Home Blog Page 859

Kako da budete ekološki odgovoran posetilac festivala?

Foto-ilustracija: Unsplash/Aditya Chinchure

Letnji period posebno je važan ljubiteljima muzičkih festivala. Za nama su Egzit festival, Lavfest, uskoro će se završiti i Nišvil, kao i Sabor trubača u Guči, a tek će početi najveći beogradski festivalBir fest.

Foto-ilustracija: Unsplash/Maxime Bhm

Osim uživanja u druženju, muzici i veseloj atmosferi, posetioci festivala moraju imati na umu i ono što za sobom ostavljaju.

Veliki problem svih letnjih festivala širom sveta, poput Glastonberija, Lolapaluze i Koačele, pri čemu neki od njih broje i do 400.000 posetilaca, upravo je velika količina otpada, a posebno plastike, koja ostaje razbacana po mestu održavanja festivala i nakon njegovog završetka.

Najveće pretnje za životnu sredinu svakako predstavljaju bacanje plastičnih boca i ambalaža za hranu i piće, bezobzirno ostavljanje šatora za sobom uprkos tome što oni nisu proizvod za jednokratnu upotrebu i upotreba šljokica za ukrašavanje.

Mnogi festivali započeli su akcije smanjivanja upotrebe plastike i kontrolu plastičnog otpada. Organizatori Glastonberija zabranili su prodaju vode i gaziranog pića u plastičnoj ambalaži, fokusirajući se na limenke koje se mogu reciklirati. Apelovali su i na posetioce da nose sopstvena pakovanja za piće i hranu.

Pomenuli smo i da posetioci ostavljaju za sobom tek jednom korišćen šator iako je moguće koristiti ga iznova. Razlog za to jeste niska cena većine šatora. Danski proizvođač KarTent osmislio je model šatora koji je vodootporan i u potpunosti se može reciklirati.

Foto-ilustracija: Unsplash/John Such

Organizatori su izričiti po pitanju štetnosti šljokica. Iako na prvi pogled deluje kao da mali svetlucavi ukrasi na licu i telu ne mogu nikome naškoditi, šljokice su zapravo mikroplastika koja se zadržava u vodi i ne može se razgraditi. Britanska kompanija Biogliter nudi zdraviju alternativu za sve ljubitelje – šljokice bez plastike koje su biorazgradive u prirodi.

I festivali u Srbiji nose se sa teretom smeća.

Nakon Egzit festivala, JP “Čistoća” odvezla je oko 50 tona otpada u reciklažni centar na razdvajanje i preradu. Na ovogodišnjem Egzitu prvi put su bili postavljeni zasebni kontejneri za plastične čaše na 23 mesta u okviru festivala, kao motivacija za zaštitu životne sredine i “ozelenjavanje” svesti.

Suzbijanje komaraca iz aviona u nekoliko beogradskih naselja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju će danas i sutra od 17 do 21 sat suzbijati forme odraslih komaraca iz šest aviona u ukupnom obimu od 12 hiljada hektara u naseljima Jabučki rit, Glogonjski rit, Kovilovo, Padinska skela, Široka greda, Vrbovsko, Besni Fok, Dunavac, kao i u priobalnom pojasu leve obale Dunava u naseljima Crvenka, Mali Raj, Mladenovac, Lazarevac, Stubline, Piroman, Brović, Trstenica, Birač, Moštanica, Mislođin, Konatice, Poljane i Zabran, saopšteno je iz ovog zavoda.

Akcije će biti sprovedene ukoliko vremenske prilike budu adekvatne.

Iz Zavoda za biocide imedicinsku ekologiju apeluju na pčelare da zaštite pčele tokom trajanja tretmana komaraca.

Milisav Pajević

Aerodrom u San Francisku zabranjuje upotrebu plastičnih flašica za vodu

Foto-ilustracija: Unsplash/Jonathan Chng
Foto-ilustracija: Unsplash/Adam Navarro

Od 20. avgusta putnici na međunarodnom aerodromu u San Francisku neće imati mogućnost kupovine flaširane vode u plastičnoj ambalaži jer stupa na snagu zabrana prodaje tih artikala, izvestio je “San Francisko hronikl”.

Pravilo se odnosi na kafiće, restorane i kupovinu vode na automatima.

