Home Blog Page 831

Više od 100 tona nafte iscurelo na obalu Brazila

Foto-ilustracija: Unsplash (Shot by Cerqueira)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Flores)

Na severoistočnoj obali Brazila iscurelo je više od 100 tona nafte koja preti ekosistemu na plažama u 42 grada, javlja agencija Anadolu.

Ministar životne sredine Brazila Rikardo Sales saopštio je da vlasti već mesec dana preduzimaju mere zaštite kako bi se sprečio pomor riba i drugih morskih vrsta.

Nafta u moru je otkrivena nakon što su pronađene uginule kornjače, a plivači i ribolovci su udaljeni iz nečišćene zone.

Nafta je pronađena na 105 mesta, a u toku je istraga o uzročniku zagađenja.

Brazilska naftna kompanija Petrobras saopštila je da se ne radi o nafti iz njenih postrojenja.

Brazilski predsednik Žair Bolsonaro rekao je u ponedeljak da naftne mrlje na plažama u severoistočnom delu zemlje nisu lokalnog porekla, prenosi kineska novinska agencija “Xinhua”.

Bolsonaro se sastao sa svojim kabinetom kako bi razgovarali o naftnim mrljama koje su se pojavile pre otprilike mesec dana. Kazao je da su analize uzoraka pokazale da se oni ne proizvode niti prodaju u Brazilu.

“To može biti kriminalni zločin, može biti slučajno curenje, a moguće je da potiče i s broda koji tone. U našim radarima imamo zemlju koja je možda izvor ovog curenja i nastavićemo da radimo najbolje što možemo“, rekao je.

Izvor: Energetika.ba

Realizovan projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama u Prištini

Foto: Ceteor Sarajevo
Foto: CETEOR Sarajevo

CETEOR Sarajevo realizovao je projekat energetske efikasnosti u javnim ustanovama u Prištini, koji je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Realizacija projekta trajala je 6 meseci i uspešno je završena.

Izrađena je detaljna baza javnih zgrada koje su u vlasništvu opštine Priština, pregled aktuelnog stanja sa aspekta energetske efikasnosti, kao i mogućih mera energetske efikasnosti za 50 javnih zgrada, uz predstavljanje programa investiranja u njih, osmišljenog kroz tri kategorije – kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicije.

Glavni cilj projekta jeste uvođenje integralnog sistema podrške za planiranje pouzdanog i pristupačnog programa energetski efikasne sanacije javnih zgrada u Prištini.

Prepoznaju se brojni benefiti implementacijom ovog programa, među kojima su ušteda i smanjenje uvoza energije, umanjena emisija gasova sa efektom staklene bašte, smanjen trgovinski deficit i duži životni vek zgrada.

Jelena Cvetić

 

 

 

U Novom Sadu uništeno 100 km ribarskih mreža

Foto: JP "Vojvodinašume"
Foto: JP “Vojvodinašume”

Dvorišni deo Novosadskog sajma je 4. oktobra okupio veliki broj posetilaca. Razlog tome je odgovoran rad ribočuvara, zaposlenih u JP „Vojvodinašume“. Naime, na poligonu preduzeća uništeno je više od 100 km ribarske mreže i drugih ribarskih alata koji su zaplenjeni prilikom nedozvoljenog i protivzakonitog korišćenja. Tom prilikom, su najuspešniji radnici JP „Vojvodinašume“ nagrađeni.

Prisutnima se obratio i direktor JP „Vojvodinašume“ Roland Kokai, koji je poručio da će se ribočuvarska služba JP ”Vojvodinašume” u narednom periodu modernizovati, nabaviti veći broj čamaca, kao i savremenih i brzih vanbrodskih motora. U 2014. godini u operativnoj upotrebi je bilo 14 čamaca i 1 gliser, a ove godine ribočuvarskoj službi je na raspolaganju 24 čamca i 2 glisera.

Tokom sledećeg petogodišnjeg perioda nabavićemo novi brzi gliser. Uvešćemo u operativnu upotrebu sistem brodskih/vanbrodskih veza za komunikaciju, termovizijske kamere za noćno osmatranje, sonare za nalaženje potopljnih nezakonitih alata i sredstva za ličnu zaštitu ribočuvara.“

Kokai je čestitao najuspešnijim ribočuvarima Milenku Vujatoviću iz Šumskog gazdinstva Sombor i Radiši Nešiću iz Šumske uprave Apatin. Tom prilikom, uručio im je i prigodne nagrade.

