Home Blog Page 915

Očišćen od otpada i rastinja „preki puti” od Srbobrana do Bečeja i Subotice

Foto: Opština Srbobran

Radivoj Paroški, predsednik opštine Srbobran, zajedno sa saradnicima, obišao je mesta na kojim su prethodnih dana brojni građani, na inicijativu Saveta Mesne zajednice Srbobran i uz podršku JКP „Graditelj”, očistili i uredili pristupne trake tzv. „prekom putu”, koji spaja regionalne puteve za Bečej i Suboticu.

Foto: Opština Srbobran

Na ovim mestima uklonjeno je razno veliko rastinje i žbunje koje je ugrožavalo bezbednost učesnika u saobraćaju, zatim sa površina oko puteva uklonjen je sav nagomilani otpad, a na kraju je na pristupne puteve nasut i poravnat strugani asfalt, kako bi trasa postala dobro prohodna i čvrsta.

„Ova akcija Mesne zajednice Srbobran je jedan veoma dobar primer šta je njena uloga u sistemu lokalne samouprave, što do sada uglavnom nije bio slučaj.

Mesna zajednica treba da bude u kontaktu sa građanima, da osluškuje njihove potrebe, da inicira određene aktivnosti, a sa novim ljudima koji su preuzeli odgovornost u Mesnoj zajednici u julu prethodne godine, uočljiv je dobar iskorak i pokazano je kako treba raditi.

Od Srbobranske brazde, koja je posle toliko godina bila dobro organizovana, do ove akcije, koja je značajna za naše paore, imamo primere uspešnog delovanja”, rekao je Radivoj Paroški i pohvalio marljivost svih koji su bili uključeni u akciju.

Predsednik opštine je ocenio da „preki put” može služiti i kao neka vrsta obilaznice oko grada, što bi smanjilo promet saobraćaja na glavnim srbobranskim ulicama.

Foto: Opština Srbobran

„Imali smo projekat spajanja državnog puta sa ‘prekim putem’ pre nekoliko godina, ali ta investicija mnogo košta. Ovo što je sada urađeno je veoma korisno, ne košta mnogo, dvadesetak puta manje od punog asfaltiranja, a imamo istu funkciju. Pokazujemo da sa malo ulaganja i dosta rada možemo učiniti važne stvari za građane. Razgovarao sam sa predstavnicima Mesne zajednice, oni imaju i druge inicijative, a mi smo tu da podržimo te ideje”, rekao je Paroški i pohvalio MZ Srbobran zbog urađenog.

Ninoslav Jokanović, predsednik Saveta MZ Srbobran, opisao je sve radove koji su izvedeni na dve lokacije, od uklanjanja rastinja koje je ugrožavalo bezbednost saobraćaja, sakupljanja otpada, sve do nasipanja struganog asfalta i ravnanja prilaza.

Prilazi su i prošireni, posebno tzv. ćuprija kod puta za Suboticu, kako bi se omogućilo mimoilaženje kamiona, poljoprivrednih mašina i vozila.

On je najavio postavljanje tabli upozorenja, a u budućnosti i video nadzora, kako bi se zaustavilo odlaganje otpada na ovim mestima.

„Apelujem na građane da to ne čine i da otpad odlažu na predviđenoj deponiji”, rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice Srbobran.

Jokanović se zahvalio lokalnoj samoupravi, zaposlenim u MZ, zatim svim građanima koji su učestvovali u akciji, ali i ekipama JКP „Graditelj” koje su obezbedile mašine za rad, te firmu „IV-КOP” koja je nasipala teren struganim asfaltom.

Milisav Pajević

Pet tona smeća odneto sa Avale

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Preko 70 volontera iz celog Beograda očistilo je otpad sa divlje deponije na Avali i tom prilikom uklonili su oko pet tona smeća sa ovog područja.

Udruženje Ekostar Pak i Avala Grin Lajf su organizatori akcije a očišćeno je preko 30 hektara šume na kojima su se nalazile divlje deponije koje su pretile da ugroze jedno od najvažnijih prirodnih dobara koje Beograd ima.