Putnici, svakako, mogu kupiti staklene ili aluminijumske boce koje se mogu ponovo puniti.

Uvođenjem ovog pravila aerodrom sledi odluku lokalnih vlasti iz 2014. godine o zabrani prodaje vode u plastičnoj ambalaži u sklopu imovine u vlasništvu grada.

Procenjuje se da čovečanstvo na godišnjem nivou iskoristi 4 biliona plastičnih flaša od kojih se reciklira samo oko 1 odsto – a aerodrom u San Francisku smanjiće svoj doprinos ovom broju, a posledično i zagađenju životne sredine plastikom.

Ubrzano topljenje ostrvske ledene ploče na Grenlandu

Foto: pixabay

Toplotni talas koji je pre nedelju dana srušio rekorde visokih temperatura u pet evropskih zemalja sada je nad Grenlandom i ubrzava topljenje ostrvske ledene ploče uzrokujući velike gubitke leda na Arktiku.

Foto: pixabay

Grenland, najveće ostrvo na svetu, je polu-autonomna danska teritorija između Atlantskog i Arktičkog okeana, a 82 odsto površine je prekriveno ledom.

Područje ledene ploče Grenlanda koje pokazuje naznake topljenja svakodnevno raste i dostiglo je rekordnih 56,5 odsto za ovu godinu, saopšteno je iz Danskog meteorološkog zavoda, prenosi AP.

Do topljenja leda je došlo zbog dolaska istog toplog vazduha iz Severne Afrike i Španije koji je „rastopio” evropske gradove prošle nedelje, postavljajući državne rekorde za temperature u Belgiji, Nemačkoj, Luksemburgu, Holandiji i Britaniji.

Iako će temperature na Grenlandu pasti do kraja ove nedelje, topljenje verovatno neće uskoro prestati, prenosi agencija.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Obeležen svetski Dan mačaka

Foto: pixabay

Juče je obeležen svetski Dan mačaka.

Foto: pixabay

Ovaj dan, 8. avgust, uspostavljen je 2002. godine na inicijativu Međunarodnog fonda za dobrobit životinja sa ciljem da se podigne svest ljudi o potrebama mačaka.

Međutim, pored ovog datuma, Dan mačaka se obeležava i 17. februara i to u većem delu Evrope, a 1. marta u Rusiji.

Takođe postoji i Nacionalni dan mačaka koji se obeležava 29. oktobra.

Širom sveta živi više od 500 miliona mačaka.

Milisav Pajević

Raševica kod Paraćina dobiće vodovodnu mrežu

Foto: pixabay

Zbog svog geografskog položaja, Raševica je prvo prekomoravsko selo u kome će biti izgrađena vodovodna mreža, rekao je predsednik Opštine Paraćin, Saša Paunović, prilikom nedavnog obilaska radova na izgradnji rezervoara, koji se gradi na uzvisini iznad seoske crkve.

Foto: pixabay

Rezervoar za vodu će obezbeđivati ujednačenost pritiska u mreži, a najveći broj meštana Raševice se izjasnio da želi priključak na buduću vodovodnu mrežu.

Posle Raševice, uslediće povezivanje na gradski vodovod ostalih prekomoravskih sela, čime će biti ispunjen još jedan deo dalekosežnog opštinskog plana za izgradnju kompletne infrastrukture u svim selima opštine Paraćin.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Istraživanja endemskih i zaštićenih biljnih vrsta u crnogorskim nacionalnim parkovima

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Zbog prisustva brojnih ugroženih, osjetljivih, ranjivih, značajnih i zaštićenih vrsta i ekosistema, zajedno sa relevantnim stručnim i naučnim institucijama,

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore sprovode istraživanja i montoring, kao i kartografski prikaz njihovog rasprostranjenja, na osnovu čega definišu pritiske na ekosisteme, staništa i vrste i mjere njihove zaštite.

Pored novih saznanja o vrstama, akcenat se stavlja i na sređivanje i sistematizaciju taksonomskih i drugih podataka koji se unose u florističku bazu podataka.

Redovnim ažuriranjem i sistematizacijom podataka, baza JP Nacionalni parkovi Crne Gore postaje upotrebljiva za pretragu i pružanje svih relevantnih podataka.

