Home Blog Page 916

Hiljadu solarnih panela na garaži za tramvaje u Drezdenu

Foto-ilustracija: Pixabay

Ono što je GSP za Beograđane, to je DVB za stanovnike Drezdena u Nemačkoj – javno komunalno preduzeće čija je osnovna delatnost prevoz putnika. DVB u sklopu svog voznog parka poseduje 166 tramvaja i 140 autobusa namenjenih upotrebi u lokalnoj saobraćajnoj mreži nemačkog grada na reci Elbi. Godišnje preveze više od 163 miliona ljudi.

Foto-ilustracija: Pixabay

DVB je sklopio partnerstvo sa proizvođačem solarnih panela Solarwatt koje posluje pod sloganom “Snaga ljudima!”, poverivši mu posao opremanja garaže za tramvaje sistemom od hiljadu fotonaponskih ćelija ukupne izlazne snage od 300 kW.

Gotovo 100 odsto električne energije koju proizvede solarna elektrana na krovu garaže će koristiti DVB. U kombinaciji sa postojećom termoelektranom, solarka će podmirivati sve energetske potrebe preduzeća, uključujući sve objekte na parkiralištu, radionicu i zgradu administracije.

Generalni direktor Solarwatt-a Detlef Nojhaus je istakao da DVB i njegova kompanija pružaju praktičan primer kako i veliko preduzeće, zahvaljujući Suncu, može da dostigne ideal energetske samodovoljnosti. “Interni sistem, pored snižavanja troškova, unapređuje energetsku efikasnost čitavog preduzeća. Zašto biste onda krovne površine ostavili neiskorištenim?”, zapitao se Nojhaus.

Solarwatt bi projekat trebalo da završi u narednih nekoliko nedelja. Jedini zahtev DVB-a je bio da postavljeni moduli budu “između dva stakla”.

Jelena Kozbašić

Grad Užice reguliše zonu „Bela Zemlja“

Foto: Milisav Pajević

Članovi Gradskog veća Užica usvojili su predlog Odluke o donošenju izmena i dopuna Plana detaljne regulacije „Bela Zemlja“.

Foto: Milisav Pajević

Povod za izradu Plana je potreba proširenja građevinskog područja i planiranje razvoja industrije i proizvodnje kao pretežne namene, kako bi se obezbedile lokacije za privredni razvoj i omogućili prostorni uslovi za otvaranje novih proizvodnih kompleksa.

Obuhvaćen je deo teritorije na Beloj Zemlji, u površini od oko 30 hektara i izmenama i dopunama Plana definisana je centralna proizvodna zona „Bela Zemlja“, koja obuhvata područje zapadno od hotela „Zlatiborska noć“.

Ona je namenjena za razvoj delatnosti, objekata, pogona i kompleksa, saglasno ekološkom kapacitetu prostora u granicama ove podzone, gde će budući investitori imati mogućnosti izgradnje svojih pogona na parcelama čiji maksimalna površina može biti 7,5 hektara.

Milisav Pajević

Beograd dobio pobednike “Eko kviza”

Foto: Grad Beograd

Finale pete sezone takmičenja „Eko kviz” na kome učestvuju učenici od petog do osmog razreda beogradskih osnovnih škola, održano je danas u Centru za kulturu „Vlada Divljan” uz prisustvo više od 400 dece, nastavnika i gostiju, koji su bodrili ekipe osnovnih škola, saopšteno je iz JKP „Gradska čistoća”.

Foto: Grad Beograd

Ovo takmičenje  u znanju o ekologiji, reciklaži i pravilnom odlaganju otpada organizovalo je „Gradska čistoća” a učestvovali su učenici osnovnih škola „Đura Jakšić”, „Živomir Savković”, „Svetozar Marković” i „Ljuba Nenadović”.

U konkurenciji od 45 osnovnih škola, koliko se takmičilo ove godine, pobedila je ekipa OŠ „Živomir Savković”.

Za osvojeno prvo mesto svaki učenik iz ekipe dobio je vaučere za kupovinu sportske opreme, u iznosu od 20.000 dinara, za drugo osvojeno mesto 17.000 dinara, za treće 13.500 dinara i za četvrto mesto 10.000 dinara. Pobednički tim će predstavljati Beograd u polufinalu republičkog takmičenja „Eko kviz” 10. maja u Sokobanji, gde će se nadmetati sa vršnjacima iz 20 gradova Srbije.

Direktor preduzeća „Gradska čistoća” Marko Popadić rekao je da je kviz autorski projekat tima zaposlenih u „Gradskoj čistoći“ na čelu sa zamenikom gradonačelnika Beograda Goranom Vesićem i da je za samo pet godina ovaj kviz priznat u celoj zemlji, ali i regionu.

„U prvoj godini u kvizu je učestvovalo samo osam škola iz Beograda, a ove godine „Eko kviz“ se organizuje u 20 gradova i više od 150 osnovnih škola, što je zaista izuzetan uspeh i veoma smo ponosni što je jedna ovakva ideja potekla upravo iz našeg preduzeća i proširila se celom Srbijom. Broj zainteresovanih gradova širom Srbije se stalno povećava, a molbe za saradnju stižu i iz Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, tako da sam siguran da će od naredne godine „Eko kviz” dobiti i regionalni karakter”, rekao je Popadić.

