Home Blog Page 907

Otvoren Avantura park na planini Jastrebac

Foto: pixabay

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić otvorio je prošlog petka Avantura park na planini Jastrebac u čiju je izgradnju uloženo 37 miliona dinara.

Foto: pixabay

Ljajić je tom prilikom rekao da je otvaranje Avantura parka početak projekta čiji je cilj da se oživi turizam na planini Jastrebac i čitavom regionu.

On je naveo da je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija ovaj projekat finansiralo sa 25 miliona dinara, dok je grad Kruševac uložio 12 miliona dinara.

Niko nema iluzije da Jastrebac može da postane top destinacija, ali je ideja da se ovoj planini, u prvoj fazi, vrati epitet izletničke destinacije koji je nekada imala, rekao je on.

Potpredsednik Vlade je istakao da treba iskoristiti blizinu vodećih top turističkih destinacija, kao što su Kopaonik, Vrnjačka Banja, Niš i Sokobanja, kojima Jastrebac može da upotpuni sadržaj i poveća vanpansionsku potrošnju za turiste koji obilaze ovaj region.

Prema njegovim rečima, velika prednost Kruševca i Jastrepca će biti izgradnja Moravskog koridora koji će spajati istok i zapad Srbije, odnosno Koridore 10 i 11.

Ljajić je ukazao na to da se od 1. jula otvara novih 12 linija sa aerodroma u Nišu, kao i da će krajem juna početi sa radom za civilni saobraćaj i aerodrom Lađevci kod Kraljeva.

On je dodao da je u cilju povećanja broja gostiju potrebno povezati Jastrebac i sa Ribarskom banjom i sa Kruševcem, ali i da je potrebno povećati smeštajne kapacitete.

„Boravak turista nam se smanjuje u Ribarskoj banji, zbog nedostatka smeštajnih kapaciteta i nedostatka sadržaja. Mi taj sadržaj moramo da obogatimo u narednom periodu.

Ovo je korak u tom pravcu i verujem da ćemo zajedno sa gradom Kruševcem uspeti da svake godine dodatno osnažimo ponudu i turističku infrastrukturu i da će taj rezultat biti merljiv, poručio je Ljajić.

Milisav Pajević

Srbiju muče divlja smetlišta i preopterećene gradske deponije

Foto: Milisav Pajević

Smećem, i to raznovrsnim, okruženi smo i krajnje je vreme da se preduzmu konkretne mere, koje će dati željene rezultate.

Za upravljanje otpadom i otpadnim vodama u Srbiji neophodno je gotovo 11 milijardi evra, a pored novca, presudna je svest građana, ali i odgovarajuće mere nadležnih u zaštiti životne sredine, koju uz sve probleme, ugrožavaju sve izraženije klimatske promene.

Foto: Milisav Pajević

Pored divljih deponija, problem su preopterećene gradske deponije, među kojima je i ona u Novom Sadu.

Na njoj dnevno završi 350 tona otpada, od čega je oko 10 tona ambalažni otpad, koji preuzimaju ovlašćeni recikleri.

„Mi nemamo primarnu selekciju kada je u pitanju čvrsti, suvi, plastični otpad. Nigde u svetu se takav otpad, njegovo odnošenje ne naplaćuje”, rekao je Vladimir Galić, pokrajinski sekretar zadužen za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Strategija upravljanja otpada kod nas nije u potpunosti zaživela. Regionalni centri u Vojvodini funcionišu u tri mesta, u dva se očekuje početak rada, a izgradnja predstoji u tri grada.

Pored ovoga, u cilju zaštite životne sredine, Pokrajinska vlada se angažovala, i donela tekst Deklaracije kojom je predviđeno da se do kraja sledeće godine uvede zabrana korišćenja plastičnih kesa.

Foto: Milisav Pajević

Podsetimo na to da se u marketima od prošle godine kese naplaćaju, a kupovina se drastično smanjila.

„Mi do sada nismo mogli da sufinansiramo projekte kada je u pitanju životna sredina, mogli smo da sufinansiramo plansku dokumentaciju. Ova Deklaracija će poslužiti kao pravni osnov od strane Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine da se mogu usmeriti lokalne samouprave kako bi određenu projektnu dokumentaciju radile”, dodao je Galić.

