Home Blog Page 910

SAD uvele embargo na naftu iz Venecuele

Foto-ilustracija: Pixabay

Američki embargo na venecuelansku naftu stupio je juče na snagu, a cilj je da se predsednik Nikolas Madura natera na ostavku dodatnim slabljenjem ionako oslabljene venecuelanske privrede, prenosi portal Seebiz.

Foto-ilustracija: Pixabay

Američkim kompanijama je zabranjeno ne samo da kupuju naftu od venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA i njenih podružnica nego i svim pravnim licima u inostranstvu da se koriste američkim bankovnim sistemom za nabavku nafte iz te zemlje.

To je jedna od mera koje je najavio predsednik SAD Donald Tramp radi rušenja venecuelanske vlade i dovođenja na vlast opozicionog lidera Huana Gvaida.

SAD i više od 50 drugih zemalja priznali su Gvaida kao predsednika Venecuele, pošto se on u januaru na mitingu proglasio za privremenog predsednika.

Venecuela je krajem 2018. izvozila pola miliona barela na dan u SAD, a tri četvrtine naftnih prihoda su dolazile od američkih kupaca.

Većina zemalja u svetu, uključujući Rusiju i Kinu, i dalje priznaju Nikolasa Madura za legitimnog predsednika Venecuele.

Milisav Pajević

Kako Beč reguliše temperaturu vazduha?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ulica Ciglergase u centru Beča bi, u sklopu jednog pilot-projekta, trebalo da postane prva ulica s mogućnošću regulacije temperature vazduha.

Naučnici već decenijama upozoravaju da se globalni porast temperatura negativno odražava na živa bića na Zemlji. Prve posledice klimatskih promena se već osećaju kroz promenu lokalnih klimatskih obeležja i stvaranje takozvanih urbanih toplotnih ostrva.

Prepoznavši neophodnost suočavanja sa ovim izazovom, austrijska prestonica je odlučila da u jednoj od svojih ulica sprovede projekat kako bi temperatura u bečkom okrugu Neubau bila podnošljivija. Sa između 50 do 55 toplih dana godišnje, Neubau važi za jedan od okruga sa najvišim temperaturama u Beču.

Očekuje se da će rekonstrukcija Ciglergase ulice, ozelenjavanje površina, uvođenje sistema za hlađenje i ovlaživanje vazduha, kao i postavljanje izvora pitke vode, rezultovati snižavanjem temperaturama i posledično poboljšanjem kvaliteta života tamošnjih stanovnika.

Očekuje se da će troškovi projekta iznositi oko 2,4 miliona evra. Sedamdeset odsto potrebnog iznosa doći će iz gradske kase, a trideset odsto finansiraće Neubau iz sopstvenog budžeta.

Orao belorepan pušten u Selevenjsku pustaru

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Orao belorepan (Haliaeetus albicilla) kojeg su meštani Bogojeva pronašli prošle nedelje kako pluta iznemogao u kanalu, uspešno je oporavljen u Prihvatilištu ZOO vrta Palić.

Nakon stručne procene veterinara za divlje životinje, da je orao u dobroj fizičkoj kondiciji, stručni tim Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i JP “Palić-Ludaš” pustili su ženku belorepana u zaštićeno područje Selevenjske pustare.

Milisav Pajević

Da li smo na korak od večnih baterija?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači Univerziteta u Teksasu, iz grada San Antonija, rade na novoj generaciji baterija. Napajaju se strujom i, ukoliko eksperiment uspe, te baterije gotovo nikada ne bi morale da se dopunjuju.

Svakodnevica u kojoj bateriju vašeg mobilnog telefona ne biste morali da punite mogla bi postati realnost ukoliko bi eksperiment koji sprovodi Itan An, student Univerziteta u Teksasu, bio uspešan.

“Želimo da razvijemo uređaj koji funkcioniše gotovo u potpunosti bez baterija”, ističe taj mladi istraživač.

Ta mogućnost zasnovana je na dve sitne stvari: tankom sloju ugljenika, jednom debljem atomu grafena i eletrona – naelektrisanih čestica koje već sada snadbevaju većinu električnih uređaja koje koristimo.

Pošto se elektroni konstantno stalno okreću – spinuju nose i drugi oblik energije. Naučnici pokušavaju da iskoriste pojavu koju su označili pojmom spintronik.

Međutim, do sada su istraživači uspeli da iskoriste svega dva odsto energije elektrona dobijene njegovim okretanjem – spinovanjem.

Hebin Roj, jedan od angažovanih studenata, obašnjava da tim istraživača koristi mašinu da bi napravio rešetku od graflena kako bi zadržao i pomerio elektrone i skupio mnogo više energije.

“Upotreba graflena je novi pristup u dobijanju energije okretanjem elektrona. Ne samo da su izvor jakih nanomaterijala već je moguće menjati ili podešavati njihovu elektroprovodljivost”, kaže Roj.

Ukoliko im ovo pođe za rukom – mogućnosti su velike. Mogu doprineti tome da se baterije gotovo nikada ne pune i omogućiti izvor energije za kvantne kompjutere koji bi koristili pokretne elektrone. Slično kao što se delići informacija koriste u procesu programiranja.

“Ako budemo uspešni prilično ćemo uvećati energetsku efikasnost što je pogotovo važno za kvantne računare”, ukazuje Itan An, mozak projekta.

Istraživače je podržalo Odeljenje za naučna ispitivanja američkog vazduhoplovstva kojima su potrebne baterije koje se na terenu neće isprazniti.

Izvor: Glasamerike.net

Biorazgradivi proizvodi za ličnu higijenu

četkica_za_zube
Foto-ilustracija: Unsplash (Superkitina)
četkica_za_zube
Foto-ilustracija: Unsplash (Superkitina)

Stanovnici Zemlje svake godine odbace više od pet miliona četkica za zube.

Kompanija The Humble Co., osnovana 2013. godine u Švedskoj od strane stomatologa, je jedan od predvodnika revolucije artikala za ličnu higijenu. Proizvodnja, pakovanje i odlaganje uz najmanji mogući uticaj na životnu sredinu odlikuju poslovanje kompanije.

Četkice su izrađene od bambusa, koji pored biorazgradivosti karakteriše i izuzetno brz rast, poseduje prirodna antibakterijska svojstva pa mu nisu potrebni pesticidi ili đubriva.

Pakovanje ovih četkica se pravi od recikliranih materijala i takođe se razgrađuje u prirodi.

Ukoliko se odlučite da ih uvrstite u svoju negu zuba, njihovom kupovinom finansiraćete humanitarne projekte širom sveta.

Švedska kompanija u svojoj ponudi ima i prirodnu pastu, konac za zube, žvakaće gume, štapiće za uši, čistač jezika i slamčice.

Više informacija možete da pronađete na njihovom sajtu: https://thehumble.co/.

Brazilski par obnovio Atlansku šumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro tri stotine vrsta biljaka, preko 170 vrsta ptica, preko 30 vrsta sisara, 15 vrsta vodozemaca i još toliko vrsta gmizavaca,  čine novi bogat ekosistem Atlanske šume, zahvaljujući dvodecenijskom trudu proslavljenog fotografa i njegove supruge.

Svetski poznati fotograf Sebastijao Salgado i njegova supruga Lejla Vanik, osnovali su devedesetih godina malu organizaciju “Instituto Terra” koja je do sada posadila četiri miliona mladica stabala, potpuno obnovivši područje nekadašnje Atlanska šume.

U trenutku kada su se uhvatili u koštac sa ovim problemom, oko 85% nekadašnje prašume bilo je uništeno krčenjem.

Fotograf koji je osvojio sva relevantna svetska priznanja u svojoj oblasti, vratio se devedesetih u Brazil, nakon boravka u Africi i izveštavanja sa užasa genocida u Ruandi. Zatekao je velika područja Atlanske šume u svom rodnom mestu ogoljena i pusta.