On je podsetio da je cilj ovog edukativnog, ali i zabavnog takmičenja  podizanje nivoa svesti osnovaca o važnosti ekološkog bontona i usvajanje lepih i korisnih navika i istakao da takmičari iz godine u godinu pokazuju sve bolje znanje i sve veće interesovanje.

„Dokaz za to je i činjenica da je da je autorski tim „Eko kviza” i dobitnik Nagrade grada Beograda za doprinos zaštiti životne sredine za 2018. godinu, a prvi put u istoriji ovo priznanje je dodeljeno jednom gradskom preduzeću”, rekao je Popadić.

Projekat i organizaciju su podržali Skupština grada Beograda, Ministarstvo zaštite životne sredine, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu grada Beograda, kao i mnoge lokalne samouprave.

Milisav Pajević

Sombor priprema Odluku o zaštiti od poljske štete

Foto: Wikipedia

Odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Sombora pristupilo je radu na pripremi Odluke o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, useva i zasada, poljskih puteva i kanala od poljske štete.

Foto: Wikipedia

Uočena je potreba da se prošire i jasnije definišu opisi pojedinih prekršaja koji su propisani već postojećom Odlukom.

Кada izrada nove odluke bude okončana, Odeljenje za poljoprivredu i zaštitu životne sredine sprovešće javnu raspravu, tokom koje će zainteresovani građani moći da dostave svoje sugestije i komentare.

Originalno obaveštenje pogledajte ovde.

Milisav Pajević

Integracija nacionalnih energetskih tržišta vodi ka sigurnijoj budućnosti

Foto: Miloš Mladenović
Foto: Miloš Mladenović

SEEPEX predstavlja organizovano tržište električne energije u Republici Srbiji. Po svojoj složenosti i primenjenom konceptu, to je jedinstveno tržište u regionu Jugoistočne Evrope (JIE), i donosi mnoge koristi kako direktnim učesnicima tako i celokupnoj srpskoj privredi.

Primenjena trgovačka platforma EPEX SPOT (tzv. ETS platforma za trgovanje) nudi dokazanu pouzdanost, sigurnost i prepoznatljivo okruženje svim učesnicima na SEEPEX-u. S druge strane, postignute cene daju pouzdani cenovni signal, ne samo učesnicima na tržištu električne energije, već i svim potencijalnim investitorima u srpsku privredu.

Miloš Mladenović, izvršni direktor SEEPEX-a, kaže da je najveća evropska klirinška kuća European Commodity Clearing AG (ECC AG) zadužena za centralizovani klirinški model (finansijsko poravnanje i plaćanje) u kojoj se nalazi više od 20 evropskih banaka i koja, osim za SEEPEX, obavlja ovu funkciju i za još 10 evropskih energetskih berzi. Ovo predstavlja jedno od najboljih i najefikasnijih rešenja za finansijsko poravnanje i fizičku isporuku električne energije koji su implementirani u Evropskoj uniji. Direktor nam je objasnio i da je zaokružena pravna i finansijska legislativa, kao primer najbolje evropske prakse koji je po prvi put u ovom obimu primenjen u regionu Jugoistočne Evrope.

Ovaj okvir omogućio je i inostranim kompanijama da na organizovanom tržištu električne energije u Srbiji učestvuju pod potpuno jednakim uslovima, kao i na svim ostalim daleko razvijenijim tržištima u Zapadnoj Evropi. Ovo je jedan od najvažnijih faktora dosadašnjeg uspeha SEEPEX-ovog spot tržišta (isporuka u kratkom roku) u Srbiji.

EP: Šta je strateški cilj SEEPEX-a i koje zemlje Jugoistočne Evrope trenutno obuhvata?

Miloš Mladenović: Osnovni strateški cilj SEEPEX-a je stvaranje jake, stabilne i likvidne berze na prostoru jugoistočne Evrope. Naravno, naše ambicije obuhvataju i povezivanje sa susednim berzama električne energije (market coupling) kao i pristupanje MRC projektu, odnosno aktivno učestvovanje u kreiranju jedinstvenog dan-unapred i unutar dnevnog tržišta na teritoriji cele Evrope. Inače, SEEPEX trenutno organizuje spot tržište za Srbiju. Na platformi za trgovanje, osim najvažnijih lokalnih tržišnih učesnika, učestvovaće i sve najvažnije kompanije iz regiona i EU koje su aktivne u regionu Jugoistočne Evrope. Planiramo da delovanje SEEPEX-a proširimo i na neke od susednih zemalja u regionu.

EP: Partner EPEX SPOT pokriva spot tržište električnom energijom u Francuskoj, Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Kakva iskustva i znanje je ovaj partner doneo na naše tržište?

Miloš Mladenović: EPEX SPOT predstavlja najveću berzu električne energije u Evropi. Kao strateški partner SEEPEX-a, on je omogućio primenu najbolje evropske prakse u ovoj oblasti, kad je reč o samoj trgovačkoj platformi, ali i o jedinstvenom evropskom kliringu. Pomenuti ETS sistem za trgovanje u potpunosti je isti kao i na svim drugim tržištima u nadležnosti EPEX SPOT-a, što potencijalnim učesnicima dodatno olakšava trgovanje i daje punu sigurnost. Iskustvo i „know-how” koji SEEPEX dobija od EPEX SPOT-a doprinosi tome da organizovano tržište u Srbiji bude u skladu sa najvišim standardima tržišta najrazvijenijih zemalja EU, a samim tim i vrlo atraktivno za sve evropske kompanije koje su prisutne u region JIE.

