Home Blog Page 917

Novi izazovi otvorenih podataka

Foto: UNDP

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu objavljuju Javni poziv u vidu izazova za predlaganje inovativnih ideja, a na osnovu podataka koje nude javne institucije i organizacije, dostupnih na Nacionalnom portalu otvorenih podataka.

Foto: UNDP

Na ovom portalu, u oblasti životne sredine nalaze se i podaci koje je otvorila Agencija za zaštitu životne sredine, a koja je kreirala i poseban portal otvorenih podataka na kome se, za sada, nalazi pet grupa podataka: o kvalitetu vazduha, kvalitetu voda, polenu, kvalitetu zemljišta i iz Nacionalnog registra zagađivača.

Javnim pozivom su raspisana tri izazova: životna sredina i mi; informisanost i učešće građana; i otvoreni podaci za biznis.

Pozivaju se svi zainteresovani, a posebno startapi, udruženja, mala i srednja preduzeća, da se prijave i ponude inovativna rešenja za različite društvene probleme, kako bi odluke bile donošene na osnovu podataka i informacija, a građani Srbije imali priliku da koriste inovativne usluge.

Više o pravilima učešća pronađite pronađite ovde.

Milisav Pajević

Počela izgradnja vrelovoda na Jugovićevu kod Novog Sada

Foto: pixabay

Javno komunalno preduzeće „Novosadska toplana” započelo je radove na izgradnji vrelovoda na Jugovićevu za buduće vojne stanove.

Foto: pixabay

Tome su prethodili radovi na izgradnji vrelovodne mreže za deo trase vrelovoda – od Bulevara Slobodana Jovanovića, do naselja Jugovićevo, gde je i planirana izgradnja tih vojnih zgrada.

Zbog radova u naselju Jugovićevo privremeno je zabranjen saobraćaj u zoni radova.

I to u delu Ulice Lenke Dunđerski, od raskrsnice sa Ulicom Boška Petrovića do raskrsnice sa Ulicom Aleksandra Benjaka, kao i u toj ulici.

Ugovorena vrednost tih radova je 42 miliona i 103 hiljade dinara i oni se finansiraju u potpunosti iz sredstava „Novosadske toplane”.

Privremena izmena režima saobraćaja trajaće do 14. juna.

Iz „Novosadske toplane” ističu da radovi neće uticati na kvalitet isporuke toplotne energije u toku grejne sezone koja je produžena do trećeg maja.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Akcija vredna pažnje: Sredstva od prodaje kesa namenjena Nacionalnom parku Tara

Foto: Planeta Sport

Usled rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promena, društveno odgovorno poslovanje i ozelenjavanje poslovnih praksi su sve više na ceni. Prema rezultatima jednog istraživanja, šezdeset šest odsto potrošača širom planete je voljno da odvoji više novca za održive proizvode. Mera za zaštitu životne sredine uvedena u kompaniji Planeta Sport, koja se bavi prodajom sportske obuće i opreme, koštaće vas svega jedan dinar, a pri tom će imati dalekosežne pozitivne posledice na prirodu naše domovine.

Foto-ilustracija: Pixabay

U školskom uzrastu kupovina novih patika mi je zaista predstavljala životni događaj koji je poprilično odskakao od moje tadašnje rutine: prepisivanje domaćeg od Kristine pre časova-prvi čas-drugi čas-užina-treći čas…stoti čas-druženje posle škole-krevet.

Mama i ja bismo početkom proleća i jeseni uglavnom odlazile u obilazak sportskih prodavnica i nakon isprobavanja 101 različitog modela, dogovarale bismo se koji da pazarimo šetajući podgoričkim Skalinama. Jedan od mojih najzapaženijih đačkih patika je bio svetloplavi Reebok par iz drugog razreda osnovne. Po đonu je imao nešto što bi moglo da se nazove sitnim kramponima.

Broj obuće koji sam tada nosila: 32.

Broj ocena u dnevniku nižih od petice: 0 (hvala, Kristina!).

Broj dečaka koji su me šaljivo pozivali na partiju fudbala zbog “krampona”: Previše.

Čak i danas, petnaestak godina kasnije – kada imam za 4 broja veće stopalo, skupljam šestice, a ne petice, i nisam više tako zelena po godinama, ali sam svakako zelenije svesti – potraga za savršenim parom mi i dalje pričinjava jednako uzbuđenje. Uprkos tome što se moja kancelarijska “cimerka” žali da su sve moje patike zapravo isti modeli u sličnoj bež nijansi, ali različitih proizvođača, apsolutno ne vidim nikakvu podudarnost između Adidas Gazelle, Nike Cortez i Puma Basket.

