Home Blog Page 856

Nastavlja se uklanjanje bespravnih objekata po Beogradu i Zemunu

Foto: Grad Beograd

Građevinska inspekcija Sekretarijata za inspekcijske poslove pokrenula je postupak uklanjanja bespravnih objekata u Resavskoj i Višegradskoj ulici, kao i ogradnog zida kod autobuskog stajališta u Ulici Aleksandra Dubčeka u Zemunu, saopšteno je iz ovog sekreterijata.

Foto: Grad Beograd

U ulicama Resavskoj 71a i 71b i Višegradskoj 29 godinama su se nalazila četiri objekta izgrađena na trotoaru odnosno javnoj površini, neposredno uz ogradu Kliničkog centra Srbije.

S obzirom na to da su objekti bili privremene prirode, vlasnici su samostalno pristupili njihovom uklanjanju nakon donošenja rešenja.

Kako se navodi u saopštenju, građevinski inspektori Sekretarijata za inspekcijske poslove doneli su i rešenje o uklanjanju ogradnog zida kod autobuskog stajališta u Ulici Aleksandra Dubčeka 4 u Zemunu zbog opasnosti da se sporni zid uruši.

Naime, zid je predstavljao neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, kao i za susedne objekte.

Nakon donetog rešenja, investitori su samostalno pristupili uklanjanju ogradnog zida.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Evropska unija ulaže 14 miliona evra u izmuljavanje kanala Begej

Foto: vodevojvodine.com

U protekle tri godine, u pokrajini Vojvodini je realizovan niz projekata koje je finansirala Evropska unija kroz različite programe.

Foto: vodevojvodine.com

Reč je o unapređenju lokalne infrastrukture, zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, unapređenja zdravstva i socijalne zaštite.

U Pokrajinskoj vladi kažu da su izuzetno zadovoljni realizovanim projektima kao i saradnjom sa vladom Srbije i njenim ministarstvima.

Izmuljavanje kanala Begej je prekogranični IPA projekat, vredan oko 14 miliona evra, na kojem već sarađuju Srbija i Rumunija.

„Reč je o možda najvrednijem projektu iz ciklusa prekogranične saradnje“, kazao je za RTV, potpredsednik Pokrajinske vlade, Đorđe Milićević.

Sredstva u vrednosti 130 miliona evra privučena su iz IPA evropskih fondova u protekle tri godine kroz 70 projekata u Srbiji.

Prema rečima potpredsednika Pokrajinske vlade, Đorđa Milićevića, pokrajina i republika veoma uspešno sarađuju u realizaciji evropskih projekata.

Osim prekograničnih projekata, još jedan važan instrument predpristupne pomoći Unije ruralnom razvoju Srbije je i program IPARD.

Od 2000. godine EU je donirala 150 miliona evra za poljoprovredu i bezbednost hrane u Srbiji.

Danas, 50 odsto izvoza poljoprivrednih proizvoda odlazi u zemlje EU.

Samo u 2017, vrednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u EU bila je 1,3 milijarde evra.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Cureo gas iz cisterni na pruzi u Dimitrovgradu, bez opasnosti po ljude i životnu sredinu

Foto: pixabay

Na petom koloseku železničke stanice Dimitrovgrad, jutros je u 8.30, prilikom komercijalnog preuzimanja kompozicije, primećeno curenje tečnog naftnog gasa iz dve cisterne teretnog voza koji je dopremljen iz Bugarske.

Foto: pixabay

Kako su saopštile Infrastrukture železnice Srbije, na lice mesta odmah su izašli vatrogasci i pripadnici Sektora za vanredne situacije kako bi sanirali štetu. Povređenih u ovom incidentu nije bilo.

Po završenoj sanaciji, obe cisterne biće vraćene u Bugarsku, a po okončanim radovima, ostatak kompozicije od 21 cisterne preuzeće prevoznik „Srbija Kargo” koji će kompoziciju dopremiti na krajnje odredište u Niš.

Tokom sanacije u železničkoj stanici Dimitrovgrad redovno se na ostalim kolosecima odvijao saobraćaj iz pravca Niša i obrnuto, ali nije bio moguć granični saobraćaj sa Bugarskom, a voz na relaciji Sofija- Beograd zadržan je u stanici Kalotina, na teritoriji Bugarske, kaže se u saopštenju.

Milisav Pajević

U Somboru javna rasprava o boravišnoj taksi

Foto: Wikipedia

Odeljenje za privredu, turizam i lokalni ekonomski razvoj Grada Sombora objavilo je poziv na javnu raspravu o nacrtu Odluke o boravišnoj taksi.

Foto: Wikipedia

Odluka o boravišnoj taksi donosi se kako bi se uskladili propisi sa odredbama novog Zakona o ugostiteljstvu, navodi se u saopštenju Grada.

Po novom Zakonu o ugostiteljstvu, koji je usvojen u martu, fizička lica kao obveznici plaćaju boravišnu taksu paušalno na godišnjem nivou, a pravna lica plaćaju boravišnu taksu na dosadašnji način.

Javna rasprava će u Somboru trajati od 23. avgusta do 6. septembra ove godine.

Visinu boravišne takse utvrđuje inače pojedinačno svaka jedinica lokalne samouprave, u zavisnosti od kategorije turističkog mesta ili u različitoj visini po delovima opštine odnosno grada u zavisnosti od izgrađenosti komunalne, saobraćajne i turističke infrastrukture.

Vlada, s druge strane, utvrđuje za svaku kategoriju turističkog mesta posebno najviši i najniži iznos boravišne takse.

Krajem juna vlada je usvojila Uredbu o uslovima i načinu utvrđivanja visine godišnjeg iznosa boravišne takse za fizičko lice koje pruža ugostiteljske usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu, kao i načinu i rokovima plaćanja.

Novina se, između ostalog, ogleda u tome da se fizičkim licima po prvi put omogućava da rade samostalno i direktno, bez posrednika jer su uglavnom to do sada bile turističke agencije i lokalne turističke organizacije.

Milisav Pajević

Za neodgovorno vlasništvo nad psima Novosađanima stižu kazne

Foto: pixabay

Neobeležen pas bez brnjice i povoca, koji se zatekne na javnoj površini, smatra se napuštenim psom, dok se obeleženi pas bez prisustva vlasnika na toj površini, smatra izgubljenim, navodi se u odluci o držanju domaćih životinja.

Foto: pixabay

Uprkos tome, veliki broj Novosađana svojim ljubimcima u toku šetnje skida povodac ili brnjicu, a od početka godine, na adresu Gradske inspekcije, tim povodom, stiglo je 13 prijava građana.

Voditi psa bez povoca ili korpe, prema mišljenju Novosađana, nije samo neodgovorno vlasništvo, već i neodgovorno ponašanje prema sugrađanima, prvenstveno deci, u čijem okruženju se pas može zateći.

Bez povoca u prisustvu vlasnika, mogu se kretati psi vodiči, ili u određenim situacijama službeni, lovački ili ovčarski psi, dok je za kućne ljubimce, obavezan povodac na svim javnim povšinama, osim onim namenjenim za istrčavanje.

Prilikom izvođenja kućnih ljubimca, vlasnik je u obavezi da kod sebe ima potvrde od veterinara, kao i kese za izmet.

Za kršenje tih odredba, predviđene su novčane kazne od 25 hiljada do 150 hiljada dinara, a od prošlog meseca, komunalna policija izdala je četiri prekršajna naloga, koji su se odnosili na izvođenje psa bez povoca i korpe.

Izvor: RTV/Maja Guzijan

Milisav Pajević

Nemački vojnici traže odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranijumu na Balkanu

Foto: pixabay

Bivši nemački vojnici podneli su zahtev za odštetu zbog izlaganja osiromašenom uranijumu koji je korišćen tokom ratova na Balkanu i u Iraku, zbog čega je frakcija Alternative za Nemačku u Bundestagu zatražila mišljenje nemačke vlade.

Foto: pixabay

Portal T-online navodi da je oko 220 vojnika zatražilo odštetu zbog izlaganja uranijumu, a ponovo su aktuelizovane rasprave o tome koliko je pomenuta municija štetna za zdravlje, prenose banjalučke Nezavisne.

„Studije Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije za atomsku energiju negiraju da postoje bilo kakvi posebni rizici, dok Međunarodna organizacija lekara protiv atomskog oružja ističe da postoje nedorečenosti u objavljenim studijama zbog čega pozivaju na preventivnu zabranu korišćenja ove municije dok se pouzdano ne utvrde dugoročni efekti izlaganja”, piše portal.

Nemačka vlada je u odgovoru 12. avgusta naglasila da su svi ovi zahtevi odbijeni tokom proteklih godina jer, kako je istaknuto, nije dokazano da su nemački vojnici trpeli bilo kakve zdravstvene posledice zbog kontakta s ovom municijom, koja je, pre svega, korišćena u protivtenkovskim avionskim bojevim zrnima namenjenim za uništavanje oklopa.

„Rezultati studije uticaja osiromašenog uranijuma pokazuju da na mestima korišćenja ove municije ne postoji gotovo nikakav rizik od radijacije, a toksikološki rizici mogu nastati samo pod vanrednim okolnostima, koji se do ovog trenutka nigde nisu iskazali”, naglašeno je u dopisu koji je objavljen na stranici nemačke vlade.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prikazani filmovi o belim rodama vojvođanske ravnice

Foto: Milisav Pajević

Dokumentarni filmovi „Bele rode moje ravnice” i „Zaštićena prirodna dobra Novog Sada”, autora Olivera Fojkara, prikazani su u okviru ciklusa „Filmska priča o prirodi Vojvodine”, na Brod teatru u Novom Sadu.

Foto: Milisav Pajević

Film „Bele rode moje ravnice” bavi se tom predivnom belom pticom, koja je suštinska za Vojvodinu, rekao je autor filma Oliver Fojkar.

„Prikazujemo njihov život od trenutka kad bele rode dođu iz Afrike, o tome kako prave svoja gnezda, rađaju i gaje mlade, do trenutka kad se vraćaju u Afriku.

Tu su i problemi sa kojima se suočavaju, poput gnežđenja ovih ptica na dalekovodima i načinima ljudi da im pomognu, izgradnjom nosača za njihova gnezda”, rekao je sinoć Fojkar.

Drugi film „Zaštićena prirodna dobra Novog Sada” čine šest kratkih filmova nacionalnom parku i specijalnim rezervatima prirode.

„Ovaj film predstavlja predivnu prirodu okoline Novog Sada, a šest kratkih filmova govori o Nacionalnom parku „Fruška gora”, potom o Begečkoj jami, Dunavskom, Kameničkom i Futoškom parku i specijalnom rezervatu prirode Koviljsko-petrovaradinski rit”, kaže Fojkar.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

U modernizaciju toplane u Kruševcu ulaže se 350 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je juče da će u modernizaciju toplane u Kruševcu biti uloženo 350 miliona dinara iz državnog budžeta, najavivši da će do početka grejne sezone biti završeni svi ključni radovi koji treba da obezbede normalno snabdevanje ovog grada toplotnom energijom.

Foto: pixabay

Antić je prilikom obilaska gradske toplane u Kruševcu, gde je u toku rekonstrukcija dva kotla na čvrsto gorivo i dva kotla na gas, naveo da se radovi odvijaju u skladu sa dinamikom i očekivanjima.

Ministar je objasnio da će do početka grejne sezone biti završen remont oba gasna kotla snage po 17,3 megavata i remont jednog kotla na ugalj snage 35 megavata.

Ta tri kotla će obezbediti potpuno redovno snabdevanje toplotnom energijom najvećeg dela grada koji pokriva ova toplana. Do Nove godine ćemo izvršiti kapitalni remont i četvrtog kotla, odnosno drugog kotla na ugalj, snage 35 megavata, koji će dati dodatnu sigurnost snabdevanju toplotnom energijom, istakao je on.

Prema njegovim rečima, kruševačka toplana će potpuno spremno ući u predstojeću grejnu sezonu i sa stanovišta svojih kapaciteta i postrojenja, i sa stanovišta nabavke svih potrebnih energenata.

Antić je podsetio na to da se toplana u Kruševcu već duže vreme nalazi u vrlo teškoj situaciji, pri čemu je 2012. godine dug te toplane bio veći od 7,5 miliona evra, i bilo je potrebno uložiti puno energije i napora kako bi se sistem održao.

On je ukazao na to da je o modernizaciji toplane razgovarano prilikom posete predsednika Aleksandra Vučića Kruševcu u februaru, kada su ga predstavnici tog grada zamolili za pomoć i podršku.