Zemlja je bila bolesna, sve je bilo uništeno. Tek oko 0,5 odsto je bilo pod šumom. Tada je moja žena predložila da posadimo šumu. Posle mnogo godina naš napor se isplatio, životinje su počele ponovo da se vraćaju”, rekao je ovim povodom Gardijanu Sebastijao Salgado.

Na uporednim fotografijama područja od 1998. pa do danas, koje je par napravio, vidi se drastična razlika. Na prvim slikama vidi se suva zemlja i tek nekoliko čitavih biljaka, dok se danas zemlja gotovo i ne vidi od količine zelenila.

Željka Vesić

Pojačana kontrola veterinarske inspekcije tokom uskršnjih i prvomajskih praznika

Foto: pixabay

U vreme nastupajućih uskršnjih i prvomajskih praznika usled povećanog prometa hrane životinjskog porekla veterinarski inspektori Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pored redovnih, sprovode i pojačane, takozvane, akcijske kontrole na teritoriji Republike Srbije.

Foto: pixabay

Pojačane kontrole rade se u skladu sa analizom rizika i na mestima gde se u praznične dane očekuje veća ponuda, ali i potražnja.

Veterinarska inspekcija obavlja stalni nadzor u objektima koji proizvode, skladište i izlažu u promet hranu životinjskog porekla.

Кontrole bezbednosti i kvaliteta hrane u prometu sprovode se kontinuirano, kroz samostalne, organizovane i kontrole po prijavama potrošača.

Кontrolišu se svi subjekti koji stavljaju hranu životinjskog porekla u promet – specijalizovani maloprodajni objekti (mesare, ribarnice, prodavnice mlečnih proizvoda), prodavnice delikatesa, samoposluge, megamarketi, restorani, kiosci brze hrane i zelene pijace.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede apeluje na potrošače da se ponašaju sa „pažnjom dobrog kupca“ odnosno da se upoznaju sa svim svojstvima hrane pre odluke o kupovini i da hranu koja je propisno deklarisana kupuju na mestima koja su za to registrovana.

Svaku sumnju na bezbednost hrane ili njenu kvalitativnu ispravnost, građani bez odlaganja mogu prijaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji, kako bi inspektori u toku vanrednog nadzora mogli preduzeti zakonom propisane korektivne mere kao i sankcionisati subjekte u poslovanju hranom koji nesavesno posluju.

Iznos kazni je predviđen Zakonom o bezbednosti hrane i za pravna lica i iznosi od 300.000 – 3.000.000 dinara, za preduzetnike od 250 – 500.000 dinara, a za fizička lica od 30 – 50.000 dinara.

Milisav Pajević

Konkurs za oslikavanje zgrada i kuća sa Starog grada u okviru Rekonstrukcija

Foto: Rekonstrukcija

U septembru prošle godine je u Beogradu bio održan prvi festival “Rekonstrukcija”, a platno za radove uličnih umetnika je predstavljala nekadašnja zgrada Beobanke. U okviru drugog izdanja festivala, muralisti izlaze iz okvira građevinskog zdanja na Zelenom vencu i sa svojim sprejevima i pretećom opremom se usmeravaju na zgrade i kuće u prestoničkoj opštini Stari grad. Organizatori upućuju poziv svim stambenim zajednicama i vlasnicima porodičnih kuća iz ovog kraja koji su voljni da svoje objekte prepuste u ruke rekonstruktora.

Prijavljeni objekti koji ispunjavaju uslove konkursa biće oplemenjeni umetničkim radovima istaknutih muralista tokom ovogodišnjeg festivala „Rekonstrukcija“, koji će se realizovati u javnim prostorima u centru Beograda od 6. do 8. septembra.

Foto: Rekonstrukcija

„Drugo izdanje festivala ‘Rekonstrukcija’ odvijaće se pod sloganom Ajmo napolje, koji poziva sve sugrađane i sugrađanke Beograda, kao i goste glavnog grada, da se aktivno uključe u umetničke intervencije tokom manifestacije, a pomenuti konkurs je prvi korak u susret realizaciji zajedničkih aktivnosti sugrađana sa umetnicima. Glavna ideja festivala jeste da nas sve podseti i podstakne na konstruktivno korišćenje ulica i drugih javnih prostora kao mesta za stvaralaštvo, okupljanje i igru“, ističu organizatori “Rekonstrukcije”.

Javni poziv je otvoren do 3. juna 2019. godine. Pravo učešća imaju stambene zajednice/vlasnici nepokretnosti – porodične kuće, koje ispunjavaju konkursom predviđene uslove.

Za zgrade: da su registrovane u skladu sa Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada („Službeni glasnik RS“, broj 104/2016) i da postoji odluka Skupštine stambene zajednice doneta običnom većinom glasova prisutnih članova, sa pismenim saglasnostima za učešće na konkursu za oslikavanje zgrade muralom.

Za porodične kuće: dokaz o vlasništvu objekta; u slučaju suvlasništva nad objektom, saglasnost drugog/ih suvlasnika koji nije/su podnosilac/ci prijave.

Za zgrade i porodične kuće: da se zgrada/porodična kuća nalazi na teritoriji Gradske opštine Stari grad, da zgrada/porodična kuća – predmetni objekat nije utvrđen za kulturno dobro, ne nalazi se u okviru kulturno-istorijske celine, ne uživa status dobra pod prethodnom zaštitom i ne nalazi se u okviru prethodno zaštićene celine, da zgrada/porodična kuća ispunjava uslove koje su vezane za oslikavanja murala.

Opširnije informacije u vezi sa konkursom i dokumentacijom potrebnom za prijavljivanje možete naći na: www.facebook.com/streetsmartbelgrade i www.starigrad.org.rs.

Prijava za učešće na konkursu mora biti podneta na prijavnom obrascu koji je propisala komisija, a koju učesnici mogu preuzeti na stranici udruženja „Street smart“: www.facebook.com/streetsmartbelgrade, Festivala „Rekonstrukcija“: www.facebook.com/FestivalRekonstrukcija ili na pisarnici Uprave gradske opštine Stari grad, u Beogradu, Makedonska 42.

Vlada Crne Gore rešava problem otpadnih voda u Bokokotorskom zalivu

Foto: pixabay

Vlada Crne Gore je usvojila Informaciju o realizaciji projekta „Vodosnadbevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali – Bokokotorski zaliv” i prihvatila Ugovor o finansiranju i projektu.

Foto: pixabay

Prilikom predstavljanja Informacije navedeno je da je Opština Kotor, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, KfW bankom i Vodacomom, nominovala ovaj projekat za donatorska sredstva u okviru trećeg poziva za projektne prijave iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Upravni odbor WBIF-a pozitivno je ocenio projekat i odlučeno je da će iznosom od 4,58 miliona evra biti finasirana izgradnja kanalizacione mreže u Risnu i Perastu, čime će biti rešeno prioritetno pitanje prikupljanja otpadnih voda u ovim primorskim mestima, što predstavlja prvu fazu celokupnog projekta.

Imajuću u vidu da su na ovaj način obezbeđena sredstva samo za izgradnju jednog dijela pomenute investicione mere, planirano je da se na osnovu već dodeljenih donatorskih sredstava i već pripremljene projektne dokumentacije, kandiduje i preostali dio projekta, kako bi se dobila finansijska sredstva u potpunom iznosu od 9,1 milion evra i na taj način zaokružio sistem, u smislu povezivanja kanalizacione mreže naselja Risna i Perasta na centralni kanalizacioni sistem Opštine Kotor i zajedničko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat.

Milisav Pajević

Više od polovine svake deponije čini otpad iz naših kuhinja

Foto: NALED
Foto: NALED

Podizanje svesti, edukacija građana, usklađivanje sa zakonima i primena inovacija, osnovni su koraci ka boljem upravljanju ostacima hrane u Republici Srbiji.

To su osnovnu zaključci okruglog stola održanog u utorak u Novom Sadu, na temu upravljanja ostacima hrane a u organizaciji NALED-a.

Slobodan Krstović, projektni menadžer NALED-a predstavio je projekat, ciljeve i najavio faze projekta koji će se u naredne dve godine sprovoditi, od harmonizacije propisa u oblasti upravljanja organskim otpadom do kampanja podizanja svesti i edukacije građana.

Projekat sa realizuje u saradnji sa Nemačkom razvojnom agencijom, a u ime ove agencije se na početku okupljenima obratila Sanela Veljkovski, projektni menadžer agencije. Ona je istakla koliko je važno uspostavljanje privatno javnih partnerstava u ovoj oblasti, na kojima Nemačka razvojna agencija potencira, sklapajući partnerstva sa javnim kompanijama

Bojan Gligić, regionalni menadžer kompanije EsoTron, koja se bavi sakupljanjem otpada jestivog ulja i sakupljanja i prerade neopasnih organskih otpada, napomenuo je da skoro 60% svake deponije čini organski otpad i istakao koliko bi zapravo odvajanje i prerada organskog otpada doprineli zdravijem i čistijem okruženju. Tek nešto manje od polovine svake deponije čini građevinski materijal, plastika, papir, staklo, metal i slično.

“Naša kompanije sakuplja jestiva ulja sa preko 3 000 lokacija u čitavoj Srbiji, 8 000t sakupljenog jestivog ulja iznosi 5 600t ušteđenog ugljen-dioksida” , istakao je Gligić i dodao da je njihov cilj pretvaranje otpada u zelenu energiju i uspostavljanje ciklusa cirkularne ekonomije. Smanjenje organskog otpada dovodi do smanjenja površine deponije, dobijanje zelene električne energije, otvaranje novih zelenih radnih mesta, što ima višestruke ekološke i ekonomske dobiti.

Foto: NALED

Podršku projektu pružio je i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, a u ime ove institucije okruglom stolu je prisustvovala Brankica Tabak, podsekretar ovog tela.

“Prosečan stanovnik Republike Srbije generiše 318kg  otpada godišnje, a prosečna količina kuhinjskog otpada iznosi 900 000t godišnje”, izneo je u svom obraćanju profesor Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu, Vlada Filipović. On je prikazao analizu stanja o upravljanju ostacima u RS i prikazao kako stanje na terenu izgleda, ali je izneo i preporuke prevencije nastanka viškova i preporuke za unapređenje sistema upravljanja hranom.

Nakon izlaganja predstavnika institucija koje direktno učestvuju u projektu usledila je diskusija prisutnih o problemu. Među prisutnima su bili predstavnici iz redova institucija, lokalnih samouprava, profesora, sakupljača i reciklera.  Generalni zaključci učesnika kretali su se oko toga je da potrebno od najranijeg doba edukovati decu i građane o značaju reciklaže ali i da je potrebno još mnogo toga uraditi na informisanju građanja koji žele u tome da učestvuju. Saglasili su se da su zakoni države velika kočnica, jer inspekcije koje postoje u velikom broju slučajeva ne rade svoj posao kako treba, upravljanje komunalnim otpadom nije dozvoljno privatnim kompanijama i nema dovoljno saradnje između ovih preduzeća i države, jer tema najčešće nije “politički isplativa”.

Željka Vesić

Poljoprivrednici zainteresovani za biogasne elektrane

Foto: Udruženje "Biogas"
Foto: Udruženje “Biogas”

Za razliku od fosilnih goriva, biogas je trajno obnovljivo gorivo, budući da se proizvodi od biomase. Korišćenje biogasa pomaže poboljšanju energetskog bilansa zemlje i doprinosi očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine. Biogas je veoma fleksibilno gorivo i može se koristiti za proizvodnju toplotne energije, kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (u kogenerativnom postrojenju) ili za kombinovanu proizvodnju električne, toplotne i rashladne energije (trigeneracija).

Budući da smo ovo izdanje posvetili čistoj energiji, rešili smo da saznamo šta se dešava na domaćem tržištu biogasa. Premda znamo da ovaj energent nije dovoljno zastupljen u našoj zemlji i da je njegov potencijal veći od trenutne primene, pitali smo Danka Vukovića, predsednika Upravnog odbora Udruženja „Biogas”, o mogućnostima za razvoj biogasnog sektora u našoj zemlji. On nam je objasnio kako funkcioniše ovo nevladino i neprofitno udruženje i koji su njihovi planovi za budućnost.

EP: Udruženje „Biogas” osnovano je 2012. godine sa ciljem razvoja i podsticanja proizvodnje električne energije iz biogasa. Da li ste zadovoljni rezultatima koje ste do sada postigli? 

Danko Vuković: Neposredno nakon našeg osnivanja, 2013. godine donesena je uredba koja je praktično zaustavila razvoj biogasa u Srbiji. U saradnji sa IFC – Svetskom bankom izradili smo studiju o uslovima za poboljšanje razvoja biogasnog sektora, čije argumente je uvažilo i Ministarstvo energetike. Upravo ove argumente su i dodali u uredbu. Donošenje uredbe iz 2016. godine, koja je i trenutno na snazi, smatramo jednim od svojih najvećih uspeha. Ova uredba je zaslužna za ubrzan razvoj biogasnog sektora u Srbiji. Naše udruženje neprestano radi na poboljšanju uslova za razvoj biogasnog sektora i mi smo konstantno u komunikaciji sa relevantnim resornim ministarstvima kako bismo zadate ciljeve i ostvarili.

EP: Ko su članovi i partneri vašeg udruženja i koju vrstu podrške pružate svojim članovima?

Danko Vuković: Naše udruženje trenutno broji 32 člana, a strukturu članova čine vlasnici elektrana, potencijalni investitori, akademske institucije i drugi. Udruženje redovno organizuje panele, seminare, radionice i praktične obuke. Osim edukativnog, odnosno informacionog, aspekta našeg angažovanja, mi smo na raspolaganju našim članovima za sve savete, kao i za pomoć prilikom komunikacije sa resornim ministarstvima, a pre svega Ministarstvom energetike.

EP: Da li se Ministarstvo oslanja na vašu stručnost pri donošenju zakonskih i podzakonskih akata, a kakvu vrstu pomoći vi možete da očekujete od njih?

Danko Vuković: Sa Ministarstvom energetike imamo odličnu saradnju na svim nivoima i uvek se trudimo da budemo objektivni u svim stavovima, ali i da te stavove potkrepimo nezavisnim analizama koje radimo u saradnji sa IFC – Svetskom bankom. Do sada je Ministarstvo uvažavalo naše stavove i preporuke i verujemo da će se to nastaviti u budućnosti.

Foto: Udruženje “Biogas”

EP: S obzirom na to da ljudi često ne razlikuju elektrane na biomasu od onih na biogas, objasnite nam njihove posebnosti?

Danko Vuković: Iako obe vrste elektrana koriste biomasu kao „gorivo”, ključna razlika je u načinu funkcionisanja, odnosno u procesu proizvodnje električne energije. Kod elektrana na biomasu (drvo, otpad i dr) supstrat sagoreva i greje vodu, a potom vodena para pokreće gasnu turbinu. Kod biogasnih elektrana, supstrat kao što su silaža, otpad iz proizvodnje hrane ili stajnjak, razgrađuje se u velikim posudama – fermentorima na tačno određenoj temperaturi pri čemu kao nusprodukt raspadanja organske materije nastaje biogas koji u sebi sadrži visok procenat metana, a koji se dalje koristi u klasičnim motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i na taj način pokreće generator za dobijanje električne energije.

EP: U Srbiji oko 21 odsto energije na godišnjem nivou dolazi iz OIE. Koliki udeo u tome ima biogas?

Danko Vuković: Ukoliko gledamo sve obnovljive izvore energije, uključujući i velike hidroelektrane kao što je Đerdap, energetski udeo biogasa u OIE je zanemariv jer iznosi svega 0,8 odsto. Međutim, ako posmatramo samo OIE koji su obuhvaćeni podsticajnim merama, udeo proizvodnje iz biogasa iznosi 11 odsto.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Intervju možete u celosti pročitati u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Sanacija deponije građevinskog materijala u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

U toku je sanacija deponije građevinskog materijala koja se nalazi na rubu Ulice Milivoja Čobanskog u Vrbasu, nadomak nekadašnje fabrike „Mepol“. Uređenje ove deponije, koja se  prostire  na 20 hiljada kvadratnih metara, obavlja se po rešenju Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

Ovo je drugo po redu ove godine uređenje građevinske deponije, saopštava Javno komunalno preduzeće “Komunalac”. Ovo smetlište namenjeno za odlaganje šuta, zemlje i ostalog građevinskog materijala se često zatrpava. Teškom mehanizacijom otpad će se nagurati u obližnju depresiju, a potom  nivelisati i poravnati teren.

Iz  Poslovne  jedinice “Čistoća“ apeluju da se na deponiju odlaže isključivo građevinski otpad, kako bi se njen vek produžio. Takođe, mole da se  ne zatrpavaju kanali za odvođenje atmosferskih voda, koji se nalaze uz smetlište, jer to u mnogome otežava i produžava posao.

Akcija će trajati tri do četiri radna dana.

Svet prošle godine ostao bez više deset miliona hektara tropske šume

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom prethodne godine nestalo je više od 12 miliona hektara tropskih šuma, što je površina Nikaragve, saopštio je danas Institut za prirodne resurse u svetu (WRI).

Kako navodi ovaj institut iz Vašingtona, od ukupne površine nestalih tropskih šuma, 3,64 miliona su primarne tropske šume koje su od ogromnog značaja za klimu i biodiverzitet.

Prema platformi Global Forest Watch za praćenje gubitka tropskih šuma krčenjem, 2018. se rangira kao četvrta najgora godina.

Prethodne tri najgore rangirane godine bile su 2016, 2017. i 2014. godina.

Zemlje koje najviše pogadja ovaj problem su Brazil, Indonezija, Demokratska Republika Kongo, Kolumbija i Bolivija.

 

Izvor: Beta

Željka Vesić

Obaveštenje za učesnike Eko foto-konkursa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od 26. aprila do 6. maja, Energetski portal neće raditi iz redakcije na adresi Bulevar oslobođenja 103/3, te sve učesnike Eko foto-konkursa koji svoje fotografije i ugovore pošalju za vreme našeg odsustva obaveštavamo da povratnu informaciju o njihovom primanju neće dobiti tokom navedenog perioda i molimo za strpljenje.

Fotografije pristigle od 26. aprila do 2. maja biće u konkurenciji za najlepše fotografije pete nedelje.

Rezultati glasanja za četvrtu i petu nedelju će kasniti. Hvala na razumevanju!

Srećne uskršnje praznike želi vam Energetski portal!

Čuvajmo šume tokom praznika

Foto: pixabay.com

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu apeluje na građane da se prilikom odlaska u prirodu tokom prvomajskih praznika odgovorno ponašaju, odnosno da ne pale vatru na otvorenom prostoru u prirodi ukoliko ta mesta nisu za to predviđena i obezbeđena, kao i da ukoliko uoče vatru-požar odmah obaveste MUP na broj 193, odnosno najbližu šumsku upravu.

Foto: pixabay.com

Najavljene visoke temperature za predstojeće praznike, kao i intenzivno obavljanje poljoprivrednih radova, veoma će pogodovati nastanku šumskih požara u narednom periodu, a kao što je poznato, prema statističkim pokazateljima, u 98 odsto slučajeva njihov uzrok je ljudski faktor, odnosno nepažnja, nemar ili namerno paljenje, podseća Uprava za šume Ministarstva u saopštenju koje je dostavljeno medijima.

