Home Blog Page 913

Konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje u 2019. godini

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U cilju povećanja pošumljenosti teritorije Republike Srbije Ministarstvo zaštite životne sredine raspisuje konkurs za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije (u daljem tekstu: Zeleni fond), za pošumljavanje u 2019. godini, u skladu sa uslovima utvrđenim Uredbom o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslovi i način raspodele sredstava, kriterijumi i merila za ocenjivanje zahteva za raspodelu sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije.

Detaljnije informacije o konkursu potražite ovde.

Milisav Pajević

Predložene veće kazne za zlostavljače životinja

psi_pas
Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 30.000 potpisa za veće kazne za zlostavljanje životinja koju je pokrenula ORCA je izazvalo brzu reakciju nadležnih. Složnost građana i udruženja za zaštitu životinja je podstakla Ministarstvo pravde da predloži veće kazne za zlostavljače.

psi_pas
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo pravde je u svom Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika predvidelo povećanje kazni za zlostavljanje i ubijanje životinja. Umesto dosadašnje kazne od jedne godine, zlostavljačima životinja pretiće kazna od dve godine zatvora, a organizatore borbi životinja čeka zatvorska kazna između šest meseci i tri godine (umesto dosadašnjih tri meseca do dve godine).

Cilj izmena Krivičnog zakonika koje je predložilo Ministarstvo pravde je revidiranje sankcija za najteža krivična dela, poput krivičnih dela teško ubistvo, silovanje koje za posledicu ima smrt, obljuba nad detetom i nemoćnim licem sa smrtnom posledicom i slično.

„Drago nam je što je Ministarstvo pravde predložilo povećanje kazni za zlostavljanje i ubijanja životinja, prepoznajući povezanost nasilja prema životinja i ostalih oblika nasilja u društvu. Za nas je ovo samo prvi, ali veoma značajan korak ka neophodnim promenama u krivičnopravnog zaštiti životinja na kojima radimo – dodatno ohrabreni podrškom građana i udruženja za zaštitu životinja“, izjavio je ovim povodom, Elvir Burazerović, direktor ORCA.

Inicijativa ORCA za izmene i dopune Krivičnog zakonika, pored povećanja kazni za zlostavljanje životinja, obuhvata i predloge za:

  • Definisanje napuštanja životinja kao krivično delo;
  • Propisivanje mogućnosti kažnjavanja za pokušaj izvršenja krivičnog dela ubijanja i zlostavljanja životinja;
  • Utvrđivanje još dve mere obezbeđenja: oduzimanje životinje i zabrana držanja životinje u slučaju izvršenja krivičnog dela zlostavljanja i ubijanja životinja;
  • Proširivanje formulacije krivičnog dela borbe životinja toko što bi se kažnjavale sve borbe, a ne samo one organizovanje iz koristoljublja.

Projekat revitalizacije i pošumljavanja Ade Huje „Od deponije do parka“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Trivan i ambasador kraljevine Švedske u Srbiji Jan Lundin juče su povodom Dana planete Zemlje, u Supernatural parku na Adi Huji, simbolično posadili autohtone bele vrbe i prisustvovali formiranju „Medenog vrta“, u okviru završnog dela projekta revitalizacije i pošumljavanja Ade Huje.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Govoreći o projektu zaštite životne sredine na Dunavu, koji je, kako je kazao, naša glavna karika sa Evropom, on je rekao da je potrebno da projekte takve, svetske konkurentnosti društvo i vrednuje.

„Projekat revitalizacije i pošumljavanja Ade Huje „Od deponije do parka“ proglašen je jednim od 25 najboljih evropskih projekata i značajan je kako za Beograd, tako i za Srbiju, jer je Ada Huja deo ekološki važnog područja „Ušća Save u Dunav“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, na beogradskoj Adi Huji.

Početak pošumljavanja nekada devastiranog područje na Adi Huji, kakvo je bilo do 2012.godine, pokazuje kako je istakao Goran Trivan, koliko je važna ljubav prema prirodi koja je neodvojiva od ljubavi prema Srbiji.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On je podsetio da Srbija spada među 40 zemalja sveta po bogatstvu biodiverziteta i da je planetarno važno da se sačuva biljni i životinjski svet.

