumama.

Rok za podnošenje prijava je 25. april 2019. za unapređivanje otvorenosti šuma, dok je rok za podnošenje prijava za pošumljavanje i unapređivanje rasadničke proizvodnje 30. avgust ove godine.

Milisav Pajević

RENEXPO® Energy, Waste & Water – Vodeća platforma u oblasti obnovljivih izvora energije na Balkanu

Photo: Renexpo
Foto: Renexpo

Međunarodni sajam i konferencija RENEXPO® Energy, Waste & Water po šesti put doprinosi razvoju tržišta u regionu okupljajući predstavnike industrije, donosioce odluka i stručnjake u sektoru energetike, voda i zaštite životne sredine. Događaj traje dva dana u hali Belexpocentar u Beogradu, 24. i 25. aprila 2019.

RENEXPO® je vodeća platforma u regionu za predstavljanje inovativnih tehnoloških rešenja i efikasan networking u oblasti energije, voda i upravljanja otpadom na Zapadnom Balkanu. I ove godine RENEXPO® će pružiti uvid u stanje na tržištu, primere najbolje prakse iz regiona i aktuelne konferencijske teme. Organizator sajma, REECO Grupa iz Nemačke, više od 20 godina uspešno promoviše energiju iz obnovljivih izvora na tržištu Evrope, sa izlagačima i učesnicima iz preko 80 zemalja.

Sajamska izložba održava se u Beogradu sa zavidnim brojem međunarodnih kompanija koje predstavljaju proizvode, opremu i usluge, kao i sistemska rešenja od projektovanja do izgradnje postrojenja po sistemu ključ u ruke. Sajam takođe predstavlja savremena rešenja koja nalaze primenu u različitim sektorima industrije i unapređuju efikasnost i poslovanje malih i srednjih preduzeća, kao i poljoprivrednih gazdinstava koja će u narednom periodu morati da prilagode poslovanje direktivama EU po pitanju energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

Foto: Renexpo

Jedan od sponzora, Dürr Cyplan, predstaviće visoko efikasnu ORC tehnologiju i najnovije sisteme za iskorišćavanje otpadne energije u postrojenjima na biogas, prirodni gas, biomasu, kao i u različitim industrijskim i JKP postrojenjima. Globalna kompanija Paul Wurth, takođe je jedan od ovogodišnjih sponzora i predstaviće sistemska rešenja za decentralizovanu proizvodnju energije. Pored nacionalnih štandova Austrije, Belgije, Hrvatske i Nemačke, neki od potvrđenih učesnika za 2019 su AMB Ecosteryl; Andritz Hydro; Barthauer Software; Budapest Waterworks; Cink Hydro-Energy; Conseko; Continental Industrie; Enexio Water Technologies; Fronius International; Global Hydro Energy; Hach Lange; Kawasaki Gas Turbine; Kohlbach Energieanlagen; Kössler & Co; Ludwig Pfeiffer; Nahtec; ProfEC Ventus; Rädlinger primus line; Riteh; Schiebel Antriebstechnik; Seal Maker Dichtungstechnik; Spaans Babcock; Stucky Balkans; Urbas Maschinenfabrik; WAPPtech; Wehrle Umwelt; Xylowatt. Prezentacijom naprednih tehnologija na sajmu razvijaju se mogućnosti u regionu, pre svega u tretmanu otpadnih voda i oblasti upravljanja čvrstim otpadom, te zbrinjavanju opasnog otpada koje je savetodavni odbor RENEXPO® sajma prepoznao kao prioritet za ulaganja u narednom periodu.

Četrnaest konferencisjkih sesija održaće se tokom dva dana sajma, sa prezentacijama inovativnih rešenja i dobrih praksi iz industrije u oblasitma: hidroenergija, biomasa, energija iz otpada i biogasa, fotonapon, upravljanje čvrstim otpadom i otpadnim vodama, održivi transport i energetska efikasnost u industriji i zgradarstvu. Prateće radionice, seminari i okrugli stolovi tradicionalno okupljaju učesnike u okviru gorućih tema finansiranja projekata, NET metering, izgradnja malih i održavanje postojećih hidrocentrala, uspešno apliciranje za EU fondove za JKP.