Foto: Planeta Sport

Svoju ekološku i modnu osvešćenost mogu istovremeno da podmirim u Planetinim prodajnim objektima. Kompanija se nedavno pridružila naplati plastičnih vreća koju je Srbija uvela u aprilu prošle godine, odlučivši da, iako još nije članica Evropske unije, poštuje sve mere Direktive o plastici. Evropska komisija je usvojila smernice koje ograničavaju potrošnju kesa na 90 komada po osobi do kraja 2019. i na samo 45 do do kraja 2025. Najefikasniji način da se ostvare ovi ciljevi? Naplata plastičnih vrećica.

Planetine male kese koštaju 5 dinara, sve ostale 10 – a dinar od svake prodate se odvaja za projekat “Vratimo šume, pošumimo požarišta”.

“U okviru dugoročnog projekta obnove požarima narušenog ekosistema Tare je planirano pošumljavanje zemljišta u Zaovinama koje je ostalo ogoljeno nakon šumskog požara iz 2012. godine. Osim finansiranja pripremnih radova na uklanjanju izgorelog drveća i grmlja, Planeta Sport će nabaviti i posaditi 4.000 sadnica smrče iz rasadnika Nacionalni Park Tara, te doprineti obnovi ekosistema i očuvanju biodiverziteta naše planine”, naglašava kompanija.

Planeta je izabrala da drvećem oplemeni upravo Nacionalni park Tara kao jedno od najvrednijih područja pod šumom u Evropi i najveće blago Srbije.

Prema nezvaničnim procenama trgovinskog sektora, u našoj zemlji godišnje se za nabavku plastičnih kesa potroši oko 20 miliona evra, a između 30 i 40 odsto njih se baci, što direktno utiče na zagađenje životne sredine.

Iako će moje nove patike verovatno biti bež, istovremeno mogu da budu i zelene zato što ću njihovom kupovinom simbolično učestvovati u borbi za očuvanje Tare.

Jelena Kozbašić

Potpisani ugovori o dodeli sredstava za pretvaranje inovativnih ideja u poslovne poduhvate

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su juče rezultate faze projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ i svečano potpisali ugovore sa predstavnicima izabranih pet kompanija kojima se dodeljuju sredstva za pretvaranje inovativnih ideja u poslovne poduhvate, a koji će doprineti ublažavanju posledica klimatskih promena i energetskoj efikasnosti.

Foto: Milisav Pajević

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je da je Projekat koji podržava realizaciju kreativnih rešenja i tehnoloških inovacija koji doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte jedan od najvažnijih koje Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi, zato što podrazumeva stručnost, finansijsku podršku, inovativnost i konkretne rezultate.

„Dosta je Srbija bila prljava i musava, hoćemo da rešavamo pitanje životne sredine zajedno i konkretno”, istakao je, i dodao da projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ čini značajnim i činjenica da se realizuje širom Srbije, podrazumevajući puno učešće lokalnih zajednica.

Srbija mora da otvori put novim tehnologijama što će omogućiti smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanje posledica klimatskih promena, ali i bolje stanje životne sredine, zbog čega će Ministarstvo nastaviti da sprovodi ovaj i slične projekte i da podržava inovativne ideje i nova tehnološka rešenja naročito na nivou lokalnih zajednica, naglasio je ministar Trivan na ceremoniji potpisivanja sporazuma o dodeli sredstava za sufinansiranje.

On se na kraju svog izlaganja zahvalio Darinki Radojević na radu i učešću u realizaciji ovog projekta.

Foto: Milisav Pajević

“Pored podrške razvoju inovativnih ideja kroz Кlimatski inkubator, UNDP pomaže i u njihovoj realizaciji kako bi doprineo borbi protiv klimatskih promena i održivom razvoju u Srbiji.

Ublažavanje klimatskih promena je investicija u poslovanje. Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte štedi novac putem poboljšanja energetske efikasnosti, smanjenja troškova proizvodnje i rasta prodaje, čineći kompanije tržišno konkurentnijim”, rekla je v.d. stalne predstavnice UNDP-a u Srbiji Steliana Nedera ”.

Bespovratna sredstva za sufinansiranje tehnoloških rešenja i biznis modela dobile su kompanije: JКP „Toplana-Šabac“, “Eso Tron”, „ Jugo-Impex d.o.o “, „ Sanicula Co d.o.o.“.“ i „ GreenEnergy Point d.o.o.

Realizacija njihovih ideja doprineće povećanju energetske i troškovne efikasnosti, povećanju udela energije iz obnovljivih izvora, stimulisanju cirkularne ekonomije i poboljšanom upravljanju otpadom širom Srbije, a posebno u Nišu, Paraćinu, Boljevcu, Rumenci, Šapcu.

Foto: Milisav Pajević

Ukupna vrednost dodeljenih bespovratnih sredstava je 470.000 dolara a ukupna vrednost investicija oko 11.000.000 dolara. Očekivano smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, u periodu životnog veka nagrađenih projekata, je oko 500.000 tona CO2.

Javni poziv „Izazov za inovativna rešenja“, raspisan u okviru zajedničkog projekta Ministarstva i UNDP-a „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, pomogao je da se identifikuju inovativne ideje i projekti za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje lokalnih zajednica u Srbiji kako bi postale otpornije na promene klime.

Foto: Milisav Pajević

Nagrađeni inovatori su, pored početne finansijske podrške, dobili priliku da u Кlimatskom inkubatoru, osnovanom u okviru projekta, razviju svoje ideje u projekte spremne za primenu u praksi.

Petogodišnji projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), i finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Кraljevine Švedske, Vlada Švajcarske i nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština.

Milisav Pajević

Voda iz javnih bunara u Novom Sadu mikrobiološki neispravna

Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, kvalitet vazduha i vode za piće iz vodovoda ispunjavaju normative, što nije slučaj sa vodom iz javnih bunara.

Foto: pixabay

Respiratorne zarazne bolesti najčešća su oboljenja u ovom periodu, dok je u grupi crevnih bolesti prijavljeno dva puta više obolelih, u odnosu na isti period prošle godine.

Ispravnost vode za piće, kontroliše se svakog meseca, a s obzirom na to da je u više od 90 odsto uzoraka voda iz česme ispravna, nema razloga za zabrinutost.

Kod vode iz bunara i dalje se uočava mikrobiološka neispravnost, dok kvalitet vazduha u Novom Sadu ispunjava normative, kažu iz Instituta za Javno zdravlje Vojvodine.

„Voda sa javnih bunara koja se kontroliše svakog meseca i čije podatke možete videti na sajtu našeg Instituta za javno zdravlje Vojvodine, pokazuje i dalje mikrobiološku neispravnost na mernom mestu u Petrovaradinu, dok na ostalim mestima postoje skakanja koja negde omogućavaju, a negde ne upotrebu javnih bunara”, kaže prof. dr Sanja Bjelović, lekar specijalista higijene.

U proteklih mesec dana u Vojvodini registrovano je dva puta manje slučajeva zaraznih bolesti, u odnosu na prethodni izveštajni period.

Institut za javno zdravlje Vojvodine i u narednom periodu nastavlja svoje aktivnosti.

Posebna pažnja biće posvećena obeležavanju 22. aprila, Dana planete Zemlje.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Akcija „Najbolje iz Srbije 2019″

Foto-ilustracija: Pixabay

Privredna komora Srbije pozvala je privrednike da do 25. aprila kandiduju svoje kompanije i brendove za prestižno priznanje „Najbolje iz Srbije 2019″.

Ove godine očekuje se jubilarna 2000. nominacija.

serbia_flag
Foto-ilustracija: Pixabay

Akciju „Najbolje iz Srbije”, u okviru koje se 14. put biraju najbolji robni i korporativni brendovi na domaćem tržištu, organizuje Privredna komora Srbije u saradnji s Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.

Prateći najsavremenije tržišne trendove i istančani ukus potrošača, cilj je da ova akcija bude i ostane sinonim za uspeh i tržišnu prepoznatljivost.

Od početka akcije nominovano je 1.850 brendova.

U okviru 14. akcije „Najbolje iz Srbije 2019″ predviđene su nominacije u 23 kategorije koje pokrivaju najbolje robne i korporativne brendove, kompanije, manifestacije, proizvode i usluge u specijalnim kategorijama.

Ove godine prvi put se bira najbolji brend u onlajn okruženju, prateći procese digitalizacije domaće privrede, razvoj interneta i onlajn poslovanja.

