Home Blog Page 835

Vojvodina subvencioniše primenu solarne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Registrovana poljoprivredna gazdinstva u Vojvodini dobila su priliku da se prijave na konkurs Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje projekata primene solarne energije.

U okviru javnog konkursa, sufinansira se upotreba energije Sunca za zadovoljenje energetskih potreba na poljoprivrednim imanjima ili za navodnjavanje. Rok za podnošenje prijava je 4. oktobar.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava je 25 miliona dinara.

Više informacija možete pronaći na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/konkursi/javni-konkurs-za-dodelu-bespovratnih-podsticajnih-sredstava-za-sufinansiranje-realizacije-projekata-primene-solarne-energije-u-vojvodini/.

Smanjimo emisiju štetnih gasova – delujmo ekološki

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan povodom današnje manifestacije „Smanjimo emisiju štetnih gasova – delujmo ekološki“ pozvao je građane i institucije da obrate više pažnje na životnu sredinu i da, uključivanjem u ekološke inicijative, većim aktivizmom i promenom svojih navika i ponašanja, doprinesu njenoj zaštiti.

Ministar je na manifestaciji kojom su simbolično obeleženi Evropska nedelja mobilnosti, Svetski dan bez automobila i Svetska nedelja zelene gradnje, kao tri globalno značajna ekološka datuma, ukazao da je jedan od najznačajnijih nacionalnih ciljeva u zaštiti životne sredine smanjenje gasova sa efektom staklene bašte i postizanje boljeg kvaliteta vazduha.

Emisija gasova staklene bašte iz saobraćaja u Srbiji je od 2000. godine tri puta povećana, zbog čega Srbija mora krenuti sa ozbiljnim merama kako bi se emisija smanjila, poboljšao kvalitet vazduha i izbegle greške drugih zemalja koje su prolazile sličnim putem razvoja, istakao je ministar. „Najveći zagađivači vazduha, pre svega, jesu termoenergetska postrojenja koja rade na ugalj, i to svih kategorija, od velikih, državnih, do onih individualnih. Strategija koju razrađujemo mora da smanji tu količinu zagađenja koje se emituje“, istakao je Trivan. Pored strateških mera, značajno je da i građani povedu računa o tome, od toga kako troše energiju, do toga kako se voze kada je reč o saobraćaju, dodao je, ukazujući na veliki udeo motora sa unutrašnjim sagorevanjem u zagađenju. „Mi ne možemo da ostanemo mimo procesa sve veće upotrebe vozila koja su hibridna i na električni pogon i sada upravo polako radimo na tome da to uđe u primenu“, istakao je ministar.

Međutim, smanjenje emisije štetnih gasova potrebno je ostvariti i u drugim sektorima, kao što je građevinski, čemu je bila posvećena ovogodišnja nedelja zelene gradnje. Kako je istakao Trivan, 39 odsto ukupnih gasova sa efektom staklene bašte potiče od objekata koji su energetski neefikasni. Pozvao je lokalne samouprave da se povedu primerom Beograda i stvaraju uslove za „zelenu“ gradnju.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Goran Trivan je istakao da će Ministarstvo, Zakonom o klimatskim promenama, koji će se naći u proceduri do kraja godine, dramatično i u svim sektorima ograničiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte i realizovati niz akcija kojim će intenzivirati i ubrzati pošumljavanje kao najefikasniji način borbe protiv klimatskih promena i za kvalitetniji vazduh. Od čvršćeg utemeljenja ekologije u Srbiji, brojnih mera koje su preduzimane ili su sada u toku, kao što su usvajanje zakona o klimatskim promenama, izmene zakona o buci, izmene zakona o upravljanju otpadom, Srbija bi trebalo ovaj krug da zatvori sa zelenom ekonomijom, stvarajući ekološki odgovornije i svesnije društvo, zaključio je Trivan. “

Na skupu su se, pored ministra, obratili Slobodan Nikolić, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova i Dragana Korica, izvršni direktor Saveta Zelene gradnje Srbije. Simboličnim zalivanjem mladice, ukazano je da su šume, biodiverzitet, priroda, neophodan uslov zdrave životne sredine.

U okviru manifestacije, brojni gosti, mališani hora „Čarolija“, učesnici kreativnih radionica, biciklisti i drugi ekolozi i zaštitari prirode, pridružili su se pozivu Ministarstva da svi zajedno smanjimo emisiju štetnih gasova i delujemo ekološki.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Petkom bez štampanja” u Beču

Pružajući podršku u borbi protiv klimatskih promena i redukovanju emisije ugljen-dioksida bečki narodni univerziteti uvode „Petak bez štampanja“. Ideja je da se štampanje smanji na apsolutni minimum, odnosno da se poslednjeg radnog dana u sedmici štampaju samo neophodna dokumenta za rad univerziteta.

Foto: VHS

Pored toga, plan je da se štampači izbace iz kancelarija i da se uvede jedan centralni štampač za sve. Na taj način bi se količina odštampanih papira postepeno smanjila i ostalim danima u toku sedmice.