Foto: JP “Vojvodinašume”

U okviru godišnjih kvota za praćenje rada ribočuvarske službe JP “Vojvodinašume“, donete su mesečne i godišnje kvote za svaki ogranak pojedinačno, čime je moguće pratiti izvršenje i učinak ribočuvarske službe u ogranku preduzeća. Analiza o rezultatima rada ribočuvarske službe ukazuje da su donete godišnje kvote o praćenju rada ribočuvarske službe unapredile rezultate rada ribočuvarske službe. Broj i dužina zaplenjenih mreža, kao i drugog nedozvoljenog ribarskog alata u periodu od 2015. do 2019. u godišnjem proseku ispunjava raspon od 110 do 130 odsto, što predstavlja veoma značajan parametar u ocenjivanju rada i prisutnosti ribočuvara na terenu. U 2019. godini zaplenjeno je 97.000 mreža, oko 3.765 bubnjeva, senkera i drugog nedozvoljenog ribarskog alata.

Tokom pomenutog perioda podnete su prekršajne prijave za nezakonit ribolov od ukupno 301 lica i privrednih subjekata, odnosno privrednih ribara, od čega je rešeno 89 prijava, odnosno svega 33 odsto.

Izvor: JP “Vojvodina šume” 

Plastične kese će uskoro biti potpuno povučene iz prodaje u dm drogerijama!

Foto: Executive Group

Kompanija dm drogerie markt u potpunosti će povući plastične ambalažne kese iz prodaje. Ova odluka stupiće na snagu 14. oktobra, a dm će nastaviti da nudi ekološke alternative kao što su papirne kese, trajne torbe i dm pamučne trajne torbe.

Foto: Executive Group

Kompanija dm se među prvima u Srbiji odlučila na takav korak sa ciljem da utiče na očuvanje životne sredine u zajednici u kojoj posluje. Kako ističu iz kompanije, ova odluka deo je opšteg strateškog pravca kompanije dm koja nastoji da u svim segmentima poslovanja deluje društveno odgovorno, stoga i nastoji da motiviše kupce da pri kupovini upotrebljavaju sopstvene torbe za višekratnu upotrebu u cilju promocije održivog načina života.

Kompanija dm je još u junu 2012. godine kupcima ponudila ekološki prihvatljivo rešenje kao što je dm pamučna trajna torba. Kupovinom ovih torbi kupci dobijaju doživotnu garanciju koja podrazumeva da, ukoliko se postojeća torba ošteti ili pocepa, mogu je besplatno zameniti novom u svakoj dm drogeriji. Pored toga, dm drogerie markt 1. novembra 2018. uvodi naplatu malih recikliranih kesa, a novac od njihove prodaje usmerava se na veliki ekološki projekat.

Odlukom da u potpunosti povuče plastične kese iz prodaje, kompanija dm nastoji da pozitivno utiče na ekološki odgovorno ponašanje kupaca, ali i da deluje kao primer u svojoj zajednici, sa ciljem da je očuva za buduće generacije.

U našoj zemlji tokom jedne godine upotrebi se i odbaci oko dve milijarde plastičnih kesa kojima treba  više vekova da bi se prirodno razgradile. Stručnjaci navode da kese nisu u potpunosti biorazgradive već se razlažu na sitnije, toksične delove i dovode do kontaminacije zemljišta, vodenih tokova i okeana, te ulaze u lanac ishrane životinja.

Kako je ranije najavljeno, na nivou grada Beograda od 1. januara 2020. godine upotreba plastičnih kesa će biti ograničena u svim maloprodajnim objektima, dok je AP Vojvodina Deklaracijom o zaštiti životne sredine predvidela zabranu korišćenja plastičnih kesa i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu do kraja 2020. godine.

Izvor: Executive Group

Novi pozivi za istraživačko-razvojne projekte između Kine i Srbije biće raspisani u oktobru

Foto: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević razgovarao je juče sa ministrom nauke i tehnologije NR Kine Vang Džigangom o mogućnostima za unapređenje saradnje dve zemlje u oblasti nauke i tehnološkog razvoja.

Foto: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Šarčević je rekao da je cilj Srbija još bolja i tešnja saradnja sa kineskim univerzitetima i institutima.

“Odnosi između dve zemlje su srdačni i prijateljski, a saradnja u oblasti obrazovanja i nauke, u formalnom smislu, datira još od pre 62 godine. Svakako u poslednjih deset  godina postoji intenzivna saradnja dve zemlje. Iz godine u godinu povećavamo obim naučne i obrazovne saradnje”, kazao je ministar Šarčević.

On je dodao da je u prethodnoj deceniji u okviru te saradnje realizovano 37 projekata, kao i da je u toku realizacija 19 projekata.

Šarčević je podsetio da je saradnja ostarivana u različitim oblastima, među kojima su i biomedicina, poljoprivreda, robotika, obnovljivi izvori energije, zaštita životne sredine, informacione tehnologije.