Do zabrane, kese se i dalje prodaju u marketima. U proseku, plastična kesa se koristi 20 minuta, dok je za njenu razgradnju potreban dugi niz godina.

Ulazak u Evropsku uniju zavisiće velikim delom i od uređenja životne sredine.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Stotine džakova smeća izneto iz reka na Staroj planini

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko 50 aktivista organizacije “Odbranimo reke Stare planine” i meštana Temske i Toplog Dola, za vreme prvomajskih praznika su u potpunosti očistili od smeća priobalje reka Temštice i Toplodolske iz tog kraja.

Najraznovrsniji otpad koji se u ovom predelu gomilao, sakupljen je i odvežen do Temske, odakle će ih komunalni službenici preuzeti.

“U Toplom Dolu nema kontejnera niti u Zaskovcima, to je ostalo kao obaveza da ‘Komunalac’ postavi. Samo sada za vikend u Dojkincima je bilo preko hiljadu planinara. Svako po jednu kesicu da baci ili flašu, to je već mnogo. U Dojkincima ima kontejnera, ali isti taj broj deo ljudi prođe i kroz Topli Dol gde nema kanti. Frekvencija je baš velika u ovo doba godine tako da nije loše da postoje posude za odlaganje otpada. Ako ljudi vide znak i kontejner, lako će to da poštuju” , kaže aktivista Aleksandar Panić za Blic.

Čišćena su izletišta kod sela Temska, kod manastira Sveti Đorđe, izletišta bliža staroj hidrocentrali “Temac” i nekoliko divljih deponija duž Temske. Grupa aktivista sišla je i do reke i iz reke iznela stotinak džakova smeća. Kompletan rečni tok kroz selo je očišćen.

Novoizgrađena biciklistička staza od Futoga do Begeča

Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević zajedno je sa potpredsednikom vlade i ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Rasimom Ljajićem obišao je juče deo novoizgrađene biciklističke staze Novi Sad-Begeč.

Foto: Grad Novi Sad

Sa ciljem unapređenja i razvoja biciklističkog saobraćaja, kao i turističkih potencijala grada, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije realizovala je izgradnju te biciklističke staze.

U prvoj fazi, koja je realizovana 2017. godine, izvedeni su radovi od Dunavske ulice u Futogu do izlaska iz Futoga prema Begeču i to u dužini od 1727 metara.

Ovu investiciju finansirala je Republika Srbija, posredstvom Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Druga faza izgradnje biciklističke staze, koja je realizovana u 2019. godini, obuhvata deonicu od izlaska iz Futoga do Obalske ulice u Begeču, u dužini od 4548 metara. Ovu investiciju zajednički finansiraju Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija i Grad Novi Sad.

Deonica Novi Sad–Begeč je svojim manjim delom trasirana kroz urbanu zonu, dok najvećim delom vodi po kruni odbrambenog nasipa od Dunava i prostire se od Dunavske ulice u Futogu do Obalske ulice u Begeču. Dužina tog sektora iznosi 6275 metara, a širina biciklističke staze je tri metra.

Radovi na izgradnji biciklističke staze Novi Sad-Begeč nastavljaju se i u narednom periodu, i trenutno je u toku izrada inovacije tehničke dokumentacije za izgradnju biciklističke staze od Ulice Sime Matavulja do Dunavske ulice u Futogu. Ova deonica je duga je 10,573 metra.

Navedena investicija deo je projekta Evropske biciklističke federacije kojim se razvija 14 međunarodnih biciklističkih koridora u mrežu koja pokriva čitav evropski kontinent.

Biciklistička staza Novi Sad-Begeč pripada jednom od tri koridora koji prolaze kroz Srbiju, koridoru Euro Velo 6, od Antlantika do Crnog mora.

Ovaj koridor, koji predstavlja jednu od najpopularnijih Evropskih ruta, ima početak na obalama Atlantskog okeana u Francuskoj, a zatim prolazi kroz Švajcarsku, Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Srbiju, Hrvatsku, Bugarsku i završava se u Rumuniji, na obalama Crnog mora.

Biciklistički koridor Euro Velo 6, u Srbiji poznatiji kao dunavska ruta, kroz našu zemlju se proteže u dužini od 665 kilometara.

