Home Blog Page 901

Mali potvrdio: Neće biti povećanja cene električne energije

Photo: Pixabay

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali izjavio je juče da nema razloga da građani strahuju od povećanja cene električne energije i da je tokom sastanka sa delegacijom MMF-a koja je u poseti Srbiji jasno stavljeno do znanja da tome nema potrebe da se razgovara.

Photo: Pixabay

„To jeste bila tema, ali jasno smo stavili do znanja da o tome ne razgovaramo, niti ima potrebe, tako da je MMF to prihvatio i to će biti saopšteno u utorak na konferenciji za novinare”, rekao je Mali gostujući na TV Prva.

On je rekao da je MMF potvdio da je Srbija na stabilnom putu razvoja, rasta i da su sprovedene više nego uspešne reforme.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Održana akcija „102 kao 1“

Akcija „102 kao 1“ održana je juče u 18 gradova i opština sliva Zapadne Morave.

Akcija „102 kao 1“, osmišljena je od strane Odeljenja za poslove civilne zaštite, Gradske uprave grada Кraljeva i sprovodi se od 2017. godine.

Akcija „102 kao 1“ za cilj ima aktiviranje stanovništva-volontera, institucija, udruženja i svih ljudi dobre volje da, tokom jednog dana, zajednički rade na unapređenju stanja životne sredine i smanjenja rizika od katastrofa.

Aktivnosti podrazumevaju: čišćenje priobalja reka, čišćenje korita pritoka, sadnju drveća i druge aktivnosti u kojima učestvuju volonteri.

Nakon katastrofalnim Majskih poplava 2014. godine, gradovi i opštine na slivovima Zapadne Morave i Кolubare su prvi koji su shvatili neophodnost udruživanja shodno rizicima od katastrofa i to su sproveli u delo.

Petogodišnjica katastrofalnih Majskih poplava iz 2014. godine bila je prilika da se dobar kolektivni duh, sloga i međusobna podrška svih ponovo ispolje kroz zajedničku volontersku akciju u cilju smanjenja rizika od katastrofa.

Za svrhu aktiviranja volontera koristio se digitalni alat VOLONTER dostupan preko www.volonter.org.rs koji omogućava masovno prijavljivanje volontera u male lokalne timove.

Učesnici akcije su bili svi, počev od učenika osnovnih i srednjih škola, do članova udruženja građana, javnih preduzeća i ustanova.

Milisav Pajević

Proradio vulkan na Baliju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog povećane aktivnosti vulkana Agung na Baliju, nadležni organi su upozorili lokalno stanovništvo na pripravnost i savetuju im da se ne približavaju tom području.

Nakon manje eksplozije, vulkan je počeo da izbacuje pepeo i dim u visinu do 2.000 metara.

Civilna zaštita je opomenula građane da se ne kreću i ne približavaju u radijusu od četiri kilometra oko vulkana.

Poslednja velika erupcija vulkana Agung dogodila se 1963. godine. Tokom jedanaestomesečnog izbacivanja lave je poginulo najmanje hiljadu ljudi i pričinjena je velika materijalna šteta.

Bali je jedna od najpopularnijih svetskih turističkih destinacija, a vulkan Angung na indonežanskom ostrvu često pravi probleme.

Vulkan je proradio i u decembru prošle godine, izbacujući bele oblake dima i pepela više od 700 metara u vis i vulkanska prašina je pokrila nekoliko sela u okolini. Krajem septembra iste godine iz tog predela evakuisano je 140 hiljada ljudi pošto je objavljeno upozorenje na najveću opasnost od erupcije vulkana. Stanovništvo se vratilo kućama tek nakon nedelju dana.

U pojasu koji ima potencijalni rizik od vulkana Agung živi gotovo četiri miliona ljudi. Indonezija se nalazi u takozvanom užarenom pacifičkom prstenu koji odlikuju česti zemljotresi i vulkani.

Željka Vesić

U Luku Novi Sad stigle cevi za Turski tok

Foto: Luka Novi Sad

U Luku Novi Sad stigli su tegljači koji vuku barže sa cevima za Turski tok, a dalje nastavljaju put za Šajkaš, pa za Titel i dalje.

Foto: Luka Novi Sad

Luka Novi Sad vrvi od radnika koji dočekuju barže, a procedura pre nego one budu pretovarene na kamione za dalji transport je rigorozna.

Takva slika ponavlja se iz dan u dan, od kada su počeli da stižu kontigenti cevi za gasovod koji prolazi kroz Srbiju.

U Luku je stiglo, pretovareno i dalje transportovano oko 7.000 tona cevi, a do decembra, kada bi ovaj deo posla trebalo da bude završen, biće dopremljeno oko 50.000 tona cevi. Svaka cev teška je 5.270 kilograma, a dugačka 12 metara.

Svaku cev koja stigne u Luku, a pre nego bude pretovarena sa barži na kamione i transportovana dalje, ruski inspektori detaljno pregledaju. Ovo je samo jedan deo procesa, koji oslikava kako izgledaju pripreme za izgradnju Turskog toka kroz Srbiju, dugog 403 kilometra.

Gasovod u Srbiju iz Bugarske ulazi kod Zaječara, proteže se do Kanjiže, a kod Horgoša izlazi u Mađarsku.

Trasu nacionalnog magistralnog gasovoda od bugarske do mađarske granice, kojom će biti dopreman gas iz Turskog toka, projektovao je italijansko-srpski konzorcijum “Sajpem-Srbijagas“, a pripremne radove obavljaju srpske firme.

Tri kompanije iz Italije i Nemačke, koje će biti glavni izvođači za ovaj deo gasovoda, biće angažovane i za njegov prolazak kroz reke Dunav i Tisu. Cevi će biti postavljene i ispod reka Crni Timok, Velika Morava i Tamiš.

Dok se radnici u Luci Novi Sad bave smeštanjem kontejnera i cevi, nekoliko desetina kilometara dalje, u Šajkašu, radnici bagerima i buldožerima ravnaju teren, pripremaju za postavljanje cevi, neke su već zavarene.

Osim u Šajkašu, pripremni radovi traju i na delovima ostalih deonica.

Prva je od bugarske granice do Ćuprije, druga od Ćuprije do Dunava, treća od Dunava do Zrenjanina i četvrta od Gospođinaca do Subotice.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Vremenske (ne)prilike ugrožavaju pčelare u Vojvodini

Foto: pixabay

Suša, pa potom pad temperature i dosta kišnih dana obeležili su početak vrlo loše sezone za pčelare u južnom Banatu, pa su oni praktično ostali bez prve dve ovogodišnje paše od uljane repice i bagrema, a do cvetanja suncokreta će se načekati, jer setva te uljarice još juvek nije završena.

Foto: pixabay

„Za razliku od prošle godine koja je bila prosečna, ova je za pčelare počela izuzetno mučno.

Najpre je suša odložila cvetanje uljlane repice, a kada je ona procvetala, zbog hladnoće nije stvarala nektar, pa je ta prva paša propala.

Slično se dogodilo i sa bagremom koji je najvažniji za pčelare zbog količina i cene tog meda”, upozorava pančevački pčelar Vojkan Milutinović i dodaje da je bagremova paša usled onih prolećnih mrazeva u Vojvodini je zakazala. Bagrem je izmrzao, dok je na jugu Srbije bila znatno bolja.

Na svim brdima južna strana je izdašno cvetala, ali temperatura je uzela danak.

„Da bi bagrem medio, potrebno je da noćna temperatura bude 10 stepeni, a dnevna ne prelazi 25, što smo u ovom periodu cvetanja bagrema imali možda sve ukupno desetak dana. Kiša je doprinela da se pčelari uzdaju u pašu na livadama i ritovima i donekle u lipu, dok ne stigne suncokret”, navodi Milutinović.

Suncokret se i dalje seje zbog ovih kiša, a počeo je da se seje pre tri nedelje. Pčelari se nadaju da će ove godine nešto duže trajati, da ima vlage i da će ih poslužuti vreme u julu, avgustu kad bi trebalo da cveta.

Pod suncokretom će u ovom delu južnog Banata biti oko 27.000 hektara, što znači da će mnogi pčelari za dva meseca nagrnuti u ovaj deo zemlje kako bi koliko-toliko spasli sezonu.

„Znatno smo desetkovani s obzirom na to da je najveća otpkupna cena na bagremovom medu. Reper je da dva kilograma suncokretovog meda koštaju kao jedan kilogram bagremovog”, kaže ovaj pčelar.

To znači da će ovu godinu moći da izdrže samo oni pčelari koji se ozbiljno bave ovim poslom, pa imaju zaliha robe i novca da finansiraju poslovanje u teškim uslovima.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Najbolje fotografije šeste nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Jan Valo

U toku šeste nedelje Eko foto-konkursa, naš žiri se našao na nikada težem zadatku u okviru ovog takmičenja. Dokaz tome je da su, umesto uobičajenih dvanaest, našu galeriju Najlepših fotografija proširili sa petnaest novih radova, dostupnih na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Fotografije su ocenjivali fotograf Bojan Džodan i umetnički fotograf Stanko Kostić, ULUPUDS, renomirani istoričar umetnosti Dušan Milovanović, proslavljeni glumac Vuk Kostić i Tamara Zjačić, zamenik urednika Energetskog portala.

Konkurencija je bila nikada jača na nedeljnom nivou, ali se u finale konkursa, kao što smo do sada navikli, plasiralo tri učesnika – Jan Valo, Milan Štulić i Olja Simović.

Foto: Jan Valo
Foto: Milan Štulić
Foto: Olja Simović

Sistematska deratizacija na teritoriji opštine Zemun

Foto: pixabay

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju obavljaće u ponedeljak 20. maja sistematsku deratizaciju na teritoriji opštine Zemun, saopštavaju iz ovoga zavoda.

Foto: pixabay

Mole se građani i upravnici stambenih zgrada da omoguće nesmetano obavljanje deratizacije ekipama Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju.

Podsetimo, deratizacija predstavlja suzbijanje populacije glodara na najmanju moguću meru.

Suzbijanje glodara ima epidemiološki, epizotiološki, ekonomski značaj.

Glodari spadaju u najčešće prenosioce zaraznih bolesti poput: besnila, trihineloze, tularemije, leptospiroze, bruceloze, tuberkuloze, pseudotuberkuloze, botulizma, kuge, lepre, tifusa i mnoge druge.

Sa ekonomskog znacaja glodari nanose velike stete. Miševi i pacovi spadaju u svaštojede, pa sa svojom raznovrsnom ishranom nanose gubitke u svim objektima gde ima hrane, a usput svojim izmetom i urinom zagađuju hranu i čine je neupotrebljivim.

Najčešće se u praksi primenjuje sistematska deratizacija kada govorimo o nekom većem području kao što su naseljena mesta ili neki veći industrijski kompleksi, farme sela, deponije.

Pre svake deratizacije prvo je potrebno utvrditi vrstu i brojnost glodara, zatim napraviti plan i raspored mesta na koja ce se postavljati mamci.

Na kraju ide odabir vrste mamca kao i aktivne materije. Miševi su dosta radoznali pa vrlo rado uzimaju mamac, ali kod pacova je priča drugacija.

Pacovi kao životinje su nomofobični (strah od novog, nepoznatog) stoga i prvo vreme ignorišu hranu koja im se nudi, a kada odluče da je probaju, najpre pošalju najstariju jedinku.

Upravo to je razlog zašto se koriste otrovi sporog dejstva, kako bi pacovi uginjavali sporije bez teških simptoma.

Milisav Pajević

Australijska fondacija: Koale su “funkcionalno izumrle”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijska fondacija za koale (AKF) saoštili su da je samo 800 000 ove životinje iz porodice torbara ostalo u divljni, što je nedovljno da bi se održale i u sledećoj generaciji.

Kako su rekli, one su već “funkcionalno izumrle”, prenosi BBC. To praktično znači da je populacija pala tako nisko da nema uticaja na okolinu , odnosno nije u stanju da igra ulogu u ekosistemu.

Koale, endemska vrsta iz Australije, izumiru jer su mnoge šume u kojima žive uništene. Toplotni talasi uzrokovani klimatskim promenama takođe su važan faktor.

Među koalama više nema dovoljno odraslih jedinki koje bi mogle da održe vrstu i bilo koja genetska bolest ili patogen mogle bi biti ozbiljna pretnja po njihov opstanak. Prema AKF-u, u 41 od 128 poznatih staništa koala više nema nijedne jedinke ove vrste.

Funkcionalno izumiranje vrste može značiti i da je preostala mala populacija koja, iako se još razmnožava, pati od parenja životinja u bliskom srodstvu, što ih opet čini još ranjivijima na bolesti. Nedavne studije pokazuju da su hiljade koala umrle od dehidracije u intenzivnom toplotnom talasu u Australiji.

Koale su milionima godina bile ključni deo zdravlja eukaliptusovih šuma, jer jedu njihovo gornje lišce, dok njihov izmet koji pada na šumsko tlo doprinosi bitnom recikliranju nutrijenata u ekosistemu.

Ove životinje su stare najmanje 30 miliona godina, sudeći prema pronađenim fosilnim ostacima, što znači da su jednom bile i izvor hrane za danas izumrle velike mesojede.

Direktorka AKF Debora Tabart pozvala je australijskog premijera da pokuša učini nešto za spas koala. “Pozivam novog premijera nakon izbora u maju da donese Zakon za zaštitu koala koji je već napisan i spreman od 2016. Sudbina koala sada je na njegovim plećima”, rekla je Tabart.

Željka Vesić

 

Širi se Banatski dvor – počela izgradnja Turskog toka ka Subotici

Foto: JP Srbijagas

Izgradnja prve deonice gasovoda „Turski tok” ka Šajkašu u Subotici zvanično je počela u petak, a u planu je i proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski dvor“, pišu beogradski mediji.

Foto: JP Srbijagas

Gasovod „Turski tok” ulazi u Srbiju kod Zaječara, a izlazi kod Horgoša i dalje ide u Mađarsku.

Jedan krak ići će prema Republici Srpskoj, gde će se transportovati oko milijardu kubika gasa, a jedan od Gospođinaca, kako bi se gas iz „Turskog toka” iskoristio i za punjenje „Banatskog dvora”, piše „Politika”.

Krak prema Hrvatskoj nije u plan, već će se cevi završavati u Mađarskoj.

Proširenje „Banatskog dvora”, kako piše „Politika”, počeće tokom narednog meseca i ubuduće će se skladištiti 750 miliona kubika gasa, umesto sadašnjih 350, čime će Srbija i u najhladnijim danima moći da pokrije potrebe za gasom.

Tako će se dnevno utiskivati oko 10 miliona kubika gasa.

Prema pisanju „Večernjih novosti”, vrednost posla vezanog za proširenje „Banatskog dvora”, u kome će učestvovati i srpski i ruski partner, iznosi oko 70 miliona dolara.

„Novosti” podsećaju da je ovo podzemno skladište zajednička kompanija u kojoj JP „Srbijagas” ima 49 odsto vlasništva, a ruski „Gasprom” 51 procenat.

Kako navodi „Politika”, ukoliko bude više gasa, u planu je da se gradi skladište u Itebeju, kapaciteta oko milijardu kubika i još jedno kod Pančeva.

Ovaj gas iskoristio bi se za izgradnju gasnih elektrana u Beogradu, Nišu i Pančevu.

Narednih dana u planu je dalje postavljanje cevi od lae, u dužini od 55 kilometara, ka Kovinu. Jedan izlaz planiran je i kod Ćuprije. Više od pola zemljišta već je pripremljeno za kopanje, a dobijene su i građevinske dozvole.

Gasovod će se dalje nastaviti od Kovina do Šajkaša, u dužini od 112 kilometara, gde je takođe pola terena očišćeno i spremno da se cevi postave.

Vlasnik gasovoda je srpsko-ruska firma „Gastrans”, koja finansira ceo projekat, dok je ruska kompanija IDC dobila posao na tenderu za izvođenje radova, a veliki broj domaćih kompanija dobiće posao upravo preko njih i „Srbijagasa”, navodi „Politika”.

Izvor: Tanjug, Politika, Večernje novosti

Milisav Pajević

Korišćenje jednokratne plastike na italijanskom ostrvu “košta” 500 evra!

Foto-ilustracija: Unsplash (Max)

Na ostrvu Kapri u Italiji je ovog meseca na snagu stupila zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Ona, naravno, nije apsolutna, ali će vas korišćenje plastike kratkog daha koštati do 500 evra, što je verovatno, za svačiji novčanik, previsok trošak za npr. pijenje soka kroz plastičnu slamčicu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max)

Sankcionisanje upotrebe plastičnog posuđa, pribora za jelo i kesa je bilo uvedeno po uzoru na arhipelag Tremiti koje od prošle godine ovaj vid neodgovornosti prema životnoj sredini kažnjava sa 50 evra. Stanovnici i turisti koji se ne odreknu plastike na Kapriju, počev od 1. maja, suočiće se sa 10 puta višom cenom!

Gradonačelnik Đovani De Martino je odluku dočekao sa odobravanjem. “Promena je ogromna, ali ukoliko njome štitimo svoje okruženje, smatram da se niko neće žaliti”, izjavio je on za dnevne novine Tajms.

Rame pod rame sa zabranom korišćenja plastičnih artikala ići će i zabrana njihove prodaje. Trgovci su dobili rok od 90 dana da se otarase postojećih zaliha.

Kapri će u skorijoj budućnosti zabraniti i plastične flaše. Kako bi već sada obeshrabrili žitelje i posetioce da ih upotrebljavaju, vlasti će deliti flaše namenjene korišćenju na duge staze.

Korake Tremitija i Kaprija pratiće i ostrvo Pročida i grad Napulj, a sve sa ciljem da se morske obale sačuvaju od zagađenja otpadom.

Jelena Kozbašić

Prestanak ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U NP Skadarsko jezero od juče je dozvoljen ribolov, odnosno, završen je ribolovni zabran koji je bio na snazi Naredbom o ribolovnim zabranama, ograničenjima i merama za zaštitu ribljeg fonda Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, od 15. marta do 1. maja, u cilju zaštite ribljeg fonda tokom mrijesta.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Svi privredni i sportski ribolovci mogu obavljati ribarstvene aktivnosti na Skadarskom jezeru do nastupanja narednog zabrana.

Sportski i privredni ribolov na Skadarskom jezeru može se obavljati na šarana, ukljevu, jegulju i ostale ciprinide u periodu od 15. maja do nastupanja narednog lovostaja.

Ribolovne dozvole se mogu kupiti svakog radnog dana u Upravnoj zgradi na Vranjini (kontakti: npskadarskojezero@nparkovi.me, 020 879 100), od sedam do 15 časova.

Milisav Pajević

Spremna oprema namenjena za odbranu od poplava Vojvodine

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević danas je, sa sa direktorom JVP „Vode Vojvodine“ Slavkom Vrndžićem, obišao centralni magacin za skladištenje opreme namenjene za odbranu od poplava.

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

U saradnji sa Sekretarijatom Pokrajinske vlade, Fondom za evropske poslove APV i Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam, JVP „Vode Vojvodine“ učestvovalo je u IPA projektu prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija koji nosi naziv „Odgovor na sveprisutne vanredne situacije u pograničnoj oblasti – EMBER“.

Projekat je nastao kao odgovor na poplave koje su pogodile naš region tokom maja meseca 2014. godine, a trajao je 14 meseci, od novembra 2016. do januara 2018. godine.

Jedan od izuzetno važnih rezultata aktivnosti u ovom projektu jeste i oprema koju JVP „Vode Vojvodine“ dobilo na korišćenje Zaključkom Pokrajinske vlade od 21. marta 2018.godine.

JVP „Vode Vojvodine“ date su na korišćenje: benzinski i dizel agregati, mobilni svetleći toranj s agregatom-prikolica, više vrsta lampi, mašina za punjenje vreća peskom, kombinovana mašina – utovarivač, pumpa za vodu, cisterna za pitku vodu, šatori, PVC podovi za šatore, rasklopivi kreveti, prekrivači, rasklopivi sedeći setovi, vreće za spavanje, gumeni čamac sa prikolicom i prenosni računar.

Pored opreme nabavljene preko projekta EMBER, u Centralnom magacinu čuva se i mobilna oprema za odbranu Grada Novog Sada, a u njemu se trenutno nalazi i 710.000 džakova za pesak, 4.000 džambo džakova, materijal i alat za početno reagovanje, ukoliko se ukaže potreba.

Pored ovoga, određena količina materijala i alata nalazi se u magacinima vodoprivrednih preduzeća.

Milisav Pajević

Turizam ključni element za promociju održivog razvoja Mostara

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

U Gradskoj većnici u Mostaru je održana radionica o temi Strategija održivog turističkog razvoja za područje svetske baštine UNESCO-a, „Područje starog grada oko Starog mosta u Mostaru”.

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Radionica je organizovana u okviru projekta „Održivi turistički razvoj na području lokaliteta svetske baštine” koji je, na predlog federalne ministarke ministarstva zaštite životne sredine i turizma Edite Đapo, podržala Vlada Federacije BiH, a za čije je sprovođenje zadužen UNESCO.

Otvaranju radionice su prisustvovali federalna ministarka kulture i sporta Zora Dujmović, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, generalna sekretarka Državne komisije BiH za saradnju sa UNESCO-om Biljana Čamur Veselinović, pomoćnica ministarke za turizam i ugostiteljstvo u Federalnom ministarstvu zaštite životne sredine i turizma Farida Cikotić, kao i šef kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum.

U dvodnevnom radu, učesnici radionice su, uz eminentne predavače iz područja održivog upravljanja turističkim potencijalima, kao i učešće predstavnika institucija različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i predstavnika privatnog i nevladinog sektora, identifikovali turizam kao ključni element za podsticanje održivog razvoja Mostara i sredstvo za adekvatno promovisanje prirodnih i kulturnih vrednosti.

To će direktno doprineti poboljšanju uslova života građana Mostara, glavnih aktera očuvanja izvanrednih univerzalnih vrednosti ovog lokaliteta svetske baštine.

Učesnici radionice su potpisom zajedničke deklaracije potvrdili opredeljenje za primenu potvrđenog strateškog okvira i definisanih aktivnosti.

Milisav Pajević

ABB otvorio prvu ugljenično neutralnu i energetski samodovoljnu fabriku na svetu

Photo: ABB

Fabrika kompanije ABB, smeštena u Lidenšajdu u Nemačkoj, je prva na svetu ostvarila ideale ugljenične neutralnosti i energetske samodovoljnosti kojima u dobu intenziviranja borbe protiv klimatskih promena teže mnogi društveno i ekološki odgovorni privredni subjekti. Ovo dostignuće je pokazatelj da je zaokret od fosilnih goriva moguć pomoću digitalnog upravljanja energijom i deo je ABB-ove “Misije za nulte emisije” (“Mission to Zero”).

Foto: ABB

Faza projektovanja i izgradnje proizvodnog pogona u nemačkom gradu je trajala dve godine i u njegovom sklopu se nalazi solarna elektrana koja bi tokom sunčanih dana trebalo da podmiri energetske potrebe svih objekata.

Fotonaponski sistem površine 3500 kvadratnih metara je postavljen na parkiralištu fabrike i očekuje se da u toku godinu dana proizvede 1100 MWh čiste električne energije, koliko otprilike u istom vremenskom periodu potroši 340 privatnih domaćinstava.

U kombinaciji sa tamošnjim kogeneracijskim postrojenjem, dvostruko efikasnijim od elektrane na ugalj, solarna elektrana će obezbeđivati oko 14 odsto energije više nego što je neophodno za rad pogona. Višak će biti predat u elektroenergetsku mrežu, te će na taj način čisti kilovat-časovi izlaziti iz okvira fabrike. ABB teži da ovim projektom ostvari godišnje uštede ugljen-dioksida u količini od 630 tona i da na taj način doprinese poboljšanju klimatskih uslova i stanja životne sredine u Lidenšajdu.

Nemački proizvodni pogon je dodatno ozelenjen baterijama za skladištenje energije, kapaciteta 275 kWh, i punjačima za električna vozila koje radnici i posetioci mogu da koriste potpuno besplatno.

Niko Rozberg, penzionisani vozač Formule 1 i učesnik ABB-ove trke električnih formula, je kazao da našu planetu za budućnost najbolje možemo da pripremimo kroz uvođenje novih tehnologija. “ABB-ova rešenja korišćena u Lidenšajdu su dokaz da je očuvanjem resursa i njihovom najefikasnijom upotrebom moguće ispuniti zahteve čitave industrijske zone”, zaključio je on.

Uz nasleđe od preko 130 godina inovacija, ABB je danas predvodnik u oblasti digitalizacije kroz četiri globalna poslovna sektora usmerena ka klijentima:

  • elektroenergetska oprema,
  • industrijska automatizacija,
  • robotika i
  • elektromotorni pogoni.

Svi su podržani zajedničkom ABB Ability™ digitalnom platformom. Kompanija posluje u više od 100 zemalja i zapošljava gotovo 150 hiljada ljudi.

Jelena Kozbašić

Uspostavljena saradnja Kine i Srbije u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorkom Republike Kine u Srbiji Čen Bo o uspostavljanju i razvijanju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasadorka Čen Bo u prijateljskom susretu naglasila je da Republika Kina, na osnovu veoma dobrih odnosa sa Republikom Srbijom, pridaje veliki značaj razvijanju saradnje dve zemlje u svim oblastima.

Ona je izrazila veliku zainteresovanost Republike Kine za otvaranje saradnje i u oblasti zaštite životne sredine u kojoj ova zemlja vidi poseban potencijal.

Ministar Trivan izrazio je zadovoljstvo zbog inicijative Republike Kine i izrazio uverenje da je zaštita životne sredine oblast sa velikim mogućnostima za unapređenje saradnje dve zemlje.

Opredeljenje Kine da zaštitu životne sredine postavi za svoj peti strateški cilj, moderne tehnologije koje usvaja, i njena razvojna opredeljenja ka zdravijoj životnoj sredini, predstavljaju dobar osnov i podstrek za razvoj saradnje u zaštiti životne sredine, ukazao je Trivan.

U budućoj saradnji brojne su zajedničke teme koje povezuju dve zemlje, od korporacijskog poslovanja u skladu sa evropskim i svetskim standardima, pošumljavanja, prečišćavanja otpadnih voda i prerade komunalnog otpada, do brojnih drugih tema, što sve predstavlja ozbiljan prostor za ekonomsku i svaku drugu društvenu saradnju, istakao je ministar.

U okviru inicijative za saradnju razmatrana je mogućnost zaključivanja memoranduma o saradnji dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i dogovoreno da se u narednom periodu iniciraju stručne, naučne i obrazovne posete, seminari i razmene delagacija po različitim oblastima, kako bi se razmenila znanja i iskustva u zaštiti životne sredine, i izgradili novi mostovi između Srbije i Kine.

Milisav Pajević

Uskoro rekonstrukcija citadele na Starom gradu u Užicu

Foto: Grad Užice

Potpisan je ugovor između Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i Grada Užica o dodeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta „Rekonstrukcija citadele na Starom gradu u Užicu“ u iznosu od 22 miliona dinara.

Foto: Grad Užice

„Sredstva su dobijena u okviru Programa o rasporedu i korišćenju subvencija za projekte razvoja turizma u 2019. godini, koji realizuje nadležno ministarstvo.

Ukupna vrednost Projekta će iznositi između 35 i 40 miliona dinara, u zavisnosti od konačnog iznosa koji će biti preciziran Projektom za izvođenje.

Idejni projekat čiji je autor prof. dr. Marko Popović, rađen je prema pisanim tragovima iz 1737. godine, svi elementi predviđeni rekonstrukcijom preuzeti su iz tog perioda.

Trenutno je u fazi izrade Projekat za izvođenje, koji uključuje kompletnu rekonstrukciju gornjeg grada, sa Donžon kulom, citadelom i dva kazamata“, navodi gradska većnica za zaštitu životne sredine Dunja Đenić.

Ona dodaje da je predviđeno da se do kraja maja završi projekat za izvođenje, nakon čega sledi raspisivanje nabavke za izvođenje radova, a završetak radova planiran je za kraj jeseni.

Milisav Pajević