Pored toga što je značajan sa biološkog, geografskog i ekološkog aspekta, raznovrstan biljni svet nacionalnih parkova svojom ljepotom i bogatstvom privlači brojne posetioce.

U NP Lovćen vrsta koja se ove godine prati je Leucanthemum chloroticum, endem Balkana sa rasprostranjenjem na Lovćenu (Štirovnik, Jezerski vrh i Majstori).

U NP Durmitor vrsta koja je izabrana za monitoring je Alyssum scardicum, endem Balkana u Crnoj Gori, sa rasprostranjenjem na Savinom kuku.

Vrsta koju istražujemo u NP Biogradska gora je Melampyrum doerfleri, endem Balkana, sa rasporostranjenjem na lokalitetima Zekova glava, Crna glava i Troglava.

U NP Prokletije, na planinskim obroncima doline Grebaje je obavljeno istraživanje endemične balkanske vrste Lunaria telekiana.

Nakon istraživanja na Bogićevici, i na Hridu je sproveden monitoring endemske vrste Narthecium scardicum.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Rezultati istraživanja pokazali su da navedene vrste nisu ugrožene, već da šire areal svog rasprostranjenja, te da, pored postojećih zakonom definisanih mera, nisu potrebne dodatne mere konzervacije i zaštite.

U cilju očuvanja staništa i unapređivanja stanja populacija močvarnih biljnih vrsta, u NP Skadarsko jezero, stručni saradnici za zaštitu flore nastavili su sa monitoringom nacionalno i međunarodno zaštićene biljne vrste Marsilea quadrifolia.

Istraživanja na reci Moračici imala su za rezultat otkrivanje novog staništa, po površini i pokrovnosti veće u odnosu na nalaz iz 2016. godine.

Ova saznanja su značajna sa stanovišta njenog očuvanja, jer se sa sigurnošću može konstatovati da je populacija brojna, stabilna i neugrožena od strane čoveka.

Zbog mogućeg zarastanja obalnog dela reke, a time i gubitka staništa, neophodno je sprovoditi godišnji monitoring.

Milisav Pajević

NVO Green Home uskoro otvara sudske sporove za neke male hidroelektrane u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Nevladina organizacija (NVO) Green Home priprema inicijativu, kojom bi se otvorili sudski sporovi za neke male hidroelektrane, ukoliko Ministarstvo ekonomije Crne Gore ne uvaži njihov zahtev za uvođenje moratorijuma na gradnju malih hidroelektrana, po osnovu do sada izdatih koncesija.

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Predstavnica NVO Green Home Irma Muhović, kazala je da su iz Ministarstva ekonomije najavili da će da rade na reviziji svih dozvola i saglasnosti koje su vezane za izgradnju malih hidroelektrana.

Ona je podsetila da je Green Home, u prethodnom periodu, predao peticiju Skupštini Crne Gore, kojom traže moratorijum na gradnju malih hidroelektrana, po osnovu do sada izdatih koncesija.

„Imajući u vidu da smo predali tu peticiju i da smo imali veliki broj inicijativa zajedno sa lokalnim stanovništvom, Ministarstvo ekonomije nas je pozvalo na sastanak, kojem smo prisustvovali sa još nekoliko nevladnih organizacija i predstavnika lokalnih zajednica.

Međutim, Ministarstvo ekonomije je najavilo da radi na pripremi novog zakona koji je vezan za male hidroelektrane, ali za male hidroelektrane koje bi se tek gradile“, navela je Muhović.

Ona je istakla da je uticaj gradnje malih hidroelektrana na životnu sredinu višestruk.

„Pre svega, gradnja malih hidroelektarna narušava celokupan vodotok, pa tako i biljni i životnjski svet u rekama. To se odražava, pre svega, na negativan uticaj na riblje vrste, jer su reke na kojima se grade male hidroelektarne najčešće reke u kojima se te ribe mreste“, pojasnila je Muhović.

Ako se naruše vodotoci i pregrade ih branama, ribe neće moći da se mreste, „što u nekom periodu može dovesti do nestanka tih vrsta ili smanjenja njihovog broja“.

„Takođe, neke reke su staništa stenoendemskih vrsta u Crnoj Gori.