Ukazao je da kada šume nestanu, nestaju i pluća i da je zato vredno ovo što se radi na Adi Huji jer predstavlja svojevrstan kiseonik za Beograd.

Istovremeno je ukazao da dok se rukavac Ade Huje ne sredi, dok se u dogledno vreme ne napravi sistem za preradu otpadnih voda, Ada Huja neće završiti svoju misiju. Rekao je da je prioritet Ministarstva prerada otpadnih voda. „Stručno i finansijski podržavamo opštine u akcijama pošumljavanja i u izradi projektno-tehničke dokumentacije koja je preduslov za izgradnju 360 sistema za preradu otpadnih voda“, rekao je Trivan

Švedski ambasador Jan Lundin obećao je da će njegova zemlja nastaviti da pomaže Srbiji u ekološkim pitanjima i izazovima u dostizanju evropskih standarda kroz Poglavlje 27. Sa Srbijom će, kako je kazao, raditi zajedno na svim problemima, uključujući i problem divljih deponija.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Jedna trećina švedske pomoći Srbiji ići će na projekte održivog razvoja. EU ima visoke zahteve i to je dobro, a mi ćemo nastaviti da podržavamo Srbiju na tom putu”, rekao je ambasador Lundin. On je imao poruku i za građane Srbije: „Ne treba čekati srpsku ili švedsku vladu, već mora da postoji inicijativa i iz udruženja, lokalnih zajednica, nevladinog sektora“. Kako je rekao ambasador Lundin, društvo u kome svi pomažu i rade na reformama, korisno je po svoje građane.

Kroz aktivnosti projekta koji realizuje udruženje „ Super Natural“ u saradnji sa Opštinom Palilula, Sekretarijatom zaštite životne sredine Grada Beograda i brojnim građanskim inicijativama, od početka godine posađeno je 400 sadnica autohtonog drveća, vraćena je šuma na špic Ade Huje i revitalizovano 12 hektara šumskog staništa, čime je biodiverzitet značajno povećan. Formiranje „Medenog  vrta“, sa  stotinama sadnica lavandi, ruzmarina, žalfije, pomoći će pčelama, koje su važna karika u ekosistemu,  da očuvaju staništa i da se tako povrati ekološka ravnoteža i podstakne biodiverzitet parka.

Ada Huja,  a posebno njen špic, deo je  područja  od međunarodnog značaja za  ptice  (IBA- Important bird area),  kao i područje od međunarodnog značaja za biljke (IPA -important plant area). Ada Huja je deo ekološki značajnog područja „Ušće Save u Dunav“, ekološke mreže Republike Srbije i potencijalno područje evrospke ekološke mreže NATURA 2000.

Milisav Pajević

Zelene Igre malih zemalja Evrope u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Crnogorski olimpijski komitet i UNDP potpisali su Sporazum o saradnji Sporazum o saradnji povodom realizacije programa zelenih Igara malih zemalja Evrope, čiji je Crna Gora domaćin od 27. maja do 1. juna ove godine Ugovor je simbolično potpisan 22. aprila, na Dan planete Zemlje.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, istakao je zadovoljstvo što će Crna Gora kroz sport promovisati očuvanje životne sredine, naglasivši da veliki sportski događaji imaju velikog uticaja na okolinu.

Tada je povećana potrošnja energije i vode, stvaraju se velike količine otpada, povećava gužva u saobraćaju, zagađuje se vazduh i voda. Upravo zato zelene igre malih zemalja Evrope posvećene su misiji da budu inkluzivne, ekološke i održive, naveo je Radulović.