Sa ciljem podrške razvoju novih i perspektivnih brendova uvedena je i kategorija „Brendovi u usponu”.

Akcija je besplatna, prijavljivanje je do 25. aprila isključivo preko veb sajta www.najboljeizsrbije.com.

Kriterijumi za izbor najboljih definisani su posebnom metodologijom, koja obuhvata analizu tržišno-finansijskih parametara, glasanje potrošača, poslovnih partnera i stručnjaka, kao i ocene žirija.

U žiriju su predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstva privrede, Privredne komore Srbije i istaknuti stručnjaci iz sveta marketinga, komunikacija i medija, zaštite potrošača.

Glasanje potrošača i stručne javnosti za prijavljene brendove je početkom maja.

Milisav Pajević

Najbolje fotografije druge nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Ivica Stošić

I tokom druge nedelje Eko foto-konkursa je pred našim žirijem bio težak zadatak – izabrati deset najboljih fotografija od više od sto pristiglih, a potom taj izbor suziti na tri. Autori ta tri dela su se plasirali u finale konkursa i dobili šansu da osvoje vredne novčane nagrade, a i vi možete da im se pridružite, učestvujući u takmičenju na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Ocenjivanje fotografija je još jednom bilo povereno fotografu Bojanu Džodanu i umetničkom fotografu Stanku Kostiću, ULUPUDS, renomiranom istoričaru umetnosti Dušanu Milovanoviću, proslavljenom glumcu Vuku Kostiću i Tamari Zjačić, zameniku urednika našeg portala.

Njihove favorite iz prve dve nedelje nadmetanja možete da pogledate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Tri najbolje fotografije, prema odluci žirija, u periodu od 5. do 11. aprila, su poslali Jan Valo, Vladan Milanović i Ivica Stošić.

Foto: Jan Valo
Foto: Vladan Milanović
Foto: Ivica Stošić

Aparat koji pravi struju od snega

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jeftin, mali, tanak, fleksibilan poput plastike i proizvodi struju od snega. To su karakteristike novog uređaja koji su napravili istraživači sa Univerziteta Kalifornija, a koji će koristiti sneg za proizvodnju struje.

“Uređaj može raditi u udaljenim područjima jer obezbeđuje sopstveno napajanje i ne treba baterije. Ovo je veoma pametna naprava, meteorološka stanica koja vam govori koliko snega pada, smer padavine i smer i brzinu vetra”, kaže istraživač Ričard Kener, a prenosi Blic.

Naučnici su ga nazvali “snežnim triboelektričnim nanogeneratorom”, ili snežni TENG. Triboelektrični nanogenerator, koji generiše naboj putem statičkog elektriciteta, proizvodi energiju razmenom elektrona.

“Statički elektricitet javlja se usled interakcije jednog materijala koji hvata elektrone i drugog koji ih oslobađa. Razdvojite naboje i stvarate struju suštinski ni iz čega”, objasnio je Kener, koji je ujedno i profesor hemije i član kalifornijskog Instituta NanoSistemi na Univerzitetu.

Sneg je pozitivno nabijen i oslobađa elektrone, dok je silikon negativno nabijen. Kad pahulje snega dođu u dodir sa silikonskom površinom, proizvodi se naboj koji uređaj hvata, stvarajući struju.

Oko 30 odsto Zemljine površine prekriveno je snegom svake zime, a u tom periodu solarne ploče ne funkcionišu najbolje. Novi uređaj mogao bi se integrisati u solarne ploči i obezbediti stalnu zalihu struje kad pada sneg.

Održana šesta sednica Кomisije za istragu posledica NATO bombardovanja

Foto: Grad Kragujevac

U Кragujevcu je juče održana šesta sednica Кomisije za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije.

Foto: Grad Kragujevac

Pored gradonačelnika Kragujevca Radomira Nikolića, direktora Кliničkog centra, Zavoda za medicinu rada, Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja, sednici Кomisije prisustvovali su i predstavnici nekadašnje Zastave, rodbina preminulih radnika koji su raščišćavali teren nakon bombardovanja fabrike, kao i građani sa medicinskom dokumetacijom.

Najveći problem u Кragujevcu je trafo ulje odnosno piralen.

Sramotno je za NATO agresiju, ali i ljude koji su rukovodili tom akcijom što nisu gađali vojne ciljeve nego industrijska postrojenja koja su pod velikim ekološkim rizikom, rekao je predsednik Кomisije Darko Laketić.

Iz industrijskih trafoa u Zastavi izlila se ogromna količina piralena koji je nažalost dospeo u Lepenicu.

Osim studije o zdravlju građana Кragujevca, neophodno je da se uradi i opsežno istraživanje životne sredine na ovom području.

Članovi Кomisije razgovarali su sa radnicima koji su radili na raščišćavanju terena u Zastavi, od kojih je preuzeta medicinska dokumentacija.

Od predstavnika zdravstvenih institucija prikupili su sve relevantne podatke o obolevanju i smrtnosti za period od deset godina, koji su važni ne samo zbog lečenja, nego i procene budućnosti.

Cilj Кomisije je da u početnoj fazi obezbedi mogućnost da se oboleli leče u određenim ustanovama u inostranstvu, da se uradi prevencija bolesti i a sanacija životne sredine tamo gde je to potrebno.

U dosadašnjem radu Кomisije, fokus istraživanja je bio na deci rođenoj posle 1999. godine.

Analizirana je učestalost određenih malignih bolesti kod različitih generacija, ali u istom uzrastu.

Istraživanja su pokazala da postoje naznake statističke značajnosti za uzrast od pet do devet godina za maligne bolesti krvi.

Dokazali smo da je na tu populaciju delovao određeni toksični faktor koji je doveo do toga da deca tog uzrasta budu pojačano osetljiva na nastanak malignih bolesti.

Sledeća faza istraživanja, pojasnio je Laketić, je izolacija uzročnika.

Кomisija je pre Кragujevca posetila Vranje i obišla sve lokacije gde je palo najviše projektila sa osiromašenim uranijumom. Nakon Кragujevca, sednice Кomisije biće održane u Novom Sadu i Pančevu.

Кomisija, koju je Skupština Srbije imenovala u maju prošle godine, ima rok da preliminarni izveštaj o uticaju osiromašenog uranijuma na zdravlje građana dostavi 2020. godine.

Milisav Pajević

Preko 90.000 građana Crne Gore traži zaštitu Ulcinjske solane

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore snažno je posvećena očuvanju i zaštiti Ulcinjske solane, revitalizaciji tog prostora pa je u tom kontekstu obezbedila zakonsku i plansku zaštitu lokaliteta, kazao je premijer Duško Marković na sastanku sa predstavnicima četiri NVO – EuroNatur Foundation, BirdLife International, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Dr. Martin Schneider-Jacoby Association.

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Predstavnici ove četiri NVO, Gabriel Švarderer, Ariel Bruner, Jovana Janjušević i Zenepa Lika uručili su premijeru Markoviću peticiju koju je potpisalo preko 90.000 građana iz Crne Gore i Evrope, a u kojoj se traži od predsednika Vlade da osigura pravovremenu revitalizaciju proizvodnje soli u Ulcinjskoj solani, zaštitu Ulcinjske solane u skladu sa nacionalnim i međunarodnim pravom i da obezbedi da Ulcinjska solana ostane u vlasništvu crnogorskih građana i da se njome rukovodi u najboljem interesu prirode i građana ove zemlje.

Premijer Marković je istakao da su namera i delovanje Vlade Crne Gore u ovom pravcu nesporni i podsetio da je, osim donošenja planskih dokumenata kojima se ovo područje štiti, Vlada do sada investirala i milion evra u opremu i pumpe za vodu.

On je istakao da pitanje vlasništva nad zemljištem ne može i neće opredeliti način valorizacije i zaštite tog prostora te da će se Vlada angažovati da reši ovaj problem.

Kazao je da je podrška i ekspertiza ovih nevladinih organizacija dobrodošla te da će u narednom periodu raditi zajedno na ispunjenju cilja – zaštiti i revitalizaciji Ulcinjske solane.

Sagovornici su se saglasili da je područje solane važno kako sa aspekta zaštite životne sredine, očuvanja biodiverziteta tako i sa aspekta ekonomije, otvaranja novih radnih mesta i kreiranja nove turističke ponude u Crnoj Gori bazirane na zaštiti prirode.

Sastanku je prisustvovao i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Milisav Pajević

Oko 2,2 milijarde dinara za reciklere

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine potpisalo je juče ugovore sa 22 firme, koje su, na osnovu konkursa tog ministarstva, ostvarile pravo na podsticajna sredstva za tretman otpada, u iznosu od 2,2 milijarde dinara.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar Goran Trivan istakao je da je jedan od najvažnijih ekoloških poslova u životnoj sredini u Srbiji upravo prikupljanje, zbrinjavanje i prerada svih vrsta otpada, pa i opasnog otpada.

„Verujem da je interes Ministarstva zaštite životne sredine i vaš interes isti – da nam Srbija bude čista”, poručio im je Trivan, saopštilo je resorno ministarstvo.

Reciklerima se sredstva za 2018. godinu dodeljuju na ime podsticaja za ponovnu upotrebu i iskorišćavanje otpada kao sekundarne sirovine ili dobijene energije.

„Što više kapaciteta i novca uložimo u ovoj oblasti, dobićemo više radnih mesta i manje zagađenu životnu sredinu“, ukazao je Trivan.

On je istakao da će država morati da ojača inspekcijsku službu i poveća subvencije reciklerima.

„Ove godine ćemo, po konkursu, reciklerima dodeliti 2,2 milijarde dinara, i to je gotovo duplo manje nego što bi trebalo da bude. Staraćemo se da se povećaju izdvajanja za tu vrstu podsticaja, budući da su isplate retroaktivne”, rekao je Trivan.

On je napomenuo da će država i Ministarstvo na čijem je čelu pokušati da pomognu preduzećima, ali da i od njih očekuje da temeljnije rade svoj posao.

„Ekološka bitka je duga, ali pobedićemo sve izazove da bi Srbija bila čista”, podvukao je Trivan.

Prema njegovim rečima, potrebno je napraviti razliku između onih koji više prerađuju otpad, od onih koji samo vrše pretovar ili prevoz otpada, o čemu će se Ministarstvo dogovarati sa reciklerima prilikom izmene pravilnika i uredbi.

Trivan je dodao i da će se raditi na promeni dinamike isplate, kako bi se reciklerima podsticajna sredstva dodeljivala u par navrata tokom godine.

Iz Udruženja reciklera Srbije podsećaju da je od ekoloških taksi u 2018. godini prikupljeno u republički budžet 11,5 milijardi dinara, dok je za tretman opasnog otpada sada izdvojeno samo 2,19 milijardi dinara. Ukupna dugovanja prema reciklažnoj industriji iznose 2,8 milijardi dinara za 2016, 2017. i 2018. godinu.

Recikleri su važan činilac zdravije životne sredine u našoj zemlji, što govori i podatak da je od 2010. do 2018. godine ova industrija zbrinula 500.000 tona opasnog otpada.

Milisav Pajević

Od poljoprivrednog otpada do električne i toplotne energije

Foto: CEEFOR
Foto: CEEFOR

Većom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, Srbija je za korak bliža svetskim ekološkim standardima. Jedan od načina dobijanja energije iz obnovljivih izvora jeste i primena biogasnih postrojenja koja zauzimaju značajno mesto u energetici 21. veka.

Vizija i misija Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION) obuhvata i zaštitu životne sredine, a budući da njihovi inženjeri poseduju licence i znanje, u poslednje vreme sve više kompanija i preduzeća ih angažuju za izradu energetskao revizorskih izveštaja. ProCredit banka angažovala je CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION kao konsultanta za izradu energetskog revizorskog izveštaja za izgradnju male biogasne elektrane sa kogeneracijom snage 600 kW za „Bioenergo 808” iz Stare Pazove.

Prema projektu, namena objekta je da proizvodi električnu i toplotnu energiju sagorevanjem biogasa u gasnom motoru. Biomasa će se proizvoditi pretežno od kukuruzne silaže i stajnaka sa farme goveda, uz dodatak čičoke i druge biomase koja je na raspolaganju. Cilj izveštaja je da se utvrdi da li su ispunjeni uslovi pod kojima je moguća izgradnja biogasnog postrojenja i dobijanje sredstava iz namenske kreditne linije ProCredit i KFW banke. Kompanija CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION takođe je ovlašćeni konsultant za Green For Growth Fund i ProCredit banku, kao i za investitore „Agro Plus Energo” iz Sombora i „Bioelektro NAK” iz Česterega.

Foto: CEEFOR

Za potrebe projekata kompanijski tim je izradio energetske revizorske izveštaje za izgradnju biogasne elektrane sa kogeneracijama 999 kW, odnosno 600 kW. Projekat biogasnog postrojenja se zasniva na zatvorenom ciklusu materija koje ulaze u proces proizvodnje obnovljive energije.

Tim CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION-a vam može pomoći u izradi: energetskih audita, studija opravdanosti projekata, kompletne projektne dokumentacije (IDR, IDP, PGD, PZI, PIO) i ekonomsko-finansijkih analiza. Sve informacije o njihovim konsultantskim uslugama, kao i o mogućnosti nadzora na objektu i tehničke kontrole projekta možete dobiti na info@ceefor.co.rs

Priredila: Sofija Nikolić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJAdecembar 2018 – februar 2019.

Lakša detekcija specifičnih zagađujućih materija u vazduhu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

U sklopu višegodišnje stručne saradnje sa Zavodom za javno zdravlje Beograd, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović je predao direktorki zavoda prof. dr Dušanki Matijević na korišćenje dva uređaja marke Drager za detekciju specifičnih zagađujućih materija u vazduhu.

S obzirom na to da centar za ekotoksikologiju vrši stručne poslove vezane za hemijske udese, oprema će biti u potpunosti u funkciji zaštite zdravlja ljudi.

Ovim povodom je razgovarano o daljoj konkretnoj saradnji dve institucije u narednom periodu.

Milisav Pajević

Izgradnja bloka B3 u Kostolcu dobila ubrzanje

Foto: JP EPS

Izgradnja novog bloka od 350 megavata u Кostolcu dobila je podsticaj i ubrzanje izdavanjem sedme, najvažnije dozvole koja se odnosi na kotao turbine i generator.

Foto: JP EPS

Tim povodom radove su obišli Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, Čen Bo, ambasador Кine u Republici Srbiji, sa predstavnicima CMEК-a (China Machinery Engineering Corporation), izvođača radova i lokalne samouprave.

Antić je naglasio važnost koju ima dobijena dozvola, budući da se ona odnosi na deo projekta koji iznosi čak 50 odsto cele investicije.

„Danas je važan dan jer smo dobili građevinsku dozvolu i CMEК može da krene sa pripremom lokacije.

Izgradnja novog bloka B3 je najvažniji projekat u energetici u Srbiji. Insistiramo na realizaciji u skladu sa kvalitetom i rokovima koji su ugovoreni.

Veliku pažnju pridajemo svim fazama koje pratimo. Bilo je dosta problema, kineski partneri su u startu imali kašnjenja, ali zajedničkim naporima smanjujemo kašnjenja.

Dva projekta koja su u toku dobro teku, to su dimnjak i postrojenje za hemijsku preradu vode”, poručio je Antić i zahvalio svima u Ministarstvu rudarstva i energetike, čelnicima i zaposlenima EPS-a koji ulažu veliku energiju i partnerima iz CMEК-a od kojih su dobijena čvrsta obećanja da će posao uraditi u kvalitetu i rokovima koji su ugovoreni.

Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS naglasio je važnost novog bloka snage 350 megavata koji predstavlja ogroman pomak u energetici u Srbiji.

„Кada bude završen, novi blok činiće povećanje od skoro 10 odsto sadašnjih instalisanih proizvodnih kapaciteta. To je veoma skup i značajan projekat za nas, koji je na žalost u zaostatku, ali stvari pokrećemo bržim tokom. Od ukupnog broja dozvola mi smo danas dobili sedmu, koja je možda energetski najznačajnija jer se odnosi na srce bloka. Razgovarali smo sa izvođačem više od dva sata i sigurni smo da će kašnjenje biti smanjeno i daćemo sve od sebe da radove završimo u ugovorenim rokovima”, poručio je Grčić.

Ambasador Кine je istakla da je ovo jedan od najvećih projekata u saradnji Srbije i Кine.

„Znamo koliko je značajan za ekonomski razvoj Srbije. Sigurna sam da će i kineska strana učiniti sve napore da završi projekat kvalitetno i u rokovima koji su ugovoreni”, rekla je Čen Bo.

Projekat u Кostolcu realizuje se na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Кine o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukture.

Izgradnja bloka „Кostolac B3” je investicija od 613 miliona dolara i tim će Srbija i EPS dobiti moderan i efikasan proizvodni kapacitet koji ispunjava stroge evropske ekološke norme.

