Home Blog Page 904

Požarevac dobija reciklažni centar

Foto: pixabay

Od 2020. godine otpad sa područja grada Požarevca neće se više odlagati na postojećoj deponiji, koja je već nekoliko decenija privremena.

Foto: pixabay

U budućem Reciklažnom centru otpad sa područja Požarevca, Velikog Gradišta i Golupca, biće selektovan, pakovan i transportovan na regionalnu deponiju u Lapovu.

„Kapaciteti su 115 tona dnevno. Od toga sama linija za separaciju može da obradi četiri tone na sat, tako da je to sa nekim osmočasovnim radnim vremenom 32 tone dnevno, a ostalo ide na transfer stanicu i dalje se vozi na deponiju Vrbak”, kaže Damjan Obućina, sa Tehničko-građevinskog instituta u Novom Sadu.

Požarevac ima višedecenijski problem sa odlaganjem smeća, a postojeća deponija je pravo ruglo grada. Dodatni problem stvaraju i brojne seoske divlje deponije, na kojima leži preko milion kubnih metara otpada.

„Mi smo već krajem prošle godine i ove godine krenuli sa čišćenjem divljih deponija na našoj teritoriji. Paralelno sa izvođenjem ovih radova mi ćemo ući i u proces sanacije i rekultivacije ove deponije sanitarne pored koje se nalazimo”, kaže Bane Spasović, gradonačelnik Požarevca.

Požarevački Centar za prikupljanje i razvrstavanje otpada biće jedan od najvećih i najmodernijih u Srbiji. Za njegovu izgradnju grad Požarevac izdvojio je skoro dvesta miliona dinara, a trebalo bi da bude završen do septembra ove godine.

Izvor: RTS/Novica Savić

Milisav Pajević

Kina i Srbija sarađuju u oblasti upravljanja vodama

Foto: JP Srbijavode

Delegacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sastala se prošle subote sa delegacijom Kine koju je predvodio zamenik ministra vodnih resursa Lu Guihiu povodom predstavljanja projekta za unapređenje vodoprivrede, podizanja kvaliteta upravljanja vodama i vodosnabdevanja Srbije.

Foto: JP Srbijavode

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boban Kostić rekao je novinarima posle sastanka u zgradi JVP „Srbijavode” da je poseta delegacije Kine u sklopu saradnje dve zemlje u okviru kineske inicijative „Pojas i put”.

„Sastanak se odnosio na probleme u oblasti voda sa kojima se suočavaju Kina i Srbija”, rekao je Kostić i naveo da je sastanak bio konstruktivan i kvalitetan.

Generalni direktor JVP „Srbijavode” Goran Puzović rekao je da su na sastanku definisani mogući vidove saradnje i pomoći Kine u savladavanju problema vezanih za sektor voda u Srbiji.

„Definisali smo četiri osnovne tačke saradnje Kine i Srbije u oblasti voda”, kaže Puzović.

Objasnio je da se pomoć odnosi na pripremu i izradu tehničke dokumentacije u izgradnji zaštitnih sistema za odbranu od poplava.

Druga tema je, kaže, razvoj navodnjavanja u Srbiji i iskustva i znanja koja može da prenese Kina kao ogromna zemlja koja se, dodaje, suočava sa mnogo većim problemima od Srbije.

Treći vid pomoći je, navodi, u pripremi mapa vezanih za eroziju i bujice, a četvrti, razvoj vodoprivrednog informacionog sistema i sistema rane najave.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Saradnja USAID i tri lokalne samouprave na polju energetske efikasnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i gradovi Niš, Čačak i Pančevo potpisali su danas Memorandum o razumevanju u cilju unapređenja efikasnosti njihovih gradskih toplana. Potpisivanju su prisustvovali zamenica gradonačelnika Čačka Milica Dačić, gradonačelnik Niša Darko Bulatović, gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov i pomoćnik direktora USAID Brok Birman.