“Između ostalog, to znači da će tokom trajanja igara biti postavljene kante za selekciju otpada, organizovan kolektivni prevoz sportista i osoblja kako bi se smanjilo zagađenje prirode i karbonski otisak, dok će se igre održati bez upotrebe plastike u bilo kom vidu. Umesto plastičnih flaša sportisti će koristiti termose za vodu napravljene od prirodnog materijala. Takođe, imamo priliku da ugostimo 450 volontera iz stranih zemalja, koji će raditi sa nekoliko stotina volontera iz Crne Gore. Ovaj sportski događaj posebna je prilika za promociju crnogorske lepote, budući da će gledaoci širom Evrope i sveta biti u prilici da vide prenos igara. Osim prirodnih lepota, Crna Gora na ovaj način sebe kandiduje kao zemlja kadra da bude organizator događaja ozbiljnih organizacionih izazova”, istakao je Radulović.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova, kazala je da je “jedan od pristupa UNDP da preko uticaja pop kulture kod mladih ljudi probudi svest i pokrene promenu. To znači ne samo edukovati mlade ljude o uzrocima i efektima klimatskih promena već i dati podršku konkretnim aktivnostima, kao sto su – podška u organizaciji i ozelenjavanju najpopularnijih crnogorskih muzičkih festivala i sportskih događaja tako da to postane standard, a ne izuzetak.

Partnerstvo koje danas krunišemo sporazumom ima za cilj da sinergetski odnos održivosti i sporta na predstojećim Igrama malih država Evrope, postane model za organizaciju budućih sportskih događaja u skladu sa standardima životne sredine. Tako ćemo tako pokazati da se karbonski otisak može minimizirati tokom ovih igara ali i na svim budućim sportskim događajima sličnog obima.”

Najveće takmičenje koje će Crna Gora u svojoj novijoj istoriji organizovati, ugostiće takmičare iz osam evropskih zemalja sa manje od milion stanovnika. Tako će Crnu Goru posetiti sportisti iz Lihtenštajna, Kipra, Islanda, Monaka, Luksemburga, Andore, Malte i San Marina.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Predsednik COK-a Dušan Simonović, naglasio je da ,,pored toga što će Crna Gora prvi put biti domaćin jednog multi-sportskog takmičenja, koje će okupiti oko dvije hiljade učesnika – sportista, trenera, službenih lica, predstavnika nacionalnih olimpijskih komiteta i novinara, Igre malih zemalja biće značajne i po tome što će se organizovati uz poštovanje najviših ekoloških standarda. Crnogorski olimpijski komitet donio je program ,,Zelene igre”, u skladu sa strategijom i jasnim opredeljenjem olimpijskog pokreta da se kroz sport, a posebno organizaciju sportskih događaja promoviše održivost i zaštita životne sredine.

To znači da će se Igre organizovati u skladu sa načelima Strategije Međunarodnog olimpijskog komiteta o održivosti i zaštiti životne sredine, kao i na strategiji Ministarstva održivog razvoja i turizma i Vlade Crne Gore.

Pod sloganom ,,Prirodno je biti fer” izradili smo i uputstvo za organizaciju sportskih takmičenja, koje je neophodno ispoštvati kako bi se organizovala i održala bez negativnog uticaja na životnu sredinu’’, zaključio je Simonovic.

Nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji, rganizovana je sadnja drveća ispred Sportskog centra Morača u Podgorici, prisustvu zamenice gradonačelnike Slađane Vujačić i zvaničnika UNDP, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Crnogorskog olimpijskog komiteta. Sadnja drveća organizovana je istovremeno i u Budvi, Tivtu i na Cetinju u prisustvu gradonačelnika i predstavnika organizatora Igara malih zemalja Evrope – Crna Gora 2019.

Milisav Pajević

Agencija za zaštitu životne sredine formirala pčelinjak

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Povodom obeležavanja 22. aprila, Dana planete Zemlje, Agencija za zaštitu životne sredine započela je formiranje pčelinjaka u dvorištu donacijom dve košnice Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Upravo zbog sveukupnog značaja pčela Agencija za zaštitu životne sredine je odlučila da povodom Dana planete Zemlje da svoj doprinos, pre svega kroz edukaciju svojih zaposlenih i približavanje ovih plemenitih i veoma korisnih životinja ljudima.

Obeležavanju Dana planete Zemlje prisustvovali su direktor Agencije Filip Radović, pomoćnik direktora Agencije dr Tamara Perunović Ćulić, njena ekselencija ambasadorka Izraela u Republici Srbiji gospođa Alona Fisher-Kamm, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije dr Rodoljub Živadinović i profesor biologije na fakultetu Veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu prof dr Jevrosima Stevanović.