Tada su, kako je rekao, dobili podršku predsednika da se iz budžeta Srbije obezbedi sto miliona dinara za rekonstrukciju toplane.

Međutim, kako je naša ekipa utvrdila potrebu da se remontuju sva četiri kotla i kada se ušlo u rekonstrukciju ovog objekta, došli smo do računice da je za potpunu modernizaciju ove toplane neophodno 350 miliona dinara plus PDV, objasnio je ministar i dodao da su ta sredstva obezbeđena iz budžeta.

On je istakao da Grad Kruševac poklanja veliku pažnju energetskoj efikasnosti, ulaže ogromne napore da smanji potrošnju energije i konkuriše za sredstva iz Budžetskog fonda za energetsku efikasnost.

Antić je naveo da je ove godine Kruševac prošao na konkursu sa jednim od najboljih projekata za sprovođenje mera energetske efikasnosti za zdravstvenu ambulantu u Balšićevoj ulici, čija vrednost je približno 13 miliona dinara.

Ministar je rekao da je danas sa gradonačelnicom Kruševca razgovarao i o budućim projektima energetske efikasnosti, kao i o modernizaciji Gradske kuće kroz mere energetske efikasnosti.

On je ocenio da je Moravski koridor, koji će proći pored Kruševca, velika razvojna šansa za taj grad, za nove industrijske zone i za privlačenje novih investicija na čemu će se vrlo intezivno raditi.

Da bismo sve to obezbedili potrebno je da obezbedimo i stabilno snabdevanje svim ključnim energentima, naveo je Antić, uz podsećanje na to da je Kruševac jedan od većih gradova u Srbiji sa najnižom cenom grejanja.

Gradonačelnica Kruševca Jasmina Parulović prenela je da se radovi na toplani intenzivno sprovode kako bi se spremno dočekala grejna sezona.

Ona je istakla da Kruševac intenzivno sarađuje sa Ministarstvom rudarstva i energetike, pri čemu je izrazila nadu da će se ta saradnja nastaviti i ubuduće u oblasti unapređenja energetske efikasnosti objekata i osvetljenja.

Milisav Pajević

Na prostoru nekadašnjeg jalovišta u Mojkovcu niče park

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Sportsko-rekreativna zona u Mojkovcu, na lokaciji nekadašnjeg jalovišta, dobila je još jedno gradilište, nakon što je nikšićka kompanija „Temko” počela realizaciju projekta izgradnje parkovskog prostora.

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Ugovorena vrednost radova je 154 hiljade evra, koje je iz kapitalnog budžeta obezbedila Vlada Crne Gore.

Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 70 dana od dana uvođenja u posao.

Novi prateći sadržaj parkovskog tipa predstavlja jedan od više planiranih projekata, u cilju stvaranja uslova za punu valorizaciju ove lokacije u sportsko-rekreativne svrhe.

Podsećamo da je na šetalištu u toku izgradnja 63 metra duge pasarele preko magistralnog puta Podgorica – Bijelo Polje, koja će omogućiti vezu sportsko-rekreativne zone sa gradskim centrom i ujedno doprineti većoj bezbednosti učesnika u saobraćaju.

Radovi na pasareli trebalo bi da budu završeni krajem ove godine, a ugovorna vrednost je blizu million evra.

Uprava javnih radova je ranije na istoj lokaciji realizovala projekat izgradnje biciklističke i trim staze.

Milisav Pajević

Biosigurnosne mere u područjima kojima gazduje JP „Vojvodinašume”

Foto: JP Vojvodinašume

JP „Vojvodinašume” u područjima u kojima gazduje uspostavilo je biosigurnosne mere, aktivne pretrage terena, ograničavanje neovlašćenog kretanja lica i vozila, sprovođenje aktivne preventivne dezinfekcije putem dezinfekcionih barijera za lica i vozila pri ulasku u lovišta.

Foto: JP Vojvodinašume

Poseban akcenat stavljen je na obaveštavanje zaposlenih o neophodnosti prijavljivanja i pronalaženje uginulih divljih svinja, i obaveštavanje lovaca-turista koji dolaze u  zaštićena područja i lovišta, kao i o merama prevencije pojavljivanja afričke kuge svinja.

Takođe, JP „Vojvodinašume” sprovode mere preventivnog nadzora populacija divljih svinja sa kojom gazduje, vrši se redovno uzorkovanje i slanje uzoraka u nadležne veterinarske institute odstreljenih i pronađenih uginulih divljih svinja, sa ciljem ispitivanja prisustva virusa afričke kuge svinja po Programu i načinu vršenja monitoringa u 2018. i 2019. godini.

JP „Vojvodinašume” aktivno daje doprinos sprovođenju i kreiranju mera prevencije i kroz učešće zaposlenih u radu Regionalnih centara za sprečavanje pojave, praćenje kretanja i kontrole zarazne bolesti afričke kuge svinja i Stručne grupe za praćenje kretanja, prevenciju i kontrolu zarazne bolesti afričke kuge svinja formiranih od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Milisav Pajević

Sve više planinara i ljubitelja prirode na Prokletijama

Foto: NP Prokletije

Nacionalni park Prokletije ovoga leta beleži rekordnu posetu.

Foto: NP Prokletije

Turista je čak 50 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a u strukturi gostiju dominira plavsko-gusinjska dijaspora.

Turistička sezona u Nacionalnom parku Prokletije ovoga leta premašila je očekivanja turističkih poslenika.

Broj gostiju koji je do 15. avgusta podsetio ovaj nacionalni park duplo je veći u odnosu na prethodnu godinu.

Direktor NP Prokletije Admir Lalić kaže da su ove godine zadovoljni, zato što imaju organizovane grupe tura na Prokletijama.

„I naravno te planinarske staze koje vode preko granice sa Albanijom su sve više i više posećenije i strane agencije to promovišu”; kazao je Lalić za RTCG.

Špic zone polako se privodi kraju, a najbrojniji gosti u tom periodu koji obuhvata jul i prvu polovinu avgusta bili su domaći, odnosno plavsko-gusinjska dijaspora.

„To je ogroman broj ljudi koji dolaze da posećuju svoj rodni kraj i prirodu, gde su nekad rasli, i dovode njihovu decu i prijatelje. Što se tiče van sezone, a i u sezoni, imamo isto grupe turista koje su najbrojnije iz Zapadne Evrope, i zemalja u okruženju Slovenija, Hrvatska, Srbija”, kaže Lalić.

Iako će ova godina biti rekordna, to ni iz bliza ne zadovoljava ambicije ovdašnjih turističkih poslenika.

Sigurni su da ima prostora, s obzirom na izdašne prirodne resurse, da se broj gostiju na godišnjem nivou višestruko uvećava i na tome će, poručuju, uveliko raditi.

Milisav Pajević

Postavljena cisterna sa pijaćom vodom na Gradskom trgu u Užicu

Foto: Grad Užice

Zbog ekstremno visokih temperatura, užički Vodovod je na Gradskom trgu postavio cisternu sa pijaćom vodom na kojoj građani mogu da se osveže.

Foto: Grad Užice

Direktor Vodovoda, Duško Ljujić naveo je da se vodosnabdevanje pijaćom vodom odvija redovno, da svi građani imaju dovoljne količine vode i da je to izuzetno važno u ovom periodu kada su temperature izrazito visoke.

„Kao i svi vodovodi u Srbiji, i mi smo izašli u susret građanima, postavili cisternu sa pijaćom vodom na kojoj oni mogu da se osveže i pronađu spas od vrućine i rashlade“, rekao je direktor Ljujić dodavši da će cisterna biti na trgu sve dok traje ovaj talas tropskih vrućina i biti na usluzi svim građanima.

Izvor: Grad Užice

Milisav Pajević

Nestanak vrsta kao posledica nemogućnosti da se prilagode klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash/WR

Biljne i životinjske vrste su koliko toliko otporne i, u određenom vremenskom razdoblju, mogu da se prilagode malim promenama u prirodi. Međutim, šta se dešava ukoliko se stvari na planeti menjaju u većem obimu i bržim tempom nego što su one sposobne da isprate? U tom slučaju, vrste izumiru. Setimo se samo kako je u dalekoj prošlosti asteroid “zbrisao” dinosauruse!

Foto-ilustracija: Unsplash/WR

Prema naučnim saznanjima, u toku je šesto masovno izumiranje, a ono što ga razlikuje od svih prethodnih je činjenica da je ono plod ljudskih aktivnosti. Naša vrsta razara iskonski oblik svog okruženja, a njegovi biljni i životinjski stanovnici nemaju dosta vremena da uhvate korak sa novonastalim stanjem, otkrili su naučnici sa nemačkog univerziteta Lajbnic.

Leta su duža i vrelija, zime su kraće i blaže. Padavine i suše su postale učestalije. Glavni uzrok promene do tada relativno ustaljenih obrazaca godišnjih doba leži upravo u neodgovornoj i neodrživoj eksploataciji resursa planete od strane ljudi.

Istraživanje se, usled raspoložive literature, u najvećoj meri koncentrisalo na ptice.

„Pokazali smo da povećanje temperature rezultuje u pomeranju bioloških procesa ka ranijem periodu života“, objasnila je predvodnica izveštaja Viktorija Radčuk.

Te promene, prema nalazima Nemaca, povećavaju šanse za opstanak vrsta, ali ono što je zaista bitno je da li se odigravaju dovoljno brzo i da li se prenose na buduće generacije. Upravo ovde se i krije njihovo sumorno predviđanje – klimatske promene se dešavaju munjevitije od sposobnosti prilagođavanja živog sveta, te brojne vrste dospevaju u rizik od istrebljenja.

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode, više od 26 hiljada vrsta nalazi se pod rizikom od nestanka. Ukoliko ne zauzdamo svoj negativan utiacaj na životnu sredinu, proširenje sumorne liste je vrlo izvesno.

Jelena Kozbašić

Dramatično topljenje Grenlanda se nastavlja

Foto: pixabay

Grenland je poznat po svojim lednicima, ali u poslednjih mesec dana ostrvo se topi dosad nezabeleženom brzinom, a buknuli su i požari, prenosi „Sajens alert”.

Foto: pixabay

Naučnici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, do poslednje sedmice jula topljenje je dostiglo nivo koji su klimatski modeli projektovali za 2070. godinu i to po najpesimističnijem scenariju.

Ledena ploča Grenlanda izgubila je 1. avgusta 12,5 milijardi tona leda, više nego ijednog dana otkako su istraživači započeli da mere topljenje leda 1950. godine, izvestio je „Vašington post”.

Dramatično topljenje sugeriše da se ledeni pokrivač Grenlanda približava prekretnici koja bi ga mogla nepovratno odvesti u potpuni nestanak.

Ako se to dogodi, katastrofalno podizanje nivoa mora progutalo bi obalske gradove širom sveta.

Sezona topljenja leda na Arktiku počinje svake godine u junu i završava se u avgustu, a vrhunac topljenja beleži se u julu.

Međutim, brzina topljenja leda na Grenlandu ove godine premašila je rekorde, preneo je portal Index.hr.

Od 30. jula do 3. avgusta otapanje je zabeleženo na 90 odsto površine Grenlanda uz ispuštanje 55 milijardi tona vode tokom pet dana.

Ekstremno topljenje usledilo je tokom najtoplijeg meseca u istoriji dok je intenzivni toplotni talas harao Evropom, a potom stigao i do Grenlanda.

Slično nadprosečno topljenje zabeleženo je u Švajcarskoj, ledenjaci su tamo izgubili 800 miliona tona leda tokom toplotnih talasa u junu i julu.

Na Aljasci je, takođe, u julu zabeleženo rekordno otapanje leda.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Šabac ima spremne projekte za vodosnabdevanje i odvođenje otpadnih voda

Foto: Grad Šabac

Predstavljajući ideje i planove razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, a povodom izjave predsednika Srbije da će država da obezbedi tri milijarde evra za širenje vodovodne i kanalizacione mreže, da svaki grad u Srbiji treba da ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i da do svake kuće u Srbiji treba da stignu voda i kanalizacija, gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović poručio je da je grad Šabac spreman.

Foto: Grad Šabac

„Mi smo spremni odmah da odgovorimo na ideju predsednika Vučića i da kažemo šta sve možemo da uradimo odmah.

Imamo generalni projekat vodosnabdevanja i generalni projekat odvođenja otpadnih voda, a to znači da imamo generalne projekte za sve što je predsednik rekao, da voda i kanalizacija stignu do svake kuće u šabačkom kraju”, objasnio je gradonačelnik na konferenciji za novinare u Gradskoj kući i naveo da je za ostvarenje takvog plana potrebno 75 miliona evra za kanalizaciju i 38 miliona evra za vodu.

On je podsetio na činjenicu da je grad Šabac od 2000. godine do sada uložio 44 miliona evra za vodovodnu i kanalizacionu mrežu i istakao da je spreman da bilo koju lokalnu samoupravu u Srbiji uporedi sa Šapcem u ovoj oblasti, uveren da je Šabac apsolutni rekorder, bilo sam, bilo sredstvima EU ili republičkog budžeta.

„Danas imamo spremne projekte u vrednosti od šest miliona evra. Ako bi se obećanje predsednika ispunilo, mi bismo mogli sutra da uđemo u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže za šest miliona evra”, rekao je gradonačelnik Šapca.

O detaljima projekata govorila je Daniela Lovrin Gavrilović, direktorka JКP „Vodovod Šabac”. Navodeći da je politika grada i politika preduzeća kojim rukovodi da svako domaćinstvo u selu dobije i vodu i kanalizaciju, istakla je da je samo prošle godine u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže uloženo 40 miliona dinara, a ove godine planirano je 90 miliona dinara.

„Do kraja godine mogli bismo da realizujemo 100 miliona dinara za izgradnju kanalizacione mreže u Pocerskom Pričinoviću i Majuru – blok ulica Кralja Petra Prvog (četiri kilometra mreže, vrednost investije oko 70 miliona) i blok ulica Tabanovački put (tri kilometra mreže, vrednost investicije 30 miliona).

Odmah smo spremni i za izgradnju druge faze na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, linije mulja. Potrebno je 2,5 miliona evra, imamo projekat i sutra možemo da raspišemo tender”, rekla je Daniela Lovrin Gavrliović i istakla da će Jevremovac dobiti kanalizaciju a reč je o posebnoj tehnologiji koja do sada nije primenjivana u Srbiji – vakumskoj kanalizaciji.

Vrednost ovog ekološkog projekta je 1,5 miliona evra i ako dobijemo sredstva od države koje obećava predsednik, mogli bismo za mesec dana da raspišemo tender i krenemo u realizaciju projekta, navela je direktorka Vodovoda.

Ona je naglasila da je pored prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda jednako važno i vodosnabdevanje, a cilj je ne samo nova mreža već i rekonstrukcija postojeće. Projekti čija je vrednost milion i po evra biće završeni do kraja godine.

„Dakle, ukoliko je predsednik raspoložen da da sredstva, ima gde da uloži. Naš grad i naše preduzeće su spremni, do kraja godine možemo da raspišemo tendere i izaberemo izvođače radova za oko šest miliona evra”, poručila je Daniela Lovrin Gavrilović.

Gradonačelnik je ponovio da je Evropska unija Šapcu najvažniji partner, da je najviše novca dala za razvoj grada koji je tako u mogućnosti da ispuni evropske standarde.

„U Šapcu ih ispunjavamo na bolji način nego što se to radi u drugim lokalnim samoupravama. Ako neko može da uvede Srbiju u Evropsku uniju, može grad Šabac”, rekao je gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović.

Šabac je jedini grad u Srbiji koji ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje radi i funkcionalno je. Šabac je za razliku od ostalih lokalnih samouprava u potpunosti rešio problem otpadnih voda i čvrstog otpada. Smeće se sakuplja sa čitave teritorije grada, a radi se i reciklaža otpada i deponuje na regionalnu deponiju po evropskim standardima „Srem-Mačva”.

Izvor: Grad Šabac

Milisav Pajević

Poziv za volontere da učestvuju u očuvanju munike

Nacionalni parkovi Crne Gore pozivaju da se se prijavite na program volontiranja koji je formiran za potrebe implementacije projekta LASPEH.

Ukoliko želite da budete deo istraživačkog tima, koji će sprovoditi konzervatorske mere u cilju očuvanja munike (Pinus heldrichii) u NP Lovćen možete se prijaviti na ovde.

Ovo je jedinstvena prilika da steknete dodatna iskustva i usavršite vaša znanja o prirodi.

Milisav Pajević