Posetioce očekuje preko 120 štandova izlagača, otvaranje izložbe uz prisustvo visokih zvaničnika, organizovan obilazak sajamske izožbe, stručna poseta hidrocentrali Đerdap, a organizator posebno ističe B2B sastanke drugog dana sajma, organizovane u saradnji sa Privrednom komorom Srbije.

Sačuvajte datum. Ulaz na sajamsku izložbu je besplatan za posetioce uz registraciju.

Nesvakidašnja 2-u-1 građevina – Veštačka ski staza na postrojenju za preradu otpada

Foto: Wikipedia/Orf3us

“Hop na Kop” je svojevrsni poziv za skijanje na Kopaoniku. Danski pandan ove rečenice mogao bi da bude “Hop na kopenhaški pogon za preradu smeća” s obzirom na to da se u prestonici Danske uskoro otvara veštačka ski staza izgrađena na vrhu centra za upravljanje otpadom. Amager Ressource je otvoren u martu 2017. godine i predstavlja postrojenje za kombinovanu proizvodnju toplotne i električne energije. Procenjena vrednost projekta iznosi gotovo 600 miliona evra.

Foto: Wikipedia/Orf3us

Amager Ressource godišnje tretira oko 400 hiljada tona čvrstog komunalnog đubreta i smatra se najčistijim postrojenjem za sagorevanje na svetu. Još jedna specifičnost je ta da njegov odžak ispušta dimne “kolutove” od pare.

Pored toga što igra značajnu ulogu u ispunjenju ambicija Kopenhagena da do 2025. godine dostigne nulte emisije štetnih gasova, objekat je značajan i iz perspektive arhitekture i građevinarstva.

Na vrhu građevine je u toku postavljanje veštačke ski staze dugačke 400 metara i površine 10 hiljada kvadratnih metara. Početna tačka spusta je visoka 85 metara, a na sredini staze nalazi se krivina pod uglom od 180 stepeni.

Arhitekte su umesto bele boje za nesvakidašnju skijašku stazu izabrali zelene nijanse. Svoju odluku su oblazložili rečima da bi se bela površina brzo zaprljala i da bi bilo teško da se održava čistom. “Pored toga što će zelena staza lakše zadržati boju, istovremeno će naglasiti i održivi identitet krovnog parka i spalionice otpada.” Skijašima će biti dostupna i servis za iznajmljivanje opreme.

Sa spoljašnje strane postrojenja nalaziće se i zid za penjanje. Krovni park sadržaće i pešačke puteljke, vidikovce i kafić tako da posetioci ne moraju nužno Amager Ressource da budu sportisti u potrazi za naletom adrenalina i radnici elektrane.

Pogledajte kako izgleda “skijanje po smeću”: https://www.facebook.com/eveningstandard/videos/2215152188537473/.

Jelena Kozbašić

EPS-ov najmoderniji rotorni bager za veću proizvodnju uglja

Foto: EPS

Na Površinskom kopu „Drmno” u Кostolcu, počeo je transport novog sistema bager-traka-odlagač koji će omogućiti povećanje proizvodnje uglja sa sadašnjih devet na 12 miliona tona uglja godišnje.

Foto: EPS

Savremeni rotorni bager kapaciteta je 6.600 kubnih metara jalovine na sat, a čitav sistem čine još i osam transportera sa trakom širine dva metra, transportni sistem dužine 12 kilometara, nova trafostanica, dok je kapacitet odlagača 8.500 kubnih metara na sat.

„Svima u EPS-u zahvaljujem na velikom trudu da dođemo do ovog značajnog dana. Ova ozbiljna grdosija od 3.200 tona je od velike važnosti za srpsku energetiku. EPS je sa svojim rudarskim sektorom zamajac srpske ekonomije. Proizvodnja uglja u prvom kvartalu ove godine biće veća nego u istom periodu prošle godine. Ove godine očekujemo proizvodnju od 38 miliona tona uglja i ulazimo u ozbiljan talas investicija koji će obezbediti dalji rast, rekao je Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, prilikom početka transporta BTO sistema. Verujem da će ciljevi koji su postavljeni zajedno sa EPS-om biti ispunjeni. Sledeća faza je da dođemo do 40 miliona tona, a kada bude počeo da radi bager na PК „Radljevo” u Кolubari, 2023. godine, očekujemo 45 miliona tona.

Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, dao je nalog za pokretanje bagera i poručio da je ovaj BTO sistem vredan 97,6 miliona dolara.

„Proizvodnja uglja jedan je od najvažnijih faktora u EPS-u i daje stabilnost energetskom sistemu Srbije. EPS se oslanja na proizvodnju uglja u Rudarskom basenu „Кolubara“ i na kopu „Drmno“. Zbog novog termo bloka koji gradimo u Кostolcu neophodno je da povećamo kapacitet kopa „Drmno” na 12 do 13 miliona tona, a to će ovaj BTO sistem omogućiti. EPS finansira izgradnju još četiri pretovarne stanice, a gradimo i novu trafostanicu „Rudnik 5″. Očekujemo da taj deo posla završimo do decembra. Važno je što smo primetili da su domaće firme koje su bile angažovane na ovom poslu sve bolje osposobljene, istakao je Grčić.

Novi BTO sistem deo je druge faze projekta modernizacije Termoelektrane „Кostolac B”, koji se realizuje na osnovu međunarodnog sporazuma Srbije i Кine. Nosilac projekta izrade BTO sistema je China Machinery Energy Corporation (CMEK), a isporučilac opreme je nemački Tisen Кrup.

„ Od otvaranja montažnog placa prošlo je 36 meseci, a meni je velika čast i zadovoljstvo da smo uspeli sve da završimo u ugovorenim okvirima uz podršku ministra Antića i čelnih ljudi EPS-a. CMEК ulaže velike napore da obezbedi kvalitetan sistem, poručio je Ren Кailong, direktor ogranka CMEК.

Bernd Binder, direktor sektora za rudarstvo Tisen Кrup, rekao je da je ovo veliki benefit za srpsku infrastrukturu i sve građane, te da ova kompanija ima blisku saradnju sa Srbijom i EPS-om već 60 godina.

Početkom maja bager se očekuje na radnoj poziciji, a onda sledi probni rad od mesec dana.

Milisav Pajević

Učestvujte u našem eko foto-konkursu od 29. marta!

Energetski portal sa zadovoljstvom objavljuje konkurs za autorske fotografije na kom možete učestvovati bilo da ste iskusni fotograf ili ljubitelj fotografije.

Ako vas pitanje o stanju u životnoj sredini ne čini ravnodušnim;

Ako želite svojom fotografijom da istaknete lepotu prirode koja postepeno gubi bitku sa čovekom;

Ako vaša fotografija pruža dokaze o tome da je u pojedinim područjima ta bitka već izgubljena;

PRIJAVITE SE NA EKO FOTO-KONKURS!

  • Doprinesite širenju svesti o potrebi za zaštitom životne sredine u našoj zemlji!
  • Osvojite vredne nagrade!
  • Dajte svoj fotografski doprinos i uvećajte šanse da vaša fotografija bude izložena u Galeriji RTS-a od 12. do 22. juna 2019. godine!

Pripremili smo nagradni fond od 90.000 dinara!

I mesto – 50.000 dinara
II mesto – 25.000 dinara
III mesto – 15.000 dinara

Takmičenje će biti otvoreno 29. marta i trajaće do 31. maja. Redovno pratite naše objave o toku konkursa na našem sajtu!

Konkurs organizuje CEEFOR d.o.o. uz podršku RTS-a i Agencije za zaštitu životne sredine.

Potez unazad u pregovorima: UN bez dogovora o roku za ograničavanje emisija štetnih gasova

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dogovor o predlogu da se do 2050. okončaju emisije gasova sa efektom staklene bašte nije postignut na dvnodnevnom samitu u Briselu.

U trenucima u kojima hiljade učenika napuštaju svoje učionice kako bi protestvovali protiv klimatskih promena, lideri su odlučili da odluku o okončanju emisije gasova sa efektom staklene bašte odlože za još nekoliko meseci.

Lideri Evropske unije doneli su odluku da pitanje klimatskih promena ponovo razmotre na sledećem okupljanju u junu, pred zasedanje samita UN o klimatskim promenama.