O važnosti zaštite životne sredine za Bečlije svedoči rad Savetovališta za životnu sredinu na Narodnim univerzitetima koje postoji od 1988. godine i bavi se održivim razvojem i drugim ekološkim temama.

U Beču se godišnje sakupi oko 8.000 tona starih električnih uređaja, od čega 1.500 tona završi u Demontažno-reciklažnom centru. Dospeli aparati se rastavljaju, recikliraju, ponovo dizajniraju i prodaju kao nameštaj ili neki dekorativni predmet.

Izvor: Eurocomm-PR

Protesti zbog klimatskih promena i u Italiji (VIDEO)

Foto: Zelena omladina Srbije
Foto: Zelena omladina Srbije

Stotine hiljada ljudi izašlo je i na ulice Italije zbog klimatskog štrajka.

U Rimu je zabeleženo čak 200.000, a u Milanu 150.000 ljudi na protestima zbog klimatskih promena održanim u petak. Ministar obrazovanja Lorenco Fjoramonti podržao je mlade u protestu, i opomenuo je škole da se odsustvo sa časova zarad borbe protiv klimatskih promena mora smatrati opravdanim, ističući da je ova borba suštinska za njihovu budućnost.

S druge strane, Dejvid Viker, jedan od predstavnika pokreta “Petkom za budućnost” smatra da je bitno da i odrasli pristupe ovim prostestima i podseća da dan odsustva sa posla neće uticati na njihovu karijeru, ali može promeniti njihovu budućnost.

Protest je organizovan u 100 italijanskih gradova.

Naročito na severu Italije, zagađenje predstavlja veliki problem, te se najviše komentara odnosilo na važnost smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i prestanak upotrebe fosilnih goriva.

U subotu je održan protest i u Bernu i procenjuje se da je u njemu učestvovalo najmanje 60.000 ljudi. Demonstranti su zahtevali od švajcarskih banaka da prestanu da finansiraju upotrebu fosilnih goriva.

Iako je prošlog petka, 20. septembra, širom sveta zabeležen najveći klimatski štrajk u istoriji, očigledno je da neće biti poslednji. Masovni pokreti očekuju se i u Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Švedskoj.

Jelena Cvetić

EBRD podržava Srbiju u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sa saradnicima razgovarao je u petak, 27. septembra, sa delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koju su predvodile regionalna direktorka za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Šarlot Ruh i direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitaj. Razgovor je posvećen aktuelnoj i budućoj saradnji Ministarstva sa ovom značajnom međunarodnom finansijskom institucijom.

Ministar Trivan je izrazio zadovoljstvo zbog inicijative EBRD-a za saradnju, kao i zahvalnost na podršci ovog značajnog finansijskog partnera u stvaranju pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva u zaštiti životne sredine. Takođe, izrazio je uverenje da će prisustvo EBRD-a u Srbiji sa opredeljenjem da pomaže postizanje ekoloških ciljeva, uspešno doprineti oblasti zaštite životne sredine u našoj zemlji. Razvijanje saradnje sa EBRD-om, kako je naglasio ministar, može pomoći u jačanju kapaciteta u oblasti zaštite životne sredine što je neophodan uslov za njegovo unapređenje, a koji se, pre svega, odnosi na izradu projektno-tehničke dokumentacije, osvajanje modernih tehnologija i obezbeđivanje neophodnih finansijskih sredstava.

Goran Trivan je ukazao na posebne ciljeve Ministarstva u oblasti upravljanja komunalnim otpadom. Članovima delegacije EBRD-a ukratko su predstavljene realizovane i planirane aktivnosti u ovoj oblasti, kao i postignuti rezultati. Nova strategija upravljanja otpadom u Srbiji je u završnim fazama izrade, saopšteno je na sastanku. Za sedam regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom pripremljena je, ili je u toku priprema projektno-tehničke dokumentacije, čime su spremni za investiranje i izgradnju, dok će u narednim godinama biti nastavljeno sa realizacijom i izgradnjom svih 27 takvih centara koji su neophodni Srbiji. Ministarstvo je opredelilo sredstva za izgradnju četiri transfer stanice. Za oko 40 opština obezbeđena su sredstva (prošle godine za 22 opštine, a ove godine 14 opština), za izradu projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju i remedijaciju nesanitarnih opštinskih deponija, dve opštine su finansirane i za radove na zatvaranju deponija, a trenutno je u toku javni poziv opštinama za novi krug finansiranja ovakvih projekata, rečeno je delegaciji.

Regionalna direktorka za Centralnu i Jugoistočnu Evropu Šarlot Ruh čestitala je na uspešnoj realizaciji faze projekta izgradnje Centra za upravljanje otpadom u Vinči koju će i EBRD finansijski podržati, i izrazila punu spremnost ove evropske finansijske institucije da pomogne Srbiji u realizaciji projekata u oblasti zaštite životne sredine.

Direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitaj naglasila je spremnost za pružanje stručne pomoći EBRD-a u procesu kofinansiranja, pripreme neophodne dokumentacije i projekata.