Foto: Unsplash

EP: Da li će članovi berze biti i snabdevači električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE)?

Miloš Mladenović: Rano je za preciznije pretpostavke i prognoze kad je reč o učešću na berzi proizvođača iz OIE. Naročito, ako uzmemo u obzir da je kod nas i dalje na snazi klasičan „feed-in” model, a da je EPS jedini i obavezujući kupac energije iz OIE po podsticajnim cenama. Takođe, instalisana snaga iz OIE u elektroenergetskom sistemu Srbije za sada je relativno mala. To će se promeniti izgradnjom planiranih 500 MW vetroelektrana i puštanjem u pogon većeg dela ovog kapaciteta do kraja 2019. godine. Kada na tom polju dođe do značajnijih promena, a najave su da će se ići u pravcu uspostavljanja tržišnog modela podsticaja, SEEPEX će svakako biti jedna od najizvesnijih opcija za siguran i transparentan plasman te energije na tržište. Te promene, pre svega, podrazumevaju planirani prelazak sa modela „feed-in” na „premium feed-in” model podsticaja, što bi uz planirani rast instalisanog kapaciteta OIE svakako doprinelo i dodatnoj likvidnosti srpskog spot tržišta. Trenutno na SEEPEX učestvuje 18 kompanija, a spisak se može videti na sledećem linku

EP: Nakon sklapanja sporazuma u martu ove godine o osnivanju međuregionalne berze električne energije u Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi, najavljeno je formiranje zajedničke kompanije koja bi bila važan činilac na tržištu električne energije u oblasti dan-unapred (spot). Zašto je baš ova oblast dan-unapred važna i da li je kompanija već formirana?

Miloš Mladenović: Spot tržište predstavlja opšteprihvaćeni naziv za tzv. kratkoročnu trgovinu, odnosno za tip trgovine na vremenskom horizontu dan-unapred. To znači da se za trgovinu ugovorenu danas isporuka vrši u toku narednog dana, kao i na vremenskom horizontu unutar dana, gde se isporuka vrši u samom danu trgovine. Što se tiče pomenutog projekta korporativne integracije SEEPEX sa berzom električne energije u MađarskojHUPX, tj. preciznije rečeno, uspostavljanja jedinstvene poslovne infrastrukture, očekujemo dalekosežan pozitivan uticaj, ne samo na operativno-korporativni nivou vezano za dalji razvoj organizovanog tržišta električne energije, već i na strateško-političkom nivou za čitavu Republiku Srbiju. Udruživanje poslovnog, stručnog i finansijskog kapaciteta SEEPEX i HUPX će omogućiti još efikasnije i rentabilnije poslovanje tako formirane jedinstvene poslovne infrastrukture, s tim što će do pune realizacije ovog projekta biti neophodo još mnogo rada. Čvrsto sam ubeđen da je to vrlo značajan korak ka daljoj integraciji tržišta električne energije u regionu JIE, kao i njegovom daljem pridruživanju jedinstvenom internom tržištu EU. Ujedno ovaj primer služi i kao putokaz ostalim akterima u regionu u kom pravcu bi trebalo ići, pre svega imajući u vidu fragmentaciju i veličine nacionalnih tržišta koja su, svako za sebe, nedovoljno likvidna da bi obezbedila efikasno i održivo poslovanje.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

 

Budva neće privremene objekte

Foto: Pixabay

Vladajuća koalicija u Budvi jednoglasno je odbila izmene i dopune Plana privremenih objekata za period od 2019. do 2023, koji im je poslalo i tražilo mišljenje Ministarstvo održivog razvoja i turizma, prenose Dnevne noovine.

Foto: Pixabay

„Ne dajemo vam saglasnost na izmene i dopune Plana privremenih objekata, period 2019-2023. za zonu Morskog dobra”, stoji u dopisu Ministarstvu održivog razvoja i turizma, koj i je potpisao predsednik Opštine Budva Marko Bato Carević, a upućen nakon koalicionog sastanka.

Iz Budve je resoru na čijem je čelu Pavle Radulović i javnom preduzeću koje vodi Predrag Jelušić upućeno da je Opština odavno saopštila svoj stav i da je radila principijelno i transparentno, što nije bio slučaj sa MORT i Morskim dobrom.

Jučerašnja odluka vladajuće koalicije je, možda, i jedina donešena konsenzusom od kada je početkom godine došlo do rotacije u budvanskoj vlasti, navodi list.

Plan Ministarstva na čijem je čelu Pavle Radulović, koji je upućen Opštini Budva, predviđao je da šest diskoteka na budvanskom šetalištu, i još 14 ugostiteljskih objekata lokala brze hrane i trgovačkih radnji šetališta ispod Pošte, koji su u zoni Morskog dobra ostaju i ovoga leta.

To bi značilo da otvorene diskoteke Trokadero, Paris, Ambinete, Rafaelo, Maltez i Miami, ostajnu da rade i ove godine, dok su objekti koji su u nadležnosti budvanske opštine uklonjeni.

Sada je, kako pišu Dnevne novine, definitivno jasno da ni ovih 20 lokacija ovog leta neće raditi i samo je pitanje koliko će efikasno i brzo biti uklonjeni jer se bliži letnja turistička sezona. Izvor: Dnevne novine/RTCG

Milisav Pajević

MUP jača kapacitete Sektora za vanredne situacije

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović najavio je danas, nakon zajedničke vežbe pripadnika Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd i Vatrogasno-dobrovoljačkog društva „Matica“, da će MUP nastaviti da jača kapacitete Sektora za vanredne situacije.

Foto: Vlada Republike Srbije

Stefanović je u bazi Ronilačke jedinice Žandarmerije naveo da će to biti sprovedeno kroz dalju nabavku novih vozila i opreme i povećanje broja vatrogasaca-spasilaca.

On je rekao da je MUP Srbije nabavio 12 novih vatrogasnih vozila, koja su prikazana u vežbi, a biće raspoređena u vatrogasno-spasilačke jedinice u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Sremskoj Mitrovici, Smederevu, Zaječaru, Užicu, Jagodini, Kraljevu, Požarevcu i Prokuplju.

Prema njegovim rečima, vatrogasno-spasilačkim jedinicama u Srbiji do sada su isporučena ukupno 33 vatrogasna vozila marke MAZ, koja su pogodna za gašenje požara u ruralnim i šumovitim predelima.

Potpredsednik Vlade je istakao da će biti nabavljeno još 25 vatrogasnih vozila MAN i 17 navalnih vozila KAMAZ, koja će najvećim delom biti isporučena do kraja ove godine, a manji deo u januaru sledeće.

Stefanović je ukazao na to da je plan da se nabavi i jedan broj polovnih vozila iz zemalja Evropske unije, koja su u odličnom stanju, a mogu da zamene naša vozila, od kojih su neka proizvedena pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka.

On je najavio da će MUP neka od starih vozila, koja Sektoru za vanredne situacije nisu više potrebna, donirati dobrovoljnim vatrogasnim društvima, kako bi ojačali i njihove kapacitete.

Potpredsednik Vlade je, govoreći o pojačanju u ljudstvu Sektora za vanredne situacije, istakao da će do kraja godine vatrogasno-spasilačke jedinice imati najveći broj vatrogasaca u poslednjih deset do 15 godina.

Cilj nam je da kroz obuke, treninge, podmlađivanje sastava, nabavku dobre opreme i tehnike, ali i redovne i interventne uniforme, učinimo da vatrogasci budu bolje zaštićeni i osposobljeni da u teškim i složenim vanrednim situacijama zaštite ljude i imovinu, istakao je Stefanović.

On je, takođe, ocenio da je današnja pokazna vatrogasna vežba pokazala da novi Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu daje rezultate i da su ljudi u dobrovoljnim vatrogasnim društvima značajna pomoć i podrška u gašenju požara i drugim vanrednim prilikama.

Tokom vežbe mogli ste da vidite novu opremu koju koristi Sektor za vanredne situacije, ali i vatrogasno-spasilački brod koji služi za podršku i brzo punjenje cisterni, rekao je potpredsednik Vlade.

On je objasnio da u kratkom roku devet cisterni kapaciteta 10.000 litara može da se priključi na ovaj brod i brzo napuni, što je izuzetno značajno prilikom gašenja složenih požara.

Kada je reč o predstojećim uskršnjim i prvomajskim praznicima, koje će veliki broj ljudi iskoristiti za boravak u prirodi, Stefanović je upozorio na to da je uzrok velikog broja požara na otvorenom nemarnost ljudi, pri čemu je apelovao na građane da prilikom paljenja vatre budu obazrivi i odgovorni.

Pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd i Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Matica” izveli su vežbu gašenja požara zapaljivih tečnosti, a tom prilikom demonstriran je i rad vatrogasno-spasilačkog broda.

Milisav Pajević

Vlada usvojila plaćanje naknade za zagađivanje sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici uredbu kojom su propisani kriterijumi za uvodjenje obaveze plaćanja naknade za zagadjenje životne sredine.

Kako je saopšteno posle sednice, uredbom su propisani kriterijumi za odredjivanje aktivnosti preduzeća i preduzetnika koji utiču na životnu sredinu prema količini zagadjenja, i na osnovu toga se utvrdjuje visina naknade.

Uredbom se uvodi obaveza da pravna lica, preduzetnici i fizička lica, kao i lokalne samouprave plaćaju naknadu isključivo prema stvarnom stepenu i količini zagadjenja, koji je nastao obavljanjem njihovih aktivnosti.

Posledice primene ovog propisa, kako se navodi, osetiće pre svega one privredne grane koje svoje proizvodne procese obavljaju zastarelom tehnologijom.

Usvojenim dokumentom uvodi se poštovanje principa “Zagadjivač plaća”, kao tekovine zakonodavstva Evropske unije, koji se uspešno primenjuje poslednje tri decenije, navodi se u saopštenju.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Pobunjenici zbog klimatskih promena blokiraju glavne londonske saobraćajnice

Foto: Wikipedia/Brian Minkoff

Međunarodni društveno-politički pokret koji okuplja “pobunjenike protiv izumiranja” Extinction Rebellion je nastao u oktobru prošle godine i beleži najbrži rast među neformalnim grupama za zaštitu životne sredine. Kroz društvene kampanje i nenasilne direktne akcije građana, Extinction Rebellion nastoji da podstakne delovanje vlasti na ublažavanje klimatskih promena, konzervaciju prirode i zaštitu životne sredine.