Odlaganje donošenja odluke izazvalo je veliko nezadovoljstvo aktivista za zaštitu životne sredine, koji smatraju da lideri Unije treba da predvode napore u ostvarivanju najnapornijeg cilja iz Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine da se globalno zagrevanje zadrži na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja veka.

Neke države, među kojima Nemačka, Poljska i Češka, nisu bile voljne da prihvate ovaj predlog, a zemlje među kojima su Holandija, Španija, Francuska, predložile su da lideri naprave dugoročnu strategiju.

Predsednik Francuske, Emanuel Makron, koji je pre dve godine pokrenuo samit o klimatskim promenama rekao je da su napori Unije u borbi protiv klimatskih promena “očigledno nedovoljni”.

Predstavnik međunarodne grupe za zaštitu životne sredine Grinpis Sebastijan Mangn naveo je upozorenja stručnjaka da je u narednom periodu potrebna oštra smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte kako bi se sprečili katastrofalni nivoi zagrevanja krajem veka. On je dodao da mladi ljudi to najbolje shvataju, misleći na proteste mladih u preko 100 gradova koji pozivaju svoje lidere da se pozabave problemom klimatskih promena, koje je organizovala švedska tinejdžerka Greta Tunberg.

Željka Vesić

BiH ne želi nuklearni otpad pred svojim vratima

Foto: pixabay.com

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo u Sarajevu je učestvovala na međunarodnoj konferenciji „Problem skladišta/odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore”, koji su organizovali poslanici svih nivoa vlasti u BiH koji su, kao članovi različitih parlamentarnih stranaka, okupljeni u “Zelenom klubu”.

Foto: pixabay.com

Ministrica Đapo je podsetila da su opštinske vlasti, Unsko-sanski kanton, oba entiteta i Parlament BiH doneli rezulocije kojima se protive odlagalištu na samoj granici sa BiH.

Kaže da je ova konferencija jedna u nizu onih koje trebaju da kažu jasno i glasno „ne” deponiji na samoj granici s BiH.

Govoreći zašto je opasna deponija ili odlagalište radioaktivnog otpada, federalna ministarka je navela da to može imati kobne posledice po stanovništvo BiH, pogotovo u Krajini, gde se ljudi uglavnom bave poljoprivredom, pčelarstvom ili turizmom, u slučaju prirodne nesreće, kao što su zemljotres, požar ili poplave, te nesreće izazvane ljudskim faktorom.

Istakla je da Nacionalni park Una „jedna od naših niša, područje koje smo mi zaštitili i želimo ga ostaviti u nasleđe budućim generacijama”.

Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma pokrenulo je inicijativu da Martinbrodske slapove stavi na listu svetske baštine UNESCO-a. Samo postojanje jedne lokacije kao što je odlagalište radioaktivnog otpada može ugroziti taj proces i negativno uticati na imidž BiH”, smatra Đapo.

Kaže da bi Hrvatska trebala da nađe drugu lokaciju, a ne ovu koju su izabrali verovatno zato što tu ima najmanje stanovništva.

„Ukoliko je Hrvatska spremna da plati danak od 4.000 stanovnika u opštini Dvor, BiH ne može plaćati danak da na samim vratima ima odlagalište radionuklearnog otpada, jer se taj otpad ne odlaže na 10-15 godina ili 50, pa niti će se rekultivisati u deponiju i pretvoriti u neki park, nego je to deponija koja će tu stajati sljedećih 250 hiljada godina”, zaključila je Đapo.

Milisav Pajević

Dan šume obeležen širom Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi dan proleća, pored te funkcije ima još jednu važnu ulogu – tog dana se obeležava i Svetski dan šume, koji je različitim akcijama obeležem širom Srbije.

Zavod za zaštitu prirode obeležio je Svetski dan šume edukativnom šetnjom u šumi Košutnjak zajedno sa đacima osnovne škole “Karađorđe”., predvođeni nastavnicima škole i stručnim saradnicima Zavoda.

Učenici su usput učili o ovom zaštićenom području, istoriji i vrednosti za ukupan kvalitet življenja.