Foto: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Na Četvrtom zasedanju srpsko-kineskog Mešovitog komiteta za naučno-tehnološku saradnju, održanom 16. januara 2018. godine u Pekingu, za finansiranje je odobreno 6 istraživačko-razvojnih projekata. Realizacija aktivnosti odobrenih projekata se uspešno odvija.

Novi pozivi za istraživačko-razvojne projekte između Narodne Republike Kine i Republike Srbije biće raspisani u oktobru.

Kineski ministar istakao je da je inicijativa „Pojas i put“ predstavlja osnovu za dobru saradnju dve zemlje.

On je istako da bi obe zemlje trebalo da se usredsrede na prioritetne projekte u oblasti nauke, kao i da predlaže da se intenzivira razmena kadrova među institutima iz Srbije i Kine i da se razmotri mogućnost otvaranja zajedničkih laboratorija i centara za istraživanje.

Sastanak je održan u Beogradu uoči Četvrte konferencije NR Kine i 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope o saradnji u oblasti inovacija.

Izvor: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

Izabrani pobednici foto-konkursa „Priroda u pozitivu“

Foto: Delegacija Evropske unije
Foto: Delegacija Evropske unije

Petočlani žiri odabrao je četiri pobedničke od preko 3.000 pristiglih fotografija na konkursu „Priroda u pozitivu“, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Srbiji i časopis “Nacionalna geografija” na srpskom jeziku.

Nagrade su dobili:

1. mesto – Geza Farkaš, Fotografija: Srne, Mesto nastanka: Slano Kopovo

2. mesto – Jan Valo, Fotografija: Jutro, Mesto nastanka: Ovčar;

3. mesto – Zoran Milutinović, Fotografija: Obračun, Mesto nastanka: Stari Begej.

Najbolja fotografija mobilnim telefonom – Jana Kotnik, Fotografija: Trem, Mesto nastanka: Suva planina.

Najbolji radovi slikani fotoaparatom biće nagrađeni vaučerima za foto opremu, dok je za najbolje fotografije nastale telefonom predviđen gimbal.

Pobedničke fotografije, kao i 15 fotografija koje su ušle u najuži izbor, biće izložene u Domu omladine tokom Green Fest-a u Beogradu, koji počinje 15. oktobra, a ukupno 29 najboljih fotografija biće objavljeno u e-publikaciji Delegacije Evropske unije.

Dobitnici nagrada, kao i oni čije su fotografije ušle u izbor za izložbu i e-publikaciju biće obavešteni putem mejla. Nagrađenima su čestitali, a svim učesnicima su se zahvalili na velikom interesovanju za konkurs.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Otpočeo biciklistički festival “Evropski Amazon” u Somboru

Foto: Grad Sombor
Foto: Grad Sombor

U okviru realizacije projekta  „Amazon of Europe Bike Trail – Biciklistička ruta Evropski Amazon“,  u Somboru je u subotu 5. oktobra organizovana manifestacija  Međunarodni biciklistički festival „Evropski Amazon“.

Učesnike je na startu manifestacije pozdravila Antonija Nađ Kosanović, član Gradskog veća za oblast dece, omladine i sporta, nakon  čega se biciklovima došlo do Bačkog Monoštora.

Prisutni su u Etno kući „Mali Bodrog“ imali priliku da od predsednika Saveta za bezbednost saobraćaja grada Sombora i zamenika gradonačelnice Antonia Ratkovića saznaju nešto više o radu Saveta, načinu na koji se finansira i na koji se troše sredstva, a razgovaralo se i o potrebama za poboljšanjem saobraćajne infrastrukture koje imaju biciklisti u Somboru.

Šef Odseka za lokalni ekonomski razvoj Mihael Plac predstavio je Projekat „Amazon of Europe Bike Trail- Biciklistička ruta Evropski Amazon”, koji se realizuje u okviru drugog poziva od strane  “Interreg Danube Transnational Programme”, a predstavnik Saobraćajne policije PU u Somboru Predrag Manojlović održao je predavanje o bezbednosti biciklista u saobraćaju.

Biciklisti su se vozili šetnom stazom „Štrbac“ u okviru Specijalnog rezervata prirode „Gornje podunavlje“, nakon čega je sledio ručak i povratak u Sombor.

Foto: Grad Sombor

Grad Sombor je regionalni koordinator na realizaciji projekta „Amazon of Europe Bike Trail – Biciklistička ruta Evropski Amazon“. Međunarodni biciklistički festival „Evropski Amazon“ se održava od avgusta do oktobra 2019. godine na području prvog petodržavnog Unesko rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, kroz jedanaest biciklističkih događaja u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Projekat „Biciklistička ruta Evropski Amazon“ sufinansira se u okviru Dunavskog Transnacionalnog programa Evropske unije (ERDF i IPA fondovi). Realizacija projekta je počela 1. juna 2018. godine i traje do 31. maja 2021. godine. Ukupna vrednost projekta je 3.176.000.00 evra, podeljenih između 15 partnera.

