Home Blog Page 861

Bosna i Hercegovina uvozi ugalj od kokosove ljuske iz Indonezije

Foto: pixabay

Iz Indonezije je krenula prema Bosni i Hercegovini prva isporuka briketa proizvedenih od kokosove ljuske.

Foto: pixabay

„Iz luke Suravaja, sa Istočne Jave juče je brodom krenula isporuka 17,2 tone briketa koji će biti dopremljeni do luke Ploče, a onda kopnenim putem u BiH”, izjavila je za Fenu ambasadorka Indonezije u BiH Amelija Ahmad Jani.

Predvideno je da u roku od 30 dana kontejner sa briketima stigne u luku Ploče.

Ovaj izvozno-uvozni posao isporuke uglja od kokosove ljuske, vrednosti 21.242 dolara, rezultat je poslovnog susreta privrednika BiH i Indonezije na „Business matchingu” održanom 25. aprila u Sarajevu, a koji je organizovala Ambasada Indonezije u BiH.

„Ovih 17,2 tone stiže u jednom kontejneru i ako uvoznik bude zadovoljan proizvodom, naručiće još tri-četiri kontejnera briketa”, objašnjava Jani.

Briketi od kokosove ljuske koriste se za roštilj i grejanje.

Ugalj od kokosove ljuske je visokog kvaliteta, aromatičnog mirisa, a pepeo je bele boje.

Kokosova ljuska je obnovljiv izvor energije.

Puno je ekonomičnija jer gori dva puta duže nego bilo koji brzogorivi ugalj, a ekološki je prihvatljivija jer sadrži vrlo malo pepela, oko 80 odsto manje od ostalih briketa, navodi Fena.

Izvor: Fena/Tanjug

Milisav Pajević

Uprava za šume poklanja sadnice građanima Srbije

Foto: pixabay

Uprava za šume Republike Srbije ponudila je besplatno sadni materijal građanima koji žele da na svojim posedima većim od pet ari zasade drveće, objavljeno je u pozivu na sajtu Uprave koja je deo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Foto: pixabay

Građani koji imaju šumsko zemljište sa dokazom o vlasništvu mogu da se obrate najbližem registrovanom šumskom rasadniku i tako prijave za besplatno dobijanje sadnog materijala.

Za besplatne državne sadnice mogu da se prijave i građani koji imaju poljoprivrednog zemljište uz prethodnu obavezu da kod Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dobiju saglasnost za pošumljavanje.

Ukoliko šumski rasadnik ima na raspolaganju odgovarajući sadni materijal zaključiće ugovor sa građaninom po kome će obaveza rasadnika biti da obezbedi sadni materijal i pruži uputstva, a građanina da poštuje uputstva i posadi sadnice na svom zemljištu.

Spisak registrovanih šumskih rasadnika sa kojih u Srbiji ima 55, sa kontaktima, postoji na sajtu Uprave za šume.

Trošak ovakvog od države podržanog načina sadnje snosi Budžetski fond za šume Republike Srbije, a pravo na podršku ostvaruje se preko konkursa na kojima učestvuju pravna lica ili preduzetnici koji imaju registrovane rasadnike.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sproveden selektivni izlov srebrnog karaša iz Palićkog jezera

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Selektivni izlov srebrnog karaša sa ciljem smanjenja populacije ove riblje vrste jedna je od mera čiji je cilj poboljšanje kvaliteta vode jezera Palić.

Palić
Foto: Jelena Kozbašić

Tome će doprineti i izgradnja 15 kilometara nove kanalizacione mreže, čija izgradnja počinje polovinom avgusta, a omogućiće priključke za oko 500 domaćinstava ovog turističkog naselja.

U okviru projekta „Zaštita biodiverziteta jezera Palić i Ludaš“, koji posredstvom KfW banke Vlada Nemačke finansira sa 6,5 miliona evra, JP „Palić Ludaš” i ove godine je sprovelo selektivni izlov srebrnog karaša radi sanacije i očuvanja Palića, odnosno poboljšanja kvaliteta vode u jezeru.