Kako je istakao direktor Agencije Filip Radović, ova akcija je sprovedena po uzoru na aktivnosti Evropske agencije za životnu sredinu koja na svom krovu ima nekoliko košnica i zelene krovove u Parizu.

Kako smo videli košnice su preživele i veliki požar na katedrali.

Njena ekselencija ambasadorka Izraela u Republici Srbiji gospođa Alona Fisher Kamm istakla je da Izrael, pored značajnog tehnološkog napretka koji je ostvario u oblasti zaštite životne sredine, insistira na širenju partnerstva u međunarodnoj zajednici i počastvovana je što je Israel izabran kao partner u sprovođenju aktivnosti u oblasti životne sredine u Republici Srbiji.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije dr Rodoljub Živadinović naglasio je da je direkna korist od jedne pčelinje košnice 1.200 evra, od čega je 1,5 do 3 odsto vrednost pčelinjih proizvoda, a sve ostalo je korist od oprašivanja.

Poželeo je uspeh Agenciji u uspostavljanju i održavanju pčelinjaka.

Milisav Pajević

U Šapcu deca učila o značaju zaštite ptica

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Zavod za zaštitu prirode je prošle srede u Centru za profesionalno usavršavanje u Šapcu, u saradnji sa OŠ „Stojan Novaković“ iz Šapca, učenicima šabačkih škola predstavio značaj izrade Crvenih knjiga i Crvenih lista na primeru Crvene knjige faune Srbije III – Ptice, a održao je i radionicu u okviru koje su deca učila o ugroženosti sova u Srbiji i njivom mestu i ulozi u prirodi.

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Crvenu knjigu faune Srbije III – Ptice predstavio je ornitolog Zavoda za zaštitu prirode, Miloš Radaković i održao radionicu u okviru koje su, nakon kratkog uvoda o karakteristikama i načinu života 10 vrsta sova koje imaju svoje stanište u Srbiji, učenici imali zadatak da pronađu četiri makete sova u parku u blizini centra, koristeći dvogled i teleskop, i da prepoznaju koju vrstu sova su pronašli na osnovu dobijenih instrukcija.

Program su vodile Nataša Panić, rukovodilac Grupe za obrazovno-izdavačku delatnost i komunikacije i Marija Đerić, nastavnica biologije OŠ „Stojan Novaković“ iz Šapca, dok je Šabačka televizija napravila reportažu kako bi se šira javnost upoznala sa značajem predstavljene teme.

Milisav Pajević

U Bršnu kod Nikšića počela izgradnja vodovoda

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Izgradnjom vodovoda na Bršnu rešiće se decenijski problem sa vodosnabdevanjem za oko 115 domaćinstava, odnosno 370 stanovnika ovog mesta nadomak Nikšića.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Početak radova obeležio je danas potpredsednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, zajedno sa predsednikom Opštine Nikšić Veselinom Grbovićem i brojnim meštanima Bršna, uz ambiciju da će projekat biti završen do kraja godine.

Početak radova na vodovodu na Bršnu, prema rečima Simovića, ima i posebnu simboliku i obavezu, jer se obeležava na Dan planete Zemlje.

„Zbog toga podsetimo da danas oko milijardu i po ljudi još uvek nema bezbedno i adekvatno snabdevanje pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata.

Prema izveštaju UN-a, skoro dve trećine svetske populacije do 2025. godine moglo bi da bude u „stresnim“ uslovima kada je reč o vodosnabdevanju.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Zbog toga, svi ovi naši zajednički napori koje ulažemo da se obezbedi kvalitetno vodosnabdevanje imaju dodatni značaj i vrednost“, poručio je potpredsednik Vlade.

Predsednik Opštine Nikšić Veselin Grbović izrazio je uverenje da će vodovod biti završen do kraja godine, navodeći da izvođač – Vodovod Nikšić radi kvalitetno i brzo projekte i na drugim lokacijama.

Prema njegovim riječima, u Bršnu će biti postavljeno 14 kilometara cevovoda i izvršeno povezivanje sa svim domaćinstvima.