“Ovo je sjajna prilika da radimo na održivosti u energetskom sektoru, energetska efikasnost pomoći će održivosti kao i kvalitetu usluge koju dobijaju potrošači . To će doprineti poboljšanju grejanja u ova tri grada koji su deo projekta i nadam se da će i druge opštine poželeti da nešto učine na sličan način”, istakao je predstavnik USAID-a.

Gradonačelnik Niša, Darko Bulatović, naglasio je da veruje da će ovo potpisivanje omogućiti dalje korake u projektu unapređenja energetske efikasnosti i da veruje da će kao grad i toplana dati tome puno doprinos u vidu sredstva i podrške.

“Energetska efikasnost i korišćenje alternativnih izvora energije jeste strateško opredeljenje lokalne samouprave, odnosno grada Pančeva, u prilog tome kazuju i sredstva koja smo mi ranije privukli za podizanje kvaliteta sistema daljinskog grejanja i shodno tome ova saradnja sa USAID-om nam daje priliku da i dalje nastavimo u tom pravcu” , rekao je gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov.

Izvor: Tanjug

Željka Vesić

 

Javne konsultacije o nacrtima zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Grad Kragujevac

U Кragujevcu je u petak u organizaciji Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije a u saradnji i uz podršku Organizacije za evropsku bezbednosti i saradnju (OEBS) – Misije u Srbiji i Mrežom Arhus centara Srbije održan konsultativni sastanak o Nacrtu izmena i dopuna Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i Uredbe o učešću javnosti u izradi određenih planova i programa u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Grad Kragujevac

Prema rečima Tine Janjatović, samostalne savetnice u Sektoru za strateško planiranje i projekte u Ministarstvu zaštite životne sredine planirana su dva ciklusa javnih konsultacija za nacrte zakona koja će se održati u pet gradova Srbije u saradnji sa Arhus centrima.

Cilj konsultacija je da se u skladu sa Arhuskom konvencijom omogući učešće javnosti u izradi propisa u najranijoj fazi kada su sve opcije otvorene i kada je u toku kreiranje odredbi kojih će se držati propisi.

Pre održavanja javne rasprave otpočeli smo ovu konsultaciju sa najširom javnošću da vidimo koja su mišljenja i komentari o nacrtima propisa kako bismo imali otvoren odnos i pospešili komunikaciju resornog ministarstva i građana, kaže predstavnica ministarstva Tina Janjatović.

Savetnica za zaštitu životne sredine u OEBS-u u Srbiji Olivera Zurovac Кuzman podsetila je na početak aktivnosti vezanih za primenu principa Arhuske konvencije koju je Republika Srbija ratifikovala 2009. godine kao i na osnivanje prvog Arhus centra.

Do danas smo nastavili sa podrškom Arhus centara i vlasti na lokalnom, državnom nivou i nezavisnim institucijama na unapređenju ljudskih prava vezanih za zaštitu životne sredine.

Takav vid saradnje na najbolji način prikazuje kako se primenjuje princip učešća građana u kreiranju politika i zakona iz oblasti životne sredine, jer građani na direktan način daju svoj doprinos u izradi suštinski važnih zakona, kaže Zurovac Кuzman, savetnica u OEBS-u

Govoreći o obaveštavanju građana u Кragujevcu, Dragan Marinković, šef Službe za zaštitu životne sredine Gradske uprave za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine je rekao da se javnost o projektima koji se planiraju informiše putem sajta, dopisa mesnim zajednicama kao i putem lokalne štampe.

Međutim, kao najbolja praksa ustanovljeno je obaveštenje po mesnim zajednicama na teritoriji gde je planiran određeni projekat jer tako imamo najbolji odziv i učešće građana, rekao je Marinković.

O nacrtima izmena i dopuna zakona i nacrtu uredbe kao i važnosti inkluzivnog procesa donošenja odluka kragujevačkoj javnosti govorili su predstavnici Ministarstva zaštite životne sredine i nezavisni stručnjaci.

Izvor: Grad Kragujevac

Milisav Pajević

Podela PVC kanti na Čukarici i Voždovcu

Foto: pixabay.com

JKP „Gradska čistoća” nastavlja akcije podele PVC kanti domaćinstvima u naseljima sa individualnom izgradnjom na opštinama Čukarica i Voždovac, saopštavaju iz ovog gradskog preduzeća.

Foto: pixabay.com

Tokom ovog vikenda po dve PVC kante će dobiti 570 domaćinstava u ulicama Petra Drapšina, Vinogradi i Avalski put, a do kraja meseca još 600 domaćinstava će se priključiti novoj tehnologiji sakupljanja i odvoženja otpada.

Akciju su svojim prisustvom podržali su i predsednik opštine Čukarica Srđan Kolarić i član gradskog veća Zoran Adamović, koji su sa sugrađanima razgovarali i o drugim aktivnostima koje se sprovode na toj opštini.

„Tokom tri meseca sprovodimo akcije u kojima će biti podeljene PVC kante za reciklabilni i kućni otpad za više od 2.400 domaćinstava na opštinama Novi Beograd, Čukarica, Voždovac i Palilula. Ova tehnologija sakupljanja, selektovanja i odnošenja otpada je do sada dala odlične rezultate, jer znatno utiče na smanjenje formiranja divljih deponija u Beogradu, ali i povećava količinu otpada koja ide na dalji proces reciklaže, čime se smanjuje opterećenje deponije u Vinči“, istakao je Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća” i dodao da je za 14 godina više od 60.000 domaćinstava uključeno u ovaj sistem odvoženja otpada.

„Nastavićemo razvoj ovog načina rada, tako da će kante za reciklabilni otpad dobijati i skupštine stanara u centralnim gradskim opštinama, sa kojima ćemo potpisati i ugovor o preuzimanju ambalažnog otpada, čime se sprečava nesavesno raznošenje sekundarnih sirovina koje se mogu reciklirati”, rekao je Popadić.

Svako domaćinstvo u naseljima u kojima se prelazi na tehnologiju odvoženja otpada putem PVC kanti dobija po dve takve kante. Plava kanta namenjena je za odlaganje reciklabila, a kanta zelene boje za odlaganje klasičnog kućnog smeća. Kante su zapremine 240 litara, a sugrađanima će znatno biti olakšano samo odlaganje, ali i izbacivanje otpada, čime će imati kvalitetniju komunalnu usluga.

U „Čistoći“ napominju i da je održavanje kanti, ali i njihova popravka ili eventualna zamena usled oštećenja, isključivo obaveza korisnika.

Kante su namenjene samo za odlaganje komunalnog i reciklabilnog otpada, zbog čega se apeluje na njihove nove vlasnike da kante ne koriste za odlaganje šuta, zemlje, pepela i žara, jer to dovodi do trajnog oštećenja kante koju će morati da zamene o sopstvenom trošku.

Akcija besplatne podele kanti sugrađanima koji žive u naseljima sa individualnom izgradnjom pokrenuta je sa ciljem da se poboljša organizacija odnošenja smeća, a i da se reši problem u uskim ulicama gde nije moguće postaviti kontejner.

Kante će se uručivati svaki vikend do kraja meseca u periodu od 8 do 14 časova, a sugrađanima će biti predočena dinamika pražnjenja i odvoženja smeća, tako da je jedina njihova obaveza da određenim danom u nedelji kante ostavljaju ispred svojih kapija, na ulici, jer radnici „Čistoće” nemaju pravo da ulaze na privatan posed.

Svi sugrađani koji ne budu u mogućnosti da kante preuzmu tokom ove podele, naknadno se mogu javiti pogonima na opštini Voždovac i Čukarica kako bi dobili kante za svoje domaćinstvo.

Milisav Pajević

Ujedinjeno Kraljevstvo nedelju dana za proizvodnju struje nije sagorevalo ugalj!

Foto-ilustracija: Pixabay

Od Industrijske revolucije u drugoj polovini 18. veka do danas, Ujedinjeno Kraljevstvo se u proizvodnji električne energije u velikom obimu oslanjalo na ugalj. Njegova odluka i napori da do 2025. godine iz svog energetskog miksa odstrani prljavi energent su utoliko značajniji, baš kao i prvih nedelju dana u njegovoj istoriji koje je provelo ne sagorevajući ugalj da bi napajalo domaćinstva i privredu električnom energijom.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva od crne sedimentne stene organskog porekla u trajanju od sedam dana je postignuta zahvaljujući obnovljivim izvorima energije, prirodnom gasu i nuklearnoj energiji.

Prema pisanjima britanske medijske kuće Gardijan, ovaj važan korak ka čistijem energetskom tržištu je otpočeo poslepodnevnim časovima 1. maja.

Neprekidno smanjivanje učešća elektrana na ugalj u proizvodnji električne energije u svrhe borbe protiv klimatskih promena je zaslužno za to što su se štetne emisije ovog sektora na tlu Ujedinjenog Kraljevstva od 2013. prepolovile.

Tokom 2018, gotovo polovinu potrošene energije (49,6 %) u ostrvskoj državi su obezbedili energetski izvori niskog ugljeničnog otiska, uključujući obnovljivu i nuklearnu energiju. Udeo prirodnog gasa je iznosio 43,9 odsto, a uglja samo 6, što je novi rekord.

Jelena Kozbašić

 

Mogu li se povezati požari, klima i ekosistem?

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Istraživači Univerziteta Crne Gore su krajem aprila 2019. godine, sa kolegama sa drugih 38 evropskih univerziteta, inicirali su u Briselu COST akciju „Požari i zemljišni – geo sistemi: nauka i društvo”.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U inicijalnoj fazi uspostavljena je mreža naučnika i praktičara iz cele Evrope uključenih u istraživanje šumskih požara i upravljanje zemljištem sa idejom praćenja dinamike požara, upravljanjem rizika od požara, analizama efekata požara na šumsku vegetaciju, faunu, zemljište i vodu.

U narednom periodu posebne analize će se odnositi na socio-ekonomske, istorijske, geografske, pristupe političke percepcije i upravljanja zemljištem.

Inicijativa povezuje zajednice iz različitih naučnih i geografskih sredina, omogućavajući tokom svog rada u naredne četri godine diskusiju o različitim iskustvima i nastanku novih pristupa istraživanju požara.

Glavni cilj ove akcije je obezbeđivanje sinergijske saradnje između evropskih istraživačkih grupa sa ciljem sintetizovanja postojećih znanja, te definisanja zajedničkog istraživačkog programa koji promoviše integralni pristup stvaranju otpornih predela na požare, uzimajući u obzir biološka, biohemijska i fizička, ali i socio-ekonomska, istorijska, geografska, sociološka i politička ograničenja.

Inicijativa nastala angažovanjem istaživača iz cele Evropre je nužna društvena potreba zbog očekivanog daljeg intenziviranja i geografskog širenja režima požara u uslovima aktuelnih globalnih klimatskih promena.

Požar, klima i ekosistem su interaktivne komponente zemljišnog Sistema, a naučnici sa skupa održanog u Briselu 24. aprila 2019. godine su jasno ukazali na potrebe za novim razvojem i aplikacijama modeliranja zemljišnih sistema interakcija požar-klima-ekosistem.

Crnogorski tim ove COST inicijative sa Univerziteta Crne Gore predvodi doc. dr Velibor Spalević sa Odsjeka za geografiju Filozofskog fakulteta i dr Milić Čurović sa Biotehničkog fakulteta, koji su stalni članovi ove inicijative.

Pored Univerziteta Crne Gore ovu COST akciju podržali su i Nacionalni parkovi Crne Gore, koji su kao svoje predstavnike odredili doc. dr Gorana Škatarića i mr Slobodana Stjepovića.

Ova inicijativa predstavlja nastavak ranije uspešno zaključene inicijative Connecteur: Connecting European connectivity Research, 2015-2018.

Milisav Pajević

Novi njujorški zakon donosi obavezne zelene krovove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U budućnosti će svaka zgrada u Njujorku na svom krovu morati da ima zelenilo, solarne panele ili mini-turbine na vetar.

Oni koji se budu ubuduće upuštali u posao sa investicijama i gradnju objekata, moći će da biraju između ova tri uslova ili da izaberu kombinaciju sva tri.

Novim gradskim zakonom o zelenoj gradnji, do 2030. godine trebalo bi da se eliminiše zagađenje vazduha ekvivalentno aktivnosti milion automobila.

Zeleni krov veće površine može smanjiti potrebu za ventilacijom za 75 odsto.

To je plan gradskih vlasti Njujorka, koji su uoči svetskog Dana zelenila odlučili da donesu paket zakona kojima se definiše buduća gradnja a sve u cilju poboljšanja energetske efikasnosti grada.

Njujork je postavio uslove za izgradnju stambenih i poslovnih objekata, a pre njega su to učinili Denver, Portland, San Francisko i Toronto.

Energetski efikasne zgrade su deo Zakona o klimatizaciji, koji prepoznaje zgrade Njujorka kao glavne krivce za emisiju ugljenika u gradu. Zakon nazvan Dirty Building Bill ima za cilj da smanji emisiju ugljenika za 80% do 2050. godine.

U okviru novih zakona razmatra se i zabranu staklenih fasada, osim u slučaju da zgrada ispunjava određene energetski efikasne propise izgradnje.

Željka Vesić

Beograd uči lekcije u oblasti pametnih gradova od najboljih!

Foto: Ambasada Finske
Foto: Ambasada Finske

Seminar “Pametni gradovi – iskustva Finske” održan je juče u rezidenciji ambasadora Finske, u prisustvu predstavnika gradova širom Srbije, poslovne zajednice i državnih institucija. Na seminaru su predstavljena iskustva finskih pametnih gradova koji teže da stvore održivu i ekološku infrastrukturu i rešenja koja će na najbolji način zadovoljiti potrebe građana.

Finska je jedna od vodećih zemalja u Evropi u razvoju koncepta pametnih gradova, a Helsinki se svrstava među pet najnaprednijih gradova u svetu po predanosti administracije u pronalaženju rešenja pametnih gradova. Helsinki ima ambiciozne ciljeve da postane najfunkcionalniji grad na svetu i da postane ugljenično neutralan do 2035. godine, a rešenja pametnih gradova će doprineti ovom cilju.

“Verujem da iskustva Finske mogu da pomognu srpskim institucijama i kompanijama da razmišljaju više o razvoju koncepta pamethih gradova i da podstaknu na bržu implementaciju ovih rešenja. Na ovaj način, može se uticati i na unapređenje poslovnog okruženja u Srbiji i konkurentnost u budućnosti“, rekao je ambasador Perti Ikonen.

Foto: Ambasada Finske

Tokom uvodnih obraćanja, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić istakao je da je koncept pametnog grada prepoznao kao važan u prvim nedeljam mandata, a potrebu za promenama kakve ovaj koncept donosi potvrdile su i prognoze da će u narednih 15 godina Beograđana biti oko 250.000 više nego danas.

„Moramo na vreme da se pripremimo i organizujemo našu prestonicu kako bi mogla da odgovori na izazove gradova koji rastu: od saobraćajnih gužvi, komunalnih problema, do unapređenja komunikacije sa upravom. Skromno priznajem da je Beograd u primeni ovog koncepta još uvek na počecima, a mogu i da se pohvalim napretkom, pogotovo u oblasti saobraćaja i komunikacije sa građanima. Beograd uči od najboljih i čast nam je da o ovoj temi diskutujemo sa ljudima iz najvažnijih finskih organizacija, agencija i kompanija u ovoj oblasti“, istakao je Radojičić.

Ambasada Finske seminar je organizovala u saradnji sa NALED-om, organizacijom koja je od 2016. uključena u pripremu regulative i  najboljih rešenja u oblasti razvoja e-uprave i e-poslovanja u Srbiji.

Foto: Ambasada Finske

Predsednik Saveza za e-upravu u NALED-u Željko Tomić rekao je da je Finska u Srbiji prepoznata kao lidera u primeni pametnih rešenja za unapređenje transporta, energetike i upravljanja otpadom.

„Potrebno je da razgovaramo sa predstavnicima vodećih svetskih inovatora u ICT-u ukoliko želimo da naše lokalne samouprave prate svetske trendove. Procene su da će rešenja koja se primene u 75 najvećih pametnih gradova, za pet godina generisati uštede veće od pet milijardi dolara samo za javnu upravu dok će pametne komunalne usluge, zgrade, transport i proizvodnja, privredi uštedeti 14 milijardi, a građanima čak 27 milijardi dolara“, rekao Tomić.

Tokom panel diskusije učesnici seminara imali su priliku da sa finskim ekspertima i predstavnicima finskih kompanija razgovaraju o tome kako se njihova iskustva mogu primeniti u Srbiji.

Dokaz o kretanju građevinskog otpada biće uslov za dobijanje upotrebne dozvole

Foto: pixabay

Za dobijanje upotrebne dozvole investitor će ubuduće morati da dokaže da je svaki kubik građevinskog otpada odnet na deponiju u Vinču i na taj način ćemo uvesti red u ovu oblast, istakao je zamenik gradonečelnika Goran Vesić gostujući na TV Studio B.

Foto: pixabay

„Većina divljih deponija nastaje tako što svaki investitor, odnosno firma tokom izgradnje građevinski otpad istovari gde stigne.

Zato će Grad Beograd promeniti određene svoje odluke i ubuduće ćemo prilikom dobijanja upotrebne dozvole tražiti da nam investitor da dokaze o kretanju otpada.

Naime, sav otpad moraće da bude predat u gradsku deponiju u Vinči. Na taj način ćemo zavesti red jer onaj ko ne bude imao dokaz o odnošenju građevinskog otpada, neće moći da dobije upotrebnu dozvolu za svoj objekat”, rekao je Vesić.

On je dodao da se na isti način mora rešavati i problem sa komunalnim otpadom.

„Nažalost, u Beogradu ima puno divljih deponija, komunalnog i građevinskog otpada i to je problem sa kojim ćemo morati kao grad da se suočimo kao što smo se suočili sa divljom gradnjom koju uspešno rešavamo”, naglasio je zamenik gradonačelnika.

Milisav Pajević

Zbog najave obilnih padavina vodoprivredna preduzeća u pripravnosti

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović upozorio je danas na to da Srbiju i region od 12. do 17. maja očekuju obilne padavine, naglasivši da su zbog toga sva vodoprivredna preduzeća u pripravnosti.

Foto: pixabay

Nedimović je, nakon konferencije za novinare u Ambasadi Slovenije, povodom Svetskog dana pčela, objasnio da se, prema prognozama, u tom periodu očekuje više od 40 do 50 litara padavina po metru kvadratnom, što se, kako je podsetio, podudara sa situacijom od pre pet godina, kada smo imali velike poplave.

On je rekao da ne očekuje veće probleme na velikim vodotokovima, ali da može doći do pojave bujičnih poplava, naročito u zapadnoj Srbiji.

Prema njegovim rečima, vodoprivredna preduzeća su preduzela sve što je potrebno u vezi sa osmatranjem prostora i angažovanjem mehanizacije koja je neophodna, dok su već juče urađene sve pripremne aktivnosti.

Milisav Pajević

Obnova ribljeg fonda jezera Barje kod Leskovca

Foto: pixabay

Kiša i loše vreme nisu omele članove ribočuvarske službe iz Leskovca u obavljanju važnog posla na akumulacionom jezeru Barje.

Foto: pixabay

Obnova ribljeg fonda predstavlja jedan od najvažnijih zadataka čuvara prirode.

Ovoga puta na dno jezera spušten je kavez sa pet gnezda oplođenog smuđa koja će dati pedeset hiljada jedinki.

Akumulaciono jezero Barje, iz kojeg se Leskovac snabdeva vodom za piće, ima maksimalnu zapreminu od preko 40 miliona kubnih metara vode.

Poribljeno je smuđem, deverikom, babuškom, šaranom, tolstolobikom, a tu je i klen kao autohtona vrsta. Postoji i zavidna populacija rečnog raka.

Leskovačka ribočuvaska služba pokriva teritoriju Jabalaničkog, Pčinjskog i Pirotskog okruga odnosno 5.700 kvadratnih kilometara rečnih vodotokova i jezera.

Samo osmoro čuvara ima pune ruke posla a godišnje podnesu oko 60 prekršajnih i desetak krivičnih prijava.

Izvor: RTS/Srđan Conić

Milisav Pajević

Najbolje fotografije četvrte nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Siniša Ljubisavljević

Žiri Energetskog portala još jednom je izabrao najbolje fotografije koje ste nam poslali u okviru Eko foto-konkursa, te je naša galerija opet proširena sa 10 fotografija lepota prirode i rugla društva. Možete je pogledati na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS,  renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika našeg portala su kao tri najbolje, po njihovom mišljenju, ocenili sledeće fotografije:

Foto: Biljana Gađanski
Foto: Siniša Ljubisavljević
Foto: Marina Stančević

Rešenje je u održivoj poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

“Kada sve drveće bude posečeno, kada sve životinje budu izlovljene, kada sve reke budu zagađene, kada vazduh više ne bude za disanje, tek onda ćeš shvatiti da ne možeš da jedeš novac.”

Ovako glasi indijanska poslovica od koje u ovom trenutku nismo daleko, a ona se savršeno uklapa u temu koja je sve aktuelnija. Koliko mi zapravo znamo šta znači održiva poljoprivreda? Da li bi nam latinska reč sustinere (sus-ispod, tenere-držati), koja podrazumeva održanje ili očuvanje tokom dužeg vremenskog perioda, pomogla da shvatimo šta je održiva poljoprivreda i koliko se ona razlikuje od organske ili tradicionalne poljoprivredne proizvodnje?

Da bismo u potpunosti razumeli pojam održive poljoprivrede valjalo bi na početku da je uporedimo sa intenzivnom poljoprivredom. Početkom dvadesetog veka ljudi su počeli da koriste tešku mehanizaciju za obradu zemljišta, ali i pesticide, mineralna đubriva i visokoprinosne genotipove biljaka. Intenzivna poljoprivreda u početku zahteva više ulaganja, ali je prinos neuporedivo veći i izvesniji.

Zahvaljujući tome, smanjen je i broj gladnih u svetu, ali ovakva proizvodnja za posledicu je imala i ozbiljnu štetu po životnu sredinu. Sa druge strane, ako održivu poljoprivredu posmatramo u dužem vremenskom periodu, možemo zaključiti da unapređuje kvalitet životne sredine i resurse na kojima se proizvodnja zasniva. Ona zadovoljava čovekove potrebe za hranom, ima ekonomsku isplativost i unapređuje kvalitet života farmera i celokupnog društva.

Održiva poljoprivreda, kao deo ukupnog održivog razvoja, definisana je u Agendi 21, na konferenciji Ujedinjenih Nacija o održivoj sredini i razvoju (Rio de Žaneiro, 1992. godine). To je sistem proizvodnje koji objedinjuje ekološke i ekonomske elemente proizvodnje, brigu za zdravlje ljudi i pri tom uzima u obzir različitosti poljoprivrede i društvene zajednice. Osnovni zadatak održive poljoprivrede je proizvodnja dovoljno hrane za sve. Održiva poljoprivreda podrazumeva proizvodnju hrane ili drugih biljnih i životinjskih proizvoda, koristeći poljoprivredne tehnike koje štite okolinu, javno zdravstvo, društvene zajednice i dobrobit životinja.