„Ove godine izlovljeno je oko 20 tona srebrnog karaša, takozvane babuške. U međuvremenu je konstatovano da se u jezeru pojavio i smuđ, za koga je poznato da živi samo u čistoj vodi. To znači da se polako popravlja kvalitet vode u jezeru”, kaže Marta Dobo, direktorka JP „Palić Ludaš”.

Oko dva miliona evra namenjeno je za proširenje postojeće i izgradnju nove kanalizacione mreže u naselju Palić, na koju je trenutno priključeno svega 35 odsto domaćinstava.

Polovinom avgusta istovremeno počinju radovi na izgradnji kanalizacione mreže na šest lokacija, a oko 500 domaćinstava koja imaju septičke jame sada ima mogućnost da dobije priključak.

„Gradićemo 15 kilometara nove kanalizacione mreže. Pored toga, planirana je i izgradnja dodatnih pet kilometara potisnog voda. Naime, sva otpadna voda naselja Palić treba da se „prebaci” u Suboticu, na gradski prečistač. Potisni vod služi za tu svrhu”, objašnjava Đerđ Šugar, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija” iz Subotice.

Građani koji žele priključak na novu kanalizacionu mrežu na Paliću treba da podnesu zahtev JKP „Vodovod i kanalizacija” u Subotici.

Cena priključka iznosiće 27.000 dinara po domaćinstvu, a moći će da se plati na 24 mesečne rate. Planirano je da radovi budu završeni u roku od osam meseci, odnosno do aprila 2020. godine.

Izvor: RTV/Rada Sarić

Milisav Pajević

U Beogradu registrovan prvi oboleli od groznice Zapadnog Nila

Foto: pixabay

U Srbiji je laboratorijski potvrđen prvi slučaj u ovoj godini obolevanja od groznice Zapadnog Nila, koju prenose komarci.

Foto: pixabay

Obolela je osamdesetčetvorogodišnja žena iz Beograda, koja ima udružene hronične bolesti. Prošle godine prvi slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila registrovan je 1. jula, a ove godine četiri nedelje kasnije – 3. avgusta, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

Kako bi se smanjio rizik od zaraze iz Batuta savetuju da se redovno koriste repelenti prilikom boravka na otvorenom, da odeća bude dugih rukava i nogavica, da se izbegava boravak u prirodi u periodu najveće aktivnosti komaraca – sumrak i zoru, da se koristi zaštitna mreža protiv komaraca na prozorima i vratima.

Groznica Zapadnog Nila prvi put je registrovana u Srbiji 2012. godine.

Najviše obolelih i umrlih od groznice Zapadnog Nila Srbija je imala 2013. godine kada je obolelo 303 ljudi, a umrlo 35 pacijenata.

Podsetimo da je pre mesec dana Vlada Republike Srbije saopštila da preko Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Vojvodine i lokalnih samouprava sprovodi akciju suzbijanja komaraca na teritoriji Srbije i da građani nemaju razloga za brigu.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Hoće li se uvesti stroži propisi za elektro trotinete u Evropskoj uniji?

Photo: Energetski portal

Pariz je rešio da ograniči broj električnih trotineta, a Belgija i Nemačka uvode strože propise za njih zbog ometanja pešaka u saobraćaju.

Foto: EP

Električni trotineti su na prepad osvojili Evropu i ostatak planete, ali je, kako navodi „Politiko”, sada tome došao kraj.

Naime, nakon velikog broja nezgoda koje su izazvali korisnici električnih trotineta i, kako se navodi, gužvi i nebezbednosti koju stvaraju na trotoarima, evropski gradovi su odlučili da drastično pooštre propise.

Tako samo u Briselu posluje šest specijalizovanih kompanija za iznajmljivanje električnih trotineta s ukupnom flotom od 7.000 vozila, ali od septembra će biti strogo ograničena mesta na kojima će biti dozvoljeno njihovo parkiranje, a slede i druga ograničenja.

Privlačnost tih vozila kao alternativnog prevoznog sredstva oslanja se na to što korisnici koji ih iznajmljuju mogu da ih nađu uvek kada su im potrebna, a što često dovodi do prevelikog broja trotineta koji pregrađuju trotoare i na razne druge načine ometaju pešake.

Tako je, recimo, i gradonačelnica Pariza An Idalgo u maju ove godine zatražila da se ograniči broj trotineta u gradu i zatražila od kompanija koje se bave njihovim iznajmljivanjem da napuste prestonicu Francuske.

Kako navodi „Politiko”, izgleda da trotineti obeshrabruju ljude da koriste ekološki prihvatljivije načine kretanja, pa i javni prevoz.

Tako je u nedavnoj anketi čak 44 odsto ispitanika reklo da im električni trotinet zamenjuje hodanje, a 30 odsto bi javni prevoz koristilo ako ne bi bilo trotineta.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Knićanin kod Zrenjanina dobija gasovod

Foto: Grad Zrenjanin

U Knićaninu kod Zrenjanina su započeti radovi na gasifikaciji.

Foto: Grad Zrenjanin

Uz pomoć zajedničkog projekta lokalne samouprave i Srbijagasa korišćenje gasovoda biće omogućeno svakom stanovniku na teritoriji grada Zrenjanina.

Projekat gasifikacije će u narednom periodu biti sproveden u još nekoliko naselja na teritoriji grada Zrenjanina.

Ovaj veliki investicioni poduhvat realizuje se na osnovu ugovora potpisanog prošle godine.

Taj ugovor je trojni, a ugovorne strane su Grad Zrenjanin, Javno preduzeće „Srbijagas“ i firma „Bobar Beška“ iz Novog Sada, koja je označena kao strateški partner.

„Ovo je kapitalna investicija za Grad Zrenjanin i više od 14 miliona evra biće uloženo u gasnu infrastrukturu.

Podsetio bih da se više od 30 godina nije ulagalo u gasne instalacije na teritoriji našeg grada.

Zbog toga sam veoma ponosan što smo sa državom i „Srbijagasom“ ugovorili ovako značajan projekat.

Po završetku ovog posla sva naseljena mesta, koja sada nemaju gas, biće gasifikovana, najavio je Čedomir Janjić, ističući da će cena za nove priključke biti veoma popularna.

Milisav Pajević

Opština Paraćin redovno uređuje javne zelene površine i parkove

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Osim investiranja u uređenje novih javnih zelenih površina i parkova, u gradu i seskim mesnim zajednicama, koje Opština Paraćin realizuje godinama unazad, obezbeđujući javne prostore za igru dece, relaksaciju i odmor građana ostalih starosnih dobi, na njihov predlog lokacija, uz uslov da postoje tehničke mogućnosti, godišnjim programima Uprave za investicije i održivi razvoj planira se održavanje ranije uređenih.

Svake godine sanira se, vremenom, a češće bahatim ponašanjem nesavesnih građana, oštećen parkovski inventar.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Odličan kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima

Foto: pixabay

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. jula pokazali su da je na 98 odsto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na dva posto kupališta bio K2 klase.

Foto: pixabay

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, odnosno da je sanitarno ispravna, te bezbedna za kupanje i rekreaciju.

Na svih 16 kupališta u opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta K1. Od ukupno 13 lokacija u opštini Bar na kojima se prati kvalitet vode, na njih 12 voda je bila odličnog K1 kvaliteta, dok je na jednoj lokaciji voda bila K2 kvaliteta.

Slična situacija je bila i u opštini Budva, gde je na 25 lokacija voda bila kvaliteta K1, dok je na jednoj lokaciji voda bila K2 kvaliteta.

Kada je u pitanju Bokokotorski zaliv, u Tivtu je voda bila odličnog kavliteta na svih devet kupališta, a ista situacija je bila i u Kotoru, gde je kvalitet vode bio K1 klase na svih 15 lokacija uzorkovanja.

Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale odličan kvalitet K1 na svim lokacijama uzorkovanja, to jest na ukupno 21 kupalište.

Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.

Milisav Pajević

Sombor usvojio izmene Programa sistematskog suzbijanja komaraca za 2019. godinu

Foto: Wikipedia

Na danas održanoj 168. sednici Gradskog veća grada Sombora, kojom je predsedavao zamenik gradonačelnice Antonio Ratković, gradski većnici su jednoglasno usvojili Predlog izmene Programa sistematskog suzbijanja komaraca za 2019. godinu.