Milisav Pajević

Očišćen od otpada i rastinja „preki puti” od Srbobrana do Bečeja i Subotice

Foto: Opština Srbobran

Radivoj Paroški, predsednik opštine Srbobran, zajedno sa saradnicima, obišao je mesta na kojim su prethodnih dana brojni građani, na inicijativu Saveta Mesne zajednice Srbobran i uz podršku JКP „Graditelj”, očistili i uredili pristupne trake tzv. „prekom putu”, koji spaja regionalne puteve za Bečej i Suboticu.

Foto: Opština Srbobran

Na ovim mestima uklonjeno je razno veliko rastinje i žbunje koje je ugrožavalo bezbednost učesnika u saobraćaju, zatim sa površina oko puteva uklonjen je sav nagomilani otpad, a na kraju je na pristupne puteve nasut i poravnat strugani asfalt, kako bi trasa postala dobro prohodna i čvrsta.

„Ova akcija Mesne zajednice Srbobran je jedan veoma dobar primer šta je njena uloga u sistemu lokalne samouprave, što do sada uglavnom nije bio slučaj.

Mesna zajednica treba da bude u kontaktu sa građanima, da osluškuje njihove potrebe, da inicira određene aktivnosti, a sa novim ljudima koji su preuzeli odgovornost u Mesnoj zajednici u julu prethodne godine, uočljiv je dobar iskorak i pokazano je kako treba raditi.

Od Srbobranske brazde, koja je posle toliko godina bila dobro organizovana, do ove akcije, koja je značajna za naše paore, imamo primere uspešnog delovanja”, rekao je Radivoj Paroški i pohvalio marljivost svih koji su bili uključeni u akciju.

Predsednik opštine je ocenio da „preki put” može služiti i kao neka vrsta obilaznice oko grada, što bi smanjilo promet saobraćaja na glavnim srbobranskim ulicama.

Foto: Opština Srbobran

„Imali smo projekat spajanja državnog puta sa ‘prekim putem’ pre nekoliko godina, ali ta investicija mnogo košta. Ovo što je sada urađeno je veoma korisno, ne košta mnogo, dvadesetak puta manje od punog asfaltiranja, a imamo istu funkciju. Pokazujemo da sa malo ulaganja i dosta rada možemo učiniti važne stvari za građane. Razgovarao sam sa predstavnicima Mesne zajednice, oni imaju i druge inicijative, a mi smo tu da podržimo te ideje”, rekao je Paroški i pohvalio MZ Srbobran zbog urađenog.

Ninoslav Jokanović, predsednik Saveta MZ Srbobran, opisao je sve radove koji su izvedeni na dve lokacije, od uklanjanja rastinja koje je ugrožavalo bezbednost saobraćaja, sakupljanja otpada, sve do nasipanja struganog asfalta i ravnanja prilaza.

Prilazi su i prošireni, posebno tzv. ćuprija kod puta za Suboticu, kako bi se omogućilo mimoilaženje kamiona, poljoprivrednih mašina i vozila.

On je najavio postavljanje tabli upozorenja, a u budućnosti i video nadzora, kako bi se zaustavilo odlaganje otpada na ovim mestima.

„Apelujem na građane da to ne čine i da otpad odlažu na predviđenoj deponiji”, rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice Srbobran.

Jokanović se zahvalio lokalnoj samoupravi, zaposlenim u MZ, zatim svim građanima koji su učestvovali u akciji, ali i ekipama JКP „Graditelj” koje su obezbedile mašine za rad, te firmu „IV-КOP” koja je nasipala teren struganim asfaltom.

Milisav Pajević

Pet tona smeća odneto sa Avale

Foto-ilustracija: Unsplash
Foto-ilustracija: Unsplash

Preko 70 volontera iz celog Beograda očistilo je otpad sa divlje deponije na Avali i tom prilikom uklonili su oko pet tona smeća sa ovog područja.

Udruženje Ekostar Pak i Avala Grin Lajf su organizatori akcije a očišćeno je preko 30 hektara šume na kojima su se nalazile divlje deponije koje su pretile da ugroze jedno od najvažnijih prirodnih dobara koje Beograd ima.

Akcija je početak zvanične kompanije “Treš izazov Srbije” koju su pokrenule Ekostar Pak i Treš Hero sa željom da motivišu građane, organizacije i kompanije da doprinesu zdravijoj i čistijoj sredini.

Podršku akciji pružili su i JPK Gradska čistoća koja se ustupila mehanizaciju i kamione za odvoženje otpada a GSP Beograd je ustupio autobuse za volontere koji su čistili. Nakon akcije je organizovana tribina o razvrstavanju otpada za decu.

Željka Vesić

Susret s planetom Zemljom

Foto: Energetski portal

U petak, 19. aprila 2019. godine, Geografski fakultet u Beogradu je u sklopu manifestacije U susret planeti Zemlji ugostio pojedince, udruženja, preduzeća i ustanove iz oblasti zaštite životne sredine.

Organizacijom skupa, profesori i studenti fakulteta, zajedno sa učesnicima, već treću godinu zaredom simbolično obeležavaju međunarodni Dan planete Zemlje. Praznik je, u skladu sa rastućom zabrinutošću javnosti usled masovnog izumiranja vrsta, ove godine bio oblikovan s fokusom na gubitak biodiverziteta i zaštitu prirode. Program događaja održanog na Geografskom fakultetu je ispratio globalnu temu.

Nesvakidašnji susret s planetom Zemljom u Zemunu je “predvodio” šef katedre za životnu sredinu, Miško Milanović, otvorivši manifestaciju.

Foto: Energetski portal

Mihajlo Stanković, istraživač iz Specijalnog rezervata prirode Zasavica, je prisutnima otkrio tajne močvarnog područja sa poplavnim livadama i šumama smeštenog u severnoj Mačvi i upoznao nas s njegovim stanovnicima.

Stanković je ispričao i zanimljivu anegdotu o povratku evropskih dabrova u našu zemlju.

Da li ste znali da su građani Srbije pre više od jednog veka odstrelili poslednje ovdašnje primerke zbog njihovog mesa, krzna i, najčudnije, zbog žlezde kastoreum koja se koristila u kozmetičkoj industriji za pravljenje parfema? Ipak, zahvaljujući poklonu vlade Bavarske, od 2004. godine dabrovi ponovo grade brane na srpskim rekama.

Usledile su tribine na kojima su o nestanku vrsta i ekološkim mrežama diskutovali stručnjaci iz Ministarstva zaštite životne sredine, Zavoda za zaštitu prirodePokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i Društva za zaštitu i proučavanje ptica, kao i projekcija filma.

Zaštitnici životne sredine iz različitih organizacija su imali priliku da toga dana na štandovima u prostorijama Geografskog fakulteta prezentuju svoj rad.

Foto: Energetski portal

Cilj događaja je bio da ukaže na probleme sa kojima se zbog naših aktivnosti suočava naše okruženje i da ponudi potencijalna rešenja, kao i da “ozeleni” svest ljudi.

Publika je napustila fakultetsku zgradu obogaćenog znanja i oplemenjenog duha, tako da je U susret planeti Zemlji još jednom uspešno realizovan.

Jelena Kozbašić

Reciklaža doprinela enegretskoj efikasnosti predškolške ustanove u Somboru

Foto: Grad Sombor

 

Na inicijativu udruženja građana „Bodrog“ i Mesne zajednice Bački Monoštor pokrenuta je akcija prikupljanja reciklažnog otpada.

Foto: Grad Sombor

Prva sredstva Monoštorci su prošle godine iskoristili za opremanje ambulante u ovom mestu a ove godine sredstva se koriste za zamenu prozora na zgradi predškolske ustanove „Sunčica“.

Gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović obišla je Bački Monoštor i početak radova na promeni prozora na zgradi predškolske ustanove. Dočekali su je zaposleni i članovi Mesne zajednice kao i meštani, tj. roditelji dece koja pohađaju ovaj vrtić.

„Nakon prošlogodišnje aktivnosti MZ Bački Monoštor vezane za sakupljanje reciklažnog otpada i ulaganjem ovih sredstva u ambulantu, koju su značajnim delom opremili, ove godine njihova odluka bila je da sredstva koja su prikupili od sakupljanja limenki i ostalog otpada, ulože u objekat predškolske ustanove. Danas prisustvujemo početku radova kojima će biti zamenjeni prozori na ovom objektu, jednim delom, tako da će kada je u pitanju funkcionisanje ovog prostora u smislu energetske efikasnosti, deca u Bačkom Monoštoru dobiti jedan bolji i kvalitetniji prostor“ istakla je gradonačelnica Sombora prilikom obilaska objekta predškolske ustanove u Bačkom Monoštoru.

Ona je dodala da će zahvaljujući aktivnosti Monoštoraca, ove godine iz sredstava grada u okviru LAPa za decu i mlade biti obezbeđena sredstva za oslikavanje ovog prostora muralima koje ćemo imati uskoro priliku da vidimo.

„ To će sasvim sigurno ulepšati prostor naših mališana u ovom objektu i zahvaljujući tome oni će imati bolje, lepše i kvalitetnije uslove za boravak u predškolskoj ustanovi“ istakla je Dušanka Golubović, gradonačelnica Sombora.

„Ove godine prikupili smo pola tone limenki koju smo uz pomoć Rekan fondacije iz Beograda, koja nam je pružila podršku, prebacili u Beograd uz pomoć privatnog prevoznika Tina Štrangar koji je to odradio besplatno i sa dobijenim sredstvima uz pomoć i donaciju meštana Bačkog Monoštora prikupili sredstva i ove godine u značajnom iznosu i danas krećemo u zamenu prozora na vrtiću „Sunčica““ rekao je Dalibor Forgić gradski većnik za oblast zdravstva i socijalne zaštite, inače stanovnik Bačkog Monoštora. On je dodao da je vrednost ovih radova oko 180.000,00 dinara.

On je naglasio da je 500 kilograma limenki je reciklirano i vraćeno ponovo da se iskoristi i to je pre svega cilj i poenta ove akcije, da se podigne nivo znanja stanovništva o ekologiji.

„Da se sve sekundarne sirovine mogu ponovo iskoristiti, da se recikliraju a ne da se bacaju po prirodi a rezultati će vrlo brzo u narednom periodu biti vidljivi“ istakao je Dalibor Forgić prilikom obilaska vrtića „Sunčica“ u Bačkom Monoštoru.

Milisav Pajević

Meštani Popara kod Valjeva neće baznu stanicu

Foto: pixabay

Građani Valjeva, koji žive u naselju Popare, zabrinuti su za zdravlje ali i funkcionisanje električnih uređaja, jer je u toku postavljanje bazne stanice za mobilnu telefoniju na svega nekoliko desetina metara od njihovih kuća.

Foto: pixabay

Spremni su, kažu, da upotrebe sva pravna sredstva da zaustave radove.

Stub za buduću baznu stanicu mobilne telefonije postavljen je u valjevskom naselju Popare na privatnoj parceli.

Peticiju za obustavljanje njene izgradnje potpisalo je više od dve stotine građana.

Nameravaju da je predaju nadležnom odeljenju Gradske uparave i o problemu obaveste Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Meštani, tvrde da se telekomunikacione kompanije oglušuju o preporuku Ministarstva za zaštitu životne sredine da se bazne stanice, zbog štetnog nejonizujućeg zračenja, ne instaliraju u stambenim naseljima.

Naselje Popare ima dve hiljade žitelja od kojih 40 odsto čine mladi i deca.

Izvor: RTS

Milisav Pajević

Crna Gora spremna za predstojeću požarnu sezonu

Foto: pixabay

Svi raspoloživi kapaciteti sistema zaštite i spašavanja biće pripravni i spremni za predstojeću požarnu sezonu, poručeno je sa sastanka kojim je predsedavao ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, a kojem su prisustvovali predstavnici lokalnih službi zaštite i spašavanja, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Vojske Crne Gore, Uprave policije, Direktorata za vanredne situacije, te drugih nadležnih institucija.