Akcija je početak zvanične kompanije “Treš izazov Srbije” koju su pokrenule Ekostar Pak i Treš Hero sa željom da motivišu građane, organizacije i kompanije da doprinesu zdravijoj i čistijoj sredini.

Podršku akciji pružili su i JPK Gradska čistoća koja se ustupila mehanizaciju i kamione za odvoženje otpada a GSP Beograd je ustupio autobuse za volontere koji su čistili. Nakon akcije je organizovana tribina o razvrstavanju otpada za decu.

Željka Vesić

Susret s planetom Zemljom

Foto: Energetski portal

U petak, 19. aprila 2019. godine, Geografski fakultet u Beogradu je u sklopu manifestacije U susret planeti Zemlji ugostio pojedince, udruženja, preduzeća i ustanove iz oblasti zaštite životne sredine.

Organizacijom skupa, profesori i studenti fakulteta, zajedno sa učesnicima, već treću godinu zaredom simbolično obeležavaju međunarodni Dan planete Zemlje. Praznik je, u skladu sa rastućom zabrinutošću javnosti usled masovnog izumiranja vrsta, ove godine bio oblikovan s fokusom na gubitak biodiverziteta i zaštitu prirode. Program događaja održanog na Geografskom fakultetu je ispratio globalnu temu.

Nesvakidašnji susret s planetom Zemljom u Zemunu je “predvodio” šef katedre za životnu sredinu, Miško Milanović, otvorivši manifestaciju.

Foto: Energetski portal

Mihajlo Stanković, istraživač iz Specijalnog rezervata prirode Zasavica, je prisutnima otkrio tajne močvarnog područja sa poplavnim livadama i šumama smeštenog u severnoj Mačvi i upoznao nas s njegovim stanovnicima.

Stanković je ispričao i zanimljivu anegdotu o povratku evropskih dabrova u našu zemlju.

Da li ste znali da su građani Srbije pre više od jednog veka odstrelili poslednje ovdašnje primerke zbog njihovog mesa, krzna i, najčudnije, zbog žlezde kastoreum koja se koristila u kozmetičkoj industriji za pravljenje parfema? Ipak, zahvaljujući poklonu vlade Bavarske, od 2004. godine dabrovi ponovo grade brane na srpskim rekama.

Usledile su tribine na kojima su o nestanku vrsta i ekološkim mrežama diskutovali stručnjaci iz Ministarstva zaštite životne sredine, Zavoda za zaštitu prirodePokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Društva za zaštitu i proučavanje ptica, kao i projekcija filma.

Zaštitnici životne sredine iz različitih organizacija su imali priliku da toga dana na štandovima u prostorijama Geografskog fakulteta prezentuju svoj rad.

Foto: Energetski portal

Cilj događaja je bio da ukaže na probleme sa kojima se zbog naših aktivnosti suočava naše okruženje i da ponudi potencijalna rešenja, kao i da “ozeleni” svest ljudi.

Publika je napustila fakultetsku zgradu obogaćenog znanja i oplemenjenog duha, tako da je U susret planeti Zemlji još jednom uspešno realizovan.

Jelena Kozbašić

Reciklaža doprinela enegretskoj efikasnosti predškolške ustanove u Somboru

Foto: Grad Sombor

 

Na inicijativu udruženja građana „Bodrog“ i Mesne zajednice Bački Monoštor pokrenuta je akcija prikupljanja reciklažnog otpada.

Foto: Grad Sombor

Prva sredstva Monoštorci su prošle godine iskoristili za opremanje ambulante u ovom mestu a ove godine sredstva se koriste za zamenu prozora na zgradi predškolske ustanove „Sunčica“.

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović obišla je Bački Monoštor i početak radova na promeni prozora na zgradi predškolske ustanove. Dočekali su je zaposleni i članovi Mesne zajednice kao i meštani, tj. roditelji dece koja pohađaju ovaj vrtić.

„Nakon prošlogodišnje aktivnosti MZ Bački Monoštor vezane za sakupljanje reciklažnog otpada i ulaganjem ovih sredstva u ambulantu, koju su značajnim delom opremili, ove godine njihova odluka bila je da sredstva koja su prikupili od sakupljanja limenki i ostalog otpada, ulože u objekat predškolske ustanove. Danas prisustvujemo početku radova kojima će biti zamenjeni prozori na ovom objektu, jednim delom, tako da će kada je u pitanju funkcionisanje ovog prostora u smislu energetske efikasnosti, deca u Bačkom Monoštoru dobiti jedan bolji i kvalitetniji prostor“ istakla je gradonačelnica Sombora prilikom obilaska objekta predškolske ustanove u Bačkom Monoštoru.

Ona je dodala da će zahvaljujući aktivnosti Monoštoraca, ove godine iz sredstava grada u okviru LAPa za decu i mlade biti obezbeđena sredstva za oslikavanje ovog prostora muralima koje ćemo imati uskoro priliku da vidimo.

„ To će sasvim sigurno ulepšati prostor naših mališana u ovom objektu i zahvaljujući tome oni će imati bolje, lepše i kvalitetnije uslove za boravak u predškolskoj ustanovi“ istakla je Dušanka Golubović, gradonačelnica Sombora.

„Ove godine prikupili smo pola tone limenki koju smo uz pomoć Rekan fondacije iz Beograda, koja nam je pružila podršku, prebacili u Beograd uz pomoć privatnog prevoznika Tina Štrangar koji je to odradio besplatno i sa dobijenim sredstvima uz pomoć i donaciju meštana Bačkog Monoštora prikupili sredstva i ove godine u značajnom iznosu i danas krećemo u zamenu prozora na vrtiću „Sunčica““ rekao je Dalibor Forgić gradski većnik za oblast zdravstva i socijalne zaštite, inače stanovnik Bačkog Monoštora. On je dodao da je vrednost ovih radova oko 180.000,00 dinara.

On je naglasio da je 500 kilograma limenki je reciklirano i vraćeno ponovo da se iskoristi i to je pre svega cilj i poenta ove akcije, da se podigne nivo znanja stanovništva o ekologiji.

„Da se sve sekundarne sirovine mogu ponovo iskoristiti, da se recikliraju a ne da se bacaju po prirodi a rezultati će vrlo brzo u narednom periodu biti vidljivi“ istakao je Dalibor Forgić prilikom obilaska vrtića „Sunčica“ u Bačkom Monoštoru.

Milisav Pajević

Meštani Popara kod Valjeva neće baznu stanicu

Foto: pixabay

Građani Valjeva, koji žive u naselju Popare, zabrinuti su za zdravlje ali i funkcionisanje električnih uređaja, jer je u toku postavljanje bazne stanice za mobilnu telefoniju na svega nekoliko desetina metara od njihovih kuća.

Foto: pixabay

Spremni su, kažu, da upotrebe sva pravna sredstva da zaustave radove.

Stub za buduću baznu stanicu mobilne telefonije postavljen je u valjevskom naselju Popare na privatnoj parceli.

Peticiju za obustavljanje njene izgradnje potpisalo je više od dve stotine građana.

Nameravaju da je predaju nadležnom odeljenju Gradske uparave i o problemu obaveste Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Meštani, tvrde da se telekomunikacione kompanije oglušuju o preporuku Ministarstva za zaštitu životne sredine da se bazne stanice, zbog štetnog nejonizujućeg zračenja, ne instaliraju u stambenim naseljima.

Naselje Popare ima dve hiljade žitelja od kojih 40 odsto čine mladi i deca.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Crna Gora spremna za predstojeću požarnu sezonu

Foto: pixabay

Svi raspoloživi kapaciteti sistema zaštite i spašavanja biće pripravni i spremni za predstojeću požarnu sezonu, poručeno je sa sastanka kojim je predsedavao ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, a kojem su prisustvovali predstavnici lokalnih službi zaštite i spašavanja, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Vojske Crne Gore, Uprave policije, Direktorata za vanredne situacije, te drugih nadležnih institucija.

Foto: pixabay

Sastanak je upriličen kako bi se kroz konstruktivni dijalog sagledalo stanje u pogledu kapaciteta i spremnosti subjekata sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori tokom letnjih meseci koji sa sobom nose povećan rizik od požara usljed visokih temperatura.

Što se tiče ljudskih i tehničkih kapaciteta, i ove godine će biti angažovano oko 600 vatrogasaca-spasilaca i dva dobrovoljna vatrogasna društva, 180 vozila, tri aviona za gašenja požara, kao i helikopteri MUP-a i Vojske Crne Gore, konstatovano je na sastanku.

„Svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja imaju zajedničku i jednaku odgovornost, i to je osnov za uspešno i kvalitetno reagovanje u slučaju većih požara“, poručio je ministar Nuhodžić i dodao da će ove sezone posebna pažnja biti posvećena pronalasku i procesuiranju lica identifikovanih za izazivanje požara.

Učesnici sastanka apelovali su ovom prilikom i na građane da budu odgovorni i prema svojoj i tuđoj imovini i da poštuju preporuke nadležnih službi i organa u cilju smanjenja rizika od požara.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore otvoreni na Dan planete zemlje

Foto: MORT

Iz preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG), pozvali su ljubitelje prirode i aktivnog odmora da posete nacionalne parkove Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije i uživaju u pešačenju, planinarenju, vožnji biciklima, kajakarenju, krstarenju jezerom, posmatranju ptica i ostalim sadržajima koje nude ta zaštićena područja.

Foto: MORT

„Pešačke i biciklističke staze, vidikovci i centri za posetioce su spremni za doček svojih prvih posetilaca u predstojećoj sezoni”, navodi se u saopštenju.

Iz NPCG su napomenuli da je u zaštićenim područjima zabranjeno bacanje otpadaka, loženje vatre, kampovanje i logorovanje na mestima koja nisu predviđena za to.

Dan planete Zemlje obeležava se u više od 150 zemalja širom sveta.

Milisav Pajević

Mladi Pančevci debatovali o zaštiti životne sredine

Foto: Pančevo MOJKraj

U Gradskoj upravi grada Pančeva održana je debata učenika srednjih škola i studenata na temu zaštite životne sredine.

Foto: Pančevo MOJKraj

Mladi koji su učestvovali u debati, bili su podeljeni u dve ekipe, a debatovali su na zadatu temu za i protiv toga da ekologija treba da bude prioritetno poglavlje za ulazak Srbije u EU.

Učesnici debate bili su: Vladana Plavšić, Dunja Pavlović, Adam Kovač i Marina Mijić.

Nakon debate, žiri sastavljen od tri člana (Katarina Banjai, članica Gradskog veća grada Pančeva zadužena za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Milan Glumac, iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva i Mirjana Savkov, koordinator Kancelarije za mlade) dali su svoj sud o debati.

Foto: Pančevo MOJKraj

Uloga žirija je bila da u petominutnom govoru ponudi svoj osvrt na samu debatu i iznese koja strana je bila bolja.

Pobedila je ekipa koja je iznosila argumente za pregovore o ekologiji sa 2:1 po mišljenju žirija, dok je ekipa koja je iznosila argumente protiv pregovora o ekologiji bila bolja po mišljenju publike.

U publici je bio veliki broj mladih ljudi koji su došli da bodre učesnike debate, a ujedno je to bila i prilika da sami nauče nešto više o Poglavlju 27 i zaštiti životne sredine u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Izvor: Pančevo MOJKraj

Milisav Pajević

Ekonomsko – trgovinska školi u Staroj Pazovi dobija LED rasvetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kako bi se energetska efikasnost dovela na viši nivo, Pokrajinska vlada je u te svrhe tokom protekle dve i po godine, uložila oko 530 miliona dinara.

Među merama je i uvođenje štedljive rasvete u javnim institucijama, a Ekonomsko – trgovinska škola u Staroj Pazovi, jedna je od 23 javne ustanove u Vojvodini, koja će obične sijalice zameniti LED rasvetom.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Zimska ledena kapa na Arktiku manja za površinu Teksasa

Foto-olustracija: Pixabay
Foto-olustracija: Pixabay

Ove godine ledeni pokrivač na Arktiku našao se među sedam najmanjih ledenih kapa na svetu prema satelitskim merenjima koja se obavljaju od 2007, kažu naučnici Nase i Nacionalnog centra za sneg i led SAD.

Posle jesenjeg i zimskog maksimuma dostiže svoj minimum u martu. Ove godine maksimalna površina pokrivača bila je 14,78 miliona kvadratnih kilometara, što je za oko 860.ooo kvadratnih kilometara manje od prosečnog maksimuma za period od skoro trideset godina. Poređenja radi, to je površina nešto veća od Teksasa, druge po veličini savezne države SAD.

Arktička ledena kapa, smrznuta morska voda koja pluta po površini Arktičkog okeana i okolnih mora, deblja i širi se u jesenjim i zimskim mesecima. Morski led dostiže maksimalnu godišnju površinu između februara i početka aprila. Smanjuje se i tanji u proleće i leto, i svoj minimum dostiže u septembru.

„Iako ova godina nije rekordna u lošem smislu, ta najveća površina i dalje ukazuje na opadanje veličine zimske ledene kape”, kaže Melinda Vebster, Nasina naučnica iz Godarovog svemirskog centra u Merilendu. „Temperature na Arktiku su malo više od prosečnih i vidimo mnogo izgubljenog leda u Beringovom moru, ali u poređenju sa prethodnim godinama, ove godine ništa nije bilo ekstremno i dramatično”.

Porast temperature na Arktiku u poslednjim decenijama takođe je istanjio ledeni pokrivač. Višeslojni led, stariji i deblji led koji se ponaša kao bastion protiv topljenja za ostatak ledenog pokrivača, većinom je nestao. Studija koju je radio Ron Kvok, istraživač morskog leda u Nasinoj Laboratoriji za mlazni pogon u Pasadeni, u Kaliforniji, otkrio je da se 70% ledenog pokrivača sastoji od sezonskog leda, morskog leda koji raste brzo zimi i topi se do sledećeg leta.

Željka Vesić

Počela sa radom prva Кlinika za bicikle u garaži „Obilićev venac”

Foto: Grad Beograd

Biciklisti Beograda su juče od 10 do 12 časova mogli da posete prvu Кliniku za bicikle u garaži „Obilićev venac”, na petom nivou, gde su imali priliku da besplatno provere stanje svojih dvotočkaša i urade na njima sitne popravke.

Foto: Grad Beograd

U garaži je kontrolisana ispravnost i dopumpavanje guma, ispravnost upravljačkog dela bicikla, podešavanje volana i viljuške i slično.

Direktor JКP „Parking servis“ Andrija Čupković rekao je da je društveno-odgovorno poslovanje „Parking servisa” jedna od važnih stavki poslovanja ovog preduzeća.

„Postavili smo visoke standarde kada je naše društveno-odgovorno poslovanje u pitanju i konstantno radimo na tome da budemo još bolji.

„Obilićev venac” je prošle godine dobio sertifikat Parksmart i prva je sertifikovana garaža u Evropi sa epitetom zelene garaže.

Sada smo konkurisali i za nagradu Evropske asocijacije parkirališta u kategoriji rekonstruisanih garaža.

Кlinika za bicikle je samo još jedna od novina koju ćemo od sada periodično organizovati u ovoj garaži. Nastavićemo sa promocijom alternativnih vidova prevoza u sklopu akcije „Parkiraj i bicikliraj“, koju smo ove godine započeli uvođenjem većeg broja dvotočkaša, ali i dečjih bicikala u našem biciklističkom voznom parku, kao i mogućnošću da porodica sada za jedno parkirano vozilo preuzima čak četiri bicikla – dva za odrasle i dva za decu”, rekao je Čupković.

Od ove sezone, „Parking servis” će periodično organizovati Кliniku za popravku bicikala i na drugim objektima.

Iz ovog preduzeća podsećaju da je u okviru akcije „Parkiraj i bicikliraj” korisnicima koji parkiraju u garaži „Obilićev venac” i na parkiralištima „Ada Ciganlija”, „Milan Gale Muškatirović” i „Sava centar” na raspolaganju besplatno korišćenje bicikala za decu i odrasle. Nakon što parkiraju vozilo, mogu da preuzmu na korišćenje čak četiri bicikla. Bicikle mogu da preuzmu na privremeno korišćenje svakoga dana od devet do 21 čas.

„Parking servis“ ovom akcijom i zamenom jednog vozila u saobraćaju sa biciklima za celu porodicu utiče i na očuvanje životne sredine i razvoj biciklističkog saobraćaja.

Milisav Pajević

Ishrana Evropljana podstiče krčenje tropskih šuma?

krčenje_šuma_seča_drveća
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici već duže vreme unazad skreću pažnju da proizvodnja gasova staklene bašte, baš kao ni međunarodna trgovina, ne poznaje granice između država. Krećući se već utabanim stazama, istraživači sa švedskog Tehnološkog univerziteta iz Geteburga su utvrdili da je čak šestina ugljeničnog otiska ishrane prosečnog Evropljanina povezana sa krčenjem tropskih šuma.

krčenje_šuma_seča_drveća
Foto-ilustracija: Pixabay

Pojednostavljeno rečeno, avokado koji ste potencijalno pojeli za doručak ili kafa koju ste popili u lokalnom kafiću su verovatno bili zasađeni na tlu na kojem je nekada bila tropska šuma.

Širenje šumarstva i poljoprivrede rezultuju u pojačanoj seči drveća u tropskim podnebljima i posledično višoj emisiji štetnih gasova, kao i gubitku biodiverziteta.

Prema saznanjima istraživača, ovaj sektor je, u periodu od 2010. do 2014. godine, proizveo 2,6 Gt ugljen-dioksida godišnje. Odgovornost za polovinu ispuštene količine zagađujućih jedinjenja se pripisuje stočnim proizvodima i uljaricama.

U razvijenim zemljama koje su neki od najvećih uvoznika dobara se dešava paradoksalna situacija. Ugljenični otisak krčenja šuma izazvan uvezenim poljoprivrednim artiklima je izjednačen ili premašuje ugljenični otisak krčenja šuma izazvan poljoprivrednim aktivnostima unutar granica.

Studija Šveđana biće objavljena u majskom izdanju naučnog časopisa Global Environmental Change.

Jelena Kozbašić

Akcija uređenja prostora oko Planinskog doma na Fruškoj gori

Foto: pixabay.com

U okviru Republičke akcije mladih Srbije „Očistimo okolinu i uživajmo u njoj”, koju organizuje Savez udruženja učesnika omladinskih radnih akcija Srbije, novoosnovano Udruženje akcijaša Vojvodine organizovalo je skup članova i simpatizera na Fruškoj gori.

Foto: pixabay.com

Kod Planinarskog doma na Glavici, grupa akcijaša veterana i mladih akcijaša – studenata Fakulteta za pravne i poslovne studije „Dr Lazar Vrkatić” iz Novog Sada, povodom predstojećeg Međunarodnog dana planete Zemlje, organizovali tribinu na temu „Stanje i prespektive ORA”.

Organizovana je i ”mini” radna akcija uređenja prostora oko Planinskog doma i dogovoreno organizovanje Omladinsko-studenskog kampa „Dr Lazar Vrkatić”.

Visoko motivisani organizatori su rado podelili svoja iskustvom stečena znanja sa novim akcijašima koji su pokazali veliko interesovanje za omladinski aktivizam, navedno je u saopštenju Udruženja akcijaša Vojvodine.

Milisav Pajević

Korak ka boljem upravljanju ostacima hrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

NALED u saradnji sa Nemačkom razvojnom Agencijom GIZ i kompanijom Eso Tron sprovodi projekat “Ka boljem upravljanju ostacima od hrane u Republici Srbiji“. Cilj projekta je unapređenje okvirnih uslova za sakupljanje i reciklažu ostataka hrane koji nisu za ljudsku i životinjsku upotrebu.

Neki od govornika koji će se obratiti okupljenima su projektni menadžer NALED-a Slobodan Krstović i projektni menadžer GIZ OFR Sanela Veljkovski. Jan Mally iz kompanije Eso Tron podeliće svoja iskustva o upravljanju ostacima hrane u Republici Srbiji i Republici Sloveniji.

Okrugli sto će okupiti sve zainteresovane predstavnike iz redova institucija, lokalnih samouprava, sakupljača i reciklera. Svi predlozi i komentari će biti uključeni u “Analizu stanja i preporuka za bolje upravljanje ostacima od hrane u Republici Srbiji” u cilju daljeg unapređenja primarne selekcije otpada i smanjenja ukupnog udela organskog u komunalnom otpadu što je jedan od zahteva postavljenih u pregovaračkom poglavlju 27 – životna sredina.

Manifestacija će se održati u utorak 23. aprila sa početkom u 11:30 u Hotelu Fontana u Novom Sadu.

Održana radionica o značaju Ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Povodom obeležavanja perioda ribolovnog zabrana, a u cilju informisanja i podizanja svesti školske populacije o značaju Ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero, Služba za promociju, edukaciju i turizam, organizovala je prvu u nizu predviđenih tematskih radionica na temu „Ribolovni zabran u nacionalnom parku Skadarsko jezero”.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Tematska radionica je održana juče u Centru za posetioce na Vranjini.

U radionici su učestvovali učenici tri osnovne škole: OŠ „ZarijaVujošević“ – Mataguži, OŠ „Vladika Danilo“ – Gornja Zeta i OŠ „MilanVukotić“ – Golubovci.

U prvom delu radionice učenici su imali priliku da obiđu Centar za posetioce na Vranjini, da se kroz prezentaciju na temu ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero upoznaju sa trajanjem i važnošću ribolovnog zabrana, kao i sa interesantnim vrstama riba.

U drugom, kreativnom delu radionice, učenici su izveli dva interesantna performansa i napravili panoe sa ekološkim porukama na temu ribolovnog zabrana.

Takođe je učestvovao i nadzornik Službe zaštite NP Skadarsko jezero i ispričao deci o poslu nadzornika tokom Ribolovnog zabrana.

Učenici su izrazili interesovanje za priču nadzornika i postavljali brojna pitanja.

Milisav Pajević

Učenici učili o skrivenom svetu pećinskih insekata

Foto: Wikipedia/Anja Ignjatović
Foto: Wikipedia/Anja Ignjatović

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje i Dana Spomenika prirode „Resavska pećina“ Zavod za zaštitu prirode Srbije je 19. aprila na platou ispred pećine realizovao radionice za učenike o skrivenom svetu pećinskih insekata. Zahvaljujući vodičima JP „Resavska pećina“, imali su priliku i da zavire u unutrašnjost pećine.

Entomolog Zavoda za zaštitu prirode Srbije Aleksandra Zatezalo je predstavila svet insekata Resavske pećine. U sklopu programa „Znanjem protiv straha“ ih je upoznala i sa stršljenima koji su deo prirodnog sveta okoline ovog prirodnog dobra.

Učenici su tokom radionica ove skoro nevidljive stanovike pećine kroz mikoskop posmatrali kroz mikroskop, a oprobali su se u njihovom crtanju.

Milisav Pajević