Ako izgradimo malu hidroelektranu, uništavamo staništa stenoendemskoj vrsti i ta vrsta, s obzirom da živi samo na tom lokalitetu, izumire“, rekla je Muhović.

Milisav Pajević

Šta ako je napuštanje Zemlje jedini način da je spasemo?

Foto-ilustracija: Unsplash (Space X)

Hajde da brzinski obnovimo osnovno znanje na temu svemira sa časova geografije.

Zemlja je tek jedna od osam planeta koje kruže oko Sunca zajedno sa svojim satelitima, ali nema sumnje da je drugačija od svih – jedina je za koju smo sigurni da na njoj postoji život. Pored planeta i satelita, u Sunčevom sistemu se mogu naći i druga manja nebeska tela kao što su asteroidi, meteoridi i komete.

Foto-ilustracija: Unsplash (Space X)

S obzirom na naše neodgovorno trošenje Zemljinih resursa, možda bi trebalo da skujemo plan(etu) B. Šta ako je napuštanje Zemlje jedini način da je spasemo?

Venera nam ne bi predstavljala odgovarajuće utočište za beg od ugljen-dioksida zato što 96,5 odsto njene atmosfere čini upravo ovaj gas čijim ispuštanjem narušavamo zdravlje svoje trenutne domovine. Na Marsu dan traje približno koliko i ovde ali to ne znači da nam je on idealno rešenje za selidbu – temperatura se kreće od -140 Celzijusovih stepeni do nešto više od 0. Na Marsu bismo se, dakle, “prehladili” brže nego s mokrom kosom na promaji u optimalnim ovozemaljskim uslovima.

A šta bi bilo da se “prilepimo” našem, uslovno rečeno, najbližem komšiji – Mesecu?

Osnivač i izvršni direktor Amazona Džef Bezos, nekima poznatiji kao najbogatiji čovek u modernoj istoriji, a nekima tip koga će razvod koštati na milijarde dolara, je 2000. godine pokrenuo kompaniju za proizvodnju svemirskih brodova i pružanje usluga letenja u svemir Blue Origin.

Bezos je pre nekoliko godina izrazio zabrinutost o ograničenosti energije i ponudio svoje proročansko rešenje. “Kroz nekoliko stoleća bićete primorani da čitavu teritoriju Zemlje prekrijete solarnim panelima. Šta ćete onda? Mislim da ćete se preseliti u svemir. Izmestićete svu tešku industriju i planetu ćete nameniti stanovanju i lakoj industriji”, objasnio je on tada.

Ipak, čak i unapređena Zemlja, prema mišljenju američkog preduzetnika, biće tesna za rastući broj stanovnika, stoga je predložio proizvodnju megalomanskih cilindričnih struktura uobličenih prema ideji profesora Univerziteta Prinston Džeralda O’Nila.

Za razliku od svog konkurenta u svemiru Ilona Maska, Džef Bezos ne veruje u mogućnost kolonizovanja drugih planeta i funkcionisanja multiplanetarnog društva, već u stvaranje samoodrživih veštačkih kolonija za ljude, životinje i biljke koje će biti nekoliko puta veće u odnosu na međunarodne svemirske stanice.

Prepreka ka “otelovljenju” nečega što je u današnjici tek pogled nekolicine entuzijasta kroz ružičasti teleskop su troškovi poduhvata.

Uprkos tome, u maju ove godine Bezos je napravio još jedan korak ka sprovođenju svojih zamisli u delo predstavivši ogromni svemirski brod pod nazivom Blue Moon razvijen od strane Blue Origin.

Blue Moon je zamišljen kao Mesečev ekvivalent Zemljinih teretnih vozova. Prema Bezosovim tvrdnjama, svemirski brod može da dopremi 6,5 tona tereta do Meseca.

“Vreme je da se vratimo na Mesec i da ovog puta tamo i ostanemo”, zaključio je on.

Jelena Kozbašić

Građani sa teritorije Bačke Palanke još mogu prijaviti štetu od julskog nevremena

Foto: pixabay

Opština Bačka Palanka objavila na svojoj internet stranici javni poziv za prijavljivanje štete nastale 7. jula na delovima teritorije ove Opštine.

Foto: pixabay

Oformljena je i komisija za procenu štete izazavane jakim nevremenom i vremenskim nepogodama usled velikih kiša, leda i padavina dana 7. jula 2019. godine na poljoprivrednim usevima na delu teritorije opštine Bačka Palanka.

Građani koji su pretrpeli štetu mogu da popune prijave koje mogu da preuzmu i na portirnici Opštinske uprave kao i na internet strani Opštine.

Prijavu, odnosno čitko popunjen obrazac sa potrebnim podacima potrebno je dostaviti opštini Bačka Palanka.

Obrasci prijave se podnose najkasnije u roku od 60 dana od dana proglašenja vanredne situacije.

Inače, Odluka o proglašenju vanredne situavcije na delu teritorije opštine Bačka Palanka, a na predlog opštinskog štaba za vanredne situacije Opštine usvojena je na 6. vanrednoj sednici Štava održanoj 11. jula 2019.

Po prijemu prijava, komisije će obići teren i izvršiti procenu štete nastale od elementarnih nepogoda.

Na osnovi isvojene Odluke proglašena je vanredna situacija na delu teritorije opštine Bačka Palanka u K.O Bačka Palanka, K.O Bačka Palanka-grad, K.O  K.O Obrovac u teritoriji naseljenog mesta Karađorđevo.

Milisav Pajević

Program kontrole i smanjenja populacije pasa i mačaka na teritoriji Paraćina

Foto: pixabay

Nacrt Programa kontrole i smanjenja populacije pasa i mačaka na teritoriji opštine Paraćin za ovu godinu, prekjuče vraćen na dopunu, zbog potrebe da se neki delovi programa preciznije definišu, dobio je saglasnost veća i prosleđen je Skupštini na usvajanje po hitnom postupku.

Foto: pixabay

Ovim programom se uređuje kontrola i smanjenje napuštenih pasa i mačaka na teritoriji opštine, a realizacija programa garantuje uspostavljanje minimalnog broja napuštenih životinja na ulicama, čime se izbegavaju teže posledice po građane i napuštene životinje.

O realizaciji ovog programa staraće se Uprava za urbanizam, finansije, skupštinske i opšte poslove – Služba za inspekcijske poslove, a Uprava za poljoprivredu o informisanju i edukaciji stanovništva, u skladu sa Odlukom o budžetu opštine i opštinskim odlukama koje regulišu tu oblast.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Podržana 22 projekta koji podstiču ekološku održivost u Jadransko-jonskom regionu

Foto: KEI

Upravljačko telo Jadransko-jonskog transnacionalnog programa (ADRION) objavilo listu od 22 projekta odobrena za finansiranje u okviru Drugog poziva za Prioritetnu oblast 2 – Održivi region, za koje je opredeljeno 33,3 miliona evra iz EU sredstava.

Foto: KEI

Reč je o projektima koji imaju za cilj da podstaknu ekološku održivost i podrže očuvanje prirodnog i kulturnog nasleđa na području Jadransko-jonskog regiona.

Među odabranim partnerima nalazi se 13 crnogorskih institucija koje učestvuju u 11 odobrenih projekata, ukupne vrednosti 23,45 miliona evra.

Ukupan iznos dobijenih sredstava za crnogorske partnere iznosi 1,59 miliona evra.

Listu odobrenih projekata, sa kratkim sažecima, možete pogledati na zvaničnoj stranici ADRION programa ovde.

Milisav Pajević

Na Ivanovim koritima održana radionica o endemskim i zaštićenim biljnim vrstama

Foto: MORT/Slavica Đurišić

U okviru projekta „Lovćenski zvončić – očuvanje, razumevanje i promocija“ u Centru za posetioce NP Lovćen, na Ivanovim koritima, održana je radionica posvećena biologiji, ekologiji i očuvanju ove endemske i zakonom zaštićene biljne vrste – lovćenskog zvončića.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Cilj održavanja radionice bio je da se lokalno stanovništvo upozna sa značajem očuvanja lovćenskog zvončića i merama koje su projektnim aktivnostima preduzete u cilju njegove protivpožarne zaštite primenom inovativne metode gašenja požara, te na koji način mogu u slučaju požara blagovremeno delovati u njegovom sprečavanju i daljem širenju.

Predavanja iz oblasti ekologije i biologije lovćenskog zvončića održala je stručna saradnica za floru i vegetaciju JP Nacionalni parkovi Crne Gore Slavica Đurišić, dok je predavanje u oblasti protivpožarnog delovanja i predstavljanje inovativne metode gašenja požara održao stručni saradnik za šumarstvo JP Nacionalni parkovi Crne Gore Slobodan Stijepović.

Podsećamo da ovaj projekat sprovodi NVU „Živeti zeleno – Living green“, a donator je CEPF ( Critical Ecosystem Partnership Fund).

Milisav Pajević

Počeli radovi na izgradnji Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pomoćnik ministra zaštite životne sredine Filip Abramović i Gradonačelnik Leskovca dr Goran Cvetanović i su obišli radove na izgradnji gradskog kolektora za Centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kolektor će biti izgrađen u dužini od 5150 metara, i to prečnika 1.000 milimetara dužine 2.050 metara, prečnika 1.200 milimetara dužine 3.100 metara.

Njegov kapacitet će biti 1300 litara u sekundi za kišno vreme, odnosno 640 litara u sekundi za period suvog vremena.

Pomoćnik ministra Gorana Trivana, Filip Abramović ukazao je na činjenicu da otpadne vode predstavljaju jedan od najvećih problema danas životne sredine da je to jedan od prioriteta Ministarstva zaštite životne sredine.

„Ovo što se radi u Leskovcu treba da bude jedan od primera kako i u ostalim opštinama treba sprovesti ovakav i slične projekte, zahvaljujući kojem će se zaokružiti sistem prikupljanja otpadnih voda i njihov tretman kroz sekundarnu i tercijarnu obradu i bezbedno uklanjanje ostatka kako ne bi došlo do zagađenja i ispuštanja otpadnih voda u reke ili zemljište.

Leskovac će biti primer kako dalje treba raditi i u ostalim opštinama i kako da se problem otpadnih voda reši na teritoriji cele Srbije“ rekao je pomoćnik ministra Abramović.

Vrednost radova na izgradnji kolektora je 417,2 miliona dinara, dok je za usluge nadzora izdvojeno 46,5 miliona dinara.

Posao projektovanja i izgradnje i usluge tehničke kontrole i nadzora u ukupnom iznosu od blizu 464 miliona dinara finansira Vlada Republike Srbije preko Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Zbog visokih temperatura cisterne s vodom za piće na trgovima Beograda

Foto: Grad Baograd
Foto: Grad Baograd

Cisterne s vodom za piće od danas će biti postavljene na Zelenom vencu, kod Palate „Albanija”, na Trgu Nikole Pašića i na Trgu Slavija, i to od 11 do 18 sati, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Zbog visokih temperatura koje su najavljene za danas, pitka voda će biti postavljena na najprometnijim mestima u gradu Beogradu i namenjena je svim sugrađanima za osvežavanje i rashlađivanje.

Iz „Vodovoda” kažu da će ova akcija biti nastavljena tokom čitavog leta u danima sa tropskim temperaturama.

Milisav Pajević

Uhapšen zbog seče belog hrasta „Drvo-vrata” u Hamdenu

Foto: pixabay

Jedna osoba je uhapšena zbog seče jednog drveta u američkoj saveznoj državi Konektikat.

Foto: pixabay

To je bilo posebno drvo, nazvano „Drvo-vrata” jer između dva dela korena postoji visok zaobljen prolaz kroz koji se moglo proći.

Regionalna uprava za vode sa sedištem u Nju Hejvenu u utorak je objavila hapšenje, ali ne i ime uhapšenog.

Vlast je saopštila da je „Drvo-vrata” u Hamdenu, bio 200 godina star beli hrast koji je izrastao kao „izrazit luk, nalik vratima”, a posečen je motornom testerom 18. jula.

Regionalna uprava za vode je vlasnik zemljišta na kojem je bilo to drvo.

Dejvid Džonson, opštinski istoričar Hamdena i član Istorijskog društva Hamdena koji je otkrio da je drvo posečeno, nazvao je to „strašnim činom promišljenog vandalizma”.

Istorijsko društvo kaže da je to drvo prvi put bilo fotografisano još 1898. godine i da je predstavljeno u radovima uključujući Riplijevo „Verovali ili ne”.

Milisav Pajević