Izvor: Grad Sombor 

Zašto je aflatoksin opasan i kako klimatske promene doprinose njegovom povećanju u hrani?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pre nekoliko godina, javnost Srbije je bila uzdrmana zbog prisustva aflatoksina u mlečnim proizvodima. Termin je mnogima ulivao strah u kosti, ali situacija je bila slična kao u slučaju detinje zaplašenosti “baukom” – strepeli smo uglavnom nesvesni od čega. S obzirom na to da su aflatoksini kancerogene materije, bojazan je bila opravdana.

Foto-ilustracija: Pixabay

Njihovo otkriće se dogodilo šezdesetih godina prošlog veka kada je bolest ćuraka X pokosila 100.000 jedinki te živine u Engleskoj. Uzrok njihovog masovnog umiranja bilo je brašno od kikirikija iz Brazila u kom je pronađena gljivica Aspergillus flavus.

Neki od najopasnijih i najpoznatijih mikotoksina aflatoksini jesu otrovne, odbrambene supstance koje proizvodi buđ, odnosno gljivice iz rodova Aspergillus i Penicillium. Njihove spore se prenose vazduhom pa se aflatoksini mogu naći svuda u prirodi. Stvaraju se na usevima, ali i tokom žetve, transporta, u skladištima, kao i tokom prerade žitarica. Najčešće se pojavljuju u kukuruzu, soji, suncokretu, lešniku, bademu, semenkama bundeve, pirinču, sušenom voću, začinima… Preko stočne hrane, dospevaju u organizam krava, a odatle i do mleka. Ipak, dodavanjem određenih minerala omogućava se da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i ne veže ga u meso. Aflatoksini koji se, u izostanku predostrožnosti, nađu u mleku najjači su poznati izazivač raka u prirodi.

Prema izveštaju Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine, oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju je izloženo njihovom nekontrolisanom unosu putem različitih namirnica. Aflatoksinima se svake godine pripiše između 25.200 i 155.000 slučajeva raka jetre. Zdravstveno najugroženija grupa su deca.

Savršeni preduslovi za stvaranje aflatoksina su visoke temperature, od 25 do 42 stepena Celzijusa, uz nisku vlažnost vazduha. Dakle, njegovoj pojavi pogoduju idealna duga sušna leta – i to ne samo zato što im tada odgovaraju vremenski uslovi, već i zato što često dolazi do pucanja semena žitarica, a buđ se u pukotinama lako “hvata”. Rast temperature doprineće usložnjavanju pretnje od zagađenja hrane, posebno one koja se uzgaja i proizvodi u klimatski najranjivijim oblastima.

Prema pravilniku iz 2019. godine, dozvoljeni nivo aflatoksina u našoj zemlji iznosi do 0,25 mikrograma po litru. Dopuštena količina u Evropskoj uniji je 0,05 mikrograma po litru – njihov standard je najstroži na svetu.

U studiji Evropske agencije za bezbednost hrane se upozorava da je neophodno motriti na prisustvo aflatoksina zbog mogućnosti povećanja usled efekata klimatskih promena. Do 15. novembra, ova agencija organizuje javne konsultacije o Nacrtu naučnog mišljenja o rizicima za javno zdravlje povezanim sa prisutnošću aflatoksina u hrani. Dokument sadrži procene ljudske izloženosti ovoj otrovnoj supstanci, kao i procene zdravstvenog rizika.

Jelena Kozbašić

Burgeri iz svemira čuvaju planetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Niklas Rhöse)

 

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Thomas)

Da li biste probali burgere iz svemira?

Izraelska prehrambrena kompanija “Aleph Farms” radi na tome da započne proizvodnju mesa van planete Zemlje. Već je napravljena svemirska stanica namenjena za tu svrhu. Doprinos ovakvog koraka biće mogućnost pravljenja mesa koje će biti ekološki prihvatljivo i zbog kojeg nijedna životinja neće stradati.

Uzgajanje ovog mesa funkcionisaće na sledeći način: uzimaju se ćelije iz krave i daje im se hrana, a zatim se smeštaju u sredinu koja će biti izgrađena poput unutrašnjosti kravljeg tela. Zatim će se te ćelije multiplicirati i razvijati povezanost između mišićnih tkiva, dok ne dostignu veličinu steka.

Sarađivali su sa kompanijom “Russian bioprinting” i napravljeno je 3D mišićno tkivo, uspostavljajući mikro-gravitacione uslove.

Direktor “Aleph Farms” Didijer Tubja podsetio je da je prehrambrena industrija izgubila kontakt sa životinjama, te da ih posmatra kao mašine za proizvodnju mesa.

