Home Blog Page 834

Nova turistička atrakcija u Užicu – vožnja kajakom kroz kanjon Đetinje

Foto: Grad Užice

U okviru projekta Unapređenje turističke infrastrukture u regiji Zapadna Srbija u Užicu je nabavljeno 10 kajaka kojima će se posetioci voziti stazom dugom 900 metara kanjonom reke Đetinje.

Foto: Grad Užice

„Ovaj projekat finansiralo je Ministarstvo turizma sa 1,4 miliona dinara. Pored kajaka, koji su namenjeni prvenstveno vožnji rekreativaca, urađeno je pristanište, stavljena zaštitna ograda na brani, a iz gradskog budžeta urađene su pristupne stepenice. Ovo je novina u turističkoj ponudi klisure reke Đetinje, koja sa biciklističkom stazom, zip lajnom, neolitskim naseljem čija izgradnja je u toku, kao i rekonstrukcija Starog grada, sigurno će privući još više turista u Užice“, rekao je direktor TO Regije Zapadna Srbija Miroslav Rađen.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković podsetio je da je Ministarstvo turizma uložilo više miliona evra u razvoj turizma u gradu na Đetinji i da će novi sadržaj još više uticati na raznovrsnost turističke ponude.

„Zelenom stazom u kanjonu Đetinje podstakli smo Užičane da se više bave biciklizmom, a sada im nudimo mogućnost da probaju i vožnju kajakom, koji je jedan od najzdravijih i najlepših vidova rekreacije“, istakao je Petković.

Foto: Grad Užice

Trener kajakaške reprezentacije Srbije Milenko Našagaćin koji je učestvovao u organizaciji vožnje kajakom po Đetinji, rekao je da je ovo jedna od najlepših kajakaških staza u zemlji.

„Lokalitet je savršen. Predivna je priroda. Onaj ko dođe i proba vožnju kajakom sigurno neće pogrešiti. Biće u prilici da doživi nešto novo i mislim da je ovo jedini, pravi način da se Đetinja doživi sa vode“, poručio je Našagaćin.

Posle promo vožnje, koja je organizovana proteklog vikenda, Užičani će od proleća, kao i svi gosti ovog grada, moći da se voze kajacima rekom Đetinjom od Velike brane nizvodno 900 metara.

Izvor: Grad Užice

Kuršumlija izabrana za „Izuzetnu destinaciju Evrope“ u Srbiji

Foto: Wikipedia/Nikolić

Opština Kuršumlija je pobednik ovogodišnjeg nacionalnog izbora za “Izuzetnu destinaciju Evrope” (EDEN) u Srbiji. Za prateće destinacije su izabrani Pećinci i Kruševac, a takmičenje je kod nas sprovela Turistička organizacija Srbije.

Foto: Wikipedia/Nikolić

Proglašenje dobitnika priznanja upriličeno je na Svetski dan turizma 27. septembar na svečanoj ceremoniji u Skupštini grada Beograda.

Tema ovogodišnjih nacionalnih EDEN konkursa održanih u 16 evropskih zemalja članica ili kandidatkinja za člasntsvo u Evropskoj uniji je bila “Zdravstveni i velnes turizam”.

Poseban naglasak je ove godine u našoj zemlji bio stavljen na destinacije koje poseduju uredbom utvrđeno područje banje i/ili klimatskog mesta, zaštićeno područje – nacionalni park, park prirode, predeo izuzetnih odlika, opšti ili specijalni rezervat prirode, spomenik prirode, zaštićeno stanište ili rezervat biosfere UNESKO.

“Kuršumlija, mogu da kažem slobodno, je jedina opština u Srbiji koja na svojoj teritoriji ima tri banje – Prolom, Lukovsku i Kuršumlijsku, prirodni fenomen Đavolju varoš, bogato kulturno-istorijsko nasleđe”, rekla je Jasmina Savić, direktorka Turističke organizacije Kuršumlija, za RTS, dodavši da i Nemanjini manastiri iz 12. veka postaju sve popularniji, kako među domaćim, tako i među stranim turistima.

Ministar turizma Rasim Ljajić je prezadovoljan rezultatima ove privredne grane, a naročito novim smeštajem i brojem od 400 hotela.