Na sastanku je konstatovana obostrana zainteresovanost za razvijanje saradnje koja će doneti zdraviju i bolju životnu sredinu građanima Srbije i zaključeno da se ona nadalje usmeri ka realizaciji konkretnih ideja i projekata.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Pridružite se građanskom merenju kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Bark)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

Budite deo projekta građanske inicijative u nauci „Vidljivi podaci za nevidljiv vazduh“!

Beogradska otvorena škola u saradnji sa Internet društvom Srbije i kompanijom “AllThingsTalk” pokreće projekat građanskog merenja kvaliteta vazduha sa idejom da svako od nas može da doprinese prikupljanju otvorenih podataka, u svim delovima grada. Veći broj podataka će omogućiti, ne samo dobijanje preciznijih informacija prema lokacijama, već i njihovo brzo ažuriranje, kvalitetnije predstavljanje i praktičnu primenu u servisima koji će građani koristiti. Ovaj projekat nema za cilj da parira zvaničnim podacima već da osposobi građane da sami sakupljaju podatke i da ih dodatno informiše o tome kako da pronalaze informacije o kvalitetu vazduha, kako da ih javno dele i da na osnovu činjenica utiču na kreiranje javnog mnjenja o kvalitetu vazduha u svojoj životnoj sredini.

Ukoliko:

  • Vas zanima kvalitet vazduha, način praćenja zagađujućih materija;
  • Imate sklonosti ka elektronici, hardveru i programiranju;
  • Želite da budete deo pokreta građanske inicijative u nauci;
  • Vas zanimaju podaci i sve u vezi sa njima;
  • Želite da znate koje su institucije za šta nadležne i koji propisi regulišu ovu oblast;
  • Želite da sami i uz pomoć mentora sastavite i posedujete svoj uređaj za praćenje kvaliteta vazduha;
  • Spremni ste da uređaj držite aktivnim 6 meseci;
  • Spremni ste da se aktivno uključite u aktivnosti praćenja kvaliteta vazduha u Srbiji.

PRIKLJUČITE SE!

Foto-ilustracija: Unsplash (Davies Designs Studio)

Šta vas očekuje?

Izabrani učesnici proći će kroz obuku tokom koje će dobiti sva potrebna znanja i veštine da se aktivno uključe u građansko praćenje kvaliteta vazduha. Svim učesnicima biće obezbeđeni merni uređaji, neophodna oprema, kao i tehnička podrška za instalaciju uređaja i tokom građanskog merenja kvaliteta vazduha.

Obuka će biti održana 6. oktobra u Impact Hub-u, Makedonska 21, Beograd u okviru DESCON-a. Za obuku su predviđene dve grupe u sledećim terminima:

I termin 10:30 – 14:00h
II termin 15:00 – 18:00h

Uređaj za merenje kvaliteta vazduha biće sklopljeni tokom obuke uz podršku mentora i predati učesnicima na trajno korišćenje, kako bi učesnici mogli da nastave da prate kvalitet vazduha i nakon završetka našeg projekta. Uređaj meri koncentracije PM2.5 i PM10 čestica, temperaturu i vlažnost vazduha i mora biti postavljan na otvorenom, zaštićen od kiše, pokriven stabilnom WiFi mrežom, sa stalnim električnim napajanjem u blizini.

Kao učesnici, imaćete mogućnost da pratite kvalitet vazduha u realnom vremenu, da prikupljate podatke o tome i rezultate merenja delite sa velikim brojem ljudi u Srbiji i van nje, da podatke koristite za razvoj različitih digitalnih proizvoda i budete deo zajednice koja o kvalitetu vazduha govori na osnovu podataka. Kroz obuku ćete naučiti kako da sastavite svoj merni uređaj i povežete ga sa postojećim online platformama, kako da pronađete i razumete informacije zvaničnih institucija o kvalitetu vazduha. Razumećete koja institucija je za šta nadležna, na koje zakone i propise koji regulišu zaštitu kvaliteta vazduha možete da se pozovete u borbi za čist vazduh.

Šta se od vas očekuje?

  • Učešće na uvodnoj obuci za sklapanje i upravljanje uređajima za građansko merenje kvaliteta vazduha 6. oktobra;
  • Instalacija uređaja, u prvoj nedelji nakon obuke (do 11. oktobra);
  • Održavanje optimalnih uslova za rad uređaja (pokrivenost WiFi internet konekcijom, dostupnost izvora napajanja električnom energijom, izloženost spoljašnjem vazduhu i zaštita od direktnih uticaja atmosferskih padavina);
  • Aktivno učešće u građanskom merenju i deljenje podataka o kvalitetu vazduha na online platformi od oktobra 2019. do kraja januara 2020. godine;
  • Učešće u tri mit-apa tokom kojih ćemo se umrežavati i razmenjivati iskustva i znanja o otvorenim podacima i kvalitetu vazduha sa ostatkom zajednice.
Foto-ilustracija: Unsplash (Juniper Photon)

Na kraju, najvažnije, od vas očekujemo dobru energiju i radoznalost koje ćete razmenjivati sa zajednicom!

Rok za prijave je četvrtak, 3. oktobar 2019. godine do 17h.

Broj učesnika je ograničen. Mesta će se popunjavati prema redosledu pristiglih validnih prijava.

Stoga – požurite i prijavite se!

Prijavu možete popuniti na linku.

Ova inicijativa se organizuje u okviru projekta „Otvoreni podaci – otvorene mogućnosti“ koji partnerski sprovode Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu i UNDP Srbija, a podržava Svetska banka i Fond za dobru upravu Ujedinjenog kraljevstva (GGF).

Izvor: Beogradska otvorena škola

Održan Panel “Korak unapred” u okviru Svetske nedelje zelene gradnje

U četvrtak, 26. septembra u prostoru Nove Iskre održan je Panel “Korak unapred” u okviru obeležavanja Svetske nedelje zelene gradnje.

Na Panelu su učestvovali profesor Meteorologije na Fizičkom fakultetu dr Vladimir Đurđević, asistent na Biološkom fakultetu Tomica Mišljenović, arhitekta i dizajner životne sredine dr Milena Stojković, saradnik u nastavi na Arhitektonskom fakultetu Marko Dragićević i izvršni direktor Saveta zelene gradnje Dragana Korica, u okviru čije organizacije je ovaj događaj i priređen.

Panel je započet uvođenjem imena Grete Tunberg kao glasa mlade generacije koja je prepoznala potrebu za pobunom protiv postojeće situacije i započela akcije u korist budućnosti. Napomenuto je i kakva su naučna predviđanja za budućnost, kao i koji su koraci potrebni za opstanak čitave planete. Iako je uzeta u obzir teorija da smo na granici šestog velikog izumiranja, kao i sve mere koje se mogu uklopiti u odluke Pariskog sporazuma, razgovor je vođen na nivou konstruktivnog kriticizma i idejne saradnje, kao i na insistiranju na, za uspeh ključnoj, multidisciplinarnosti.

Kako je Vladimir Đurđević istakao – “klima je pretnja društvu kao sistemu” i zato treba “svi u tome da participiraju”, objasnivši da je potrebno da se aktivira svest pojedinaca, ali i svih velikih komapnija i industrija, kako bi se nešto moglo učiniti.

Dragana Korica napomenula je da se “u građevinskom sektoru može učiniti mnogo” i da je baš zato sve aktuelnije pitanje zelene gradnje, odnosno da je potrebno napraviti korake upravo u građevinarstvu, arhitekturi i pejzažnoj arhitekturi, s fokusom na zeleni vid urbanizacije i da svi zajedno možemo napraviti konkretne korake ka poboljšanju na polju klimatskih promena.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zac Wolff)

Tomica Mišljenović je podsetio da je “biodiverzitet u gradovima u nekim slučajevima ekvivalentan biodiverzitetu u prirodnim staništima, a u nekim slučajevima se pokazao i kao viši”, kao i da je “čovek glavni faktor koji utiče na biološku raznovrsnost u gradovima”.

Milena Stojković upoznala je prisutne sa brojnim “zdravim” svetskim projektima, kao i sa sertifikatima koji su neohodni za izdavanje dozvole za gradnju na globalnom nivou.

Složili su se da je za promenu načina poslovanja u građevinskom sektoru potrebna stalna saradnje između stručnjaka na polju biologije, ekologije i (pejzažne) arhitekture.

Najmlađi učesnik panela Marko Dragićević predstavio je svoju master tezu, odnosno projekat za koji je dobio prvu nagradu za 2019. godinu eVolo internacionalnog konkursa za solitere budućnosti – vertikalnu deponiju u Beogradu koja proizvodi struju od prerađenog otpada.

Jelena Cvetić

“Superheroja izradi, neka ti ekološka svest proradi!“- likovni konkurs za osnovce u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

Ozonko i Ozončica, „zeleni” superheroji Ministarstva zaštite okoline i energetike koji su u potpunosti oduševili korisnike Vibera, najpopularnije regionalne platforme za razmenu poruka, nastavljaju da podučavaju o važnosti ozonskog sloja na pametan, zabavan i edukativan način. Od početka kampanje, Ozonko stikere je preuzelo 35.000 korisnika koji su ih upotrebili preko 115.000 puta.

Kako bi deca i mladi još bolje upoznali superheroje Ozonka i Ozončicu, Ministarstvo zaštite okoline i energetike raspisalo je nagradni likovni konkurs edukativnog karaktera.

Likovni konkurs “Superheroja izradi, neka ti ekološka svest proradi!“ namenjen je učenicima viših razreda osnovnoškolskih ustanova. Konkursom se učenici podstiču na razmišljanje o ovoj izuzetno važnoj temi, s obzirom na to da ozonski sloj zbog svojih fizičko-hemijskih procesa znatno smanjuje količinu štetnog ultraljubičastog zračenja koja prodire do površine Zemlje tei na taj način štiti živa bića na planeti.

Učenici treba da izrade skulpturu inspirisanu “Ozonko i Ozončica” Viber stikerima. Skulptura treba da bude izrađena od predmeta ili materijala namenjenih otpadu, a koje su prethodno koristili u nastavi ili svakodnevnom životu (npr. papir, karton, plastika, PET ambalaža, čepovi, tekstil, stiropor, itd).

Na taj način Ministarstvo želi da podstakne mlade da predmete koji bi inače završili u košu za smeće maštovito upotrebe i tako smanje količinu otpada koji nastaje, doprinesu očuvanju prirode i okoline, a ujedno i da se kreativno izraze.

Konkurs je otvoren do 1. decembra 2019. godine, nakon čega će stručni žiri od pristiglih radova izabrati najbolje, a koje će Ministarstvo zaštite okoline i energetike nagraditi.

Kampanja „Ozonko i Ozončica“ pokrenuta je povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja, a pokrenulo ju je Ministarstvo zaštite okoline i energetike u partnerstvu s Rakuten Viberom, jednom od vodećih svetskih platformi za razmenu poruka.

Više informacija o preuzimanju „Ozonko i Ozončica“ stikera pročitajte na sajtu.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Toplane u Priboju i Malom Zvorniku dobile 8,3 miliona evra za kotlove na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Toplane u Priboju i Malom Zvorniku dobile su danas ukupno 8,3 miliona evra za postavljanje kotlova na biomasu i renoviranje sistema daljinskog grejanja.

Taj posao se obavlja u okviru projekta “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije razvoj tržišta biomasa”, čiji je cilj da toplane u Srbiji koriste biomasu umesto fosilnih goriva.

Ugovore o ulaganju potpisali su ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić, predsednici opština Priboj i Mali Zvornik Lazar Rvović i Zoran Jevtić i direktori JKP “Drina” Mali Zvornik Dragan Čikarić i JKP “Toplana Priboj” Zoran Ratković.

Predviđena instalisana snaga kotlova na biomasu biće osam MW u Priboju i 1,8 MW u Malom Zvorniku.

“Tender za nabavku opreme i izvođenje radova biće oktobra, a završetak radova i početak grejanja na biomasu početkom 2022. godine”, rekao je ministar.

Dobijen novac opštine i toplane, uz dve godine grejs perioda, vraćaće 18 godina, dok kamatna stopa iznosi 1,1 odsto godišnje.

“Toplane vraćaju 83,5 odsto, a 16,5 odsto su donirana sredstva”, kazao je Antić.

Vrednost celog projekta “Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije razvoj tržišta biomasa” je 26,75 miliona evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dvadeset miliona evra je kredit KfW banke, dok je 6,75 miliona evra donacija koju su obezbedile KfW banka (2 miliona evra) i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske SECO (4,75 miliona evra).

U projektu učestvuju i toplane u Novom Pazaru, Prijepolju, Novoj Varoši i Majdanpeku.

“U ovih šest opština mi ćemo u narednih nekoliko godina izvršiti potpunu modernizaciju i zamenu kotlova koji će sa fosilnih goriva preći na biomasu. Ovi gradovi su bili među najzagađenijim gradovima Srbije”, kazao je Antić i dodao da će ušteda zbog promene energenta biti 15 odsto.

Ugovori s toplanama u Prijepolju, Novom Pazaru, Majdanpeku i Novoj Varoši biće potpisani u decembru.

Ukupna vrednost opreme i radova za te četiri opštine je 16,8 miliona evra, a instalisana snaga će biti 19,9 MW. Završetak radova i početak grejanja na biomasu predviđeni su za prvi kvartal 2023. godine.

“Još 19 toplana je izrazilo interes za prelazak na biomasu”, rekao je Antić.

Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib naglasio je da je “cilj ovog projekta je da Srbija što pre ispuni kvotu od 27 odsto korišćenja energije iz obnovljivih izvora”.

Ambasador je kazao da je energetski sektor vrlo važan u okviru nemačke razvojne pomoći Srbiji.

Podsetio je da je Nemačka, kroz kredite i donacije, pomogla u realizaciji 800 projekata energetike, vrednosti 850 miliona evra.

“Ukupna nemačka pomoć Srbiji, od 2000. godine, iznosila je dve milijarde evra”, naveo je Šib.

Direktor kancelarije KfB banke u Srbiji Arne Gos kazao je da ta banka podržava Srbiju na putu da bude energetski neutralna zemlja koja se zalaže za poboljšanje klimatskih uslova i poboljšanje energetike.

“Samo na energentima ćemo imati godišnju uštedu od oko 500.000 evra”, kazao je predsednik opštine Priboj Lazar Rrvović.

Dodao je da Priboj već ima iskustva sa biomasom, jer je pre tri godine počeo da radi kotao na pelet, snage od 1 MW.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovih dana pripremamo kotlarnicu snage 1,8 MW, to je drvna sečka. Realizacijom ovog projekta od 8 MW mi ćemo gotovo u celosti preći sa fosilnog goriva na biomasu”, kazao je on i naveo da je oko 14.000 građana priključeno na toplanu.