Foto: Wikipedia

Uz predloženu izmenu Programa dostavljena je i izjava vet.spec. dr Milović Petra, lica određenog za vršenje nadzora nad sprovođenjem Programa suzbijanja komaraca na teritoriji Grada Sombora.

U istoj je navedeno da su radovi na suzbijanju komaraca u mesecima maju, junu i julu bili intenzivniji nego što je planirano za tekuću godinu, s obzirom na to da su meteorološki uslovi izuzetno pogodovali ubrzanom razvoju i investiciji komaraca koji se očekuju i u narednom periodu.

Dr Petar Milović vet.spec, je mišljenja da je u narednom periodu potrebno nastaviti sa tretmanom suzbijanja odraslih komaraca sa zemlje, jer se u nastavku sezone očekuje značajna brojnost odraslih jedinki, kao i da je saglasan sa Predlogom izmene plana sistematskog suzbijanja komaraca na teritoriji Grada Sombora za 2019. godinu za predloženu količinu radova, navodeći da će time biti omogućena kontrola brojnosti komaraca kao i kontrola širenja oboljenja kod kojih su komarci potencijalni prenosioci u predstojećem periodu na teritoriji Grada Sombora.

Milisav Pajević

Prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki kotorskoj

Foto: Bella Boka

Kako je saopšteno na fejsbuk stranici Bella Boka, sa tivatskih Pina uskoro će zaploviti prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki kotorskoj.

Foto: Bella Boka

Solarni brod Elettra i hibridni Gracijana deo su projekta Bella Boka, a sagradila ih je istoimena kompanija, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne Komore Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

„Projektom Bella Boka – održivi vodeni transport solarnim trimaranima u Boki kotorskoj uspostaviće se javni linijski prevoz kroz Bokokotorski zaliv, što će pozitivno uticati na rešavanje problema zagušenja u drumskom saobraćaju, posebno tokom letnje sezone, kada se zbog gužvi u saobraćaju od Kotora do Herceg Novog u najboljem slučaju stiže se za sat i po, do dva sata.

Brodovima, trajanje tog putovanja biće prepolovljeno”, poručuju iz UNDP-a.

Ukupna investicija projekta, jedinstvenog na Mediteranu je 4.259.000 evra, dok sufinansiranje preko UNDP projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori iznosi 150.000 evra.

„Projekat će takođe uticati na smanjenje nivoa emisija štetnih gasova, uključujući ugljen-dioksida, te ponuditi posetiocima uzbudljiv i inspirativan doživljaj ekološkog putovanja, ali i podržati razvoj Crne Gore kao ekološki prihvatljive turističke destinacije.

Predviđena je izgradnja još četiri hibridna plovila, kapaciteta 60 osoba, po brodu i pet potpuno električnih brodova kapaciteta 30 osoba, po brodu”, poručuju iz UNDP-a.

Kako je ranije saopšteno karta će koštati od tri do pet evra, koliko trenutno košta autobuski javni prevoz u Boki, a postojaće mesečne i godišnje karte kao i popusti za radnike, đake i penzionere.

Milisav Pajević

Gugl nagradio tinejdžera iz Irske za projekat odstranjivanja mikroplastike iz mora

Foto: YouTube (screenshot)

Gugl, javna korporacija specijalizovana za pretragu i reklamiranje na internetu iz Sjedinjenih Američkih Država, svake godine počev od 2011. organizuje Naučni sajam (Google Science Fair), takmičenje u nauci namenjeno školarcima uzrasta od 13 do 18 godina. Ovogodišnji dobitnik laskavog priznanja je Fion Fereira, tinejdžer iz Irske, koji je osmislio inovativni način za odstranjivanje mikroplastike iz mora.

Foto: YouTube (screenshot)

Korporacija podstiče učenike da pronađu problem čijem će se rešavanju posvetiti. Nakon istraživanja, eksperimentisanja, testiranja i prikupljanja rezultata raznovrsnih ideja u sprezi sa spornim pitanjem, svoja saznanja bi trebalo da uobliče i da na osnovu njih napišu zaključak. Gugl najuspešniji projekat nagrađuje sa 50.000 dolara (gotovo 45.000 evra).

Inspiracija Fiona Fereire je bilo njegovo okruženje. S obzirom na to da živi u blizini morske obale, svestan je zagađenja plastikom i zabrinut zbog količine sitnih čestica koje dospevaju u naše vodotokove. Stoga je odlučio da ukloni plastične parčiće iz vode i pre nego što dopru do mora.

Prema definiciji američke Nacionalne agencije za istraživanje okeana i atmosfere, u mikroplastiku spadaju komadići manji od 5 milimetara.

Polazište mladićevog istraživačkog rada je predstavljala dilema da li tzv. ferofluidi (mešavina ulja i minerala magnetita) “izvlače” različite tipove plastike iz vode. Pretpostavio je da će “magnetna tečnost” odstraniti 85 odsto mikroplastike iz uzorka zagađene vode.

Sve oglede je vršio u kućnim uslovima, a po završetku provere tačnosti početne hipoteze je zaključio da se udeo plastike u vodi ovom metodom može smanjiti za između 86,6 i 88,7 odsto.

Pobednike je birao stručni žiri, a Fereiri je upravo ta činjenica bila veliki podsticaj. “Jedna od najvrednijih nagrada na naučnom sajmu je za mene prilika da predstavim svoj rad profesionalcima”, konstatovao je.

“Nema sumnje da su smanjenje korišćenja plastike, razdvajanje i reciklaža otpada i preventivno delovanje na prodiranje plastike u vodotokove, najefikasniji načini za smanjenje zagađenja u morima, ali u stvarnosti sve više proizvoda sadrži plastiku”, stoji u zaključku projekta ovog mladog naučnika. Zbog navedenog, prema njegovim rečima, trebalo bi pronaći tehniku izdvajanja mikroplastike iz otpadnih voda. “Onog trenutka kada plastika dođe do mora, nemoguće ju je maknuti”, tvrdi Fereira, koji će od jeseni obrazovanje nastaviti na Univerzitetu u Groningenu u Holandiji.

Učesnici Guglovog takmičenja su uglavnom koncentrisani na ublažavanje zdravstvenih problema ljudi i životne sredine, pa su tako neki od prijavljenih izuma bili senzori za оtkrivanje raka na osnovu daha i punjive baterije od cinka za skladištenje obnovljive energije.

Jelena Kozbašić

Niz bukove Tare dnevno se spusti oko 300 avanturista

Foto: Pixabay

Iz Parka prirode Piva stiže informacija da je vrlo mali broj turista koji na rafting ove godine dolaze preko mosta, te da se lani od Brštanovice do Šćepan Polja rekom Tarom spustilo oko 50.000 avanturista.

Foto: Pixabay

Ovih dana, u proseku, niz bukove Tare može se videti oko 300 turista- ljubitelja raftinga, a lani ih je bilo manje radnim danima i više vikendom.

Dakle, još je nezahvalno praviti bilo kakav presek, jer sezona je u najvećem jeku.

Taksa za rafting od Brštanovice do Šćepan Polja je tri evra, a dodatno se plaća evro za ulaz u Park prirode Piva.

Turisti koji se Tarom spuštaju kroz Nacionalni park Durmitor plaćaju gotovo deset puta više.

Iz Parka prirode Piva podsećaju i da su očistili reku, da su postavili kante za smeće, da redovno odvoze otpad, da su opremili brojne vidikovce po Pivskoj planini i da imaju još mnogo ideja, te da će ih sigurno realizovati ukoliko budu imali sredstava.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Crna Gora traži održivo rešenje za Solanu

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 27 u ovom momentu su finansijski, kaže pregovarač sa EU za to poglavlje Saša Radulović.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

U primeni zakona koji se tiču životne sredine izostaje kaznena politika, što će biti fokus u narednom periodu.

U Vladi Crne Gore očekuju da će zajedno sa evropskim partnerima naći održivo rešenje za Solanu.