Ideja za obeležavanje Svetskog dana šume nastala je na sednici Generalne Skupštine Evropske poljoprivredne konferencije 1971. godine. Generalna skupština je 2012. usvojila rezoluciju po kojoj je 21. mart proglašen za Međunarodni dan šume. Šumska prostranstva se opravdano nazivaju plućima planete jer apsorbuju veliku količinu ugljen-dioksida, stvarajući kiseonik koji udišemo.

U rasadniku Šumskog gazdinstva Timočke šume Boljevac u Boru, organizovana je edukativna radionica za građane “Šuma i edukacija”.

U Gradskoj upravi grada Beograda održan je skup povodom ovog dana, na kom se govorilo o rezultatima pošumljavanja na teritoriji Beograda. Ivana Vilotijević, vršilac dužnosti gradskog sekretara za zaštitu životne sredine najavila je da će se u 2019. posaditi 60 hektara nove šume na teritoriji Beograda i više od 400 stabala u formi drvoreda.

Akcijama čišćenja smeća na čitavom području Nacionalnog parka Fruška gora i edukacije učenika osnovnih škola, obeležen ovaj dan.  Deca iz Osnovne škole “Dositej Obradović” iz Iriga iz Iriga imala su priliku da vide i nauče kako se sadi i neguje šuma, pa su tako sami zasadili 30 sadnica topole i lipe u dvorištu svoje škole i na obroncima parka.

Na prostoru Nacionalnog parka, u šumama Fruške gore, živi oko 1 500 biljnih vrsta, 150 vrsta mahovina,više od 1500 vrsta gljiva, 200 vrsta ptica, više od 50 vrsta sisara. U njima se gnezdi i orao krstaš po kome je Fruška gora prepoznatljiva.

 

Željka Vesić

 

 

Postaje li Srbija groblje automobila?

Foto: pixabay.com

Ministar za zaštitu životne sredine Srbije Goran Trivan izjavio je danas da se razgovara o mogućnosti zabrane uvoza automobila starijih od deset godina, kako bi se smanjila zagađenost.

Foto: pixabay.com

Trivan je za RTS komentarisao mogućnost da Srbija zabrani uvoz automobila sa „evro 3″ motorima i rekao da moramo da se odlučimo – hoćemo li da prestanemo da se zagađujemo i razboljevamo, ili ćemo da vozimo jeftine automobile.

„Poslednjih godina postajemo groblje automobila iz Evrope. Nema razloga da sami pristanemo na tu vrstu zagađivanja bez obzira na interese. Nema razloga da uvozimo vozila starija od 10 godina”, rekao je ministar i podsetio da je Srbija prošle godine uvezla oko 180.000 polovnih automobila.

On smatra da će za šest meseci ili godinu dana automobili sa „evro 4″ motorima koštati kao sada oni sa „evro 3″ i zato dodaje da nije tačno da ljudi neće imati novca da ih kupe.

„Nisam siguran da je ta logika ispravna. I ja se neću rukovoditi tom logikom. Videćemo šta će pobediti u javnoj raspravi u kojoj će učestvovati različite asocijacije uvoznika, građani, a Ministarstvo zaštite životne sredine će doneti odluku”, naveo je Trivan.

Upitan da li smatra da bi zabrana izazvala revolt građana, Trivan je rekao da nije njegov posao da izaziva simpatije kod ljudi koji ne vode računa o životnoj sredini.

Ministar je ponovio da je s premijerkom Anom Brnabić razgovarao o uvođenju subvencija za električne automobile i da će dati sve od sebe da ih od sledeće godine imamo.

„Za neku godinu će Evropa zabraniti trgovinu opasnim otpadom, što znači da moramo da napravimo kapacitete za preradu opasnog otpada, a te kapacitete nemamo”, naveo je ministar.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Da li opasan otpad treba da završi u prirodi?

automobilske-gume
Foto-ilustracija: Unsplash (David Edelstein)

Udruženje reciklera Srbije stoji iza činjenice da država za tretman opasnog otpada za 2016. i 2017. godinu duguje 1,7 milijardu dinara, a oglašava se povodom izjave ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana “da država ne duguje reciklerima i da mu smeta kada se isporučuju računi koji nisu dogovoreni”.

automobilske-gume
Foto-ilustracija: Unsplash (David Edelstein)