Predsednih opštine Mali Zvornik Zoran Jevtić rekao je da će na ovaj način Mali Zvornik dobiti grejanje 24 časa dnevno “za istu cenu, ako ne i nižu”.

“Samo jedan od otpadnih materijala će biti dovoljan da snabdeva ovu toplanu”, kazao je Jevtić.

Izvor: Zelena Srbija

Obrenovac bezbedniji od podzemnih voda zahvaljujući Evropskoj uniji

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Šest crpnih stanica u Obrenovcu i kanal Kupinac biće rekonstruisani do sredine sledeće godine zahvaljujući Evropskoj uniji i Austrijskoj razvojnoj agenciji. Ovi radovi, vredni 2,3 miliona evra, doprineće efikasnijoj zaštiti centralnog područja ove beogradske opštine od poplava.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Lokacije gde će biti izvršena rekonstrukcija obišli su šef III sektora operacija u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Sakelaris Hurdas, ambasador Austrije Nikolaus Luteroti, direktor JVP „Srbijavode“ Goran Puzović i predsednik opštine Obrenovac Miroslav Čučković.

Među lokacijama je i crpna stanica Zabreške livade, čija uloga je da vodu prikupljenu sistemom kanala, prepumpa u Kolubaru i tako smanji opasnost od poplava u centralnoj zoni opštine. Pored nabavke nove pumpe, biće rekonstruisan i sam objekat, oštećen u poplavama pre pet godina. Delegacija je zatim obišla i kanal Kupinac koji prolazi kroz centralni deo opštine i ima zadatak da prikuplja i odvodi višak podzemnih i olujnih voda do crpne stanice Zabreške livade.

„Radovi koji se izvode u Obrenovcu predstavljaju samo deo ukupne podrške Evropske unije u otklanjanju posledica i prevenciji poplava, iz 2014. godine. Zadovoljstvo nam je što možemo da vidimo vidljive rezultate koji su ostvareni u ovom projektu. Ipak, mere prevencije i spremnosti su ključ za smanjenje rizika na održiv način u budućnosti, a EU namerava da nastavi da podržava ulaganja u tom pravcu“, kaže Hurdas.

„Sa rekonstruisanim sistemom crpnih stanica i kanala građani Obrenovca se više neće plašiti kišnih dana. Evropska unija i Vlada Austrije su kofinansirale projekat, koji u 4 grada i opštine u Srbiji sprovodi Austrijska razvojna agencija. Zahvaljujući ovom projektu, građani Surčina, Paraćina, Svilajnca i Valjeva će se zajedno sa građanima Obrenovca osećati bezbednije. Kao ambasador Austrije sam srećan što je i moja zemlja tome doprinela“, ističe ambasador Luteroti.

Foto: Delegacija Evropske unije u Srbiji

“Osim od velikih reka, Obrenovac je ugrožen i od unutrašnjih i podzemnih voda, pa samim tim radovi koji se izvode na crpnoj stanici i kanalu treba da doprinesu kvalitetnijem i bezbednijem životu ljudi na ovom području. Vođeni činjenicom da je 1 euro uložen u preventivu, 7 eura uštede u štetama, nije teško doći do zaključka da samo redovnim održavanjem zaštitnih vodnih objekata, kao i stalnom modernizacijoim i unapređenjem, možemo učiniti život ljudi funkcionalnijim i bezbednijim”, objašnjava Puzović.

Prema rečima meštana koji žive u neposrednoj blizini kanala Kupinac i koji dobro pamte katastrofalne poplave iz 2014. godine, rekonstrukcija kanala i crpnih stanica će značajno doprineti smanjenju opasnosti od poplava i njihove domove i porodice učiniti bezbednijim.

Ovi radovi se izvode u okviru projekta „Rekonstrukcija infrastrukture za zaštitu od poplava“, koji sufinansiraju Evropska unija (19 miliona evra) i Austrijska razvojna agencija (0,5 miliona evra), koja ujedno i sprovodi ovaj projekat. Evropska unija je nakon poplava koje su zadesile Srbiju 2014. godine donirala više od 170 miliona evra za otklanjanje posledica i prevenciju poplava, što je čini najvećim donatorom.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Srbiji

Beogradski prvaci ove jeseni posadiće po drvo o kome će brinuti do kraja školovanja!

drvo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Kummel)
drvo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Kummel)

Grad Beograd je pokrenuo jedinstveni projekat pošumljavanja “Drvo generacije”. Ono što je neobično u vezi sa ovim projektom je da njegovi nosioci nemaju ni jedan dan radnog staža u šumarstvu, a još više čudi to što imaju tek oko mesec dana osnovnog obrazovanja.

Svi đaci prvaci beogradskih osnovnih škola će, do 15. oktobra, kada je vreme za sadnju, posaditi svoje drvo.

“Đaci će svoje drvo čuvati osam godina, čitava generacija. Imaće trajno obrazovanje o ekologiji i zaštiti životne sredine. Želimo da iz godine u godinu nastavljamo ovaj projekat. Kada u školskim dvorištima ponestane mesta, napravićemo park ili šumu, gde će prvaci imati svoje drvo i sličan ili isti program”, objasnio je medijima član Gradskog veća Dragomir Petronijević.

Trenutno je 15 odsto teritorije prestonice Srbije pokriveno šumama i zelenim površinama, a plan vlasti je da pošume i ozelene dodatnih 10 odsto grada. Učešće u toj ekološkoj misiji, kroz projekat “Drvo generacije”, uzeće i najmlađi.

Jelena Kozbašić

Naučna fantastika u stvarnom životu: Korišćenje veštačke inteligencije u Beču

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se razvija vetar ili vrućina? Kako funkcioniše gradski saobraćaj? Poput kompjuterske igrice „SimCity“, odgovore na ova važna pitanja urbanog planiranja obećava „samo-učeća“ veštačka inteligencija, koju su naučnici u Beču godinama unazad razvijali i „hranili“ podacima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Suština ovog projekta je stvaranje, menjanje i razvijanje čitavih gradskih četvrti putem klika, pokretom prsta na tabletu ili uz pomoć pametnih naočara. Veštačka inteligencija ispunjava svaku komandu i automatski izračunava posledice promena za ceo sistem – kako će na primer u gradskoj četvrti u izgradnji „Nordbanhof“ različite visine zgrada kasnije uticati na brzinu vetra. Osim toga, jednim pokretom prsta prave se prikazi čitavih ulica, parkinga, poslovnih lokala, a automatski se izračunavaju parametri poput: procenjene tržišne vrednosti, prohodnosti za pešake ili potencijala za stvaranje saobraćajnih gužvi.

Ovu novu vrstu „laboratorijske infrastrukture“ razlikuje to što je brže nego do sada moguće paralelno prikazivati različite scenarije razvoja. Pored toga, ovaj softver se osim u interaktivnim prostorijama u Floridsdorfu u Beču, uz pomoć tableta ili pametnog telefona može koristiti svuda. Time se otvara mogućnost saradnje sa klijentima širom sveta, ali i mogućnost uključivanja građana u projekte urbanog planiranja.

Izvor: Eurocomm-PR

Konstituisan Savet za zanatstvo, stare zanate i preduzetništvo Privredne komore Vojvodine

Foto-ilustracija: Pixabay

Konstitutivna sednica Saveta za zanatstvo, stare zanate i preduzetništvo pri Udruženju usluga Privredne komore Vojvodine (PKV) održana je 24. septembra u PKV, u cilju afirmacije zanatstva kroz samozapošljavanje, razvoj preduzetničkih ideja i zaštitu kulturnog nasleđa.

Foto: PKV

Za predsednika Saveta, izabran je Slavko Novaković, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada, a za zamenika predsednika Đorđe Radivojkov, vlasnik SZR Muški frizer „Sava“ iz Novog Sada. Ostali izabrani članovi Saveta su: Veljko Anđelić, sekretar Udruženja zanatlija Novog Sada, Dragoljub Repac, vlasnik menjačnice „Solo“ iz Kikinde i član Saveta Parlamenta preduzetnika Privredne komore Srbije, Jelena Arambašić Parežanin, sekretar Opšteg udruženja preduzetnika iz Subotice, Marija Radojčić, suvlasnik „Friški jazački sir“ iz Novog Sada i organizatorka Trga preduzetništva i Novosadskog noćnog bazara, Zoran Dišić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Subotica, Miroslav Đurić, predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Zrenjanin,Luka Vujović, predsednik Opšteg udruženja zanatlija i ostalih preduzetnika Pančevo i Stevan Zarin, predsednik sekcije starih zanata iz Udruženja zanatlija Novog Sada.

„Jedan od osnovnih zadataka ovog Saveta je i podizanje svesti o značaju očuvanja i unapređenja tradicionalnih vrednosti starih zanata, nematerijalnog kulturnog nasleđa Vojvodine i razvoja preduzetništva koje postaje sve važniji faktor u ukupnoj privrednoj aktivnosti naše zemlje. U tom pravcu, Savet će svoje aktivnosti usmeriti ka stvaranju što povoljnijeg ambijenta poslovanja i unapređenja položaja zanatlija i preduzetnika i promociji njihovih proizvoda i usluga“, izjavio je Branislav Mamić, sekretar Udruženja usluga PKV.

Na sednici je o značaju osnivanja Saveta i njegovoj ulozi, govorio i izabrani predsednik Saveta Slavko Novaković.

„Formiranje Saveta vidim kao priliku i mesto za zajedničko delovanje u pravcu ostvarivanja osnovne statusne uloge i pozicije kako preduzetnika i njihovih udruženja, tako i privrednih komora u Vojvodini i Srbiji. Veoma je važno da se u ovom delu privrede čuje naše viđenje trenutne privredne situacije, kao i pravaca potrebnog zajedničkog delovanja“, izjavio je Novaković. Dodao je da od Saveta očekuje da bude, kako je rekao, mesto usaglašavanja zajedničkih interesa i predlaganja mera za poboljšanje uslova poslovanja, ekonomskog položaja i organizacionog delovanja preduzetnika, a pre svega zanatlija.

Izvor: PKV

Obeležen Dan rudara Crne Gore uz planove za nova ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Ovo je godina u kojoj Crna Gora slavi 71 godinu dugu tradiciju rudarske proizvodnje u Crnoj Gori – tradiciju koja obavezuje da se sa najvećim pijetetom sećamo svih onih koji su udarili temelje crnogorskom rudarstvu prolazeći kroz sve izazove tranzicionih procesa, uz očuvanje rudarske proizvodnje u Crnoj Gori“, kazala je danas Ministarka ekonomije Dragica Sekulić na svečanosti koja je upriličena povodom Dana rudara Crne Gore u Pljevljima.

Ministarka je istakala da Crna Gora poseduje sigurnu bazu za povećanje proizvodnih kapaciteta u ovoj oblasti, koji će u budućnosti uticati na povećanje učešća rudarske proizvodnje u ekonomskom rastu Crne Gore. Kazala je da se to uverenje temelji na činjenici da naša država raspolaže značajnim rezervama uglja, prvenstveno u pljevaljskom i beranskom ugljonosnom basenu, zalihama crvenih boksita na jugozapadu zemlje, kao i rezervama olovo-cinkanih ruda, od kojih se većina nalazi u rudnim rejonima Ljubišnje i Bjelasice.

„Upravo zbog toga izražavam očekivanje da će u ovoj oblasti biti dodatnih investicija, što će značiti otvaranje novih rudnika, a samim tim i dodatni impuls razvoju rudarstva u Crnoj Gori“, istakla je ministarka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ona je ocenila da će Vlada Crne Gore nastaviti da, u saradnji sa rudarskim kompanijama, kreira poslovni ambijent u kome će se dodatno valorizovati rudarski potencijal Crne Gore i da će raditi na poboljšanju uslova u kojima rudari rade, kao i na poboljšanju njihovog materijalnog i socijalnog položaja, ali i na veća ulaganja u ovom sektoru koja će biti usmerena ne samo na ekonomski aspekt, već i na ekološku održivost i dostojanstvo rudarskog poziva.

Ministarka je istakla da u vremenima koja dolaze moramo ići u korak sa savremenim standardima u ovoj oblasti koji postoje u zemljama Evropske unije.

„Izražavajući zahvalnost rudarskim kompanijama koje se u Crnoj Gori na temelju evropskih praksi uspešno bave rudarskom delatnošću, pozivam da svi zajedno uložimo dodatne napore kako bi ostali dostojni tradicije koju Crna Gora ima u rudarstvu, valorizujući na najbolji mogući način značajno prirodno bogatstvo koje posedujemo“, zaključila je Sekulić.

Izvor: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Završeno uređenje građevinske deponije u Vrbasu

Foto: JKP Komunalac Vrbas
Foto: JKP Komunalac Vrbas

Ekipe Poslovne jedinice  „Čistoća“ završile su radove na saniranju deponije građevinskog materijala u Vrbasu. Građevinska deponija smeštena je na kraju Ulice Milivoja Čobanskog u Starom Vrbasu i prostire se na dvadeset hiljada kvadratnih metara.  Uređenje ovog prostora komunalci obavljaju na osnovu rešenja Odeljenja za inspekcijske poslove opštinske uprave Vrbas.

JKP ‘Komunalac’ Vrbas redovno vrši sanaciju građevinske deponije. Čišćenje ovog prostora obavljeno je po peti put ove godine. Apelujemo na stanovnike opštine Vrbas da ovu deponiju koriste isključivo za odlaganje građevinskog otpada i zemlje što je i njena namena“, rekao je poslovođa PJ „Čistoća“ Mladen Pavlović.

Nekontrolisano odlaganje otpada na deponije loše utiče na životnu sredinu i na zdravlje ljudi posebno onih koji žive u blizini. Samo odgovornim ponašanjem prema vlastitom otpadu možemo zaštiti sebe i svoju životnu okolinu.

Izvor: JKP Komunalac Vrbas

Stavlja se tačka na višedecenijski problem vodosnabdevanja u Paraćinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru velikog projekta unapređenja vodosnabdevanja opštine Paraćin, sa nemačkom razvojnom KfW bankom, koji obuhvata izgradnju novih bunara, rekonstrukciju vodovodne mreže u gradskim ulicama, obezbeđivanje nove SKADE, najsavremenijeg sistema za praćenje stanja, najzahtevniji radovi zamene glavnog dovoda vode iz pravca Izvora ka Davidovcu, odmiču planiranom dinamikom.

Projektom se rešava višedecenijski problem, posebno izražen poslednjih godina usled čestih kvarova na dotrajalom sistemu i njegovo sprovođenje značiće dovoljne količine vode i sugurnije vodosnabdevanje u opštini Paraćin.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.