Foto: Wikipedia/Brian Minkoff

Iako ni drugi evropski gradovi ne miruju, žarište građanske neposlušnosti s pozivom na pooštrenje klimatskih mera, počev od 15. aprila, predstavlja London.

Protesti Britanaca su u određenim trenucima izazvali zastoj u pojedinim delovima prestonice Ujedinjenog Kraljevstva.

Pobunjenici svakodnevno blokiraju neke od ključnih saobraćajnica, a do četvrtka je, zbog narušavanja javnog reda, privedeno više od 400 osoba. Opsadne mete aktivista su bile i Trg Parlamenta i most Vaterlo na reci Temzi u samom srcu Londona.

Njihovi postupci su usled zatvaranja puteva, gužvi u saobraćaju i ozbiljnih ometanja poslovanja oštetili oko pola miliona građana.

Troje najodlučnijih i najhrabrijih članova pokreta su se popeli na voz na stanici Kanari varf, remeteći na taj način normalno funkcionisanje gradskog prevoza. Oni su bili prvi protestanti protiv kojih su podnete optužnice. Londonska četvrt Kanari varf predstavlja jednu od finansijskih centara države, a stanica je bila scenografija za još jedan akt građanskog nezadovoljstva – jedan stanovnik Londona se zalepio super lepkom za staklo vagona.

Pojedinci su se lancima vezivali za baštensku ogradu Džeremija Korbina, vođe Laburističke stranke.

Kler Peri, ministarka energije i čistog razvoja, je za BBC izjavila da ugrožavanje života miliona ljudi nije način da se osvoji naklonost javnog mnjenja. Istakla je da Britanci ne bi trebalo da budu ispunjeni strahom povodom budućnosti, već nadom, zato što njihova domovina, u poređenju sa ekonomskim rastom, postiže najviše rezove štetnih emisija.

Jelena Kozbašić

Ulaganja u energetsku efikasnost u Srbiji sve veća

Foto: GIZ
Foto: GIZ

“Budžetski fond za unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji raste iz godine u godinu. Sledeće godine iznosiće više od 10 miliona evra. Sredstava znači ima, i biće ih još više, ali je pored toga važno da imamo i sve više dobrih projekata. Zato me ohrabruje veliko interesovanje lokalnih samouprava koje danas vidim na ovoj konferenciji. Istovremeno, to interesovanje potvrđuje i da smo u saradnji sa partnerima iz Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ postigli značajne rezultate na podizanju svesti o važnosti energetske efikasnosti, na čemu smo radili godinama,“ rekao je na Regionalnoj konferenciji Platforme znanja za energetsku efikasnost, održanoj danas u Skupštine AP Vojvodine, Stevica Deđanski, državni sekretar, Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije. Konferencija pod nazivom „Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu“ okupila je predstavnike republičke i pokrajinske vlade, veliki broj predstavnika lokalnih samouprava iz Vojvodine, energetske menadžere opština i gradova, direktore škola i eksperte iz ove oblasti.

Foto: GIZ

Konferenciju su organizovali Stalna konferencija gradova i opština i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, u saradnji i uz podršku projekta Srpsko-nemačke razvojne saradnje „Energetska efikasnost u javnim zgradama“, koji sprovodi GIZ, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom energetike. Podršku u realizaciji ovog događaja pružio je i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodine.

Interesovanje predstavnika lokalnih samouprava tokom konferencije bilo je vidno usmereno na predstavljanje Nacionalnih tipologija škola i vrtića, čiju je izradu takođe podržao GIZ u okviru projekta “Energetska efikasnost u javnim zgradama”. U Nacionalnoj tipologiji škola izneti su podaci do kojih je došao tim Beogradskog Univerziteta nakon prikupljanja i analize podataka za nekoliko hiljada škola u Srbiji. Uzimajući u obzir njihovu starost, način gradnje, veličinu, površinu, vrstu prozora, izolaciju i mnoge druge činjenice, Nacionalna tipologija škola opisuje presek stvarnog i idealnog stanja školskih zgrada iz ugla energetske efikasnosti. Takođe, svrstavajući ih u kategorije, na vrlo konkretan način ukazuje koje mere rekonstrukcije u cilju postizanja energetske efikasnosti je najbolje preduzeti i time daje osnovu za donošenje odluke koje škole, kada i kako renovirati. Na pitanje kolike se uštede rekonstrukcijom jedne škole mogu ostvariti, prof. dr Dušan Ignjatović, sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, ocenio je da se uštede kreću od 30 do 70%. “Ulaganje se svakako isplati, ali gde će se ulaganja usmeriti je druga stvar, jer na to utiču i demografski razlozi koji dovode do toga da pojedine škole imaju veoma malo učenika”, zaključio je odgovarajući na pitanja novinara pre konferencije Ignjatović.