“Reciklažna industrija pokušava i želi da se dogovori sa resornim ministarstvom. Dogovor je kada se zainteresovane strane dogovore unapred, a ne jednostrano i to unazad. Podsećamo da za tretiran otpad tokom 2018. godine recikleri još nisu dobili ni dinara podsticajnih sredstava. Zakonom o budžetu za 2019. godinu, kojim je opredeljen novac za tretman otpada tokom 2018. godine, predviđeno je za trećinu manje novca od iznosa potraživanja operatera. Potraživanja za 83.000 tona zbrinutog otpada tokom prošle godine su u skladu sa zapisnicima republičke inspekcije i važećih zakonskih i podzakonskih akata. Ovo znači da je Ministarstvo zaštite životne sredine znalo koje količine opasnog otpada su tretirane u 2018. godini i uprkos tome u budžetu, koji je formiran krajem 2018, opredeljeno je manje podsticajnih sredstava, odnosno ostaće neplaćen tretman više od 27 miliona kilograma opasnog otpada”, izjavila je Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.

Udruženje podseća da je reciklažna industrija godinama dobijala uveravanja od resornog ministarstva da će biti plaćen prerađeni otpad i ministar Trivan je u javnosti iznosio informacije da će u ovom budžetu biti opredeljeno više novca nego ranijih godina za reciklere odnosno iznos koji će pokriti sav zbrinut opasan otpad.

S obzirom na to da je za tretiran otpad u 2018. opredeljeno manje novca nego što je urađeno, dugovanje za podsticajna sredstva za prošlu godinu će biti oko 1,1 milijardu dinara. Time će ukupna dugovanja prema reciklažnoj industriji iznositi 2,8 milijardi dinara za 2016, 2017. i 2018. godinu.

“Kada firme ili sakupljači donesu otpad u reciklažni centar ili kada građani zovu reciklažni centar da preuzme neki kućni uređaj, da li reciklažni centar treba da odbije da preuzme otpad? Da li da kaže tim ljudima da ne može da prihvati otpad jer ne zna da li će država na kraju godine obezbediti podsticajna sredstva da bi taj otpad mogao da se adekvatno zbrine? Da li opasne materije treba da završe na deponijama ili u prirodi?”

“Umesto da dalje razvijamo ovu perspektivnu privrednu granu, da ulažemo u nova postrojenja, da zapošljavamo još hiljade radnika, reciklažni centri su dovedeni do toga da će biti zatvoreni ako se ne postigne dogovor sa Ministarstvom zaštite životne sredine u vezi sa daljom isplatom podsticajnih sredstava, kao i dugovanjima”, ističe Obradović.

U Udruženju napominju da namenskog novca za životnu sredinu u budžetu ima – naplata eko takse, po principu “zagađivač plaća”, raste iz godine u godinu, pa je tako u 2018. godine u budžet na ime eko takse stiglo više od 11 milijardi dinara.

Reciklažna industrija, kao i godinama unazad, želi da bude partner državi i da zajednički napravimo značajne korake ka zdravijoj životnoj sredini. U prilog tome govori podatak da je od 2010. do 2018. godine reciklažna industrija zbrinula 500.000 tona opasnog otpada.

Na Trskovači organizovan „Radni dan za prirodu”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Na području Zaštićenog staništa „Bara Trskovača” realizovana je prošlog petka radna volonterska akcija u okviru manifestacije „Radni dan za prirodu“, sa glavnim ciljem uklanjanja invazivnog i agresivnog žbunja uz revitalizovane vlažne livade i vodeno stanište postojećeg kanala.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Tokom akcije uklonjeno je oko 1.000 stabljika i izdanaka, pre svega bagremca ali i drugog rastinja, ukupne težine oko dve tone, čime je kreirano mozaično stanište koje povezuje dve prethodno fizički odvojene celine vlažnih livada, ukupne dužine oko 150 metara sa obe strane postojećeg kanala sa vodom.

U realizaciji akcije, učestvovari su osim tri predstavnika Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i predstavnici Upravljača – Turističke organizacije opštine Ruma, Izviđačkog odreda iz Platičeva, Lovačkog udruženja iz Platičeva i meštana Platičeva koji se bave gajenjem koza.