Farme krava zauzimaju mnogo zemlje i resursa, sam razvoj krava je sporiji, te konzumiraju više vode i prostora u odnosu na druge domaće životinje. Takođe, umnogome doprinose emisiji gasova sa efektom staklene bašte, tačnije 14,5 odsto od ukupne emisije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Odiin)

Istakli su da je ovakav način proizvodnje mesa bitan za očuvanje životne sredine i za humaniji odnos prema životinjama.

Prema informacijama Svetskog instituta za istraživanja, ukoliko planiramo da imamo dovoljno hrane za 10 milijardi ljudi širom sveta, koliko se očekuje da će ih biti na Zemlji do 2050. godine, potrebno je da se u Americi smanji konzumacija govedina za oko 40 odsto i u Evropi za oko 22 odsto.

Ipak, potražnja za mesom je sve veća, a očekuje se da će biti u rastu. Mnoge kompanije več pokušavaju da pronađu rešenje, te nije novina ni pojava burgera bez mesa, koji su stigli u ogromne lance brze hrane poput Mekdonaldsa i Burger Kinga, ali i u brojne prodavnice.

Meso do kojeg nismo došli uzgajanjem životinja i koje čuva resurse planete i stiže nam iz svemirske stanice – zvuči kao obećavajuća futuristička ideja čija primena u praksi nije tako blizu.

Međutim, očekuje se da će meso proizvedeno na ovaj način biti dostupno već kroz tri ili četiri godine.

Jelena Cvetić

 

Otvorena fabrika „Mayekawa SRB“

Foto: Društvo za KGH
Foto: Društvo KGH

U Smederevu je prošle nedelje svečano otvorena fabrika „Mayekawa SRB“ koja će proizvoditi najsavremenije rashladne sisteme, uređaje i kompresore.

Ideja o zidanju fabrike u Smederevu potekla je od Šina Maekave (Shin Maekawa), vlasnika kompanije „Mayekawa“, na osnovu četvrt veka izvrsne saradnje sa smederevskim preduzećem „Klima“.

Ova domaća firma osnovana je 1993. godine i ovlašćeni je distributer i serviser proizvoda evropskog ogranka  „Mayekawa“.

Štaviše, Maekava je insistirao da direktor nove firme bude g. Žikica Andrejević, vlasnik preduzeća „Klima“ – i tako je u Smederevu nastala nova fabrika koja nije ogranak japanske kompanije, već u potpunosti domaće preduzeće.

U novootvorenoj fabrici „Mayekawa SRB“ radi 38 radnika, a očekuje se da uskoro bude ukupno 250-300 zaposlenih. Svoje proizvode nova fabrika će prodavati u Evropi, Africi i Bliskom Istoku. Kompanija „Mayekawa“ posluje na svim kontinentima.

Veliku pomoć u izboru lokacije i pribavljanju svih dozvola pružila je Jasna Avramović, gradonačelnica Smedereva, koja je bila počasni gost na svečanom otvaranju fabrike.

„Ako su radnici zadovoljni uslovima rada i primanjima – radiće kao za sebe i imaćemo kvalitetnu proizvodnju. Tako je u ‘Klimi’, a tako će biti i u ‘Mayekawa SRB’, gde sam takođe direktor“, izjavio je Andrejević, neposredno pre svečanog otvaranja fabrike.

Foto: Društvo za KGH

Fabrika je zvanično otvorena sađenjem nekoliko sadnica japanske trešnje, a zatim su zvanice prešle u restoran gde ih je prvo pozdravio Žikica Andrejević.

„Veoma smo srećni što ste došli da uveličate našu proslavu. Posebno bih zahvalio njegovoj ekselenciji g. Đunićiju Marujami, ambasadoru Japana i gradonačelnici dr Jasni Avramović na velikoj pomoći u realizaciji celog projekta. Želim da se zahvalim i firmama koje su učestvovale u izgradnji fabrike, gostima iz Belgije, Španije, Francuske, Poljske, Mađarske, Saudijske Arabije, zatim našim krajnjim korisnicima: hladnjači Monicom iz Aleksinca, pivarama Carslberg, Čelarevo, Heineken u Novom Sadu i Zaječaru, Apatinskoj pivari, kompaniji Nektar u Bačkoj Palanki i Vladičinom Hanu.

Izuzetnu zahvalnost dugujem g. Jan-u Boone-u, izvršnom direktoru „Mayekawa Europe“, koji je srpskoj stručnoj javnosti poznat po izvanrednim izlaganjima na Kongresima o KGH.“

Goste je pozdravio i ambasador Japana Marujama izrazivši zadovoljstvo nastavkom tradicionalno dobre saradnje dvaju naroda.

Izvor: Društvo za KGH

Novosađani, ne pravite divlje deponije!

Foto: JKP "Čistoća" Novi Sad
Foto: JKP “Čistoća” Novi Sad

JKP „Čistoća“ Novi Sad je tokom protekle nedelje pojačanim intenzitetom uklanjala divlje deponije sa novosadskih ulica.

Pozivaju Novosađane da im pomognu u očuvanju životne sredine i čistoće grada i da kućni otpad odlažu u kontejner za komunalni otpad, a ne pored kontejnera, u korpu za sitan otpad ili na javnoj površini.

“Zbog velikog broja divljih deponija, koje određeni broj nesavesnih građana pravi svakodnevno, po ko zna koji put apelujemo na Novosađane da se ponašaju savesno i pomognu nam u očuvanju čistoće našeg grada. Kada je reč o krupnom i kabastom otpadu, osim što je njegovo odlaganje na Gradskoj deponiji besplatno, u toku je i redovna akcija odvoženja krupnog i kabastog otpada po rasporedu koji se može pogledati na našem sajtu i Fejsbuk stranici“, poručio je direktor JKP “Čistoća” Vladimir Zelenović.

Izvor: JKP “Čistoća” Novi Sad

Koliko životni standard utiče na životnu sredinu u BiH?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Sonntag)
Foto-ilustracija: Unsplash (Pika Žvan)

Na radionici za izradu Strategije razvoja Federacije BiH za period 2021-2027 diskutovano je o stanju u oblasti životne sredine, komunalne infrastrukture i upravljanja prirodnim resursima.

Istaknuto je da je stanje životne sredine u Bosni i Hercegovini, pa tako i Federaciji BiH, uslovljeno ekonomskim, društvenim i tehnološkim razvojem.

Velika područja zemljišta su kontaminirana minama, otpad se većinom odlaže bez recikliranja, upravljanje šumama je na lošem nivou uz hiljade hektara posečene ili uništene šume. Dugoročno gledano, privredna aktivnost mora poštovati ograničenje zagađenja u odnosu na obnovljive resurse.

Među bitnim faktorima degradacije životne sredine navedeni su neravnomeran razvoj urbanih i ruralnih sredina i siromaštvo. Urbana područja su u porastu, odnosno nastavlja se trend koncentracije stanovništva. Bespravna gradnja predstavlja veliki problem, što je prvenstveno rezultat nedostatka mehanizama planiranja, provođenja i kontrole gradnje.

Negativan uticaj siromaštva i lošeg ekonomskog stanja na životnu sredinu ogleda se u neadekvatnom odvodu i tretmanu otpadnih voda, lošem upravljanju otpadom, zagađenju vazduha emisijama iz saobraćaja i industrijskih postrojenja sa zastarelim tehnološkim procesima, nekontrolisanom sečom drva za ogrev i slično.

Kao jedno od pozitivnih dešavanja u pogledu zaštite sredine ocenjen je proces priključivanja BiH Evropskoj uniji, što je doprinelo primatizaciji i unapređenju politike zaštite životne sredine. Održivo korišćenje i upravljanje prirodnim resursima predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki povećanja konkurentnosti svake ekonomije u dugoročnom periodu, kao i višeg životnog standarda građana.

Integrirana Strategija razvoja će odrediti osnovne smernice društveno-ekonomskog napretka koji bi trebao rezultirati boljim životom građana Federacije.

“Okolina ima veliki značaj za zdravlje ljudi, ekonomski razvoj i konkurentnost zemlje. Međutim, zagađenje, klimatske promene, nestašice resursa, uništenje ekosistema, mogu ugroziti ekonomski rast, ali i život na planeti, saopšteno je iz Federalnog zavoda za programiranje.

Izvor: Energetika.ba

I Jaguar svoje elektromobile za trku ima!

Foto: Energetski portal

Krajem prošle nedelje, u NAVAK centru u Subotištu smo imali priliku da vozimo električnog Jagura I-PACE koji je upravo pušten u prodaju. U ovom centru je održana promocija vozila čuvene kompanije British Motors. Osim predstavnika automobilskog giganta koji je posetiocima obezbedio vozila za test vožnju, tu su bili i predstavnici kompanije ABB, koji su stavili na raspolaganje brzi punjač TERRA 54 CJG bez koga vožnja ne bi bila moguća.

Foto: Energetski portal

Pored električnog Jaguara, predstavljena su i druga dva modela ove kompanije, ali je redakcija Energetskog portala bila najviše zainteresovana za I-PACE. Na samom početku, regionalni direktor British Motors predstavio nam je Jaguar I-PACE, potpuno električnu munju koji je osvojio istorijsku trostruku nagradu za Svetski automobil godine – 2019 World Car Award.

Ne samo da je I-PACE osvojio prestižne nagrade Svetski automobil godine i Svetski automobilski dizajn godine, što je jednako uspehu F-PACE-a u 2017. godini, takođe je dobio i nagradu za Zeleni automobil godine – World Green Car.

Foto: Energetski portal

Inače, I-PACE je prvi premium električni terenski automobil koji je stigao na naše tržište. Ovaj automobil ima najsavremeniju litijum-jonsku bateriju zahvaljujući kojoj može preći do 470 km samo jednim punjenjem. Ono što je još važnije je da se njegova baterija može napuniti od 0 do 80 odsto za vrlo kratko vreme. Brzi punjač (100kW DC) može za 40 minuta da napuni bateriju do 80 odsto, pa vam malo duže ispijanje kafe na pumpi može omogućiti nastavak vašeg putovanja.

Ukoliko biste punili ovaj auto na ABB-ovom brzom TERRA 54CJG punjaču (50 kW), trebalo bi Vam nekih 85 minuta da dosegnete isti procenat. Naravno, ovaj punjač nije najbrži DC punjač koji ABB ima u svojoj ponudi. Švedsko-švajcarska kompanija nudi i brže punjače TERRA HP 175 kW i TERRA HP 350 kW, kao i mnogo jače punjače za kamione i autobuse koji se kreću do 150 kW do 600 kW.

Foto: Energetski portal

Osim što su nam domaćini priuštili fantastično iskustvo da provozamo električni Jaguar, premda smo mogli da probamo i vozila na dizel pogon, stekli smo uvid u to koliko je važno imati brzi punjač za električne automobile. Ovakvi punjači čest su prizor na evropskim putevima, a nadamo se da će uz veću ponudu električnih automobila u našoj zemlji, koja je upravo postala raznovrsnija uvođenjem modela I-PACE na srpsko tržište, i uz njihovu veću zastupljenost na našim ulicama, broj ugrađenih brzih punjača premašiti sadašnjih desetak komada.

Kao i svaki premium četvorotočkaš, i Jaguar ima cenu koja je nedostižna običnom čoveku, a koja promašuje 90.000 evra. Međutim, sigurni smo da će imati kupce i u našoj zemlji.

Nevena Đukić

Srbija i Turska na putu ka “Nultom otpadu”

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Čovečanstvo je u ekološkoj krizi koja vodi ka još većim prirodnim katastrofama, klimatskim migracijama, siromaštvu i ratnim sukobima, ukoliko se svet ne ujedini oko principa zelene ekonomije po kojima je otpad sirovina i resurs, jedna je od poruka sa predstavljanja rezultata projekta „Nulti otpad“ (Zero Waste) Republike Turske, čiji je pokrovitelj prva dama Republike Turske Emina Erdogan.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izrazio je zahvalnost prvoj dami Republike Turske na inicijativi za rešavanje problema otpada na nacionalnom i globalnom planu i čestitao na postignutim rezultatima u unapređenju životne sredine. On je ukazao da odnosi Srbije i Turske nisu nikada bili bolji, zahvaljujući predsednicima naših država, a prostora za dalje jačanje saradnje između dve zemlje ima, naročito u oblasti zaštite životne sredine. Trivan je rekao da Srbija preduzima presudne korake ka uspostavljanju uređenog sistema zaštite životne sredine, gde prioritet predstavlja prečišćavanje otpadnih voda i čista Srbija bez otpada, a međunarodne incijative su značajan podsticaj za njihovu uspešniju realizaciju.

Turska i Srbija su već preduzele prve u nizu aktivnosti na jačanju saradnje u oblasti zaštite životne sredine, ali dve zemlje tek čekaju zajednički projekti koji donose boljitak za građane, rekao je Trivan. Zaštita životne sredine je most koji povezuje narode i širi mir, ali i je i izraz brige i ljubavi čoveka prema svojoj zemlji i planeti, naglasio je ministar.

Prva dama Turske Emina Erdogan istakla je da je srećna što se nalazi u prijateljskoj Srbiji i što može da prenese najiskrenije pozdrave turskog naroda. Izražavajući čestitke Ambasadi Republike Turske u Beogradu na pokretanju projekta “Nulti otpad” u okviru diplomatske misije, Emina Erdogan je naglasila da svet čini jednu porodicu koja treba da stane u zaštitu prirode. Kako je objasnila, upozoravajuće posledice zagađenja i pretnja ekološke krize podstakle su pokretanje projekta “Nulti otpad” u Turskoj, kada su uspostavljeni sistemi za reciklažu, najpre u zgradama javnih institucija, a zatim u opštinama, a akciji su se priključile i nevladine organizacije i mediji. U okviru inicijative, početkom 2019. godine u Turskoj je počela naplata plastičnih kesa, koje su ranije bile besplatne. U vrlo kratkom periodu, upotreba plastičnih kesa je smanjena za 80 odsto, a cilj je da se u 2020. godini proširi pokret “Nulti otpad” širom zemlje do 45 odsto, a do 2023. godine do 100 odsto, naglasila je prva dama Turske.

Ona se osvrnula na velike posledice planetarnog zagađenja plastikom, navodeći podatke da svaki čovek pojede otprilike 5 grama plastike na nedeljnom nivou, što odgovara količini plastike jedne kreditne kartice, a da će, ukoliko se ne ograniči upotreba jednokratne plastike, 2050. godine u vodama plivati više plastike nego riba. Zagađenjem koje stvaramo, pripremamo kraj ne samo drugih stvorenja, već i svoj, zbog čega se svet mora zajednički izboriti sa prekomernim zagađenjem, upozorila je Emina Erdogan i izrazila očekivanje da će se ekološka solidarnost, koja je započeta projektom “Nulti otpad”, sa prijateljskom zemljom Srbijom nastaviti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kampanja „Nulti otpad“, koju je pokrenula prva dama Republike Turske Emina Erdogan, primer je projekta koji je za veoma kratko vreme doneo rezultate u smanjenju količine otpada, povećanju procenta razdvojenog i prerađenog otpada i jačanju svesti javnosti o ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti smanjenja i pretvaranja otpada u sirovinu i energiju. Od 2017. godine, od kada se primenjuje, projekat je uključio 18.750 javnih institucija, a reciklirano je preko 126 tona papira, 49 tona plastičnog otpada, preko 9 tona organskog materijala, što je donelo merljive uštede u energiji i sirovinama i smanjilo emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 25,6 tona. Kampanja usmerena ka ostvarivanju cilja Republike Turske da do 2023. godine poveća procenat prerađenog otpada sa sadašnjih 13 odsto na 35 odsto, prerasla je u globalni poziv i ideju.

Ambasada Republike Turske u Republici Srbiji prva je turska ambasada u svetu gde je Emina Erdogan predstavila ovaj projekat, koji je usmeren na prevazilaženje ekološke krize i van granica Turske i jačanje međunarodne saradnje za stvaranje bolje budućnosti za svu decu sveta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Želite kafu za poneti u Beču? Može, ali u eko-čaši

Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Molina)
Foto-ilustracija: Pixabay

U saradnji sa firmom „Cup Solutions“, Grad Beč uspešno sprovodi projekat „MyCoffeeCup“ koji je do sada podržalo ukupno 70 partnerskih objekata. U njima je od početka ove godine kupljeno 100 hiljada čaša kafe koje će ponovo moći da se iskoriste – time je Beč sprečio da nastane čak jedna tona smeća.

Oko 84 miliona papirnih čaša godišnje završi u smeću čime se nepotrebno zagađuje životna sredina. Zbog toga je i nastao projekat „MyCoffeeCup“ kako bi se stalo na put nemarnom iskorišćavanju resursa.

Trend jutarnje kupovine kafe za poneti u papirnim čašama time polako odlazi u prošlost.

Foto: Cup Solutions

I na velikim gradskim dešavanjima kao što je Festival na Dunavskom ostrvu kafa se služi isključivo iz šoljica za višekratnu upotrebu.

Konkretan zadatak je da se spreči upotreba milion papirnih čaša godišnje. Na taj način bi se sačuvalo 22.990 kilograma drveta i više od 10 tona papira.

„MyCoffeeCup“ čaše se mogu iskoristiti 500 puta. Uz kauciju u iznosu od jednog evra dostupne su u svim partnerskim objektima. Na nekom od automata korisnici koji vrate ambalažu dobijaju odštampani račun u vrednosti od jednog evra koji mogu da iskoriste za svoju sledeću kafu.

Izvor: Eurocomm-PR

Popokatepetl – 14 erupcija u jednoj noći

Foto-ilustracija: Unsplash (Richard van Wijngaarden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Armando J)

Kod jednog od najaktivnijih meksičkih vulkana Popokatepetl protekle nedelje je zabeleženo 14 erupcija – u samo jednoj noći. Erupcije su se ponavljale između 1 i 7 ujutru u sredu, zatim još jedna u četvrtak i još tri u petak.

Vulkan Popokatepetl bio je decenijama uspavan, a zatim se probudio 1994, kada je zabeležena poslednja velika erupcija.

Centar za prevenciju od katastrofa u Meksiku (Mexico’s Center for Prevention of Disasters – CENAPRED) upozorio je stanovištvo da se ne približava vulkanu, naročito samom krateru. Primećeni su ostaci pare, gasa i pepela.

Postavljeno je i žuto upozorenje za opasnost.

Naziv Popokatepetl, koji je svima poznat po brzalicama iz školskih dana, astečkog je porekla i na jeziku navatl znači „breg koji se puši”.

Jelena Cvetić