Foto: GIZ

“U Vojvodini se do sada radilo samo na energetski efikasnim sanacijama školskih i predškolskih objekata, obnova one donose manje uštede. U narednom periodu počinjemo da se bavimo energetskom efikasnosnišću na polju zgradarstvu, gde su uštede, kako su procenili stručnjaci i dokazala praksa, veće. Zato je veoma važno što već imamo Platformu znanja za energetsku efikasnost, kao i tipologije, koje će nam omogućiti da lakše i racionalnije donesemo odluke o pripritetima. Ovi alati su praktični i zaista pomažu da se novac plasira na pravi načina i na pravo mesto,” rekao je na konferenciji Slavoljub Arsenijević, v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za energetiku i potvrdio da je energetska efikasnost jedna od retkih oblasti u kojoj novac ne nedostaje. „Vlada Srbije, Vlada Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za energetiku dosta ulažu u obnovljive izvore i energetsku efikasnost pre svega školskih i predškolskih objekata. Novca ima, ali nema dovoljno dobrih projekata. Zato je veoma važno da dalje nastavimo da radimo na informisanju i dizanju svesti o značaju primene mera energetske efikasnosti i da opštine i gradovi postanu svesni koliko je važna uloga energetskih menadžera u svemu tome, ” objasnio je Arsenijević.

Foto: GIZ

Fokus projekta „Energetska efikasnost u javnim zgradama“, koji od 2015. godine sprovodi GIZ, je na školama. „Ovom temom se bavimo na sveobuhvatana način. Zato smo, imajući u vidu primere dobre prakse iz Nemačke, koji pokazuju da je promena ponašanja korisnika ključ uspeha za primenu mera energetske efikasnosti, kreirali, i u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, sproveli, obuke za domare i zaposlene u školama“, objasnila je Jovana Stamenković, menadžer projekta. Ona je konstatovala i da je u toku poslednjih 10 godina, koliko GIZ sprovodi projekte u oblasti energetske efikasnosti, u Srbiji ostvaren veliki napredak u pogledu regulatornih okvira, istrumenata za kreiranje politika u ovoj objasti i alata za procenu isplativosti ulaganja. „U tom smislu istakla bih Platformu znanja za energetesku efikasnost koja daje mogućnost razmene iskustatva, ekspertiza i primera dobre prakse,“ zaključila je Stamenković.

Jedna od tema konferencije bio je novi mehanizam finansiranja iz Budžetskog fonda za unapređenje energetske efikasnosti Republike Srbije za kupovinu eneregetski efikasnih uređaja u domaćinstvu putem vaučera.

AP Vojvodina posvećena unapređenju kvaliteta kanalske mreže

Foto: Skupština AP Vojvodine

Zelena parlamentarna grupa u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine održala je prošlog utorka 7. sednicu koja je bila posvećena razmatranju kvaliteta kanalske mreže u AP Vojvodini, njenom organskom zagađivanju i mogućnostima sprečavanja tog zagađenja.

Foto: Skupština AP Vojvodine

Pored članica i članova Zelene parlamentarne grupe, sednici su prisustvovali i predstavnici resornog pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i ugledni stručnjaci u ovoj oblasti koji su na sednici govorili o uzrocima i stanju zagađenosti kanala, kao i o merama zaštite.

Branislava Jeftić, predsednica predsedništva Zelene parlamentarne grupe Skupštine AP Vojvodine, najavila je da će Zelena parlamentarna grupa, 14. maja ove godine, zajedno sa predstavnicima drugih organa i stručnjacima, u pratnji predstavnika preduzeća koja obavljaju postupak čišćenja Velikog bačkog kanala, obići deonice i lokacije tog kanala na kojima je obavljeno ili se obavlja čišćenje.

Autonomna pokrajina Vojvodina je poznata po svojoj kanalskoj mreži i kanalima koji su dugogodišnjim devastiranjem u značajnoj meri postali zagađeni. Današnja sednica i stručna izlaganja o značaju kanala, njihovom organskom zagađivanju, merama i mogućnostima zaštite je uvertira u predstojeću posetu Velikom bačkom kanalu kojom želimo da pokažemo kako se zajedničkim naporima treba zalagati, boriti i odnositi prema pitanju zaštite kanalske mreže koja ima izuzetan značaj“, kazala je Branislava Jeftić.

Foto: Skupština AP Vojvodine

Milanka Mišković, stručnjakinja iz oblasti zaštite životne sredine, predstavila je na sednici uticaj vodene vegetacije na korišćenje i održavanje kanala. Dr Branko Miljanović, sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, izneo je biološku procenu stanja vode kanala HS DTD. Dr Ratko Bajčetić, v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, predstavio je biotehničke mere za sprečavanje zamuljivanja kanala.

On je naglasio da resorni pokrajinski sekretarijat u okviru svojih nadležnosti i planova aktivno radi na cišćenju kanala. On je rekao da je ostalo da se iznađe rešenje za čišćenje poslednje, takozvane četvrte kanalske deonice Velikog bačkog kanala koja je i najzagađenija.

Nakon stručnih izlaganja, zapažanja i diskusije članica i članova o organskom zagađenju kanalske mreže i njegovom daljem sprečavanju, Zelena parlamentarna grupa donela je sledeće zaključke:

Foto: Skupština AP Vojvodine

1. Zelena parlamentarna grupa podržava i podstiče stvaranje sistemskih preduslova za formulisanje i sprovođenje politika iz oblasti zaštite životne sredine;

2. Zelena parlamentarna grupa podržava i podstiče saradnju između institucija koje se bave proučavanjem mogućnosti održivog korišćenja potencijala i zaštite kanalske mreže u AP Vojvodini i institucija koje su relevantni subjekti u kreiranju i sprovođenju politika, kako na regionalnom, tako i na lokalnom nivou;

3. Zelena parlamentarna grupa u cilju prevencije zagađenja kanalske mreže u AP Vojvodini podstiče uređenje zemljišne teritorije sa ciljem da se svede na normalan intenzitet eolska i vodna erozija kao agens i generator transporta zemljišnih čestica površinskog sloja, kao i nutrijenata iz zemljišta u kanal;

4. Apeluje se na predstavnike lokalnih/pokrajinskih/republičkih (svih nivoa) vlasti da svojim angažovanjem promovišu incijative za sprečavanje zagađivanja i održavanja kavliteta voda kanalske meže;

5. Apeluje se na predstavnike lokalnih/pokrajinskih/republičkih (svih nivoa) vlasti da svojim angažovanjem pruže podršku lokalnim samoupravama za uspostavljanje dobre prakse kako u očuvanju i u zaštiti kanalske mreže, tako i u svim oblastima koje doprinose ruralnom razvoju i štite životnu sredinu.

Milisav Pajević

Srpsko-mađarska komisija za vodoprivredu ostvaruje rezultate

Foto: JVP Vode vojvodine

Četrdeset i drugo redovno zasedanje Srpsko-mađarske komisije za vodoprivredu održano je prošle nedelje na Zlatiboru.

Foto: JVP Vode vojvodine

Komisija je konstatovala da se srpsko – mađarska vodoprivredna saradnja u periodu između dva zasedanja, odnosno, od septembra 2015. do aprila 2019. godine, realizovala u otežanim uslovima, ali da su i pored toga ostvareni značajni rezultati u saradnji.

To se pre svega odnosi na osavremenjavanje važećih i donošenje novih pravilnika iz oblasti saradnje.

Posebno je važno usvajanje „Zajedničkog programa za razmenu podataka i praćenje režima podzemnih voda“ na prekograničnim vodnim telima.

Ovim dokumentom se Srbija i Mađarska svrstavaju u red malog broja država koje su se dogovorile da će razmenu podataka i praćenje režima ovog izuzetno važnog resursa bilateralno sprovoditi i unapređivati, u skladu sa preporukama direktiva Evropske unije iz oblasti voda.

Sumirajući rad komisije, predsednici su se složili da je u narednom periodu sa obe strane potrebno obezbediti kontinuitet u saradnji, kako bi se nastavilo sa izvršavanjem operativnih poslova i zadataka.

Takođe, eksperti su pripremili nacrt novog Sporazuma o saradnji u oblasti održivog upravljanja prekograničnim vodama, koji će, posle ratifikacije, podrazumevati i nove zadatke za komisiju.

Ovom prilikom, još jednom je istaknut obostrani interes da se kroz bilateralnu saradnju rešavaju sva pitanja koja se odnose na upravljanje prekograničnim vodama.

Milisav Pajević

Predstavite svoja pametna rešenja za bolju planetu na 10. Mikser festivalu!

Foto: Mikser festival

Mikser festival raspisuje poziv za kompanije, proizvođače, inovatore, lokalne samouprave i zelene startup-ove, za predstavljanje inovativnih rešenja iz oblasti održivog razvoja na Sajmu inovacija / Innovation Expo / u okviru jubilarnog 10. Mikser festivala koji se održava na donjem Dorćolu, od 24. do 26. maja 2019. godine!

Pročitajte još:

Foto: Mikser festival

Predstavljena rešenja treba da daju primer primene principa održivog razvoja i cirkularne ekonomije, od zaštite životne sredine, preko dizajna eko proizvoda i materijala, savremenih rešenja za poljoprivredu, do inovativne upotrebe otpadareciklaže, racionalnog korišćenja resursa vode, obnovljivih izvora energije, digitalizacije poput smart city rešenja i drugih inovacija u svakodnevnom životu i radu.

Više informacija i prijava se nalaze na sledećem linku: http://formulari.mikser.rs/expo/.

Izložba „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode juče je otvorena izložba pod nazivoma: „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК” .

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Izložba je organizovana u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, a autori izložbe su: Slobodanka Perović, Jasmina Vujović, Marina Miljuš, Jasna Jovanov i Grozdana Milenkov, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu.

Na svečanom otvaranju su govorili: mr Nikola Stojnić, načelnik Odeljenja za zaštitu vrsta Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Jasmina Vujović, vd. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, Slobodanka Perović, istoričar, rukovodilac projekta „Život u Banatskoj vojnoj granici 1764-1872- na teritoriji Južnog Banata” , a izložbu je otvorio Nemanja Rotar, član gradskog veća grada Pančeva zadužen za kulturu i omladinu.

Moderator i organizator izložbe ispred Pokrajinskog zavoda je bio dr Oliver Fojkar.

Izložba „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК” je nastala u toku rada na istraživačkom projektu „Život u Banatskoj vojnoj granici 1764 – 1872., na teritoriji Južnog Banata”, u okviru kojeg je predviđeno obeležavanje više značajnih datuma vezanih za istoriju Banatske vojne granice.

Prvi jubilej koji je obeležen je 200 godina od početka pošumljavanja Deliblatske peščare, a izložba je rezultat viđenja ovog istorijskog procesa dugog dva veka.

Područje Deliblatske peščare moguće je posmatrati jedino kao celinu prožetu vrednostima kulturnog i prirodnog nasleđa sa svim karakteristikama kulturnog predela.

Deliblatska peščara je najveća peščara u Evropi nastala od naslaga eolskog peska sa izraženim dinskim reljefom homogene celine, veoma moćnih peščanih nanosa na celom području prostiranja.

Peščara je zaštićena još 1977. godine odlukom Skupštine Vojvodine i proglašena je Specijalnim prirodnim rezervatom.

Uredbom Vlade Republike Srbije od 17.januara 2002.godine stavljena je pod zaštitu kao SRP Deliblatska peščara I kategorije zaštite, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.

Predstavlja jedan od najvažnijih centara biodiverziteta u Srbiji i Evropi.

Milisav Pajević

(Ne)Održivo upravljanje hranom – Trećina proizvedene hrane u svetu se baci

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić
Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

U sedmodnevnom onlajn izazovu o zdravoj ishrani Eat Smart Challenge koji u okviru projekta “Hrana sutrašnjice” (Food for Tomorrow) sprovodi Švedski institut učestvovalo je oko sedam stotina ljubitelja zdrave hrane iz 70 zemalja sveta. Svaki četvrti učesnik izazova o zdravoj ishrani je iz Srbije.

O važnosti brige o hrani i održivom razvoju bilo je reči na Razgovorima o pametnoj hrani (Smart Food Talks) koji je ambasada Švedske organizovala u Javnom akvarijumu u Beogradu.

“Važno je da promovišemo ono što jedemo, kako gajimo hranu i na koji način tretiramo hranu koja ostaje. To nije samo za našu dobrobit, to je za dobrobit naše dece. Bitno je da se promeni način razmišljanja i stanje svesti o hrani”, rekao je Juakim Vern, zamenik šefa misije ambasade Švedske u Beogradu. On je dodao da je hrana važan deo kulture Srbije i da mu se ovdašnja hrana veoma dopada.

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

Kako način na koji se hranimo i pristupamo hrani utiče na lokalnom i globalnom nivou na svakog pojedinca i kako svako od nas može da učestvuje, neke su od tema na panelu Razgovori o pametnoj hrani.

„Gde god živeli, u bilo kom delu sveta, mi zavisimo od hrane. Zato se ona tiče svih nas, svima je hrana važna. Naša namera je da pokažemo da i male aktivnosti pojedinaca mogu mnogo uticati i izazvati veliku promenu. Hrana je značajna tema, u nekim zemljama postoje ministarstva za hranu“, rekla je Birgita Tennander iz Švedskog insituta.

Ona je dodala da su hrana i održivi razvoj neraskidivo povezani i da je suština da ono što jedemo može promeniti svet i da svaki pojedinac može da učestvuje.

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

Upravljanje hranom i način naše ishrane važne su i za pojedinca i za zajednicu. Posledice loše ishrane vodeći su zdravstveni problemi širom sveta, a u mnogim zemljama postoje veliki viškovi hrane. Globalno se baci trećina proizvedene hrane u svetu. Održiva proizvodnja podrazumeva manje pesticida ili organski uzgoj i troši manje vode, čime ne pogoduje samo planeti, već i našem zdravlju.

Ambasada Švedske u saradnji sa Švedskim institutom pre tri godine je pokrenula projekat ”Hrana sutrašnjice”. Od tada su sprovedene brojne aktivnosti, među  kojima je onlajn izazov Hranite se zdravo. Tokom izazova o zdravoj hrani učesnici iz 70 zemalja širili su ideju o tome da brigom o hrani možemo promeniti svet.

Skijanje sa vrha Tromeđe Prokletija

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Letnja turistička sezona na Prokletijama i Plavu počinje skijanjem sa vrha Tromeđe gde se spajaju tri nacionalna parka i granice Babino Polje, Crne Gore, Srbije i Albanije.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Planinarskim pohodom na Tromeđu (2.366 metara nadmorske visine) skijaši i borderi simbolično predaju planine na korišćenje planinarima i katunjanima sve do početka nove skijaške sezone.

Treći planinarski pohod „Tromeđa 2019“, Plav – Babino Polje, organizuju Opština Plav, Turistička organizacija Plav i Nacionalni park Prokletije, 1. maja.

Toga dana predviđene su različite aktivnosti u ovom zaštićenom prirodnom području: planinarenje, skijanje, snowboarding, fotosafari, paraglajding i degustacija sofre sa katuna.

Organizatori pohoda očekuju da će dolina Bogićevice biti mesto okupljanja i druženja planinara, skijaša i bordera, fotografa i svih ljubitelja prirode i planina.

Preko Bogićevice prolazi međunarodna planinarska staza „Vrhovi Balkana“ i biciklistička staza „TT3“.

U blizini je Hridsko jezero rezervat nacionalnog parka. Kružna tura, dužine 52 kilometra, Plav – Babino Polje -Bajrovića katun – Hridsko jezero – Bogićevica – Babino polje – Plav, idealna je za džip i fotosafari.

Milisav Pajević