Foto: pixabay

Sastanak je upriličen kako bi se kroz konstruktivni dijalog sagledalo stanje u pogledu kapaciteta i spremnosti subjekata sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori tokom letnjih meseci koji sa sobom nose povećan rizik od požara usljed visokih temperatura.

Što se tiče ljudskih i tehničkih kapaciteta, i ove godine će biti angažovano oko 600 vatrogasaca-spasilaca i dva dobrovoljna vatrogasna društva, 180 vozila, tri aviona za gašenja požara, kao i helikopteri MUP-a i Vojske Crne Gore, konstatovano je na sastanku.

„Svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja imaju zajedničku i jednaku odgovornost, i to je osnov za uspešno i kvalitetno reagovanje u slučaju većih požara“, poručio je ministar Nuhodžić i dodao da će ove sezone posebna pažnja biti posvećena pronalasku i procesuiranju lica identifikovanih za izazivanje požara.

Učesnici sastanka apelovali su ovom prilikom i na građane da budu odgovorni i prema svojoj i tuđoj imovini i da poštuju preporuke nadležnih službi i organa u cilju smanjenja rizika od požara.

Milisav Pajević

Nacionalni parkovi Crne Gore otvoreni na Dan planete zemlje

Foto: MORT

Iz preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG), pozvali su ljubitelje prirode i aktivnog odmora da posete nacionalne parkove Durmitor, Biogradsku goru, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije i uživaju u pešačenju, planinarenju, vožnji biciklima, kajakarenju, krstarenju jezerom, posmatranju ptica i ostalim sadržajima koje nude ta zaštićena područja.

Foto: MORT

„Pešačke i biciklističke staze, vidikovci i centri za posetioce su spremni za doček svojih prvih posetilaca u predstojećoj sezoni”, navodi se u saopštenju.

Iz NPCG su napomenuli da je u zaštićenim područjima zabranjeno bacanje otpadaka, loženje vatre, kampovanje i logorovanje na mestima koja nisu predviđena za to.

Dan planete Zemlje obeležava se u više od 150 zemalja širom sveta.

Milisav Pajević

Mladi Pančevci debatovali o zaštiti životne sredine

Foto: Pančevo MOJKraj

U Gradskoj upravi grada Pančeva održana je debata učenika srednjih škola i studenata na temu zaštite životne sredine.

Foto: Pančevo MOJKraj

Mladi koji su učestvovali u debati, bili su podeljeni u dve ekipe, a debatovali su na zadatu temu za i protiv toga da ekologija treba da bude prioritetno poglavlje za ulazak Srbije u EU.

Učesnici debate bili su: Vladana Plavšić, Dunja Pavlović, Adam Kovač i Marina Mijić.

Nakon debate, žiri sastavljen od tri člana (Katarina Banjai, članica Gradskog veća grada Pančeva zadužena za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Milan Glumac, iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Pančeva i Mirjana Savkov, koordinator Kancelarije za mlade) dali su svoj sud o debati.

Foto: Pančevo MOJKraj

Uloga žirija je bila da u petominutnom govoru ponudi svoj osvrt na samu debatu i iznese koja strana je bila bolja.

Pobedila je ekipa koja je iznosila argumente za pregovore o ekologiji sa 2:1 po mišljenju žirija, dok je ekipa koja je iznosila argumente protiv pregovora o ekologiji bila bolja po mišljenju publike.

U publici je bio veliki broj mladih ljudi koji su došli da bodre učesnike debate, a ujedno je to bila i prilika da sami nauče nešto više o Poglavlju 27 i zaštiti životne sredine u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Izvor: Pančevo MOJKraj

Milisav Pajević

Ekonomsko – trgovinska školi u Staroj Pazovi dobija LED rasvetu

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kako bi se energetska efikasnost dovela na viši nivo, Pokrajinska vlada je u te svrhe tokom protekle dve i po godine, uložila oko 530 miliona dinara.

Među merama je i uvođenje štedljive rasvete u javnim institucijama, a Ekonomsko – trgovinska škola u Staroj Pazovi, jedna je od 23 javne ustanove u Vojvodini, koja će obične sijalice zameniti LED rasvetom.

Izvor: RTV

Milisav Pajević