Milisav Pajević

Počela turistička sezona u pet zaštićenih područja Crne Gore

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore zvanično su otvorili kapije 1. maja kada je tradicionalno počela turistička sezona u svih pet zaštićenih područja.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

„U Nacionalnim parkovima Crne Gore broj posetilaca raste dva puta brže nego što je to na ukupnom nivou u Crnoj Gori.

Tokom protekle četiri godine dupliran je broj onih koji su odlučili da borave i uživaju u prirodnim i kulturnim vrednostima ovih zaštićenih područja, dok je u periodu od 2017. do 2018. godine ostvaren rast posjeta od 30 odsto.

U ovoj godini, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore očekuje obaranje rekorda i broj od pola miliona posetilaca zainteresovanih za boravak u zaštićenim područjima.

Kolika je važnost nacionalnih parkova govori i činjenica da, osim što privlače impresivan broj posetilaca, direktno doprinose ekonomskom rastu i razvoju najruralnijih područja u kojima se nalaze.

Posmatrajući gore navedene brojke i rezultate u prethodnih nekoliko godina, kada je u pitanju unapređenje turističke ponude parkova, mogu reći da je razvoj pet Nacionalnih parkova Crne Gore veoma ohrabrujući,“ kazao je direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica.

Sigurni da će sezona i poseta parkovima biti dobra, u cilju pripreme i stvaranja što boljih uslova za kvalitetniju turističku ponudu, realizovano je niz aktivnosti u svih pet zaštićenih područja.

Posetioci NP Skadarsko jezero imaju priliku da u vožnji najvećim slatkovodnim jezerom Balkana uživaju u prirodnim i kulturnim vrednostima ovog zaštićenog područja.

NP Durmitor je otvoren za posetioce tokom gotovo čitave godine.

Turistička ponuda je raznovrsna i atraktivna, posebno za ljubitelje aktivnog odmora koji vole pešačenje, planinarenje i biciklizam. Atraktivni turistički vozići koji će od ove sezone upotpuniti turističku ponudu NP Biogradska gora, prevoziće zainteresovane posetioce od Kraljevog kola do prašume.

Od ove sezone, turističku ponudu parka upotpunjuje i Botanički vrt Dulovine u kome se nalazi veliki broj zaštićenih biljaka severa Crne Gore. NP Lovćen, iako pod snegom, otvorio je kapije za posetioce i poziva sve ljubitelje prirode da se pridržavaju unutrašnjeg reda u parku i ne bacaju otpad na mesta koja nisu za to predviđena.

Usponom preko Bogićevice do Tromeđe na 2.366 metara nadmorske visine gde se spajaju granice Crne Gore, Srbije i Albanije, započela je turistička sezona u Plavu i NP Prokletije.

U ovom parku predviđene su različite aktivnosti: planinarenje, skijanje, snowboarding, fotosafari, paraglajding i degustacija sofre sa katuna.

Podsećamo da Nacionalni parkovi Crne Gore obuhvataju 7,7 odsto državne teritorije i da su karakteristični po svojim prirodnim, ekološkim i drugim vrednostima i da svaki na svoj način privlači različite ciljne grupe.

Milisav Pajević

Pronađen protivotrov za smrtonosnu meduzu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijski naučnici smatraju da su pronašli protivotrov za ubod najotrovnijeg bića na svetu, morske ose, meduze koja je strah i trepet za kupače u Indijskom okeanu i Pacifiku.

Naučnici sa Sidnejskog univerziteta pokušavali su da shvate način funkcionisanja otrova australijske morske ose (Chironex fleckeri) koji može da ubije do 60 ljudi i izazove užasan bol.

Samo jedan ubod morske ose izaziva nepodnošljiv bol i nekrozu kože, a ako je količina otrova dovoljno velika i srčani udar i smrt.

Tim naučnika je otkrio da je tom otrovu potreban holesterol da bi ubio ljudske ćelije. Zato su odlučili da testiraju postojeće lekove za holesterol i vide hoće li oni blokirati otrov. Pokazalo se da je jedan od tih lekova uspeo.

Testovi su sprovedeni na miševima i ljudskim ćelijama i otkriveno je da lek sprečava nekrozu kože i bol ako se primeni u roku od 15 minuta.

“Još ne znamo da li će tako moći da se spreče problemi u radu srca. Treba da nastavimo istraživanja i da tražimo sredstva za to”, rekao je jedan od naučnika.

Morska osa može biti dugačka do tri metra. Ekstremno je opasna jer može i da pliva, a ne samo da pluta nošena strujom.

Naučnici se nadaju da će stvoriti kremu ili sprej koji bi neutralisali ubode od kojih, prema procenama, svake godine umre desetine ljudi dok hiljade završe u bolnici.

Izvor: Beta

Željka Vesić

Konačna lista projekata za sufinansiranje projekata sanacije i rekultivacije deponija

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nakon javnog poziva jedinicama lokalnih samouprava za iskazivanje potrebe za izradom projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta, objavljenog dana 20. februara. 2019. godine na internet stranici Ministarstva zaštite životne sredine i portalu e-Uprava kao i nakon objavljivanja Preliminarne lista jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za izradu projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta, doneta je Odluka o utvrđivanju konačne liste jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za izradu projektno tehničke dokumentacije za izradu projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta.

Odluku o utvrđivanju konačne liste jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za izradu projekata sanacije i remedijacije postojećih nesanitarnih gradskih (opštinskih) deponija – smetlišta, možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Кompanija NIS dobitnik priznanja za bezbednost i zdravlje na radu

Foto: NIS

Кompanija NIS dobitnik je ovogodišnjeg nacionalnog priznanja u oblasti bezbednosti i zdravlje na radu , povelje „28. april“ koju dodeljuje Uprava za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Foto: NIS

U ime NIS-a nagradu je primio Ulrih Pebal, direktor Funkcije za HSE.

Ovo nacionalno priznanje, prvo mesto u kategoriji kompanija sa više od 250 zaposlenih, NIS deli sa kompanijom Air Serbia.

Priznanja najodgovornijim kompanijama i pojedincima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu uručene su nedavno na svečanosti u Palati Srbija povodom 28. aprila, Svetskog dana bezbednosti i zdravlja na radu i Dana bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji

Ova vredna nagrada je potvrda ulaganja NIS-a u bezbedne uslove rada za sve zaposlene, kao i poslovne partnere.

Milisav Pajević

Azerbejdžan i Crna Gora potpisali Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija

Foto: MUP Crne Gore

Potpisivanje Sporazuma u oblasti vanrednih situacija predstavlja snažan podsticaj daljem jačanju međudržavne saradnje – ocenjeno je na jučerašnjem sastanku ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića sa ministrom za vanredne situacije Republike Azerbejdžan Kemaladinom Hejdarovim.

Foto: MUP Crne Gore

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić je iskazao zadovoljstvo dinamikom razvoja odnosa dve države koji su rezultirali realizacijom uspešnih investicionih projekata i potvrdio spremnost Vlade Crne Gore da radi na unapređenju partnerstva dve države.

Sporazum o saradnji je vrlo važan za Crnu Goru i Azerbejdžan kada su u pitanju vanredne situacije, što potvrđuje da u slučaju bilo kakvog hazarda imamo oslonac jedni u drugima“, rekao je ministar Nuhodžić.

Poželеvši dobrodošlicu ministru Nuhodžiću, ministar za vanredne situacije Republike Azerbejdžan Kemaladin Hejdarov je izrazio uverenje da će daljem razvoju saradnje doprineti i šira ugovorna baza, koja je obogaćena sa sporazumom u oblasti vanrednih situacija.

Hejdarov je izrazio zadovoljstvo odnosima dve države, utemeljenim na prijateljstvu i uspešnoj ekonomskoj saradnji, te čestitao Crnoj Gori na realizaciji strateških spoljnopolitičkih prioriteta.

Ministri Nuhodžić i Hejdarov su konstatovali da Crna Gora i Republika Azerbejdžan njeguju prijateljske odnose i dogovorili uspostavljanje saradnje na polju edukacije i obuke pripadnika sistema zaštite i spašavanja.