Milisav Pajević

Odvažan cilj jedne fondacije: Ozelenjavanje planete sa 100 miliona stabala do 2022.

drvo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Kummel)

Suočavamo se sa krizom globalnih razmera, klimatskim promenama. Pokušavamo da ih zaustavimo različitim metodama, a jedno od važnih oružja za suzbijanje ove pretnje predstavlja i seme.

Sto miliona stabala tokom svog životnog veka može da ukloni 8 miliona tona ugljenika iz vazduha što je količina koju godišnje ispusti 6,2 miliona automobila. Ovim procesom ona istovremeno poboljšavaju zdravstveno stanje ljudi, a upijanje štetnih materija iz atmosfere nije jedina dobrobit koju zeleni heroji čine čovečanstvu. Pored toga, oni hrane zemljište i čiste vodu. Filtracijom 7,1 milijardne kubnih metara vode, svakom stanovniku naše planete bi obezbedili po flašu vode dnevno – u narednih pet godina.

drvo
Photo-illustration: Pixabay (Pedro Kummel)

Zbog svih blagodeti koje nam pružaju, fondacija Arbor Day se odlučila na ambiciozan korak – do 2022. planira da oplemeni Zemlju upravo sa sto miliona novih sadnica.

U cilju obeležavanja 150. godišnjice međunarodnog praznika Dan drveća 2022. godine, pomenuta fondacija je pokrenula inicijativu Vreme za drveće. U naredne tri godine, Arbor Day će nastojati da privuče pet miliona ljudi koji bi se pridružili njihovoj ambicioznoj misiji i pomogli da se zeleni kapaciteti prošire sa sto miliona novih stabala. Svako učešće se računa – od sadnice nekog voća u nečijem dvorištu do pošumljavanja velikih područja.

“Iako nam je lako da uzmemo drveće zdravo za gotovo, ono je ključno za održavanje ravnoteže na našoj planeti zbog svog doprinosa čistom vazduhu i vodi, zdravoj hrani i podnošljivoj klimi”, naglasio je Dan Lamb, predsednik fondacije Arbor Day.

Drveće koje će borbeni redovi za zaštitu životne sredine da sade biće raznoliko i biraće se prema preporukama lokalnih zajednica. Prioritet je da ono bude zdravo i dugovečno. Fondacija će, uz pomoć svojih saradnika, saditi različite vrste borova i hrastova, američki kesten, močvarni čempres i druge.

U prvoj godini sprovođenja projekta, osam hiljada jutara kalifornijskih šuma koje su progutali skorašnji požari će dobiti svoje naslednike. Vreme za drveće će tokom 2019. godine pošumiti ukupno 24 savezne američke države i 11 država sveta.

Troškovi projekta iznosiće više od 175 miliona evra, a snosiće ih fondacija, njeni članovi i partneri.

Jelena Kozbašić

Kampanja zaštite pčela od trovanja

Foto: pixabay

Na inicijativu udruženja pčelara, a uz saradnju sa Fitosanitarnom inspekcijom Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u toku je akcija zaštite pčela od trovanja.

Foto: pixabay

Kampanja će trajati tokom čitave pčelarsko pašne sezone, a ukoliko se laboratorijskom analizom utvrdi da je bilje tretirano opasnim otrovom, neonikotinoidom, predviđene su vrlo rigorozne kazne.

Upozorenje nadležnih, koje je u periodu cvetanja i prskanja bilja upućeno pre svega ratarima i voćarima, zapravo je apel u interesu svih.

Poštovanje zakonske regulative, bolja saradnja i informisanost svakako su najbolja osnova u kampanji zaštite pčela, a pravi efekti već su vidljivi.

Kako naglašavaju u Fitosanitarnoj inspekciji Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede korisnici sredstava za zaštitu bilja dužni su da se pridržavaju određenih smernica.

To, između ostalog podrazumeva da se sredstva mogu kupovati isključivo u registrovanim poljoprivrednim apotekama, uz poštovanje priloženog uputstva, a tretiranje se obavlja u ranim jutarnjim, ili kasnim popodnevnim satima.

Ne smeju se koristiti sredstva koja su otrovna za pčele u vreme cvetanja bilja.

S druge strane, pčelari su u obavezi da na adekvatan način obeležavaju pčelinjak.

Ukoliko se laboratorijskom analizom utvrdi da je bilje tretirano opasnim otrovom, predviđene su vrlo rigorozne kazne, koje se za pravna lica kreću od 700 hiljada do tri miliona dinara, a za fizička lica od 35 do 50 hiljada dinara.

Milisav Pajević