Home Blog Page 905

Predstavljen Izveštaj Koalicije 27 „Malo para, još manje muzike”

Foto: Koalicija 27

„Malo para, još manje muzike”, naziv je godišnjeg izveštaja o napretku Srbije u pripremama za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promena, koji je juče predstavila Koalicija 27 – grupa organizacija civilnog društva posvećenih praćenju priprema za otvaranje poglavlja 27 pregovora o članstvu.

Foto: Koalicija 27

Izveštaj analizira napredak u zakonodavstvu, zaštiti kvaliteta vazduha, vode, upravljanje otpadom, hemikalijama, zaštiti prirode, u oblastima buke, šumarstva i klimatskih promena i to kroz prizmu finansiranja, koje se ocenjuje kao neadekvatno potrebama, često nenamenski ali i nedovoljno korišćeno, budući da i mali obim dostupnih sredstava ostaje neinvestiran.

Izveštaj se fokusira na napredak u periodu od marta 2018. do februara 2019. godine. Pregovaračko poglavlje 27, uprkos najavama, nije otvoreno.

U oblasti zakonodavstva i implementacije ostvaren je mali pomak. Međutim, mnogo toga nije realizovano.

Strategija kvaliteta vazduha još nije usvojena, kao ni strategija zaštite prirode, dok zakon o klimatskim promenama još nije prošao skupštinsku proceduru za usvajanje.

Sredstva izdvojena budžetom za 2018. godinu za zaštitu životne sredine i ublažavanje klimatskih promena daleko su od dovoljnih ali zabrinjava činjenica da je Ministarstvo zaštite životne sredine realizovalo malo više od polovine predviđenih sredstava za rad.

Ako se tome doda i činjenica da Zeleni fond još uvek nije operativan, kao i ukidanje namenskog karaktera sredstava prikupljenih na osnovu naknade za zaštitu životne sredine, ostaje utisak da životna sredina (i dalje) nije prioritet Vlade Republike Srbije.

Izveštaj je predstavljen na panel dikusiji u kojoj su učestvovali Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine,  Mirjana Jovanović, menadžerka projekata Energija, klima i životna sredina Beogradske otvorene škole (Koalicija 27), Simon Ilse, direktor kancelarije Fondacije „Hajnrih Bel” u Srbiji i Milica Damnjanović Zantvort, „Petkom za budućnost”.

Izvor: Koalicija 27

Milisav Pajević

Problem zagađenja vazduha i zemljišta muči Vladimirce

Foto: Opština Vladimirci

Predstavnici Opštine Vladimirci sastali su se juče sa ministrom zaštite životne sredine Goranom Trivanom i razgovarali o ekološkim problemima sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Foto: Opština Vladimirci

Ukazujući na najveće ekološke probleme sa kojima se njihova opština već više godina suočava, predsednik opštine Vladimirci Milorad Milinković posebno je istakao problem zagađenja vazduha i zemljišta nastao usled rada termoelektrane „Nikola Tesla“ (TENT) u Obrenovcu, odnosno odlaganja pepela i emisije štetnih gasova, koje direktno utiču na zdravlje ljudi, životinja i biljaka.

S obzirom na to da je Opština Vladimirci mala opština i nema dovoljno sredstava za rešavanje ovog problema, ministar Trivan je ukazao da će Ministarstvo zaštite životne sredine pružiti svu moguću pomoć i podršku kako bi se ovaj problem sanirao.

Ministar je rekao da će Ministarstvo pružiti svu stručnu pomoć kako bi se problem sagledao u celosti, a zatim pronašla moguća rešenja. U zajedničkoj saradnji sa Elektroprivredom Srbije neophodno je obezbediti zdravije uslove za život, dodao je.

„Problem koji imamo pred sobom je višegodišnji. Put rešenja nije lak, ali tim putem se mora krenuti, kako bi očistili Srbiju i pružili kvalitetniji život našoj deci“, zaključio je ministar Trivan.

Milisav Pajević

Zarad manjeg zagađenja, zamenite avionsku pistu i krila – prugom i točkovima!

Foto-ilustracija: Pixabay

Švedskom se širi griža savesti zbog putovanja avionom usled količine štetnih gasova koje ovo prevozno sredstvo ispusti u atmosferu. Loš uticaj avio-saobraćaja se ne zaustavlja na zagađenju vazduha. Otpad od plastičnih kesa, pribora, čaša, salveta i slično dodatno uništava zdravlje planete.

voz
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokret “flygskam” (flight shame) je privukao ekološki osveštene Šveđane koji su doneli odluku da avionske karte zamene voznim kako bi smanjili svoj osećaj krivice zbog razaranja Zemlje. Putujući avionom, oni bi bili saučesnici u ozbiljnijem narušavanju prirode, a birajući voz, oni umanjuju sopstveni ekološki otisak.

Rastući broj ljudi, pre svega mlađih naraštaja, koji su odlučili da ostanu prizemljeni (#stayontheground) je inspirisan šesnaestogodišnjakinjom Gretom Tunberg.

Ne samo da je, protestujući ispred nacionalnog parlamenta svoje domovine sa zahtevom za pooštrenje klimatske akcije, motivisala stotine hiljada vršnjaka da izađu na ulice, već je, odbijajući da putuje avionom, podstakla sunarodnike da učine isto. Aktivistkinja za zaštitu životne sredine na mnogobrojne političke skupove na kojima prisustvuje odlazi upravo vozom, iako put traje duže u poređenju sa letom. Jedanaest njenih govora će uskoro biti objedinjeni u knjigu pod naslovom “Niko nije suviše mali da bi napravio promenu”. Izdavač ju je opisao kao “glas generacije koja se suočava sa klimatskom katastrofom u punom zamahu – mirne, kivne i neustrašive koja moćnicima otkriva istinu”.

Klimatske promene Švedsku pogađaju dvostruko oštrije nego ostatak sveta – Švedski meteorološki institut je otkrio da u ovoj skandinavskoj zemlji temperatura raste dva puta brže u odnosu na prosečnu globalnu temperaturu. Prošla godina je bila jedna od najvrelijih i najsušnijih otkako je počelo merenje. Švedskom su buktali neki od najgorih šumskih požara ikada zabeleženih.

Prema naučnim tvrdnjama, prelazak jednog kilometra “kroz vazduh” rezultuje sa 100 grama ugljen-dioksida, dok prelazak iste udaljenosti “na tlu” proizvodi tek 15 grama škodljivog gasa, što je Šveđane zabrinute za njihovo okruženje navelo da radije putuju vozom, uprkos tome što im je na taj način do krajnje destinacije potrebno više vremena.

Emisije švedske avijacije su od 1991. skočile za 61 odsto. Ovaj severnoevropski narod leti sedam puta više od prosečnog Zemljanina i jedan je od onih koji najčešće koriste avione.

Prema podacima internet stranice za rezervaciju voznih karata, Greta i njen otac su, ne leteći, “sačuvali” po 400 kilograma ugljen dioksida – što je približno jedna desetina ukupnog godišnjeg ugljeničnog otiska prosečnog stanovnika Švedske, a sve više pojedinaca sledi njihov primer. Popularnost agencija za organizaciju “putovanja prugom” skače, baš kao i onih avio-kompanija koje različitim metodama neutralizuju emisije.

Pored manjeg negativnog dejstva na vazduh, vozovi korisnicima pružaju i veći prozor u svet, niži nivo buke i više prostora za noge.

Međutim, na kraju ostaje pitanje – da li Šveđani zaista lete manje zbog griže savesti ili zbog poreza na letenje uvedenog prošle godine?

Jelena Kozbašić

Da li će Kilimandžaro dobiti žičaru?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tanzanija želi da privuče više turista na Kilimandžaro i zbog toga na najvišoj afričkoj planini planira da izgradi žičaru.

Oko 50.000 turista godišnje se uspenje na Kilimandžaro. Žičara bi taj broj mogla da poveća za 50 odsto, kazao je zamenik tanzanijskog ministra turizma Konstantin Kanjasu.

Trenutno su u izradi studije o izvodljivosti na nekoliko mogućih trasa, kazao je Kanjasu. Izbor će zavisiti od troškova i eventualnih inženjerskih problema.

“Dve kompanije, kineska i jedna iz zapadne zemlje, zasad su pokazale interes”, dodao je. Biće sprovedena i studija zaštite sredine.

Turistički vodiči i nosači protive se projektu jer misle da će se njime smanjiti broj penjača. Predsednik lokalne organizacije nosača Loiše Molel kaže da posetioci sada provedu oko nedelju dana na planini.

“Jedan turista iz Amerike, na primer, sa sobom može imati 15 ljudi, 13 nosača, vodiča i kuvara. Sva će ta radna mesta biti pogođena ako se izgradi žičara”, rekao je Molel. “Mi smatramo da planina mora ostati kakva jeste”, naglasio je.

Turizam donosi veliki deo prihoda budžeta Tanzanije, zemlje poznate po plažama, safarijima i Kilimandžaru (5.895 metara).

Izvor: N1

Željka Vesić

NIS akcionarima deli kroz dividende 6,5 milijardi dinara

Foto: NIS

Odbor direktora NIS a.d. Novi Sad održao je 6. maja pisanu sednicu na kojoj je, između ostalog, utvrdio predlog Odluke Skupštine akcionara o raspodeli dobiti za 2018. godinu, isplati dividendi i utvrđivanju ukupnog iznosa neraspoređene dobiti Društva.

Foto: NIS

Predlogom Odluke je za isplatu dividende akcionarima predviđeno 6.517.524.188 dinara, odnosno 25 odsto neto dobiti Društva za 2018. godinu.

U toj godini NIS a.d. Novi Sad ostvario je neto dobit od 26.067.489.000 dinara.

Odbor direktora je, takođe, odobrio Godišnji izveštaj NIS a.d. Novi Sad za 2018. godinu i utvrdio predlog odluke Skupštine akcionara NIS-a o usvajanju tog izveštaja.

Pored toga, na sednici je razmotren i prihvaćen Izveštaj nezavisnog revizora „PricewaterhouseCoopers“ o izvršenoj reviziji Godišnjeg izveštaja NIS a.d. Novi Sad za 2018. godinu i utvrđen predlog odluke Skupštine akcionara o usvajanju navedenog Izveštaja.

Datum održavanja XI redovne sednice Skupštine akcionara biće utvrđen na posebnoj sednici Odbora direktora NIS a.d. Novi Sad.

Milisav Pajević

Nacionalne ptice Evrope na poštanskim markicama

Foto: Pošta Srbije

Pošta Srbije pustiće sutra u opticaj emisiju prigodnih poštanskih maraka „Evropa – nacionalne ptice“.

Foto: Pošta Srbije

U saopštenju se napominje da teritoriju Srbije naseljava više od 350 vrsta ptica, kao i da se u zemlji stalno gnezdi oko 240 vrsta.

Pošta Srbije će sutra izdati marke „Evropa – nacionalne ptice” – puzgavac i žuta čaplja.

Filatelističko izdanje sadrži dve marke nominalnih vrednosti od 69 i 100 dinara u tiražu od 50.000 i 45.000 komada, koverat prvog dana (FDC) i prigodan žig.

Umetničku obradu izdanja obezbedio je Boban Savić, akademski slikar „Srbijamarke”. Tichodroma muraria – Puzgavac, je ptica pevačica koja nastanjuje visoke planine od 1.000 do 3.000 metara nadmorske visine, od južne i centralne Evrope do Kine.

Težine je oko 17 grama, sa perjem plavosive boje sa tamnim letnim i repnim perima, a jarko crvene boje na krilima, koja je naročito uočljiva kada je ptica u letu, što je i njena glavna karakteristika. Iako stanarica, zabeležene su vertikalne migracije tokom hladnih zimskih meseci na niže nadmorske visine.

Prema IUCN (International Union for Conservation of Nature) kriterijumima, puzgavac nije globalno ugrožena vrsta, a populacija u Srbiji je stabilna.

Glavna gnezdilišta nalaze se na planinama istočne i zapadne Srbije. Ardeola ralloides – Žuta čaplja, je mala vrsta čaplje, kratkog vrata, kratkog i snažnog kljuna i smeđih leđa, dužine od 44-47 centimetara, a raspona krila od 80-92 centimetar.

Njen izgled se menja tokom letenja kada zbog boje krila, izgleda kao da je bele boje. Čapljine boje su predivne, posebno u „svadbenom ruhu”.

Žuta čaplja je gnezdarica Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” na severu Srbije.

Gnezdi se u mešovitim kolonijama sa drugim čapljama, u gustim trščacima, prošaranim vrbama i rakitom.

U naše krajeve dolazi krajem aprila, a u tople krajeve odlazi krajem avgusta.

Prema IUCN kriterijumima, ova vrsta je ugrožena i strogo je zaštićena, navode Pošte Srbije.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

“Proizvodnja zelene energije u našoj zemlji je na nivou statističke greške”

Foto-ilustracija: PR tim FPN
Foto-ilustracija: PR tim FPN

“U proteklih godinu dana više od polovine količine struje koje je Srbija proizvela kroz alternativne izvore, proizvedene su u našim solarnim elektranama” , rekao je studentima Fakulteta političkih nauka Miloš Kostić, inženjer mašinstva i direktor firme Solaris energy.

Predavanje  “Budućnost energije i energija budućnosti”, održano je drugog dana manifestacije Nedelja održivog razvoja koja se na ovom fakultetu realizuje drugu godinu za redom.

Govoreći o solarnim elektranama kroz bogato iskustvo koje Solaris energy ima, kao najveći domaći investitor u solarnu energiju u našoj zemlji, Kostić je istakao da je proizvodnja ovog tipa energije u našoj zemlji na nivou statističke greške, u odnosu na druge zemlje.

Publika je saznala mnogo toga o korišćenju energije sunca za dobijanje električne energije i kako izgleda proces od početne ideje pa sve do korišćenja energije. Studenti su mogli da pogledaju u realnom vremenu kako funkcionišu solarni paneli na nekoliko lokacija, uključujući solarne panele koje su postavili na zgradi Ikee i solarnu elektranu u Kladovu, o kojoj su studenti imali prilike i da pogledaju kratak film. Na detaljnim grafikonima mogli su da pogledaju razmere uštede energije kako na dnevnom tako i na godišnjem nivou.

Foto: PR tim FPN

Kostić je upoznao studente za zakonskim okvirima i regulativama koje su na snazi u našoj zemlji a koji su vezani za prozvodnju zelene energije i ukazao na to da smo još uvek na izuzetno niskim granama ekonomskog i tehnološkog razvoja.

Studente je najviše zanimalo koliko je metod solarnih panela i taj način uštede električne energije dostupan za individualna domaćinstva i koliko zapravo struje jedno domaćinstvo može da uštedi.

Jedno od pitanja o kom se najviše diskutovalo odnosilo se na potencijale naše zemlje i poziciju Srbije na ovom polju u odnosu na ostatak sveta.

Nedelja održivog razvoja se po drugi put održava na ovom fakultetu, a prvog dana manifestacije održana je kreativna radionica na temu “Započni svoj Eko-biznis”.

Željka Vesić

Iskliznula cisterna sa azotnom kiselinom u Dragačevu – bez posledica po životnu sredinu

Foto: pixabay

U železničkoj stanici Dragačevo, na jednom od koloseka iskliznula je cisterna sa azotnom kiselinom, povređenih nema, kao ni posledica po životnu sredinu.

Foto: pixabay

Incident se dogodio pet minuta posle 11 sati, a iz iskliznule cisterne nema nikakvih curenja.

Reč je o poslednjoj, petoj citerni u sastavu železničke kompozicije „Srbija Karga”, koja je za potrebe fabrike „Milan Blagojević” prevozila azotnu kiselinu.

Teretna kompozicija sa pet cisterni saobraćala je iz pravca Požege za Dragačevo, i dalje za Lučane.

O iskliznuću su obavešteni i na lice mesta izlaze pripadnici Sektora za vanredne situacije, vatrogasne jedinice i MUP-a Srbije, kao i fabrike za namensku proizvodnju „Milan Blagojević” i železničkih kompanija, saopštila je Infrastruktura železnice Srbije.

Železnička komisija utvrdiće uzroke ovog iskliznuća.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prihvaćena politika ruralnog razvoja Grada Novog Sada za 2019. godinu

Foto: Milisav Pajević

Članovi Saveta za ekonomski razvoj Grada Novog Sad su jednoglasno prihvatili Predlog odluke o Programu podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja Grada Novog Sada za 2019. godinu.

Foto: Milisav Pajević

Sredstva za realizaciju iznose 47 miliona dinara, od toga 43 miliona dinara su planirana sredstva za podsticaje merama ruralnog razvoja, a četiri miliona dinara su planirana sredstva za posebne podsticaje.

Mere predviđene Programom podrške su Uspostavljanje i jačanje udruženja u oblasti poljoprivrede, Osiguranje useva, plodova, višegodišnjih zasada, rasadnika i životinja, Organska proizvodnja – Sadni i semenski materijal dozvoljen za upotrebu u organskoj proizvodnji, kontrola i sertifikacija i druge investicije koje se odnose na organsku proizvodnju, a deo su svih ostalih mera ruralnog razvoja, Podrška mladima u ruralnim područjima, Ekonomske aktivnosti u smislu dodavanja vrednosti poljoprivrednim proizvodima, kao i uvođenje i sertifikacija sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla – podrška za zaštitu geografskog porekla proizvoda i Podsticaji za promotivne aktivnosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju – informativne aktivnosti kao što su sajmovi, izložbe, manifestacije, studijska putovanja.

Prihvaćeni predlog biće upućen na sednicu Skupštine Grada na dalje razmatranje i usvajanje.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Pariski policajci pod najezdom buva

Foto: Wikipedia/Katja ZSM
Foto: Wikipedia/Katja ZSM

Jedna policijska stanica na severoistoku Pariza zatvorena je zbog najezde buva ili stenica koje su ujedale policajce i ostale službenike, saopštio je danas sindikat policije koji je kritikovao neprihvatljive uslove za rad.

„Već nekoliko dana, službenici u policijskoj stanici u 19. arondismanu su žrtve najezde buva koje ugrožavaju njihov rad, a čiji su uslovi neprihvatljivi”, navodi se u saopštenju.

Sindikat je dodao da je nekoliko službenika zatražilo lekarsku pomoć zbog ujeda navodeći da se još utvrđuje da li su u pitanju buve ili stenice, ili oba insekta.

Policijski sindikat je naveo da takva situacija traje nekoliko nedelja i pored dolaska tri preduzeća koja su sprovela dezinfekciju delova stanica.

Izvor: BETA

Milisav Pajević

Više od 3 miliona evra namenjeno razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj!

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Republike Hrvatske je danas, 8. maja 2019. godine, objavio Javni poziv za sufinansiranje postavljanja punjača za elektromobile u vrednosti od 5,8 miliona kuna (oko 782 hiljade evra) koji je dostupan na sledećem linku: http://www.fzoeu.hr/hr/nacionalni_javni_pozivi_i_natjecaji/.

Ovo predstavlja samo deo niza aktivnosti koje država sprovodi s ciljem transformacije saobraćaja u čišću i energetski efikasnu celinu kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine štetnim gasovima i bukom.

Početkom aprila, isti fond je izdvojio 17 miliona kuna (gotovo 2,3 miliona evra) za sufinansiranje kupovine prevoznih sredstava na električni pogon.

Foto: Energetski portal

Godinu dana ranije, Fond je dodelio 12 miliona kuna (oko 1,6 miliona evra), zahvaljujući kojima je hrvatski vozni park bio proširen sa oko 400 električnih automobila, motocikala i bicikala, kao i plug-in hibrida.

Hrvati su itekako zainteresovani da se “voze na struju” što dokazuje i podatak da je u prvih sat vremena ovogodišnjeg javnog poziva stiglo više od 300 prijava.

“Ovakav interes građana je očekivan i smatram da daje pozitivnu sliku o tome koliko smo upoznati sa električnim vozilima i spremni za njihovu primenu”, izjavio je tom prilikom direktor Fonda Dubravko Ponoš, dodavši da su to mali koraci kojima se polako ali sigurno menja saobraćajni sektor u Hrvatskoj u kojoj je prosečno privatno vozilo staro čak 13 godina.

Ipak, kako bi elektrifikacija saobraćaja kojoj se teži bila u potpunosti realizovan, neophodna je i prateća infrastruktura za punjenje. Ponoš je prošlog meseca najavio da će radi bolje organizacije njegov fond određena sredstva nameniti i projektima postavljanja punjača za elektromobile.

Kompanije, preduzetnici, jedinice lokalne i regionalne samouprave i neprofitne organizacije, s izuzetkom udruženja i zadruga, u okviru novog javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, imaju priliku da dobiju do 40 odsto opravdanih troškova projekta postavljanja punjača, odnosno do 200 hiljada kuna (oko 27 hiljada evra). Pravo za sufinansiranje ostvaruju punjači minimalne ukupne snage 50 kW DC ili 22 kW AC.

Pročitajte više:

Tehničke karakteristike nisu strogo definisane pozivom, već je on otvoren za raznovrsna rešenja u pogledu napona, snage, brzine punjenja, kao i lokacije punjača.

Foto: Energetski portal

Dostavljanje glavnog projekta od strane ovlašćenog inženjera, te pravosnažne građevinske dozvole ili odgovarajućeg dokumenta kojim se potvrđuje da ona nije potrebna predstavlja preduslov za dobijanje novca. Uz prijavni obrazac, podnositelji treba da dostave i svu ostalu dokumentaciju, preporučenom poštom ili lično na prijavnicu Fonda.

Nije moguće retroaktivno sufinansiranje za punjače postavljene pre 8. maja ove godine, a korisnici kojima budu odobrena sredstva imaće na raspolaganju 12 meseci da svoje projekte sprovedu u delo.

“U bliskoj budućnosti, punjači će biti sastavni deo građevinskih projekata i imaće ih svaka nova zgrada. Do tada je na nama da postojeći sistem što bolje prilagodimo kako bi tranzicija bila brža i uspešnija”, zaključio je Dubravko Ponoš.

Jelena Kozbašić

Za navodnjavanje Vojvodine obezbeđeno 380 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada AP Vojvodine obezbedila je 380 miliona dinara za sufinansiranje opreme i sistema za navodnjavanje, kao i opreme za poboljšanje vodnog, vazdušnog i toplotnog režima biljaka.

Foto: pixabay

Novac je namenjen korisnicima 716 poljoprivrednih gazdinstava, a ukupna vrednost investicije računajući i učešće poljoprivrednih gazdinstava je 663,5 miliona dinara.

Cilj konkursa na kojem će taj novac biti dodeljen je da se povećaju obradive površine koje su opremljene sistemima za navodnjavanje kao i se obezbedi zaštita zemljišta sprečavanjem razvoja korova.

Uz sve to cilj je da se poboljšaju vodni, vazdušni i toplotni režim biljaka, kazao je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, koji je danas uručio ugovore o sufinansiranju.

On je podsetio da su 2013. planirana sredstva za investicije za navodnjavanje bila 315 miliona dinara, dok danas sa ponosom možemo reći da smo za tu namenu u 2018. obezbedili oko 820 miliona dinara.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Republički štab za vanredne situacije pozvao na mere odbrane od poplava

Foto: MUP Srbije

Republički štab za vanredne situacije naložio je svim subjektima koji učestvuju u sprovođenju mera odbrane od poplava da preduzmu sve neophodne preventivne i operativne mere i budu u pripravnosti kako bi se smanjio rizik od eventualnih poplava koje mogu nastati usled padavina koje se očekuju u narednom periodu.

Foto: MUP Srbije

Кomandant Republičkog štaba i ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović istakao je da je imajući u vidu najavljenu vremensku prognozu, neophodno obići i proveriti stanje na svim nasipima i obezbediti dvadesetčetvoročasovni monitoring na svim potencijalnim kriznim tačkama kako bi se u slučaju potrebe pravovremeno reagovalo.

Na jučerašnjoj vanrednoj sednici analizirani su kapaciteti sa kojima nadležne službe raspolažu i aktuelna hidrološka i meteorološka situacija u Srbiji, kao i stanje na vodotokovima.

Načelnik Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Predrag Marić istakao je da ovaj Sektor ima oko 3000 vatrogasaca spasilaca u redovnom sastavu, u okviru kojih ima 13 regionalnih timova za spasavanje sa oko 130 pripadnika, što je znatno više ljudi u odnosu na neki raniji period.

„Operativno je devet Specijalizovanih jedinica civilne zaštite za spasavanje na vodi i pod vodom sa oko 150 pripadnika. Dakle, raspolažemo sa oko 300 ljudi obučenih i potpuno opremljenih za spasavanje u slučaju poplava i sa oko 90 čamaca“, rekao je Marić.

Milisav Pajević

Završena prva faza radova na obnovi Kameničkog parka

Foto: Milisav Pajević

Uređenjem jezera i zelenila, betoniranjem staza, postavljanjem dečjih igrališta, solarne rasvete i kućica za slepe miševe, prošle godine završena je prva faza radova na obnovi Kameničkog parka.

Foto: Milisav Pajević

Radovi na toj lokaciji još uvek traju, a do kraja godine biće obnovljen i Dunavski park, najavljuju iz „Gradskog zelenila”.

Kamenički park ponovo je popularno izletište i oaza za odmor, igru i rekreaciju.

Najkasnije u narednih mesec i po dana, zavisno od vremenskih uslova, biće završena i druga faza rekonstrukcije parka, kažu u „Gradskom zelenilu“.

„Mnoge će, pre svega one koji se bave sportom, obradovati to da će biti postavljena teretana na otvorenom, trim staza od Dečijeg sela do fudbalskog terena u parku, biće rekonstruisana i tri postojeća toaleta koja već godinama nisu u upotrebi, a uz samu trim stazu biće postavljena rasveta, takođe na solarnu energiju”, izjavio je Ivan Nožinić, portaporl „Gradskog zelenila”.

Kada je reč o Dunavskom parku, do kraja godine planira se postavljanje zalivnog sistema, izgradnja kanalizacije iz atmosferske vode, kao i obnova jezera.

Izvor: RTV/Maja Guzijan

Milisav Pajević

Otvoren konkurs za prvu generaciju polaznika ORCA Akademije

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija za poštovanje i brigu o životinjama (ORCA) raspisuje konkurs za prvu generaciju polaznika besplatnog trening programa u okviru ORCA Akademije. Konkurs je otvoren do 15. maja i svi zainteresovani mogu poslati biografiju i motivaciono pismo na akademija@orca.rs.

ORCA Akademija predstavlja jedinstven program namenjen svima koji žele da posvete svoj rad dobrobiti životinja i zaštiti prirode:

  • studentima diplomskih i postdiplomskih studija
  • stručnjacima iz relevantnih oblasti
  • aktivistima organizacija civilnog društva
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom šestomesečnog programa, od juna do decembra, polaznici će učestvovati na dva petodnevna treninga i rešavati e-learning zadatke koji će im pomoći da napišu naučno-istraživački rad uz podršku mentora. Svi polaznici koji uspešno završe program dobiće sertifikat ORCA Akademije, kao i mogućnost da se uključe u rad ORCA.

Tehnike javnog zastupanja, projektni menadžment, komunikacija, liderske veštine, propisi i institucije u oblasti dobrobiti životinja i zaštite prirode, samo su neke od tema koje će predavači i polaznici zajedno obraditi.

„Ponosni smo na pokretanje ORCA Akademije koju smo dugu i pažljivo pripremali. Očekujemo prijave (budućih) stručnjaka iz najrazličitijih oblasti koji dele isti cilj – unapređenje dobrobiti životinja i zaštite prirode. Zahvaljujući našim donatorima, sticanje znanja i veština u okviru programa biće potpuno besplatno“, izjavio je Elvir Burazerović, direktor ORCA.

Šta je ORCA Akademija?

Ideja o osnivanju ORCA Akademije potekla je iz potrebe za formiranjem i jačanjem stručnog i naučnog kadra u Srbiji koji bi se profesionalno bavio unapređenjem dobrobiti životinja i zaštite prirode. ORCA Akademija pruža:

  • obuke od strane domaćih i međunarodnih stručnjaka
  • praksu u ORCA i partnerskim organizacijama
  • mentorsku podršku u izradi stručnih radova i sprovođenju naučnih istraživanja

Tekst konkursa i više informacija možete pronaći OVDE.

Ekološki aspekti intenzivne izgradnje energetskih objekata

Foto: JP Srbijagas

U Vrdniku je prošlog četvrtka održan sastanak Radne grupe Međunarodnog biznis kongresa (IBC-a) za „Industriju, inovacije i perspektivni razvoj“.

Foto: JP Srbijagas

Predsedavajući ovog, inače 64. po redu sastanka pomenute radne grupe, bio je gospodin Oleg Aksjutin, zamenik predsednika PAO „Gazprom“.

Pozdravnu reč održao je gospodin Dušan Bajatović, generalni direktor Javnog preduzeća „Srbijagas“, koje je bilo domaćin ovog skupa.

Tema zasedanja Radne grupe za industriju, inovacije i razvoj bila je „Tehnički, logistički i ekološki aspekti intenzivne izgradnje energetskih objekata u vremenskom ograničenju“, a u radu ovog foruma učestovovali su menadžeri i stručnjaci poznatih svetskih kompanija za proizvodnju gasa i nafte, proizvodnju opreme i pružanje usluga i logistike u ovom energetskom sektoru.

Među njima su bili direktori engleskih, turskih, ruskih, nemačkih, mađarskih i austrijskih kompanija, koji su ovom prilikom izrazili svoje zadovoljstvo sadržajem i značajem tema o kojima se govorilo, ali i zahvalili na izuzetnom gostoprimstvu i prijatnom dočeku kompaniji „Srbijagas“.

Milisav Pajević