Milisav Pajević

Primena novog Pravilnika o zaštiti od požara

Foto: pixabay

Vlasnici ugostiteljskih objekata treba da se prilagode novom Pravilniku o zaštiti svojih radnji od požara, što znači da moraju da sprovedu niz mera kako bi ispoštovali sve novine koje su donete, a tiču se bezbednosti svih gostiju, ali i zaposlenih.

Foto: pixabay

Pre svega, zaposleni moraju da znaju da sprovedu goste na bezbedno mesto u slučaju požara, da poseduju protivpožarne aparate, a treba da znaju i da aktiviraju alarm, kao i da isključe glavni izvor struje ili gasa.

Na ulazu moraju da budu vidno istaknuti podaci o dozvolama i propisima.

Novim pravilnikom je propisano da u prostorijama u kojima boravi do 60 ljudi mora da postoji najmanje jedan izlaz u slučaju požara, dok će oni koji primaju više od 500 posetilaca morati da imaju više od dva požarna izlaza.

U pojedinim objektima biće neophodno da se angažuje i spasilac.

Kako bi sve funkcionisalo bez problema i kako ne bi došlo do situacije koju niko ne želi, veliku ulogu imaju i sami zaposleni koji će ovim pravilnikom takođe morati da poznaju sve o protivpožarnom sistemu, čak i da idu na obuke.

Pomenuti pravilnik novina je u poslovanju iz oblasti ugostiteljstva, pa je zato ugostiteljima i dato određeno vreme da se prilagode i ispune sve ono što se od njih traži, kako se ne bi dogodilo ništa loše, a ako se i dogodi, da se situacija istog momenta uspešno reši.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

U Štrpcu incidenti zbog gradnje mini hidrocentrale

Foto: pixabay

U Štrpcu je danas došlo do sukoba grupe Srba i kosovske policije, u kojem je povređeno desetak Srba iz Štrpca koji su pokušali da spreče prolazak bagera do mesta gde su započeti radovi na gradnji mini hidrocentrale.

Foto: pixabay

Srbi su blokirali lokalni put, a Kosovska policija je, kako bi ih uklonila, upotrebila biber sprej i palice, objavila je TV Most.

Povređenima je prva pomoć ukazana u Domu zdravlja u Štrpcu.

Žitelji Sirinićke župe okupili su se ispred opštine Štrpce i zahtevaju da im se obrate nadležni, koji su obećali da radovi na gradnji mini hidrocentrale neće biti nastavljeni, prenela je ta televizija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Greenpeace traži obustavu izgradnje fabrike guma u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija Greenpeace Srbija uputila je zahtev da se prekinu radovi na izgradnji fabrike guma Šandong Linglong u Zrenjaninu sve dok ne bude javnosti prezentovana studija o uticaju te fabrike na životnu sredinu.

Iz ovog udruženja najavili su da će njihov pravni tim pokrenuti sudske postupke i tražiti obustavu investicije u Zrenjaninu pošto se ne poštuju osnovni zakonski propisi.

Prema navodima te organizacije, do sada su Gradska uprava Zrenjanina i Ministarstvo zaštite životne sredine odgovorili da studiju ne poseduju, dok iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, koji je naveden kao nadležan u tom slučaju, odgovor u zakonskom roku nije stigao.

Kako su istakli, postojanje te studije od vitalnog je značaja kako bi radovi uopšte bili započeti te da je studija po domaćim i zakonima Evropske unije obavezna.

Iz te organizacije su postavili pitanje da li Pokraijnski sekretarijat nešto krije pošto se do sada nije oglasio i odgovor nije dao u zakonskom roku.

Kamen temeljac za izgradnju kineske fabrike Šandong Linglong koja će prema najavama proizvoditi 13 miliona guma godišnje, postavljen je 30. marta 2019. godine u Zrenjaninu. Fabrika će, prema najavama, zaposliti 1.200 radnika, a u nju će biti uloženo 800 miliona evra.

Izvor: Beta

Željka Vesić

MaterniTGenome – Za mamin siguran i miran san

Foto: Unsplash
Foto: Ivana Cvetković

Naučnici američkog centra za molekularnu medicinu Sequenom, na čelu sa profesorom Denisom Loom, podarili su svetu prvi klinički validan neinvazivni prenatalni DNK test još 2011. godine.