Svaki deseti zaposleni čovek na svetu radi u turizmu što znači da je ovo jedna od najisplativijih grana privrede u svakoj državi pa i Srbiji, rečeno je u Skupštini grada na proslavi Svetskog dana turizma.

Izbor za “Izuzetnu destinaciju Evrope” je projekat Evropske komisije sa ciljem povezivanja područja u kojima se razvija ekološki, kulturološki i društveno prihvatljiv turizam kako bi ona međusobno sarađivala i delila značajna iskustva i naučene lekcije. Nagrađene destinacije dobijaju mogućnost za povećanu međunarodnu promociju i učešće u radu nacionalne i evropske EDEN mreže s fokusom na održivi turizam.

U finale na evropskom nivou plasirale su se dve destinacije iz Slovenije, Dolenjska i Podčetrtek, a pobedu je, po odluci stručnjaka, odneo Podčetrtek.

Jelena Kozbašić

 

Santa leda od 315 milijardi tona odvojila se od Antarktika (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Palmer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Torsten Dederichs)

Odvojila se santa leda površine 1,6 kvadratnih kilometara i težine 315 milijardi tona od treće po veličini ledene ploče Ejmeri na Antarktiku. Na njoj nije bilo značajnih promena još od 1963/64. godine, ali naučnici smatraju da ovo odvajanje nije povezano sa klimatskim promenama.

Helen Amanda Friker sa Instituta za okeanografiju “Scripps” prva je primetila pukotinu na ploči još na početku drugog milenijuma i procenila da će se ploča slomiti između 2010. i 2015. godine. Ipak, naučnici nisu mogli da znaju na kojem će tačno mestu će doći do odvajanja. Tvrde da je ovo deo uobičajenih prirodnih procesa koji se ponavljaju na svakih 60-70 godina i da  ga zato ne treba povezivati sa klimatskim promenama.

Naučnici napominju da će biti neophodno da se isprati kako gubitak ove količine leda utiče na okean jer Ejmeri predstavlja ključan odvodni kanal za istočni deo kontinenta. Takođe, ova santa veličine Sidneja može predstavljati opasnost pri plovidbi, čemu će se posvetiti pažnja u narednom periodu.

Jelena Cvetić


Zašto na ovoj američkoj benzinskoj pumpi nema benzina?

Foto: Twitter (screenshot)

Kada nekadašnje mušterije jedne benzinske pumpe u Takoma Parku u saveznoj američkoj državi Merilend svrate do nje kako bi dopunili svog dvotočkaša ili četvorotočkaša, ostaće iznenađene i praznog rezervoara. Umesto creva za gorivo zateći će kablove za električnu energiju.

Foto: Twitter (screenshot)

Pomenuta pumpa je prva u Sjedinjenim Američkim Državama koja je napravila zaokret od iskorišćavanja naftnih derivata ka upotrebi punjača za električna vozila. Otvorena je 24. septembra.

Putevima Merilenda trenutno jezdi 20.700 elektromobila, a procenjuje se da će novi kapaciteti za punjenje dodatno motivisati  građane da benzince i dizelaše zamene u korist vozila na električnu energiju. Infrastruktura je neophodna i za elektrifikovanu taksi službu.

Iza preduzeća RS Automotives u prošlosti stoji 61 godina rada u polju fosilnih goriva, a ispred – mnogo zelenija budućnost. Vlasnik Depesvar Doli je objasnio medijima kako je vremenom postajao sve nezadovoljniji ugovorima sa naftnim kompanijama, što zbog ograničenja snabdevanja iz više različitih izvora, što zbog pritiska da se određena količina energenata proda, što zbog nedovoljne pomoći pri održavanju pumpe.

Lokalni politički zvaničnik se prošle godine obratio Doliju sa idejom da “ozeleni” svoje poslovanje, a presudan faktor u njegovoj neobičnoj ličnoj energetskoj tranziciji je bila njegova sedamnaestogodišnja kćerka koja ga je, kroz lekciju o životnoj sredini, ubedila da bi to bila ispravna odluka.

“Ne radim to isključivo zbog profita razmišljajući koliko novca ću zaraditi – ne! Znam da je podređeno plemenitom cilju i da je nešto novo”, rekao je on i zaključio da će svojim primerom možda ohrabriti i druge preduzetnike da mu se pridruže i pruže podstrek razvoju elektromobilnosti.

Četiri punjača imaju ukupnu snagu od 200 kW. Baterije na automobilima moći će da se napune do oko 80 odsto u roku od 20 do 30 minuta. Za to vreme, njihovi vlasnici imaju mogućnost da se, uz grickalice i piće, opuste u prodavnici. U njoj su postavljeni i ekrani na kojima će vozači imati uvid u to koliko vremena je preostalo do potpunog punjenja baterije njihovog elektromobila. U sklopu “pumpe” se nalazi i radionica.

Dodatni punjači su Takoma Parku, prema rečima direktora Instituta za električna vozila Metjua Vejda, bili očajnički potrebni. U gradiću sa oko 17.000 stanovnika postojalo je tek dva koja su korišćena bez prestanka. Ljudi su stajali u redu kako bi napunili baterije elektromobila, pa će Dolijeva transformisana benzinska pumpa pomoći da Takoma Park ispuni potrebe svojih meštana za električnom energijom u sektoru saobraćaja.

Jelena Kozbašić

Poljoprivrednici traktorima krenuli na protest u Hag

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

Saobraćaj na holandskim putevima danas, 1. oktobra, potpuno je blokiran jer su holandski poljoprivrednici krenuli traktorima prema Hagu, gde je planirano okupljanje na demonstracijama. Poljoprivrednici će štrajkovati jer su, kako kažu, bez potrebe predstavljeni kao krivci za zagađenje azotom, kao i za zlostavljanje životinja.

Zagađenje azotom trenutno je primaran politički problem u Holandiji. Za najveću emisiju azota okrivljena je poljoprivredna industrija, zbog čega su se poljoprivrednici žestoko pobunili. Smeta im, takođe, što ih okrivljuju za nedozvoljeno držanje velikog broja životinja i što ih posmatraju kao zlostavljače životinja.

Zato se preko 10.000 poljoprivrednika okupilo kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo. Tvrde da se ovim poslom bave upravo zato što vole i cene prirodu i žele da im se ukaže potrebno poštovanje. Uprkos tome, političari, mediji i aktivisti ih predstavljaju u drugom svetlu.

Foto: Twitter (screenshot)

Ulice su potpuno blokirane i putevi su jedva prohodni. Preko 1.000 kilometara puta je zakrčeno pojačanim saobraćajem, što je dodatno otežano kišnim vremenskim uslovima. Ljudi koji su se našli na putevima opisali su jutrošnju situaciju kao jednu od najgorih u saobraćuju u istoriji zemlje.

Gradsko veće Haga dalo je odobrenje da se u gradu pojavi 75 traktora, dok će ostali biti preusmereni na druge lokacije.

Za sada je zabeleženo da je minimum jedan vozač uhapšen jer se kretao srednjom trakom kako bi izbegao blokade na putu.

Jelena Cvetić

Hrvatska i slovenačka strana o Nuklearnoj elektrani Krško

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH
Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Checoury)

Sednica Međudržavne komisije za praćenje sprovođenja Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi ulaganja, korišćenja i razgradnje Nuklearne elektrane Krško održana je danas na Bledu u Sloveniji.

Na sednici se raspravljalo o izveštaju o radu elektrane od prošle sednice Međudržavne komisije i predstavljena je treća revizija Programa razgradnje i Programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, koji su ključni dokumenti za sprovođenje međudržavnog sporazuma. Članovi Međudržavne komisije su treću reviziju programa primili na znanje i uputili u dalju proceduru koja u Republici Hrvatskoj podrazumeva da Međudržavne komisije može usvojiti reviziju programa uz prethodnu suglasnost Hrvatskog sabora.

Jedna od tema ove sednice bio je i izveštaj koordinacijskog odbora o mogućnosti nalaženja zajedničkog rešenja zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada.

„Sledeća sednica na međudržavnom nivou održaće se krajem ove godine, a najkasnije do kraja januara 2020, što ostavlja prostor za dodatne razgovore i konsultacije po ovom pitanju”, rekao je ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić i dodao da „varijanta skladištenja, odnosno odlaganja u kojem se rešava tek deo našeg problema, dakle samo otpad koji nastaje na nivou Nuklearne elektrane Krško, nije za Hrvatsku dugoročno rešenje, s obzirom na činjenicu da Hrvatska na čitavom nizu lokacija u ovom trenutku ima institucionalni otpad. Mi želimo da rešenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad” zaključio je Ćorić.

Do sledeće sednice Međudržavne komisije obe strane trebali bi da imaju saglasnost za usvajanje treće revizije Programa razgradnje i Programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnoga goriva.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Zašto je Tajland prinuđen da preseli prestonicu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Brücker)
Foto: Twitter (screenshot)

Prestonica Tajlanda možda više neće biti Bangkok. Nakon jučerašnjeg velikog zagađenja vazduha i drastičnog nivoa smoga, zbog kojeg se građanima savetovalo da ostanu unutra ili da nose zaštitne maske, premijer Prajut Can-Oca nagovestio je mogućnost da se prestonica preseli.

Smog nastaje kao rezultat prenaseljenosti grada i intenzivnog saobraćaja. Razvija se kad sitna prašina iz vozila i sa građevine dospe u kontakt sa vlažnošću u vazduhu.

Lako se disanjem unosi u organizam, a nakon što dospe u krvotok, može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme i oštećenje respiratornog i kardiovaskularnog sistema.

Još jedan od razloga zbog kojih se savetuje prebacivanje prestonice jeste i veliki problem prenaseljenosti u gradu.

Foto-ilustracija: Unsplash (William Manuel Son)

Prebacivanje prestonice predstavlja zahtevan poduhvat i potrebno je pronaći grad koji nije daleko, ali voditi računa i da samo “preseljenje” ne bude skupo. Drugi vid rešenja prepoznaje se u raseljavanju u šire područje Bangkoka, kako bi se smanjila gužva u samom gradu.

Nije prvi put da se ovo pitanje pokreće na Tajlandu. I prethodni ministar Taksin Šinavatra se bavio tim problemom i razmatrao mogućnost prebacivanja prestonice oko 100 kilometara dalje.

Tajland bi ovim mogao postati druga država u jugoistočnoj Aziji koja seli prestonicu. Indonezija će takođe biti prinuđena da to učini jer sadašnja prestonica Džakarta vodi borbu sa prenaseljenošću i zagađenjem, a problem predstavlja i spuštanje nivoa mora i bojazan da bi ostrvo Java, na kojem se nalazi, moglo da potone.

Već je izabrana nova lokacija – provincija Istočni Kalimantan na ostrvu Borneo, a samo premeštanje će morati da sačeka 2024. godinu.

Jelena Cvetić

Da li je Srbiji neophodna pomoć Evrope za gašenje termoelektrana na ugalj?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je u Bukureštu, na sastanku ministara životne sredine EU, da je Srbiji neophodna pomoć evropskih fondova za gašenje termoelektrana na ugalj i da se poslednjih godina ulažu značajna sredstva kako bi se to pitanje rešilo. Trivan je u Rumuniji razgovarao i sa evropskim komesarima za klimu i energetiku i za životnu sredinu.

Na sastanku sa evropskim komesarom za klimatske akcije i energetiku Migelom Ariasom Kanjeteom u okviru Neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine članica EU kazao da su među najznačajnim ekološkim problemima u Srbiji upravljanje otpadom, nedostatak administrativnih kapaciteta i smanjenje zagađenja vazduha iz termoelektrana.

U okviru plenarnog zasedanja Neformalnog sastanka koji se održava u Bukureštu, održane su sesije posvećene klimatskim promenama i rezultatima Globalne procene stanja biiodiverziteta i ekosistemskih usluga i značaju za EU i Globalni okvir biodiverziteta za period nakon 2020. godine.

Obraćajući se učesnicima skupa, Trivan je ukazao da Srbija trenutno utvrđuje strateški i zakonodavni okvir u oblasti klimatskih promena kroz Nacrt Zakona o klimatskim promenama, čije se usvajanje očekuje u narednom periodu, i Strategiju za klimatske promene sa Akcionim planom, saopštilo je Ministarstvo.

“Zakonom o klimatskim promenama Srbija će u svoje zakonodavstvo preneti odredbe relevantnih propisa EU iz date oblasti”, rekao je Trivan i dodao da je važna razmena znanja i dobre komunikacije između pripadnika akademske zajednice, građana, vladinih institucija, organizacija civilnog društva i privatnog sektora.

Trivan se u okviru Neformalnog sastanka 20. maja sastao se i sa evropskim komesarom za životnu sredinu Karmenom Velom i ministrima zaštite životne sredine Portugalije, Turske, Slovačke, kao i državnim sekretarom Španije.

U razgovoru sa evropskim komesarom za životnu sredinu, Trivan je rekao da su pitanja upravljanja otpadom i prečišćavanja otpadnih voda prioritetna za rešavanje u cilju poboljšanja životne sredine u Srbiji i da je za Srbiju značajna podrška i pomoć EU u tom procesu.

Vela je rekao da je Srbija “dosta uradila po pitanju pregovaranja i usvajanja pregovaračke pozicije za Poglavlje 27“, koje se odnosi na životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel Zeller)

“Poručujem Srbiji da ostane na istom dobrom kursu kada je reč o zaštiti životne sredine”, rekao je Vela.

Tokom susreta Trivana i turskog ministra za oblast zaštite životne sredine Murata Kurma predloženo je da se intenzivira saradnja dve zemlje u oblasti ekologije i da se završi priprema Memoranduma o razumevanju resornih ministarstava.

Kurma je uputio poziv Trivanu da učestvuje na konferenciji o otpadu koja će biti održana u Turskoj u novembru.

Izvor: EurActiv.rs

Svoje smeće u svoje dvorište – poručuju sa Trgovske gore

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U Bosanskom Novom danas su održani mirni protesti građana protiv namere Republike Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na području Trgovske gore.

Sa skupa, koji je u centralnoj pešačkoj zoni organizovala Inicijativa „Trgovska mora reći – ne može“, između ostalog, poručeno je: “Ne damo da iko ugrozi 300.000 ljudskih života i Nacionalni i Park prirode Una“.

“Niko ne sme ignorisati međunarodne i sve druge moguće akte koji tretiraju oblast zaštite ljudskih života i prirodnih dobara”, poruka je protestnog skupa.

Kako je rečeno, niko nema pravo ignorisati usaglašene akte, sve sporazume, konvencije, principe i načela, ali i poziciju Bosne i Hercegovine, čiji građani imaju pravo na život i čuvanje okoline u kojoj žive.

“Glas onih koji su ugroženi upravo ignorišu zemlje koje imaju nameru da izgrade odlagalište nuklearnog, radioaktivnog otpada iz elektrane Krško na Trgovskoj gori, a to su Hrvatska i Slovenija.

Komšijama iz Hrvatske i Slovenije poručili su da se pokažu komšijski i svoje smeće ne ostavljaju njima u dvorište. Peticija je jedan od temelja za moguću tužbu i dalju pravnu bitku.

Ovo je pitanje zaštite ljudskih života, pitanje opstanka na ovim područjima koja su ionako raseljena.

“I zato, pozivamo sve građane Bosne i Hercegovine, u domovini i dijaspori, građane Hrvatske koji bi bili ugroženi ovim odlagalištem da potpišu peticiju i da stanu uz inicijativu “Trgovska mora reći – ne može”, jer ne može, ne damo da iko ugrozi 300.000 ljudskih života i Nacionalni i Park prirode Una”, rekli su.

Foto: Facebook (screenshot)

Istakli su da zemlje članice EU i njihove ambasade nedopustivo stoje po strani, kao i da se cela međunarodna zajednica mora napokon aktivno uključiti u ovaj problem, mora zaustaviti mogući egzodus stanovništva sa ovih prostora i zatražiti poštovanje svih međunarodno–pravnih akata kojih su BiH i RH potpisnice.

Ne želimo verovati da se 30. septembra može desiti donošenje odluke od strane Hrvatske i Slovenije da odlagalište bude stacionirano u Trgovskoj gori, jer to bi nas prisililo na radikalne, nekomšijske mere. Pozivamo na razumno, komšijsko tretiranje naših života i prava”, poručeno je tokom današnjeg skupa u Bosanskom Novom, prenose Vijesti.ba.

Izvor: Energetika.ba

“Kritična masa” u vožnji po Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (João Marcelo Martins)

Beogradsko Udruženje građana “Ulice za bicikliste” po 102. put, kao i svake poslednje subote u mesecu, priređuje zajedničku mesečnu biciklističku vožnju “Kritična masa”, ovog puta u okviru akcije “Samo ne autom”, započete tokom Evropske nedelje mobilnosti. Okupljanje građana koji bicikl koriste kao prevozno sredstvo, kao i svih drugih koji žele da im se pridruže, bilo je u subotu, 28. septembra, u 16.30 na Trgu Nikole Pašića, a vožnja gradskim ulicama uz muziku i obezbeđenje saobraćajne policije počela je u 17 sati.

“Kritična masa” nosi poruku o zaštiti životne sredine, promoviše bicikl kao prevozno sredstvo i motiviše ljude da što češće sednu na bicikl umesto u automobil, navelo je Udruženje “Ulice za bicikliste”.

“Ulice za bicikliste” i portal “Bajsologija” već četvrte godine uzastopno, u okviru Evropske nedelje mobilnosti organizuju izazov “Samo ne autom”, pozivajući građane da jedan dan na posao krenu biciklom, pešice, trotinetom ili javnim prevozom umesto automobilom.

Cilj takmičenja – izazova je da se ulice rasterete saobraćaja, da vazduh bude čistiji, a grad bezbedniji, piše u najavi Udruženja.

Izvor: Zelena Srbija

Raspisan javni konkurs za izgradnju pametnih autobuskih stajališta u Nišu

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Javno preduzeće Direkcija za izgradnju grada Niša raspisuje konkurs za izgradnju pametnih autobuskih stajališta sa solarnim napajanjem na teritoriji grada.

U planu su tri modela autobuskih stajališta, izgrađenih od pleksiglasa i metala sa drvenim klupama. Na njima će biti dostupan bežični internet, paneli za reklame, kao i mapa grada.

Broj planiranih stajališta još uvek nije poznat, odnosno zavisiće od cene po modelu.

Rok za podnošenje ponuda je 15. oktobar do 12 sati, a javno otvaranje ponuda sledi istog dana u 13 sati.

Više informacija o konkursu na linku.

Kroz Evropsku noć istraživača

Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska noć istraživača je manifestacija namenjena popularizaciji nauke i učenju kroz zabavu. Iako je reč noć iskorišćena u jednini, zapravo je reč o množini – tj. o noćima. Ove godine, Evropljani su znanje slavili 27. i 28. septembra u više od 350 gradova širom kontinenta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Manifestacija predstavlja jedinstvenu priliku tokom koje poslednjeg petka u septembru istraživači napuste institute i svoj rad iznesu “na ulicu” i dele ga sa svim radoznalim građanima. Kroz eksperimente, izložbe, radionice, posete laboratorijama, kvizove, igre i takmičenja, na zanimljiv i interaktivan način naučnici u svoj posao, barem delimično, uključe zainteresovane laike – a posebno decu, demonstrirajući im sveprožimajući značaj istraživanja.

Čak 26 gradova naše zemlje je uzelo učešće u jubilarnoj desetoj Noći istraživača u Srbiji – najveći broj u istoriji održanja manifestacije kod nas. Mogućnost da se u inoviranju pridruže istraživačkim krugovima su dobili stanovnici Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Inđije, Zrenjanina, Šapca, Subotice, Čačka, Kruševca, Knjaževca, Leskovca, Novog Pazara, Ranovca, Smedereva, Užica, Kikinde, Bečeja, Uba, Svilajnca, Ćuprije, Jagodine, Despotovca, Trstenika, Negotina i Zaječara.

Baš kao što crveno svetlo na semaforima znači “Stanite!”, tako su u petak i subotu žuti i zeleni baloni simbolisali poziv da se pridružite naučnoj avanturi.

Početna stanica u Beogradskoj noći istraživača bila je Francuski institut. Na adresi Zmaj Jovina 11 upriličeno je svečano otvaranje na kom su govorili šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici, prvi savetnik ambasadora Francuske u Srbiji Nikola Faj i naučna saradnica na Institutu za biološka istraživanja “Siniša Stanković” Tanja Adnađević.

“Ulaganje u istraživanje i nauku nije trošak, već investicija u budućnost”, konstatovao je Fabrici, naglasivši da je Evropska noć istraživača prilika da se najšira publika, a pogotovo omladina, upozna sa inovativnim dostignućima koja direktno utiču na naš život.

Beograđani su istinost njegovih tvrdnji mogli da provere iste večeri u sklopu programskih aktivnosti širom prestonice, koje su se održavale u Muzeju nauke i tehnike, Muzeju Vuka i Dositeja, Naučnom klubu CPN, Fakultetu za fizičku hemiju, Biblioteci grada Beograda, Institutu Servantes, Institutu ekonomskih nauka, Zavodu za intelektualnu svojinu, Muzeju Jovana Cvijića, Kući legata, Galeriji nauke i tehnike SANU, Pedagoškom muzeju i Institutu za meteorologiju.

Radoznalci svih uzrasta željni novih saznanja “razmileli” su se i po ostatku naše domovine pa su se tako Nišlije upoznale sa tehnologijom 3D štampe, robotikom, mašinskim simulacijama i virtuelnom realnošću, Kruševčani su uživali u fascinantnom i raskošnom svetu biljaka, a Leskovčani su posmatrali nebeska tela sa brda Hisar.

Jelena Kozbašić

Koliko košta najjeftiniji električni automobil na svetu?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Svi govore o električnim automobilima, ali malo je onih koji su sposobni da tržištu ponude mali “jeftini” električni automobil i o tom “detalju” nema mnogo reči.

U ovom trenutku jeftinog električnog automobila nema i ne može ga biti, jer visoke cene baterija, odnosno akumulatora, čine svoje, pa je i najjeftiniji električni automobil preskup za prosečnog evropskog kupca.

Kineska firma “Great Wall Motor” je predstavila najjeftiniji električni automobil na svetu pod imenom Ora R1 koji košta manje od 9.000 dolara, tačnije njegova cena počinje od 8.680 dolara (7.907 evra).

Tako jedna kineska firma na tamošnjem tržištu nudi novo električno vozilo koje bi u svojoj električnoj klasi trebalo da bude najpovoljnije na tržištu.

Foto: Facebook (screenshot)

“Great Wall Motor” je predstavio električni automobil Ora R1 iz svoje novootvorene filijale EV. Ora R1 je električni mini automobil sa četiri sedišta koji ima domet 350 km i dostupan je po ceni između 8.680 i 11.293 dolara (od 7.907 i 10.287 evra).

To ga čini najjeftinijim električnim automobilom na tržištu, što je tek jedan minimalan delić troškova Tesle. Ora znači pouzdano, alternativno, a firma se nada da će se kompaktne dimenzije i pristupačna cena dopasti kupcima. Ora će biti dostupna u pet boja: titan bela, kadet plava, nebo plava, kombinacija titan bele i svetlucavo crne i kombinacija kadet plave i titan bela.

Izvor: Energetika.ba

Održani prvi Dani šumskog velnesa na Goču

Foto: Wikipedia/Bobik

U petak, 27. septembra 2019. godine, na planini Goč održani su prvi Dani šumskog velnesa sa ciljem promocije staze za trčanje i šetnju u dužini od 2,1 km. Među njenim promoterima našli su se i naša proslavljena atletičarka, državna rekorderka i učesnica pet Olimpijskih igara Olivera Jevtić i njen kolega atletičar, svetski prvak iz Kenije, Stenli Kipruto.

Foto: Wikipedia/Bobik

Oliveru uskoro očekuje “borba” za ispunjenje norme za predstojeće Olimpijske igre, a svoj uspeh i dugu karijeru pripisala je tom prilikom druženju s prirodom. “Ovde vladaju idealni uslovi za pripreme sportista, ali i za sve one koji žele da dišu punim plućima i uživaju u planinskom vazduhu i netaknutoj prirodi”, izjavila je.

Manifestaciju, poviše Vrnjačke Banje, su organizovali lokalna samouprava, Udruženje građana Gočki krug i Turistička organizacija Vrnjačke Banje uz podršku tamošnjeg Sportskog i Avanturističkog centra.

Nogu uz nogu uz atletičare, Danima šumskog velnesa na Goču je prisustvovalo i više od 100 vrnjačkih osnovaca i srednjoškolaca, ljubitelja prirode i rekreacije i poštovalaca zdravih stilova života. Pored šetnje i “kupanja” u čistom vazduhu, zainteresovani stanovnici su imali priliku da uzmu učešće i u branju i degustaciji jestivih samoniklih biljaka i šumskih plodova.

“U brojnim istraživanjima širom sveta, a najviše u Japanu, u vezi sa zdravstvenim efekatima ‘kupanja’ u šumskom vazduhu, navodi se da ono značajno utiče na smanjenje krvnog pritiska, srčani ritam, nivoe kortizona i aktivnosti simpatičkog nervnog sistema, pa je naša želja da promovišemo Goč kao mesto zdravlja”, objasnio je medijima jedan od pokretača manifestacije Rodoljub Džamić iz Udruženja građana Gočki krug.

“Šume Goča su naše more – i to more gde se možete kupati u čistom šumskom vazduhu. Nemamo hotele sa pet zvezdica, ni moderne autoputeve, ni razvijenu industriju, ali imamo barem jednu komparativnu prednost – prirodne lepote i šume sa pet zvezdica”, poručio je direktor Turističke organizacije Vrnjačke Banje Ivan Trifunović.

Da je Goč odlično utočište i lečilište za bolesti savremenog doba, dokazuje i rast broja posetilaca koji otkrivaju njegove blagodeti.

Jelena Kozbašić

Visoka moda na Zelenom tepihu

Foto: Instagram (screenshot)
Foto: Instagram (screenshot)

Neka od najvećih imena modnog sveta okupili su se na Zelenom tepihu u slavu održivoj modnoj industriji. Događaj je održan u La Skali u Milanu i inspirisan 500-godišnjicom smrti Leonarda da Vinčija. Soba je uređena u renesansnom stilu, što je organizovao direktor Hejmiš Bovls.

Dodela nagrada organizovana je u okviru “Camera Nazionale della Moda Italiana” u saradnji sa organizacijom “Eco-Age” koja pomaže brendovima da ostanu u okvirima održive mode.

Kako bi ukazali na važnost ove inicijative, gosti su bili obučeni u materijale koji se mogu reciklirati i time su pokazali kako visoka moda ne mora biti štetna po životnu sredinu.

Prema procenama britanskih stručnjaka, vrednost nenošene garderobe u ormanima je oko 30 milijardi funti u Velikoj Britaniji. Time su zaključili da odeća vrednosti oko 140 milijardi funti završi na deponijama svake godine.

Sam zeleni tepih napravljen je od “ECONYL®” recikliranog najlona, od recikliranih mreža za pecanje i drugog najlonskog otpada.

Takođe, najavljeno je da će cveće i biljke koji su korišćeni kao dekoracija za događaj biti donirani gradu Milanu i ponovo posađeni.

Jelena Cvetić

Objavljen poziv za efikasnije upravljanje zaštićenim područjima Hrvatske

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonatan Pie)
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Ministarstvo zaštite okoline i energetike objavilo je 27. septembra 2019. godine Poziv na dostavu projektnih predloga “Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju zaštićenim područjima” (KK.06.5.2.06) u postupku Direktne dodele.

Projekat „Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos delotvornijem upravljanju zaštićenim područjima“ sprovodiće se u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za finansijsko razdoblje 2014 – 2020, Specifičnog cilja 6iii2 „Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno ekološkom mrežom Natura 2000)“.

Projektom se želi povećati delotvornost i transparentnost upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 upisom posebnih pravnih režima u službene registre RH i izradom dokumentacije koja je preduslov za sprovođenje prava prvokupa. Jedini prihvatljivi Prijavitelj u okviru Poziva je Državna geodetska uprava (DGU), državna upravna organizacija koja obavlja poslove iz područja geodezije, kartografije, katastra i fotogrametrije i vodi brigu o uspostavi nacionalne infrastrukture prostornih podataka, informatizaciji katastra i geodetsko-prostornog sastava, državnoj službenoj kartografiji (1:5000, 1:25000, 1:50000, 1:100000, 1:250000), geodetskoj dokumentaciji, statističkim podacima o katastru nekretnina, prostornim jedinicama i infrastrukturi i geodetsko-katastarskim poslovima za državnu granicu.

Najviša dopuštena ukupna vrednost prihvatljivih troškova projektnog predloga koji može biti dostavljen u sklopu ovog Poziva iznosi 36.745.828,94 kuna, dok najviši mogući iznos sredstava iz Kohezijskog fonda iznosi 31.233.954,60 kuna. Rok za podnošenje projektnog predloga od strane jedinog prihvatljivog Prijavitelja u okviru poziva je 21. oktobar 2019. godine.

Detaljnije informacije i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na stranicama eFondovi, Strukturni fondovi i OPZO-OPKK stranici.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH