Home Blog Page 833

Blokiran put ka Kopaoniku zbog izgradnje mini hidroelektrane

Foto: Printscreen/RTS
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Meštani sela Žiljci, kojima su se pridružili žitelji većine potkopaoničkih naselja, blokirali su put od Brzeća ka Kopaoniku jer se protive izgradnji mini hidroelektrane.

I pored svakodnevnih dežurstava, u četvrtak, 3. oktobra, oko pet časova ujutru izvođači radova uspeli su da dovezu mašinu i ograde mesto gde je planirana izgradnja mini hidrocentrale.

Nezadovoljni meštani onemogućili su dopremanje hrane i vode radnicima i obezbeđenju.

To je drugi put za mesec dana da na ovaj način stanovnici potkopaoničkih sela izražavaju nezadovoljstvo i sprečavaju investiciju koja će im, kako kažu, ugroziti reku, a time i egzistenciju.

Polovinom septembra put je u blokadi bio 30 časova i tada su do daljeg odloženi radovi.

Meštanin Goran Čolović kaže za RTS da će blokada puta Brus–Brzeće–Kopaonik trajati dok se ne poništi dozvola koju je, kako tvrdi, investitor dobio nelegalno.

“Dežuramo poslednja tri meseca, ovo je naša reka. Investitoru je dozvola za gradnju izdata protivzakonito. Čekamo da se te dozvole ponište, što je predsednik opštine Brus obećao”, dodaje Čolović.

“U toku je poništvanje dozvole jer nisu ispunjeni uslovi za njeno izdavanje. Nisu rešeni imovinskopravni odnosi. Od reke živimo, polivamo naše voće i bašte”, dodaje Čolović.

Poručuje da će blokada trajati dok se problem ne reši.

Saobraćajna policija u Brusu preusmerava vozila na putni pravac preko Krive Reke, koji je desetak kilometara duži.

Izvor: RTS

“Krv, napor, suze i znoj” – 70 godina kasnije

Foto: Twitter (screenshot)

“Nalazimo se u početnoj fazi jedne od najvećih borbi u istoriji… Nemam da vam ponudim ništa sem krvi, napora, suza i znoja! Pred nama je strašno iskušenje. Pred nama je mnogo, mnogo dugih meseci sukobljavanja i patnje”, rekao je 1940. godine Vinston Čerčil u obraćanju parlamentarcima Ujedinjenog Kraljevstva, tražeći podršku i poverenje naroda za vreme trajanja Drugog svetskog rata. Smatra se da je britanski premijer svoj nadaleko čuveni govor oblikovao po uzoru na Đuzepea Garibaldija koji je revolucionarnim snagama u Rimu 1849. godine “velikodušno” obećao glad, žeđ, marševe, borbu i smrt.

Iako su obojica svoje reči krojili za potrebe nekih vremenski udaljenih perioda, ne bi začudilo da ih na nekom klimatskom protestu izgovori neki od aktivista.

Foto-ilustracija: Pixabay

Smrt – Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, između 2030. i 2050. godine, očekuje se 250 hiljada dodatnih smrtnih slučajeva godišnje prouzrokovanih klimatskim promenama. Rezultati istraživanja otkrili su da će, usled porasta temperature, biti ugroženo zdravlje svih kategorija stanovništva, a na udaru će se posebno naći deca u zemljama u razvoju i to najviše zbog neuhranjenosti. Kako bi nečiji stomaci bili puni, nečije ruke moraju da ostanu prazne.

Našom planetom, dakle, kruži bauk klimatskih promena. U hajku protiv njega, sjedinila se većina svetskih sila, vatikanski papa i nemačka kancelarka.

Borba – Ipak, u borbi protiv klimatskih promena postoje i dezerteri. Jedan od njih je američki predsednik.

Šta ostatak čovečanstva koji se odazvao pozivu za regrutaciju čini da bi zauzdao temperaturu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Baumeister)

Marševi – Maršira sa zahtevom za spas Zemlje koja gori.

Žeđ – S obzirom na to da se vatra i voda ne slažu, ostaje pitanje koja će da odnese pobedu.

Tečnost bez boje, mirisa i ukusa važi za izvor života. Tri dana bez vode…

Glad – …ima istu posledicu po ljude kao i tri nedelje bez hrane. Smrt.

Znoj – Ukoliko želimo da izbegnemo da nas klimatske promene jednog po jednog liše dragocenih resursa i zbrišu, ulicama treba da lijemo znoj…

Suze – …zato što ukoliko ne bude vode, nećemo moći ni da plačemo za njom.

Napor – Hajde da i petkom i svakim drugim danom budemo usmereni na budućnost!

Krv – Nemojte da vas zastraši to što je tokom klimatskih demonstracija ulicama već poteklo 1.800 litara krvi! Za sada je ona isključivo lažna. Pokret za zaštitu životne sredine “Pobuna protiv izumiranja” je 3. oktobra pomoću vatrogasnog vozila ispalio tu količinu vode obojene crvenom farbom za kosu po Ministarstvu finansija u Londonu nezadovoljan njihovom preraspodelom sredstava.

“Nalazimo se u početnoj fazi jedne od najvećih borbi u istoriji…”

Jelena Kozbašić

Srbija ubrzano radi na ostvarivanju ciljeva u zaštiti životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan otvorio je juče 16. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – ECOFAIR na Beogradskom sajmu, uz poruku da Srbija krupnim koracima korača ka uspostavljanju ekološki odgovornog društva, sa strateškim opredeljenjem za dosledno ostvarivanje ciljeva u zaštiti životne sredine, i uz jačanje svesti o odgovornosti i doprinosu svakog građanina.

U osvrtu na rad na zaštiti životne sredine u proteklih godinu dana, ministar je rekao da je Ministarstvo otvaralo najosetljivije, ali istovremeno i najvažnije teme, kako iz svoje nadležnosti, tako i iz drugih sektora, koje utiču na životnu sredinu, kao što su pitanja nelegalnog zakopavanja opasnog otpada, očuvanja reka i prirode i mnoga druga. Nastojalo je da ostvari razumevanje sa najvažnijim akterima u društvu, ali i razumevanje najšireg javnog mnjenja. Srbija postaje sve svesnija potrebe za zdravom životnom sredinom, istakao je Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo je završilo pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene, koja se nalazi u proceduri usaglašavanja, i do kraja godine će se naći na usvajanju pred Vladom Republike Srbije, naglasio je ministar. On je dalje dodao da je Ministarstvo ove godine uložilo velika sredstva, pre svega, u izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, i postrojenja za preradu komunalnog otpada. Ključno pitanje politike koju moramo da vodimo u oblasti zaštite životne sredine jeste izgradnja 359 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnja regionalnih centara za upravljanje komunalnim otpadom, ukazao je, i istakao da će sadašnjim i planiranim ulaganjima u ovakve projekte, sledeća godina predstavljati prekretnicu u zaštiti životne sredine. Trivan je naglasio da, od situacije kada gotovo da nije bilo projekata kada su u pitanju sistemi za preradu otpadnih voda, danas imamo 13 završenih, a naredne godine biće završena još 32 projekta, koji će unaprediti stanje životne sredine u Srbiji. U saniranje deponija i izradu potrebne projektno-tehničke dokumentacije, Ministarstvo je opredelilo oko 600 do 700 miliona dinara, kako bi Srbija bila čistija, rekao je.

Iako mala zemlja, Srbija je pokazala da u oblasti zaštite životne sredine itekako zna šta radi, da ima postavljene ciljeve od kojih ne odstupa, i da će na tom putu uspešno raditi na ostvarivanju napretka u skladu sa zaštitom životne sredine i prirode, zaključio je ministar Trivan.

U okviru programa sajma, ministar Trivan je svečano dodelio EKO ZNAK za proizvode kompanija Tarkett d.o.o iz Bačke Palanke i Vinerberger d.o.o. iz Kanjiže, koje pored ekonomskih, dosledno primenjuju ekološke principe u svom poslovanju.

16. međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – ECOFAIR održava se od 2. do 4. oktobra 2019. godine na Beogradskom sajmu pod sloganom „Snaga prirode“, zajedno sa 15. Međunarodnim sajmom energetike i 7. Međunarodnim sajmom pametnih tehnologija – iSEC.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kredit od 72 miliona evra za uređenje deponije u Vinči

Foto: Đurđina Tomić
Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Evropska banka za obnovu i razvoj saopštila je danas da će dati kredit od 72,25 miliona evra za izgradnju deponija i postrojenje za proizvodnju energije iz otpada u Vinči.

“Otpad koji se gomilao više od 40 godina na beogradskoj deponiji u Vinči biće očišćen, a na istom mestu biće izgrađeni novi objekti za upravljanje čvrstim otpadom zahvaljujući zajedničkom ulaganju međunarodnih kreditora”, navodi se u saopštenju.

Kredit EBRD-a deo je šireg finansijskog paketa u koji su uključeni i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i Austrijska razvojna banka (OeEB) sa zajmovima do 72,25 miliona evra, odnosno po 35 miliona evra.

Ukupnu investiciju realizovaće Beo Čista Energija, preduzeće za posebne namene koje je osnovalo globalno komunalno preduzeće SUEZ, japanski konglomerat ITOČU i “Marguerite Fund”, panevropski vlasnički fond koji investira u obnovljive izvore energije, energetiku i transport.

Te tri kompanije su 2017. godine sklopile 25-godišnje javno-privatno partnerstvo sa gradom Beogradom za izgradnju deponije i postrojenja u Vinči, prvu veliku investiciju u JPP-u za zaštitu životne sredine u regionu Zapadnog Balkana.

Investicija obuhvata izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenja za građevinski otpad (CDV), sanaciju, zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije i izgradnju nove deponije u skladu sa pravilima Evropske unije.

Postrojenje će imati kapacitet da obrađuje oko 510.000 tona kućnog otpada i oko 200.000 tona godišnje građevinskog otpada.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji koji je investirao više od pet milijardi evra u 250 projekata.

Izvor: Zelena Srbija

Desetine hiljada lososa pobeglo iz uzgajališta u Čileu

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Farwell)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

Više od 32.000 lososa je pobeglo iz uzgajališta na jugu Čilea i još nijedan nije vraćen, saopštila je Nacionalna agencija za ribolov i akvakulturu Sernapeska.

Navedeno je da je 32.485 riba namenjenih izvozu u ponedeljak pobeglo iz kaveza u kom se pojavila pukotina od dva metra. Lososi su pripadali uzgajalištu Salmons ajsen.

To uzgajalište drži skoro 700.000 lososa, težine oko tri kilograma. Taj centar ima sertifikat Sernapeske da prilikom uzgajanja ribe ne koristi proizvode protiv mikroba i parazita.

Čile je s proizvodnjom od 631.000 tona drugi svetski proizvođač lososa nakon Norveške. Brojna uzgajališta napravljena su na jugu zemlje i najveći broj riba se tretira antibioticima.

Neke od tih firmi su bile kažnjene zbog nepropisne upotrebe antibiotika ili zbog bekstva lososa koji pripadaju invazivnim i predatorskim vrstama, što bi moglo da poremeti ravnotežu morskog ekosistema.

Izvor: Zelena Srbija

Da li vaše selo, ulica ili zgrada selektuje otpad?

Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Wiediger)

Grad Užice je na osnovu Programa za zaštitu životne sredine za 2019. godinu, raspisao javni konkurs za finansiranje projekata koje realizuju udruženja i druge organizacije civilnog društva iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine na temu “Moje selo, ulica, zgrada selektuje otpad“.

Foto: Grad Užice

„Cilj konkursa je unapređenje i zaštita životne sredine smanjenjem količine otpada koji se odlaže na deponiju čime se produžava vek trajanja deponije, podstiče cirkularna ekonomija, selekcija i reciklaža već upotrebljenog otpada. Putem ovog javnog konkursa želimo od građana da dobijemo inovativna rešenja i predloge za unapređenje primarne selekcije i reciklaže otpada“, istakla je Nada Jovičić, član Gradskog veća zadužena za oblast zaštite životne sredine.

Pravo da konkurišu imaju udruženja i organizacije civilnog društva sa teritorije grada Užica. Konkurs je raspisan 1. oktobra, a rok za podnošenje konkursne dokumentacije je 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Projekat je potrebno realizovati do 25. novembra 2019. godine.

„Komisija će od 15. do 20. oktobra doneti odluku o izboru projekata i oni projekti koji budu izabrani na konkursu predstavljaće samo uvodni deo vezan za primarnu selekciju koja nas očekuju u 2020. godini“, rekla je Jovičićeva.

U budžetu Grada Užica planirana su sredstva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite i unapređenja životne sredine u ukupnom iznosu od 300.000 dinara (maksimalni iznos po projektu nije ograničen, ali ne sme biti veći od 300.000 dinara).

Prijave se podnose preko pisarnice Grada Užica u kancelariji broj 12 ili poštom na adresu Grad Užice, Dimitrija Tucovića 52. Dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u kancelariji Odeljenja za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Petra Ćelovića bb – Šarena sala, na telefon 031/592-421 ili e-mail ekologija@uzice.rs.

Više informacija u vezi sa javnim pozivom možete pogledati OVDE.

Izvor: Grad Užice

Od kamena – papir

Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Morrison)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dose Media)

Ukoliko ste ikada zažalili što je za vašu omiljenu knjigu isečeno drveće, više ne morate da se brinete oko toga.

Naime, ideja da se papir ne pravi od drveta već od drugog materijala razvila se u potpuno novi vid proizvodnje.

Australijski preduzetnici Kevin Garsija i Džon Ce istraživali su koji bi prirodan materijal mogli da koriste za proizvodnju papira, a da pritom poštede drveće. Takođe, namera im je bila da izbegnu upotrebu vode i jakih hemikalija.

Insistirali su na novom i drugačijem mehanizmu pravljenja papira. Tradicionalni proces obrade im se nimalo nije dopao jer se tokom njega emituje velika količina ugljen-dioksida, a svodi se na seču drveća, dodavanje hemikalija, izbeljivanje i korišćenje velike količine vode, a zatim izdvajanje i sečenje papira.

Njihov način obrade svodi se na sakupljanje odbačenog krečnjaka koji uspeju da pronađu i koji zatim operu i samelju u fini prah. Prah se meša sa gustom polietilenskom rezinom, koja se razgrađuje pod sunčevom svetlošću i ostavlja samo kalcijum-karbonat. Upravo zbog kalcijum-karbonata prah ostaje homogeno sjedinjen. Nakon toga se masa lako modifikuje u pelet i zatim se seče kao tanak papir.

Smatraju da bi se ovim moglo uštedeti oko 540 stabala velikog drveća, 83.100 litara vode i 25.500 kilograma ugljen-dioksida.

Foto-ilustracija: Unsplash (Álvaro Serrano)

Zaposlili su tajvansku manufakturalnu proizvodnju koja je već proizvodila komercijalni papir od kamena, što ih je i inspirisalo na ovaj poduhvat. Na samom početku su napravili 5.000 beležnica. Nakon dve godine su prodali oko 70.000 i razvili odnose sa mušterijama u čak 80 zemalja.

Sveske koje prave za sada se prodaju u preko 100 radnji pretežno širom Australije, Amerike i Britanije. Za sada se najviše koriste u poslovne svrhe. Neke velike kompanije, poput Fejsbuka, “WeWork-a” i Inicijative Čan Cukerberg otkupili su ove sveske, kako bi im poslužile kao kancelarijski materijal, ali i deo paketa poklona za saradnike.

Cene svezaka kreću se od 10 do 25 funti, u zavisnosti od dimenzija.

Cilj im je da do kraja godine prodaju prošire na više od 1000 radnji.

Jelena Cvetić

Započeti radovi na izgradnji nasipa u ugroženim područjima Hrvatske

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na najugroženijim područjima od poplava, na slivu reke Kupe, nedavno su započeli radovi izgradnje nasipa uz desnu obalu Mrežnice i levu i desnu obalu Korane. Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković, župan Karlovačke županije Damir Jelić i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić obišli su područje na kojem će kroz dve godine ukupno biti izgrađeno 5.774 metara nasipa i servisni put i kanal za odvođenje zaobalnih voda vrednosti radova 44,4 miliona kuna. Naselja Logorište, Mala Švarča i Turanj trenutno od velikih voda štite tzv. „box barijere“ koje su postavljene 2018. godine.

„Ovde danas u Logorištu počinjemo dugoročno rešenje problema koji traje decenijama. Projekat Kupa je definitivno najkompleksniji projekat preduzet za obranu od poplava u Hrvatskoj i sa svojom finansijskom vrednošću, ali i kompleksnošću obeležiće rad Ministarstva zaštite okoline i energetike u ovom mandatu“, kazao je ministar Ćorić.

Trenutno je na ovom području u godišnjem proseku ugroženo 2.130 stanovnika, a godišnje štete od poplava, direktne i indirektne, iznose oko 280 miliona kuna (oko 37,7 miliona evra). Predviđa se da će nakon sprovođenja projekta ugroženost stanovništva biti smanjena za 93 odsto.

Vlada Republike Hrvatske je u decembru 2018. donela Odluku o proglašenju projekta „Projekat zaštite od poplave grada Karlovca“ strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, a Sabor je doneo Zakon koji je stupio na snagu 4. januara 2019. Vrednost projekta procenjena je na 900 miliona kuna, od čega se na karlovačko područje odnosi 670 miliona kuna, a na sisačko područje 230 miliona kuna. Govoreći o finansiranju projekta, ministar Ćorić istakao je da će „najveći deo radova biti finansiran sredstvima iz EU fondova“.

Projektom je obuhvaćena gradnja nasipa i drugih zaštitnih i regulacionih vodnih građevina na karlovačkom, sisačkom području i u Odranskom polju, pregrada Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske

EBRD podržava ulaganje u obnovljive izvore energije u Srbiji

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić sastao se sa izvršnom direktorkom Evropske banke za obnovu i razvoj zaduženom za Jugoistočnu Evropu i Zapadni Balkan, Šarlot Rue.

Saradnja Ministarstva rudarstva i energetike sa EBRD ocenjena je kao veoma uspešna.

Na sastanku je konstatovano da će EBRD nastaviti da podržava ministarstvo u naporima da reformiše srpsko energetsko tržište, kao i da promoviše razvoj investicionih uslova, za generisanje obnovljivih izvora energije. Na sastanku je obostrano konstatovano da  Srbija u poslednje dve godine ima lidersko mesto u regionu kada su obnovljivi izvori energije u pitanju.

Za EBRD je značajno da Srbiji pruži podršku, kako bi se energetski sektor unapredio i modernizovao. Pored obnovljivih izvora, iz hidropotencijala, a pre svega projekata iz energije vetra, gde je Srbija postigla zavidne rezultate, tu su i projekti rehabilitacije, unapređenja prenosnih sistema i implementacije pametne mreže koji se razvijaju sa preduzećima EPS i EMS.

Na sastanku je takođe naglašeno da, nakon obavljenih konsultacija sa predstavnicima Evropske komisije i nemačke KfW banke, Srbija ima mogućnost podrške u vidu donacije iz fonda IPA 2021 za projekte adaptacije javnih zgrada i unapređenja energetske efikasnosti.

Sastanku su prisustvovali Žužana Hargitai, šef kancelarije EBRD za Zapadni Balkan, sa saradnicima, državni sekretari u ministarstvu rudarstva i energetike Mirjana Filipović i Stevica Deđanski i pomoćnik ministra Miloš Banjac.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Novi EU propisi za eko dizajn kućnih aparata

Foto-ilustracija: Unsplash (Le Creuset)
Foto-ilustracija: Unsplash (Le Creuset)

Evropska komisija (EK) usvojila je 1. oktobra nove mere za eko dizajn proizvoda poput frižidera, mašina za pranje veša, mašina za sudove, televizora, čime su nastavljeni napori da se smanje evropski ugljenični otisak i računi potrošača za energiju.

Unapređenje eko dizajna proizvoda doprineće sprovođenju principa “Energetska efikasnost na prvom mestu” koji je među prioritetima Energetske unije EU.

Kako je saopštila EK, prvi put ove mere uključuju zahtev da se proizvodi mogu popraviti i reciklirati. Ocenjeno je da će se unapređenjem radnog veka aparata, održavanja, mogućnosti za ponovnu upotrebu, nadogradnju, recikliranje i upravljanje otpadom doprineti ispunjavanju ciljeva kružne ekonomije.

Komisija procenjuje da će te mere, uz energetske oznake usvojene u martu, doneti uštedu od 167 TWh finalne potrošnje energije godišnje do 2030.

To odgovara godišnjoj potrošnji energije Danske i znači smanjenje ugljen-dioksida ekvivalenta za više od 46 miliona tona.

Za evropska domaćinstva, nove mere znače uštedu u proseku od oko 150 evra godišnje.

Nova ušteda dolazi na već ostvarenu zahvaljujući odredbama o eko dizajnu i energetskim oznakama koje, očekuje se, treba da donesu godišnju uštedu od oko 150 miliona tona naftnog ekvivalenta do 2020, što odgovara godišnjoj primarnoj potrošnji energije Italije.

Za potrošače to znači u proseku za 285 evra manji račun za struju na godišnjem nivou.

Evropski komesar za klimatske akcije i energetiku Migel Arias Kanjete istakao je da je eko dizajn ključni element u borbi protiv klimatskih promena i direktan doprinos ciljevima Pariskog sporazuma o klimi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sidekix Media)

“Kao korak ka našem dugoročnom cilju potpuno dekarbonizovane EU do 2050, naša strategija energetske efikasnosti i eko dizajna postaje još značajnija”, rekao je Kanjete.

Direktorka Evropske organizacije potrošača (BEUC) Monik Gojens rekla je da će novi zahtev da proizvod bude popravljiv pomoći da se produži vek malih kućnih aparata koji se prebzo kvare.

“Ključno je da napustimo trend bacanja koji iscrpljuje prirodne resurse i prazni novčanike potrošača”, zaključila je Gojens.

Izvor: EurActiv.rs

“Mura-Drava-Dunav”, prvi Unesko rezervat biosfere koji se prostire kroz pet zemalja

Foto-ilustracija: Pixabay

Izuzetan kraj oko reka Mure, Drave i Dunava koji zauzima površinu od 930 hiljada hektara od Austrije do Srbije bi nakon potvrde Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauke i kulturu (Unesko) trebalo da postane prvi rezervat biosfere na svetu koji se prostire kroz pet zemalja. Odluka Uneska o zajedničkoj nominaciji Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije se očekuje u junu 2020. godine, saopštio je Svetski fond za prirodu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Rad na uspostavljanju rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” je započeo 2011. godine kada su ministri životne sredine iz svih pet zemalja potpisali Deklaraciju o uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere. U periodu od 2012. do 2019. godine, zemlje su postepeno stavljale pod zaštitu svoje rečne predele, najpre Hrvatska i Mađarska (2012), a za njima i Srbija (2017), Slovenija (2018) i Austrija (2019). Zajednička nominacija, podneta krajem septembra, povezala je pet zasebnih celina u jednu jedinstvenu. Kruna zajedničke “zelene vizije” biće proglašenje najvećeg evropskog zaštićenog lokaliteta.

Oblast odlikuje visoka biološka raznovrsnost. Među njenim stanovnicima se nalazi i čak 140 parova orla belorepana, što tzv. evropski Amazon čini staništem najveće populacije tih ptica na našem kontinentu. Prisutne su i ugrožene vrste kao što su male čigre, crne rode, vidre, dabrovi i jesetre. Prostor je bitan i za više od 250 hiljada ptica selica.

Poplavna područja štite naselja od poplava i osiguravaju pijaću vodu za gotovo 900 hiljada stanovnika. Krajolici povećavaju potencijal za razvoj održivog turizma. “U doba klimatske krize i masovnog nestanka vrsta, očuvanje naših poslednjih prirodnih bogatstava je pitanje preživljavanja. Novi rezervat prirode je značajno odstupanje od izrabljivanja prirode kroz razarajuće projekte hidroelektrana ili ekstrakcije sedimenata. Time se utire put ka održivom suživotu prirode i društva”, objasnio je Arno Mol, vođa programa u austrijskom ogranku Svetskog fonda za prirodu i dugodišnji zagovornik zaštite Mure, Drave i Dunava.

U realizaciju projekata na potezu od Austrije do Srbije se trenutno ulaže oko 14 miliona evra, a jedan od njih je i biciklistička ruta “Evropski Amazon”.

Sastavni deo rezervata biosfere “Mura-Drava-Dunav” je i naš rezervat biosfere “Bačko Podunavlje” koji se pruža na teritoriji grada Sombora i četiri opštine – Apatin, Odžaci, Bač i Bačka Palanka.

Jelena Kozbašić

U požaru u Francuskoj izgorelo preko 5000 tona hemijskog otpada

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

U hemijskoj fabrici u Ruenu, na severozapadu Francuske, izgorelo je preko 5000 tona hemijskog otpada.

Stanovništvo, poljoprivrednici i borci za očuvanje životne okoline zahtevaju od vlasti da im se da više informacija o negativnom uticaju ovog događaja na životnu sredinu. Smatraju da vlasti kriju kompletne podatke o tome.

Neposredno su najviše pogođeni poljoprivrednici, koji su tokom protekle nedelje morali da odbace i na desetine hiljada litara mleka. Takođe, odlučeno je da meso sa farmi u okolini bude poslato na dodatna ispitivanja. Savetovalo se da se voće i povrće iz bašti dobro opere pre konzumiranja i da se ostaci od požara, poput čađi, ne dodiruju.

Državne vlasti su izjavile da nema opasnih otrovnih supstanci u vazduhu i gradskoj vodi. Škole su ponovo otvorene, nakon što su privremeno bile zatvorene na nekoliko dana u cilju uklanjanja ostataka čađi, ali ipak zaposleni u školama odbijaju da se vrate na posao i napominju da se učenici žale na glavobolju.

Stanovništvo nije uvereno u tvrdnje da nema opasnosti po zdravlje i ne veruju da se, kako vlasti kažu, može sasvim normalno živeti i funkcionisati.

Ministar zdravlja rekao je da ne može da garantuje potpunu bezbednost nakon gašenja požara jer postoje tragovi ugljovodoničnih ostataka.

Do snažne eksplozije došlo je prošlog četvrtka u skladištu koje je u vlasništvu Lubrizola, proizvođača industrijskih maziva i aditiva za gorivo, čiji je vlasnik američki milijarder Varen Bafet. Postrojenje Lubrizol nalazi se na nekoliko kilometara od Ruena, u kojem živi oko 100.000 ljudi. Vatrogasci su satima radili na gašenju požara.

Jelena Cvetić

U Ćupriji zamena vodovodnih cevi starih 60 godina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Tosta)

Ćupriji predstoji zamena 18 kilometara “sekundarne vodovodne mreže” i modernizacija merenja protoka što će trajati godinu dana i što će država platiti dva miliona evra.

Ćuprija decenijama ima nestašicu vode i druge svakodnevne probleme jer je vodovodna mreža stara 60 godina.

“Mreža je dotrajala tako da ćemo stare azbestne cevi zameniti novim, od modernog materijala s dužim rokom trajanja”, kazao je direktor Javnog komunalnog preduzeća “Ravno 2014” Dejan Ristić.

Ćuprija se vodom za piće snabdeva iz jednog izvorišta kod Paraćina i dva u Ćupriji, te se sada razmatra i izgradnja novih bunara.

JKP “Ravno 2014” je radi predstojećih radova kupilo šest vozila i mašina za 70 miliona dinara, uglavnom iz kredita.

Izvor: Zelena Srbija

Srbija nagrađena za sprečavanje ilegalne trgovine supstancama koje oštećuju ozon

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije je dobitnik medalje i sertifikata za uspešno sprečavanje ilegalne trgovine supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Priznanje je uručeno na Godišnjem sastanku regionalne mreže Evrope i centralne Azije (ECA) carine i ozonskih službenika u Kijevu, Ukrajini, koji je održan u septembru 2019. godine.

Takođe, Bojana Radeski, rukovodilac Grupe za zaštitu ozonskog omotača u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom, dobitnik je medalje i sertifikata za doslednu primenu iPIC mehanizma, kao jednog od načina za prevenciju ilegalnog prometa ovih supstanci.

Do sada je dodela nagrada regionalne ozonske mreže organizovana 2010, 2012, 2014, 2016. i 2019. godine i na svim dodelama predstavnici Ministarstva su nagrađeni. Petom nagradom zaredom Republika Srbija predstavlja lidera u regionu u pogledu preduzimanja preventivnih aktivnosti u ovoj oblasti.

Za doslednu primenu iPIC mehanizma pored predstavnika Republike Srbije ove godine nagrade su dobili i predstavnici nadležnih ministarstava iz: Belorusije, Kine, Hrvatske, Evropske unije, Severne Makedonije i Rusije.

Kontrola ilegalne trgovine je jedan od ključnih faktora za ispunjavanje obaveza u okviru Montrealskog protokola, međunarodnog sporazuma koji za cilj ima smanjenje oštećenja ozonskog omotača kroz smanjenje potrošnje supstanci koje ga oštećuju, a usvajanjem Kigali amandmana i smanjenje globalnog zagrevanja i klimatskih promena.

Ilegalna trgovina supstancama koje oštećuju ozonski omotač predstavlja ozbiljan problem za većinu potpisnica Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač i iz tog razloga je važna dobra saradnja i razmena iskustava između nadležnih organa zemalja potpisnica. Mehanizam iPIC je neformalni mehanizam razmene informacija između nadležnih organa zemalja među kojima se vrši promet supstancama koje oštećuju ozonski omotač i na taj način omogućava, na primer, zemlji uvoznici kao što je Srbija da proveri da li je određeni uvoz ovih supstanci legalno i uz svu potrebnu dokumentaciju izvezen iz zemlje izvoznice. Komunikacija se vrši ili putem elektronske pošte ili koristeći poseban iPIC portal. Dosledna primena ovog mehanizma dovela je do smanjenja broja slučajeva potencijalne ilegalne trgovine, odnosno slučajeva u kojima je utvrđeno da nema uredne dokumentacije, kao i do poboljšanja kvaliteta podataka koje Srbija i njeni partneri izveštavaju u okviru svojih obaveza.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Karlsberg budućnosti – manje vode, više piva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jedan od najvećih svetskih proizvođača piva Karlsberg najavio je da će prepoloviti udeo upotrebe vode pri pravljenju piva.

Osmislili su inicijativu u okviru koje će reciklirati 90 odsto vode koju koriste, čime će umanjiti potrošnju energije do 10 odsto. Na taj način će prepoloviti upotrebu vode u sedištu pivare u Danskoj.

Biće prva pivara koja će doprineti uštedi vode. Plan je da količinu vode od trenutnih 2,9 hektolitara po hektolitru piva smanje na 1,4 hektolitra. Od osnivanja do sada ta razmera se menjala, te je 1979. odnos bio 4:1 u odnosu pivo:voda.

Na ovaj način moći će da uštede i do 90 odsto potrošnje vode za varenje piva, što će na nivou celokupne proizvodnje pivare predstavljati veliki uspeh.

Ipak, plan je sastavljen u okvirima koraka ka postepenom progresu, odnosno prvobitni cilj odnosi se na 2022. godinu, do koje bi mogli da imaju potrošnju vode smanjenu za 25 odsto, što će do 2030. biti udvostručeno.

Foto: YouTube (screenshot)

Inicijativa će pomoći uspehu održivog programa pod nazivom “Together Towards ZERO”, prema kojem bi pivara do 2030. godine trebalo da beleži nultu emisiju ugljenika i nultu potrošnju vode, ali i da ispuni zamisao o odgovornoj konzumaciji alkohola i izuzeću od bilo kakvih nezgoda na radnom mestu, odnosno da osigura potpunu bezbednost zaposlenih.

Jelena Cvetić

Resalta i EIF za razvoj energetske efikasnosti u Evropi

Photo: Resalta
Foto-ilustracija: Unsplash (Lemur)

Evropski investicioni fond (EIF) obezbediće Resalti, inovativnom slovenačkom pružaocu rešenja za energetsku efikasnost, šest miliona evra novog deoničkog kapitala. Ovo povećanje kapitala pomoći će Resalti da se razvija i postane glavni pružalac nezavisnih energetskih usluga i rešenja za obnovljive izvore energije, što pozitivno utiče na slovenačku ekonomiju, ekonomiju Evropske unije (EU) i životnu sredinu.

Ova kompanija trenutno radi sa privatnim klijentima, kompanijama i opštinama u Sloveniji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Makedoniji i Srbiji, pomažući im da smanje emisije ugljen-dioskida (CO2), potrošnju energije i novčane troškove energije.

Novi deonički kapital omogućen garancijom iz budžeta EU, a u okviru Investicionog plana za Evropu (Junker plana), omogućava Resalti da i dalje doprinosi energetski efikasnoj i ekološkoj Evropi. Do danas je kompanija razvila i implementirala rešenja koja su uštedela 300 GWh električne energije i smanjila emisije CO2 za 30.000 tona godišnje, što je jednako sađenju 3.400 ha šume.

Resalta je kompanija koju su osnovali slovenački industrijski giganti – Gorenje, Geoplin i Energetika Ljubljana, a u narednom periodu njen razvoj će biti mahom usmeren na projekte za obnovljive izvore energije i na istovremeno proširenje portfolija energetskih usluga. Evropska komisija (EK) je doprinos kompanije smanjenju emisija CO2 kroz projekat energetske rekonstrukcije Ljubljane prepoznala kao najbolji projekat energetske usluge, koji je ove godine nagrađen Evropskom nagradom za energetske usluge.

Foto-ilustracija: Pixabay (Iva Balk)

Polovina iznosa rekapitalizacije dolazi od zajedničkog instrumenta koji su razvili EIF i Slovenačka razvojna banka (SID), dok druga polovina dolazi odbugarskog investicionog fonda Black Peak Capital  i privatnih investitora.

Izvršni direktor EIF-a Pjer Luiđi Gilbert izjavio je da su kompanije poput Resalte dokaz da preduzeća istovremeno mogu biti uspešna i ekološki svesna.

„Postoji poslovna prilika da Evropa postane bolje mesto za buduće generacije i Resalta je pomogla Sloveniji i EU tako što je iskoristila tu priliku. EIF je ponosan što podržava Resaltu koja deli našu viziju Evrope kao mesta gde posao i sredina funkcionišu u harmoniji, a ne u sukobu. Zahvaljujem se i SID-u što je naš pouzdan partner u Sloveniji”, rekao je izvršni direktor EIF-a.

Foto: Resalta

Evropski komesar za klimatske akcije i energiju Migel Arias Kanjete rekao je da Junkerov plan pospešuje postizanje ciljeva korišćenja čiste energije u celoj EU. Danas, Junkerov plan podržava Resaltu, veoma obećavajuću startap kompaniju, u njenom rastu, napretku i razvitku rešenja za obnovljive izvore energije. „Čestitam Resalti na iskorišćavanju prilike koju nudi Junkerov plan i nadam se da će više slovenačkih inovativnih kompanija slediti taj primer”, izrazio je svoje nade Arias Kanjete.

Prema rečima direktora Resalte Luke Komazeca, investicija EIF-a je veliki korak u razvoju Resalte, a poverenje koje im je ukazano potvrđuje važnu ulogu koju nezavisne kompanije imaju u razvoju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući ovoj investiciji oni će moći da razvijaju mnoge nove projekte u svom biznis planu. „Uzbuđeni smo što ulazimo u sledeću fazu Resaltinog napretka, za koji smo uvereni da će imati trajan uticaj na energetski profil regije”, izjavio je Luka Komazec.

Ceo tekst pročitajte u tekstu Magazina Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.