Nakon četiri godine, isti centar je lansirao prvi i revolucionarni neinvazivni prenatalni test sa najvišim nivoom genetskih informacija. Test je dobio naziv MaterniTGenome, a kod nas je od 2016. godine dostupan zahvaljujući Safe Gene Balkan, prvoj konsultantskoj kompaniji ovog tipa iz oblasti prenatalne genetike na području Srbije. Biohemičarka i genetičarka Ivana Cvetković, predstavnica kompanije Safe Gene Balkan i stručna konsultantkinja laboratorije Sequenom, objasnila nam je razliku između prenatalnih testova koji se rade u našoj zemlji i onog koji se radi u američkoj laboratoriji sa kojom sarađuje. Prema Ivaninim rečima, analiza bebine DNK iz krvi majke ne može se obaviti u Srbiji.

Zbog reputacije Američkog centra za molekularnu medicinu Sequenom u naučnim krugovima, Ivana je odabrala da njihovo neinvazivno prenatalno testiranje MaterniTGenome, koje pruža najviši nivo genetske informacije, bude dostupno i trudnicama u Srbiji. I dok se kod nas radi samo uzorkovanje krvi, analiza se vrši u San Dijegu.

Iako prenatalni testovi nisu novina u našoj zemlji, postoji suštinska razlika, kaže Ivana, koja izdvaja test MaterniTGenome od svih drugih analiza. „U ponudi je dosta neinvazivnih prenatalnih testova koji imaju prilično agresivnu reklamu. Ipak, nijedan test nema kompletnost i preciznost kao MaterniTGenome koji je prošao kliničku validaciju u Americi sa 100 odsto. Dovoljno je reći da nijedna druga analiza ne dostiže nivo kariotipa i ne sme da se preporuči u visoko rizičnim trudnoćama”, objašnjava Ivana i dodaje: „Prema performansama i kvalitetu, MaterniTGenome je jedini neinvazivni prenatalni kariotip na svetu.”

Brojne druge varijante neinvazivnih prenatalnih testova pružaju samo delimičnu, i u tom smislu nepotpunu, analizu i to samo najčešćih hromozomskih bolesti kao što su Daunov, Edvardsov ili Patuov sindrom, kaže Ivana. Prema pravilima genetskog savetovanja, ovakve analize mogu da se koriste samo kao preciznije i senzitivnije varijante dosadašnjeg DABL testa. „Problem je u tome što je nemoguće predvideti i utvrditi razlog nastajanja hromozomskih bolesti. Iznenađuje činjenica da genetski faktor, odnosno nasledivost, u najmanjem procentu doprinosi pojavi ovih bolesti. Nažalost, mogli bismo reći da su hromozomske bolesti tiha pretnja trudnoći a najčešće se dešavaju spontano i bez najave”, kaže Ivana ističući da je baš zbog toga važno blagovremeno uraditi analizu DNK iz krvi majke i pouzdano otkloniti sumnju u prisustvo anomalija kod novorođenčeta.

Foto: Unsplash

Prema zvaničnim podacima, u Evropi se u proseku rodi 1 do 2 odsto dece sa anomalijama, a od ukupnog broja začeća stepen učestalosti anomalija je čak 15 odsto, s tim što se neke trudnoće kao takve spontano prekinu, a u drugima slučajevima anomalija ploda bude blagovremeno otkrivena. Prema podacima iz Registra gena koji utiču na pojavu melanoma (Melanoma Gene Database), učestalost hromozomskih bolesti ujednačena je u celom svetu. Ipak, Ivana ističe da je broj rođene dece sa hromozomskim bolestima najčešći u visoko razvijenoj Skandinaviji budući da njihovi zakoni ne podrazumevaju kompleksna genetska testiranja, već se majke podstiču da prihvate dete sa genetskom greškom takvo kakvo jeste.