Кreirani koridori i mikrostaništa značajno će unaprediti uslove za preživljavanje pojedinih ugroženih vrsta, kao i lepotu predela.

Milisav Pajević

Crna Gora posvećena održivom razvoju

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore

Dvanaesti sastanak Nadzornog komiteta za praćenje implementacije Integrisanog programa saradnje Crne Gore i Ujedinjenih nacija, na kojem je bilo reči o rezultatima saradnje u 2018. godini i planiranim aktivnostima za 2019., održan je u Podgorici.

Foto: Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore

Sastankom su kopredsedavali ministar spoljnih poslova prof. dr Srđan Darmanović i rezidentna koordinatorka Sistema UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni.

Ministar Darmanović je izrazio zadovoljstvo rezultatima zajedničkih aktivnosti Vlade Crne Gore i Sistema UN u zemlji pod modalitetom „Delujući kao jedan“, a u okviru četiri oblasti – demokratsko upravljanje, održivost životne sredine, socijalna inkluzija i ekonomsko upravljanje.

Ukazao je i na komplementarnost ispunjavanja ciljeva definisanih u Agendi 2030 i evropske agende, uz ocenu da „posvećenost izgradnji društva zasnovanog na demokratskim vrednostima, vladavini prava i poštovanju osnovnih ljudskih prava i sloboda predstavlja prioritet Vlade Crne Gore.“ Na putu ka tom cilju, preneo je očekivanja u pogledu dalje podrške UN sistema, a posebno osnažene Kancelarije rezidentne koordinatorke.

Rezidentna koordinatorka UN u Crnoj Gori Fiona Mekluni istakla je da Sistem UN u zemlji ostaje posvećen pružanju podrške Vladi Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i u ostvarivanju Agende održivog razvoja do 2030. “Od ove godine tim UN radi u novoj, reformisanoj strukturi.

Reč je globalnoj reformi rada Sistema Ujedinjenih nacija na nacionalnom nivou koju je inicirao Generalni sekretar UN sa ciljem ojačanja podrške zemljama članicama u ostvarivanju 17 Ciljeva održivog razvoja.” – kazala je Mekluni, naglasivši da Sistem UN nastavlja snažnu podršku Crnoj Gori u suočavanju sa ključnim izazovima u oblastima održivog razvoja i ljudskih prava.

U okviru zajedničkih intervencija u 2018. godini, Vlada i Sistem UN sproveli su programe i projekte ukupne vrednosti 13 miliona američkih dolara, a vrijednost zajedničkih intervencija planiranih za 2019. iznosi 16,9 miliona američkih dolara.

Milisav Pajević

Kragujevac podstiče ruralni razvoj

Foto: pixabay

Gradsko veće grada Kragujevca je na poslednjoj sednici  donelo  program o rasporedu subvencija za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za područje grada Кragujevca.

Foto: pixabay

Od ukupno 20 miliona dinara najviše sredstava 6,5 odnosno pet miliona dinara opredeljeno je za nabavku priključne mehanizacije i za sufinansiranje kamata za poljoprivredne kredite, kao i dva miliona dinara na ime regresa za reproduktivni materijal odnosno veštačko osemenjavanje.

Po milion dinara opredeljeno je za podizanje novih ili obnavljanje postojećih višegodišnjih zasada voćaka, hmelja i vinove loze i za nabavku mašina i opreme za pripremu stočne hrane, dok je za podizanje i opremanje plastenika za proizvodnju povrća, voća, cveća i rasadničku proizvodnju planirano 700 000 dinara.

Na sednici je doneta odluka o objavljivanju javnog poziva za podnošenje zahteva za isplatu podsticajnih sredstava za nabaku nove priključne mehanizacije.

Podsticajna sredstva se odobravaju u visini od 50 posto od iznosa na dostavljenom računu bez uračunog PDV –a, pri čemu maksimalan iznos po ovom osnovu ne može biti veći od 70 000 dinara.

Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja javnog poziva na zvaničnoj internet stranici grada pa do utroška sredstava paniranih za ove namene, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine.

Drugi javni poziv odnosi se na regresiranje dela troškova za prvo veštačko osemenjavanje krava i junica sa „NV“ brojem.

Milisav Pajević