U nameri da se predupredi nastanak šumskih požara, kao i u cilju preventivne zaštite šuma, Ministarstvo apeluje da se ne pale vatre prilikom obavljanja poljoprivrednih radova, odnosno spaljivanje suve trave, niskog rastinja i smeća na otvorenom prostoru.

„Takođe, ukazujemo da seča stabala, koja nisu obeležena/označena, nije u skladu sa planskim dokumentima gazdovanja šumama, te samim tim i nezakonita, odnosno kažnjiva”, navedeno je u saopštenju Uprave za šume.

Milisav Pajević

Kako je Gugl obeležio Dan planete Zemlje 2019?

Foto: Google (screenshot)

Sigurno ste već primetili da za pojedine bitne datume, poput dana rođenja značajnih naučnika, dana nastanka prve fotografije crne rupe ili dana početka proleća na severnoj Zemljinoj hemisferi, internet pretraživač Gugl tematski prilagodi logo tom dešavanju. S obzirom na to da je ovo najkorišćeniji pretraživač interneta na svetu, na ovaj način kompanija Gugl obrazuje svoje mnogobrojne korisnike. Jednostavnim klikom na sličicu dobijate više informacija o određenoj ličnosti, važnom istorijskom događaju ili smeni godišnjih doba.

Da nisam guglala nešto, vrlo verovatno recepte, 5. novembra 2018. nikada ne bih saznala da je Majkl Dertuzos bio čovek koji je u dvadesetom veku predvideo koliko će životi naših savremenika biti oblikovani upotrebom kompjutera. Pre oko 50 godina, on je, uslovno rečeno, bio svestan da ću jednog dana o njemu da čitam na ekranu laptopa, a ne na stranicama knjiga. Gugl me je podsetio i na znanje stečeno na časovima likovnog u osnovnoj školi o pećini Altamira i praistorijskim crtežima bizona i divljih konja na njenim zidovima koji i posle 36 hiljada godina uspešno odolevaju zubu vremena. Bilo bi vrlo bezveze smetnuti s uma tzv. Sikstinsku kapelu paleolitske umetnosti, te mi je drago da sam zajedno s Guglom “slavila” upravo ovu pećinu.

Pretraživač je i za Dan planete Zemlje 2019, 22. april, “odbacio” svoje prepoznatljivo plavo-crveno-žuto-plavo-zeleno-crveno ruho i crtežima predstavio šest neobičnih Zemljana:

Foto: Google (screenshot)
  • pticu najvećeg raspona krila, albatrosa,
  • najviše drvo – crvenu sekvoju,
  • najmanju žabu i kičmenjaka, vrstu iz Papue Nove Gvineje, Paedophryne Amauensis,
  • jednu od najvećih vodenih biljaka – džinovski lokvanj,
  • ribu dželenkantiformesa, jednu od najstarijih vrsta koja našu planetu naseljava već 406 miliona godina i
  • skokune koji su među stvorenjima koji nastanjuju najdublje Zemljine slojeve.

Više informacija o neobičnim stanovnicima Zemlje možete da pronađete na sledećem linku: https://www.google.com/doodles/earth-day-2019.

Povrh toga, kompanija Gugl je odlučila da u saradnji sa Naučnom akademijom iz Kalifornije i fondacijom Elen Mekartur kreira program “Tvoj plan, tvoja planeta”. Kroz interaktivne kvizove, savete i vizuelne podsticaje, on svojim korisnicima nudi lako savladivo gradivo o tome kako da čuvaju vredne resurse kojima raspolažemo.

Guglov učenik i borac za zaštitu životne sredine postanite “kujući” sopstveni plan ovde: https://yourplanyourplanet.sustainability.google/.

Jelena Kozbašić