„Najoptimalniji scenario zahteva početnu investiciju od 10 miliona evra i nažalost generiše gubitak od milion evra. Da budemo jasni, Solana je važno hranilište, ona je aerodrom za ptice a one tamo dolaze zbog hrane a da bi bilo hrane Ulcinjska solana mora biti u aktivnom režimu, pumpe moraju da rade i da se proizvodi određena količina soli”, kazao je pregovarač sa EU za Poglavlje 27 Saša Radulović.

Kako bi bilo ptica i soli u Vladi Crne Gore očekuju da će zajedno sa evropskim partnerima naći održivo rešenje.

„Briga o evropskim pticama je deo naše evropske obaveze i deo obaveze evropskih partnera i oni pokazuju veliko razumevanje za takav stav”, dodao je Radulović.

Tokom pregovaračkog procesa koji traje već sedam godina, usvojena je gotovo sva legislativa EU. No Radulović priznaje da se zakoni u potpunosti ne primenjuju.

„Često izostaje ta kaznena politika, to u budućnosti treba da bude naš fokus. Očekujemo mnogo bolju saradnju sa inspekcijama, treba raditi na povećanju ekološke svesti građana”, kazao je Radulović.

Najveći izazovi za zatvaranje Poglavlja 27 Crne Gore u ovom momentu su finansijski, kaže Radulović i dodaje da je procena cele investicije 1,4 milijardi evra, da su u ovom momentu dostupni IPA fondovi koji nisu baš izdašni, takođe formira se zapadno balkanski okvir iz koga se očekuje takođe određena finansijska podrška.

Izvor: Marija Radulović, TVCG

Milisav Pajević

Saradnja na projektu „Energetska efikasnost – preduslov za bolju životnu sredinu“

Foto: Grad Pančevo

Na projektu prekogranične saradnje „Energetska efikasnost – preduslov za bolju životnu sredinu“, prošlog ponedeljka i utorka, održan je međunarodni događaj pod nazivom „Zeleni sport“.

Foto: Grad Pančevo

Deca iz grada Rešice u Rumuniji, ugostila su članove Triatlon kluba “Tamiš” i Plivačkog kluba “Dinamo”.

U dvodnevnom druženju, deca su posetila Zoološki vrt, bioskop i učestvovala u takmičenju.

Takmičile su se dve ekipe (mešovite grupe dečaka i devojčica), svaka sastavljena od 30 takmičara (plivanje, trčanje i biciklizam).

Takmičenje su započeli plivači, koji su prilikom isplivanih dužina štafetu predali trkačima.

Trkači su štafetu odneli do obližnjeg sportskog centra, istrčavši simbolično jedan kilometar, gde su ih sačekali biciklisti, koji su završili takmičenje vožnjom jednog kruga oko stadiona.

Važno je bilo samo učestvovati u takmičenju, jer su na kraju svi bili pobednici i medalja je zasijala oko vrata svakog učesnika.

U okviru pomenute projektne aktivnosti u Pančevu je u junu mesecu održano rukometno takmičenje u Hali sportova.

Hala sportova je energetski sanirana na ovom projektu, finansiranom od strane Evropske unije kroz Program Interreg IPA prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.

Milisav Pajević

Zaštićeno prirodno dobro „Zabran” dobilo novi mobilijar

Foto: Gradska opština Obrenovac

Omiljeno mesto mnogih Obrenovčana, izletište Zabran je dobilo novi mobilijar.

Foto: Gradska opština Obrenovac

Naime, reč je od četiri kompleta ležaljki sa stočićima koji su postavljeni u forlandu.

„Zbog nekoliko nemilih situacija i neprimerenog ponašanja u zaštićenom prirodnom dobru nakon kojih smo ostali sa devastiranim mobilijarima, moram da apelujem na sve naše sugrađane da se u Zabranu ponašaju kao u svojoj kući, stanu ili dvorištu.

Takođe, apelujem da se novoizgrađene pešačko-biciklističke staze ne koriste za parkiranje”, zamolio je direktor Javnog preduzeća za zaštitu i unapređenje životne sredine Svetozar Andrić.

On je najavio da je nakon završetka mosta preko kanala, u planu postavljanje stene za penjanje za decu kao i izrada projekta za izgradnju avantura parka.

Član Veća Gradske opštine Obrenovac Miloš Stanković je ovom prilikom naglasio da se izletište Zabran iz dana u dan unapređuje kako bi svi ljubitelji prirode kvalitetnije i sadržajnije provodili vreme u njemu.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Beograd dobija Sistem ranog upozorenja

Foto: Grad Beograd

Budući situaciono-komandni centar Sistema ranog upozorenja nalaziće se u Tiršovoj 1, a ovaj moderan način obaveštavanja i uzbunjivanja biće od velikog značaja za građane Beograda u slučajevima opasnosti, rekao je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić.

Foto: Grad Beograd

On je u uključenju za RTS naveo da će Sistem ranog upozorenja funkcionisati pomoću detektora na 316 lokacija u gradu, koji će sakupljati informacije i prosleđivati ih u komandni centar.

To znači da će građani biti na vreme obavešteni kao i sve službe sistema zaštite i spasavanja

„Podaci će se u situaciono-komandnom centru analizirati i tako obrađeni ponovo biti vraćeni na tih 316 lokacija sa obaveštenjima ili upozorenjima.

To će se postići posredstvom sirena, ali i govornim porukama koje će upućivati ljude kako da reaguju”, precizirao je Radojičić.

On je podsetio da se u ovaj sistem tri decenije nije ulagalo, te da će nov sistem biti savremen po uzoru na velike svetske gradove, poput Rima i Moskve. Gradonačeknik je naglasio da elementarne nepogode koje su zbog klimatskih promena sve češće visokog intenziteta kako u Srbiji tako i u celom svetu ne možemo da sprečimo ali možemo da radimo na preventivnim merama. Te preventivne mere će znatno ublažiti posledice elementarnih nepogoda.

„Ovo je preporuka Evropske Unije i na ovaj način znatno ćemo sprečavati i smanjivati posledice elementarnih nepogoda i drugih opasnosti. Ovaj sistem će mnogo značiti gradskim službama jer će imati monitoring koji prati situaciju, prate se svi relevantni parametri i sistem ukoliko će doći do opasnosti unapred upozorava”, rekao je Radojičić.

Centar u Tiršovoj radiće 365 dana u godini, dodao je Radojičić, a građani i mediji imaće zahvaljujući njemu sve blagovremene informacije.Sistem sirena će pratiti sistem procedura za postupanje u vanrednim situacijama. Ovaj sistem je projektovan tako da funkcioniše još 72 časa i u slučaju dapadnu sve druge telekomunikacione mreže.

„Projekat je vredan ukupno šesnaest miliona evra, od čega će dvanaest miliona biti uloženo u 316 lokacija i mrežu koja će ih povezivati, a preostalih četiri miliona u komandni centar. Projektna dokumentacija je spremna, u septembru se raspisuje tender i nadam se da će u narednih godinu, godinu i po dana biti potpuno omogućeno da sistem počne da funkcioniše. Za početak ovaj sistem će se instalirati najpre u prigradskim opštinama gde je procena rizika veća”, naglasio je Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da je u svetu detektovano da postoji 15, 16 različitih vrsta opasnosti, među kojima su požari, zemljotresi, hemijske opasnosti, radioaktivne opasnosti, epidemije, terorizam, a jedne od najčešćih su poplave. Grad Beograd je odgovoran za vodotok drugog reda, podsetio je gradonačelnik, pa će jedna vrsta detektora biti povezana i sa ovim sistemom.

Inače, gradonačelnik je ranije najavio da od sredine avgusta, gradske službe, opštinski štab Palilule i preduzeće Srbija vode kreću u čišćenje 186 km kanala, što znači duž cele leve obale Dunava.

„Želim da naglasim da je Vlada Republike Srbije odvojila je 218 miliona dinara za čišćenje kanala. Apelovao sam i dalje apeleujem na građane da ne bacaju smeće u odvodne kanale i da ne grade na njima nelegalne objekte. Smatram da je ova elementarna nepogoda i iskustvo koje sada imamo dovoljno da krenemo da menjamo ekološku svest i obazrivije se ponašamo prema okolini koja nas okružuje”, istakao je gradonačelnik.

Milisav Pajević