Na pitanje čime su mutacije gena uslovljene i da li postoje socijalne grupe koje su više izložene promenama, Ivana kaže da se oštećenja DNK, odnosno hromozoma, mogu desiti spontano i mogu biti prouzrokovane raznim spoljašnjim faktorima tzv. „zagađivačima genetskog koda”. U njih spadaju jonizujuće zračenje, automobilski izduvni gasovi, hemijske supstance kao što su olovo, teški metali, vinil hlorid, benzen, prekursori u proizvodnji lekova, sintetičke gume, boje, pesticidi i stiren. „Osim ovoga, istraživanja su pokazala da su insekticidi, fungicidi i herbicidi takođe etiološki faktori za indukciju izmene u broju i strukturi hromozoma”, objašnjava nam Ivana. Ona navodi da su genetskim anomalijama najviše izloženi ljudi u ratom zahvaćenim područjima u kojima je izuzetno visoka koncentracija raznih zagađivača, a naročito usled produženog dejstva osiromašenog uranijuma. Premda ne postoji način da se genetske bolesti spreče, možemo delovati preventivno. Ivana kaže da je najbolji način adekvatno i blagovremeno genetsko testiranje.

„Trudnice ne bi trebalo da zaobilaze genetsko savetovalište, već da urade što više mogu kako bi eventualne anomalije bile otkrivene u najranijoj fazi”. Za sada Safe Gene Balkan nema podršku Ministarstva zdravlja u kontekstu subvencije skupih genetskih testiranja u laboratoriji Sequenom. Ipak, o genetskim promenama je važno govoriti, kaže Ivana, jer podizanje nivoa svesti doprinosi tome da više ljudi odluči da sprovede odgovarajuće i pravovremeno testiranje.

Priredila: Milica Jordan

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJAdecembar 2018 – februar 2019.

Uvedena redovna odbrana od poplava na delovima Nere i Tamiša

Foto: pixabay.com

Zbog značajnih padavina na delu sliva banatskih vodotoka, uvedena je redovna odbrana od poplava na delovima Nere i Tamiša.

Foto: pixabay.com

Na Neri je u odbrani 3,85 kilometra kod naselja Kusić, a na Tamišu leva i desna obala od državne granice do Sečnja u ukupnoj dužini od 30,5 kilometara.

U skladu sa Opštim i Operativnim planom za odbranu od poplava, uvedena su dežurstva, teren se redovno obilazi, a sve službe JVP „Vode Vojvodine“ su spremne.

Nera je već u stagnaciji, a Tamiš će prema prognozama Republičkog hidrometerološkog zavoda biti u porastu i naredna dva dana.

Međutim, razloga za brigu nema, jer ovi vodostaji ne ugrožavaju branjeno područje.

Nagli porast vodostaja, kao i njegovo brzo opadanje, inače su karakteristični za banatske vodotoke, pogotovo u ovo doba godine.

Milisav Pajević

Poskupelo iznošenje smeća u Somboru

Foto: Grad Sombor

Na 157. sednici Gradskog veća Grada Sombora, kojom je predsedavala gradonačelnica Dušanka Golubović, članovi Veća raspravljali su o 19 tačaka dnevnog reda.

Foto: Grad Sombor

Po odluci gradskih većnika zaključiće se ugovor sa JКP „Zelenilo“ Sombor o košenju trave i drugog rastinja u putnom pojasu atarskih puteva u 2019. god. i ugovor o uklanjanju divljih deponija sa poljoprivrednog zemljišta sa JКP „Čistoća“ Sombor.

Članovi Gradskog veća usvojili su predlog za davanje saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JКP „Čistoća“ Sombor o obrazovanju cena usluga iznošenja smeća u gradu i naseljenim mestima koji će važiti od 1. maja.

Po ovoj odluci cene usluga iznošenja smeća uvećane su za 2,2 odsto.

Milisav Pajević

Izgradnja vodovodne mreže u Inđiji

Foto: http://indjija.net

Povoljne vremenske prilike dozvolili su radnicima Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ da nastave sa proširenjem gradske vodovodne mreže u ulicama u Inđiji i naseljenim mestima.

Foto: http://indjija.net

Na red su stigle ulice Sretenjska i Кrajiška tako da će postavljanjem vodovodne cevi ukupne dužine skoro 600 metara na gradsku mrežu moći da se priključi 30 domaćinstava.

Radovi na izgradnji vodovodne mreže prethode asfaltiranju navedenih ulica koje se nalaze u okviru projekta asfaltiranja svih neasfaltiranih ulica.

Finansiranje izgradnje vodovodne mreže vrši se iz sopstvenih sredstava JКP „Vodovod i kanalizacija“.

Milisav Pajević