Da bi nešto bilo održivo, trebalo bi da opstaje na dovoljno dobrom nivou, ili da se razvija, po kvantitetu i/ili kvalitetu, a da pri tome nema negativnih uticaja na okruženje. Održiva poljoprivreda zahteva globalni sistem upravljanja koji promoviše bezbednost hrane u smislu zahteva za trgovinu i agronomskih politika u cilju promovisanja lokanih i regionalnih tržišta poljoprivrednih proizvoda. To zahteva veći prinos useva, bolju efikasnost đubriva i korišćenja vode, principe ekološkog upravljanja, razumnu uportebu pesticida i antibiotika, kao i velike promene u praksi stočarske proizvodnje.

PRINCIPI ODRŽIVE POLJOPRIVREDE

Održiva poljoprivreda prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zasniva se na sledećim postulatima:

  • Da bi bila održiva, poljoprivreda mora zadovoljiti potrebe postojećih i budućih generacija uz osiguranje profitabilnosti, zaštite životne sredine i socijalne i ekonomske jednakosti.
  • Održiva poljoprivreda bi trebalo da neguje zdrave eko-sisteme i podstiče održivo upravljanje zemljištem, vodama i prirodnim resursima, istovremeno osiguravajući globalnu sigurnost hrane.
  • Globalna primena održive proizvodnje zahtevaće veliki napredak u efikasnom korišćenju resursa i zaštiti okoline.
  • Održiva poljoprivreda zahteva globalni sistem upravljanja koji promoviše bezbednost hrane u smislu trgovinskih zahteva i agronomskih politika u cilju promovisanja lokalnih i regionalnih tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Priredila: Nevena Đukić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019

Skup „Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine”

Foto: Grad Subotica
Foto: Grad Subotica

Asocijacija prostornih planera Srbije, Univerzitet u Beogradu – Geografski fakultet i Javno preduzeće za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstvom zaštite životne sredine, Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, gradom Subotica i Republičkim zavodom za zaštitu spomenika kulture organizuju 10. naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Planska i normativna zaštita prostora i životne sredine” koji se do 11. maja održava u Subotici i na Paliću.

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Predrag Radivojević rekao je, otvarajući skup u Velikoj većnici Gradske kuće, da subotička lokalna samouprava podržava ovakve vidove stručnih skupova koji su višestruko korisni, kako za prostorne planere tako i za ostale struke koje se bave uređenjem i izgradnjom, i da je izvesno da je dobro urađena planska dokumentacija osnovni preduslov za brži i ravnomerniji privredni i društveni razvoj.

Izvor; Grad Subotica

Milisav Pajević

MMF misija stiže u Srbiju, razgovori o reformama koje se tiču EPS-a, Srbijagasa…

Foto-ilustracija: Pixabay

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počinje danas dvonedeljnu posetu Srbiji sastankom sa čelnim ljudima Ministarstva finansija i Narodne banke Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Misiju MMF-a, predvodi novi šef Jan Kes Martejn, koji je na tom mestu zamenio Džejmsa Rufa.

Sa predstavnicima države razgovaraće o dosadašnjim rezultatima po pitanju strukturnih reformi srpske ekonomije kao i o reformama koje se tiču EPS-a, Srbijagasa i privatizacije Komercijalne banke…

Vlada Srbije postigla je u junu prošle godine dogovor s MMF-om o novom nefinansijskom, savetodavnom aranžmanu “čuvarkuća” – Instrument za koordinaciju politika – PCI, u trajanju od 30 meseci.

PCI je instrument koji je MMF uveo tokom 2017. godine u cilju pružanja podrške zemljama poput Srbije, a program podržan od PCI ima za cilj održanje makroekonomske i finansijske stabilnosti i ostvarivanje napretka u realizaciji plana strukturnih i institucionalnih reformi.

Prethodno je delegacija MMF-a boravila u Srbiji od 29. januara do 5. februara ove godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević