Home Blog Page 812

Niže emisije ugljenika i veća klimatska otpornost Sombora zahvaljujući novom projektu

Foto: Grad Sombor

U sali Dečjeg odeljenja Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ održana je početkom nedelje konferencija povodom pokretanja projekta „Podrška razvoju niske emisije ugljenika i klime u gradovima Srbije“. Projekat sprovode Grad Sombor i Global Green Growth Institute, uz podršku Vlade Mađarske.

Foto: Grad Sombor

Svečanost je otvorila gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović pozdravljajući predstavnike GGGI, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam Autonomne pokrajine Vojvodine,  zahvaljujući se što je baš Sombor dobio mogućnost da sprovede jedan ovakav projekat.

„Znamo da je Sombor zeleni grad i mi Somborci smo ponosni na to, ali od vremena kada je Sombor postao zelen on se i značajno proširio, promenio i nije samo zelenilo više odlika zelenog grada, već i brojne druge stvari, pre svega one koje utiču na globalno održivi razvoj u smislu razvoja ekonomije i industrijske proizvodnje sa jedne strane, a sa druge strane održivosti i zaštite životne sredine. Upravo to je jedan globalni izazov sa kojim se suočavaju i mnogo razvijenija društva od našeg, a otuda upravo i nama još veći izazov, naročito kada govorimo pre svega o lokalnim samoupravama kao manjim jedinicama koji u toj situaciji treba da nađu i ponude odgovarajuća rešenja i odgovore“, istakla je gradonačelnica.

„Upravo u tome vidim i najznačajniji benefit i dobrobit u realizaciji ovog projekta, a to jeste sagledavanje međunarodnih dobrih iskustava i prakse u ustanovljenjima kako zelenih gradova, tako i zaštite životne sredine, ali i generalno borbe protiv klimatskih promena ili prilagođavanja onome što klimatske promene neminovno sa sobom nose i u tom smislu olakšava uslove života naših sugrađana”, dodala je ona.

“Nadam se da ćemo za ovih godinu dana koliko će ovaj projekat da traje dobiti kvalitetna rešenja dobre prakse iz iskustva drugih zemalja  s obzirom da je reč o globalnoj organizaciji koja deluje na teritoriji celog sveta. Da vidimo koji su to izazovi sa kojima se mi na lokalu suočavamo i šta su to eventualna rešenja koja mogu da pomognu. Naravno, ova organizacija radi i na tome da kasnije omogući odgovarajuće izvore finansiranja za realizaciju ovih projekata. U tom smislu to je još jedan benefit potpisivanja ovog današnjeg sporazuma, s obzirom da ispitivanje klimatskih promena i zaštita životne sredine, najčešće iziskuju zaista velike troškove, koje jedinice lokalne samouprave iz svojih budžeta ne mogu da finansiraju”, objasnila je.

Otuda pored brojnih problema sa kojima smo se i do sada hvatali u koštac, poput pitanja gradske deponije, prečišćavanja otpadnih voda i drugih stvari gde smo učinili određene napore, svakako imamo i brojne druge neiskorišćene potencijale, poput obnovljivih izvora energije, koje možemo staviti u okvire realizacije ovog projekta“, poručila je gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

Cilj projekta je da se smanji emisija gasova koji stvaraju efekat staklene bašte i da se poveća klimatska otpornost gradova u Srbiji. Projekat sa Gradom Somborom je pilot projekat sa rokom od jedne godine, odnosno do kraja oktobra 2020. godine. Rezultati koji se očekuju nakon sprovođenja u Somboru otvoriće mogućnost za primenu projekta u drugim gradovima i dalju saradnju Mađarske i Srbije.

Ovom prilikom  svečano je potpisan Memorandum o razumevanju između Sombora i GGGI (Global Green Growth Institute), koji su potpisali gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i Julie Godin ispred vodeće evropske kancelarije za GGGI.

Izvor: Grad Sombor

Kako izgleda zgrada u Londonu koja će apsorbovati 8 tona ugljen-dioksida godišnje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ming Jun Tan)
Foto: Instagram (screeshot @Dezeen)

Fasada zgrade “Citicape House” biće prekrivena sa čak 400.000 biljaka za koje se očekuje da će godišnje apsorbovati „više od osam tona ugljen-dioksida i znatno poboljšati kvalitet vazduha na lokalnom nivou proizvodnjom šest tona kiseonika“.

Zgrada će se nalaziti u središnjem delu Londona, na prometno gustom području između Feringtona i Murgatea, poznatom kao londonska Kulturna milja. Zgradu je dizajnirao londonski arhitektonski studio “Sheppard Robson” kako bi zamenio postojeću poslovnu zgradu i pružio primer kako se i u gusto izgrađenom urbanom okruženju mogu rešavati problemi zagađenja vazduha i prilagođavanja klimatskim promenama.

„Na ovoj urabanoj gradskoj lokaciji zaista je postojala potreba za novom perspektivom i rešenjima koja će Londonu pomoći u borbi protiv zagađenja vazduha. Smatrali smo da bi integrisani pristup umesto izolovane zelene površine imao daleko veći uticaj na lokalne uslove životne sredine, ali i na izgled ovog dela grada“, rekao je za “Dizen” Den Bur, partner u studiju “Sheppard Robson”. U novoj zgradi će, kada bude završena 2024. godine, biti smešten hotel sa pet zvezdica, kancelarijski prostori i konferencijske dvorane, kao i restoran, spa centar i bar na krovu, a krovna terasa sa novim zelenim površinama i panoramskom galerijom na jedanaestom spratu biće otvorena za javnost.

Sam oblik i veličinu ovog prostora odredila je pređašnja zgrada koja se nalazila na ovom mestu. Međutim, prizemlje nove zgrade biće odmaknuto od ruba ulice kako bi se proširio pločnik i omogućila veća povezanost sa okolnim prostorom. „Razmišljali smo o tome kako naš dizajn može pozitivno uticati na gusto uređen centar Londona, pa smo tako došli na ideju o gradnji zgrade koja će imati izražen zeleni uticaj na tom uskom prostoru omeđenom frekventnom ulicom i ostalim zgradama“, istakao je Den Bur.

Na krovnoj terasi biće uređen vrt s autohtonim biljkama i raznim vrstama divljeg cveća u cilju podsticanja bioraznovrsnosti u centru grada, kao i stvaranja ugodnog prostora za odmor i opuštanje. Osim svog velikog „živog vrta“, zgrada će imati efikasno zastakljivanje kojim će se uz ugrađenu toplotnu pumpu bitno smanjiti troškovi grejanja i hlađenja unutrašnjih prostorija. Takođe, na zgradi će se sakupljati i kišnica kojom će se navodnjavati vertikalni vrt.

Izvor: S.F./Ekovjesnik  

Ozelenjavanje predškolskih ustanova u nekoliko gradova u Srbiji

Foto: Srbijašume
Foto: Srbijašume

U cilju ozelenjavanja predškolskih ustanova „Ljubica Vrebalov“ u Požarevcu, 19. i 20. novembra 2019. godine, Šumska uprava “Požarevac” je iz rasadnika „Mišljenovac“ poklonila 77 sadnica crnog bora, tuja i javora.

Zajedno sa Ekološkim udruženjem „Čačalica“ ove sadnice su posađene u 9 dvorišta u sklopu objekata u Požarevcu, Kostolcu i Lučici. Najmlađim sugrađanima je tom prilikom pokazano i objašnjeno kako da čuvaju i neguju svoje sadnice.

U okviru obeležavanja Svetskog dana deteta 20. novembra 2019. godine ŠU Požarevac je učestvovala u akciji „Drugarstvo“, zajedno sa Predškolskom ustanovom „Galeb“, Osnovnom školom „Bata Bulić“ i Srednjom školom „Mladost“ u Petrovcu na Mlavi. Ovom prilikom, zajedno sa učenicima i zaposlenima u ovim ustanovama, posađeno je 25 stabala javora.

Zaposleni u Šumskom gazdinstvu „Severni Kučaj“ Kučevo deci i učenicima su ispričali zanimljivosti o drveću koje će oni negovati u budućnosti.

Izvor: Srbijašume

“Ti treba da zaštitiš klimu” – poruka Grinpisa za Angelu Merkel

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Aktivisti za zaštitu životne sredine iz međunarodne organizacije Grinpis su juče, 21. novembra, u Berlinu skinuli i odneli veliko slovo “C” sa ulaza u sedište Hrišćansko-demokratske unije (CDU) nemačke kancelarke Angele Merkel, u znak protesta zbog politike njene vlade prema klimatskim promenama.

Članovi Grinpisa samouvereno su jutros ušetali u zgradu CDU-a u centru Berlina i izvadili slovo visine dva metra koje je stajalo u staklu.

Uz preostala slova “DU”, što na nemačkom znači ti, stavili su transparent na kojem je pisalo “treba da zaštitiš klimu”.

Kasnije, kada je neko sklonio i slova “D” i “U”, aktivisti su ispred zgrade razvili isti transparent uz koji su dodali drugi na kojem je pisalo “CDU” ali sa bledim slovom “C”, da bi poruka glasila “TI treba da zaštitiš klimu”.

Foto: YouTube (screenshot)

Grinpis je naveo da je uklonio slovo “C” koje u imenu stranke označava “hrišćansko” jer smatraju da CDU ne poštuje hrišćanski imperativ o zaštiti onog što je stvoreno.

Iako je vlada Angele Merkel nedavno usvojila paket mera za smanjenje emisija ugljen-dioksida, aktivisti navode da to neće biti dovoljno za efikasno zaustavljanje globalnog zagrevanja.

Berlinska policija je saopštila da nikog nije uhapsila, ali da istražuje incident zbog krađe i kršenja zakona o javnom okupljanju.

Izvor: Zelena Srbija

Italijanska kompanija Paoleti ulagaće u upravljanje otpada u Crnoj Gori

Foto: Glavni Grad Podgorica
Foto: Glavni Grad Podgorica

Predstavnici italijanske Grupe „Paoleti”, koji su zainteresovani za ulaganja u oblasti tretmana i sakupljanja gradskog otpada, posetili su Podgoricu, gde su sa predstavnicima gradske uprave razgovarali o mogućnostima saradnje. Oni su obišli gradska preduzeća „Deponija” i „Čistoća”, a u razgovoru sa menadžerom Marjanom Junčajom izložili su svoje ekspertize koje bi mogle da budu od koristi Podgorici kada je je reč o unapređenju selektivnog sakupljanja otpada, kao i tretmana deponijskog biogasa.

Lućano Pjaćenti, direktor javno-privatnog preduzeća za tretman otpada „Gesenu”, koje je Grupa „Paoleti” osnovala sa Gradom Peruđom, predstavio je način funkcionisanja te kompanije u regiji Umbrija i izrazio zainteresovanost da sličnu saradnju uspostave i sa Podgoricom. On je istakao da je ovaj segment komunalne delatnosti trenutno veoma cenjen u Italiji, koja ulaže velike napore u poboljšanje tretmana i sakupljanja otpada. Ocenjujući da je Podgorica veoma čist grad, Pjaćenti je izrazio uverenje da bi zajedničkom saradnjom mogli da se ostvare benefiti na polju dugoročnog upravljanja otpadom.

Pročitajte još:

Grupa „Paoleti” je vodeća firma za sakupljanje i odlaganje gradskog otpada u Italiji sa 3.500 zaposlenih. Osim, u Italiji, prisutni su i u Egiptu i još nekim afričkim zemljama.

U pratnji predstavnika Grupe „Paoleti” bio je počasni konzul Crne Gore u Trstu Sven Bihler, koji je i uspostavio kontakt između gradske uprave i italijanskih investitora. Na sastanku je dogovoreno da razgovori o mogućoj saradnji budu nastavljeni.

Izvor: Glavni Grad Podgorica

Akcija pošumljavanja Spomen parka u Leskovcu sa 180 stabala

Foto-ilustracija: Unsplash (Yavor Punchev)
Foto: Grad Leskovac

U sredu, 20. novembra, Odeljenje za zaštitu životne sredine započelo je sprovođenje akcije pošumljavanja javne zelene površine Spomen parka i zone zelenila, za šta je izdvojeno oko milion dinara.

U okviru ove akcije biće zasađeno 180 drvorednih sadnica javora, jasena, crnog bora i hrasta, sadnica starih 7 godina.

Na konferenciji za medije obratila se Marija Rajković, član Kabineta gradonačelnika, koja je tom prilikom izjavila: „Da očuvanje životne sredine nije samo puka forma u našem gradu već da ima svoju suštinu pokazuju brojne akcije koje organizujemo: akcija uređenja javnih površina i uklanjanja deponija vikendom preko pošumljavanja, edukativnih programa i radionica.

Danas prirodi dajemo ono što joj pripada i šaljemo o jednu važnu poruku široj javnosti – da je obaveza svih nas da sačuvamo prirodu kako bi ona sačuvala nas, jer mi planetu Zemlju nismo nasledili od svojih dedova i očeva nego smo je pozajmili od svojih potomaka“, dodala je Rajkovićeva, čestitavši tom prilikom svoj deci njihov dan – Svetski dan prava deteta – u nadi da će se sa školama i roditeljima priključiti akciji zarad lepše i zdravije budućnosti svih nas.

Izvor: Grad Leskovac

Bend Koldplej će okačiti gitare o klin – zarad očuvanja Zemlje

Foto: Wikipedia/Frank Schwichtenberg

Zamislite da željno iščekujete koncert svog omiljenog muzičara, a da onda saznate da do daljnjeg oni više neće nastupati. E upravo su se u toj situaciji našli fanovi britanskog rok benda “Koldplej”! Razlog zbog kog će ekipa privremeno okačiti gitare, bubnjarske palice i mikrofone o klin jeste pronalaženje načina da njihovi muzički performansi ne štete našoj planeti.

Foto: Wikipedia/Frank Schwichtenberg

Sutra 22. novembra očekuje nas premijerno predstavljanje njihovog novog albuma Everyday Life (Svakodnevni život), i to na uživo iz Amana (Jordan) na internet platformi YouTube.

U cik zore, odnosno u 4 ujutru po tamošnjem vremenu, a u 3 ujutru po ovdašnjem, odsviraće nam “Sunrise” (“Izlazak Sunca”), prvi deo dvostrukog izdanja. U 2 poslepodne tamo, a 1 poslepodne ovde, čućemo i “Sunset” (“Zalazak Sunca”), drugi deo dvostrukog izdanja.

Nakon ovoga, nastupaće još samo u Prirodnjačkom muzeju u Londonu tri dana kasnije.

“Godišnji odmor” od svirki uzimaju ne samo kako bi učinili svoje turneje održivim, već i kako bi one pružile aktivan doprinos Zemlji i Zemljanima. “Kako možemo iskoristiti neophodne resurse i učiniti da oni imaju pozitivan uticaj” je, prema rečima frontmena benda Krisa Martina, pitanje za čijim odgovorom trenutno tragaju. Kada pronađu rešenje za ovaj izazov modernog doba, očekuju da će drugi da ih prate.

“Koldplej” teži tome da se oprema za njihove koncerte većinom napaja iz obnovljivih izvora, kao i da broj plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu bude jednak broju zlovoljnih ljudi dok sviraju “Paradise” (“Raj”) – nula. Veliki problem muzičkih događaja je upravo količina otpada, pre svega plastike, koju za sobom ostavljaju njihovi posetioci.

Bend se ovim podvigom odrekao ogromnog novca. Njihova prethodna turneja, koja se nakon 122 koncerta na pet kontinenata završila 2017. godine, im je donela više od 450 miliona evra i proglašena je jednom od tri turneje s najvećom bruto zaradom svih vremena. Međutim, nesumnjivo je da i oni, a i zaštita životne sredine, dobiti na popularnosti.

Jelena Kozbašić

Nemački naučnici našli način da se obogate upotrebom CO2

Photo-illustration: Unsplash (Mahkeo)
Foto: Wikipedia/ Carsten Naber

Iako je ugljen-dioksid (CO2) prirodan sastojak vazduha, postaje sve veći problem jer ga ima previše. Pariskim sporazumom dogovoreno je da se smanje količine ugljen-dioksida kako bi bilo moguće da se temperatura zadrži na 2 stepena iznad predindustrijskog perioda, odnosno da se stane na put daljem globalnom zagrevanju.

Na momente se to čini kao isuviše težak zadatak, kad se uzme u obzir kolike se količine ugljen-dioksida emituju kroz različite privredne delatnosti, a na momente dolazi do značajnih aktivnosti, kao kad naučnici uspeju da naprave gorivo od vode i ugljen-dioksida.

Na Institutu za tehnologiju u Karlsrueu, u Nemačkoj, naučnici su uspeli da pomoću električne energije od vode i vazduha dobiju gorivo. I to čak 10 litara goriva na dan! Ipak, za koju godinu očekuje i 200 do 300 litara dnevno.

Na koji način ova revolucionarna metoda dobijanja goriva iz obnovljivih izvora postaje veoma značajna?

Pre svega, time se troše obnovljivi izvori, jer je cilj da se struja u budućnosti dobija na taj način.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Baumeister)

U planu je da se izgradi prototip postrojenja od prenosivih elemenata pomoću kojeg će biti moguće da se proizvodi između 1.500 i 2.000 litara na dan, što bi bilo izuzetno.

Procena je da će se 60 odsto upotrebljene struje pretvarati u hemijsko gorivo. Cena ove proizvodnje skuplja je od cene goriva na tržištu, što može predstavljati problem.

Postrojenje koje je ovaj Institut napravio donosi mogućnost da se ugljen-dioksid iz vazduha izdvoji kroz brojne nove procese, na primer prilikom sagorevanja fosilnih goriva ili iz industrijskih procesa iz izduvnih gasova. Na taj način štetan gas je moguće iznova koristi, a može se i skladištiti ispod zemlje.

Cilj je da se pomoću ove tehnologije smanji emisija CO2 do 2040. godine za 7 odsto. Ova, takozvana CCUS tehnologija postoji već 4 decenije, ali do sada nije korišćena. Razlozi su uglavnom bili ekonomski i tehnički. Ipak, smatra se da će njena vrednost u narednih 10 godina biti 90 milijardi dolara.

Neki se ne slažu sa ovim sistemom za dobijanje goriva jer smatraju da sam postupak izdvajanja ugljen-dioksida iz vazduha nije dovoljno precizno razvijen. Takođe, veruju da ne bi mogla da se time podmiri potražnja za gorivom. Sama emisija bi generalno bila smanjena, ali ne i dovedena na nulu.

Jelena Cvetić

Poljoprivredna škola u Futogu dobila savremen plastenik

Foto-ilustracija: Unsplash (www.zanda. photography)
Foto: Grad Novi Sad

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević zajedno sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vukom Radojevićem obišao  je Poljoprivrednu školu u Futogu gde je napravljen savremeni plastenik, nabavljen u okviru realizacije projekta AGRINNO. Taj projekat (Agriculture innovation towards growth and employment in crossborder region) realizuje se u okviru IPA prekogranične saradnje SrbijaMađarska i sufinansira se iz fondova Evropske unije. Ideja je bila da se stvore eksperimentalni plastenici u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, kao i na zemljištu koje koriste srednje poljoprivredne škole u Futogu, Rumi i Vršcu. Na taj način su formirani i poljoprivredni inkubatori, sa ciljem da motivišu i edukuju prevashodno mlade poljoprivredne proizvođače u ruralnim sredinama.

“Grad je, svakako, partner u svim ovim procesima i gledamo da proširimo našu lepezu podrške poljoprivrednim proizvođačima u Novom Sadu. Mi smo, pre svega kroz našu resornu upravu, fokusirani na poljoprivredne proizvođače organske hrane, ali su svi novi predlozi i sugestije dobro došli. Veoma smo zadovoljni uspešno realizovanim projektom AGRINNO i posebno time što je na konkretnom primeru pokazano koliko je važna i plodotvorna saradnja prosvete i privrede. Ovaj plastenik je odlična novina, ne samo za školu, već za celu zajednicu i verujem da će Poljoprivredna škola u Futogu imati odgovor na sve izazove koje nose vremena koja su pred nama. Đaci ove škole, koja je istovremeno i jedna mala fabrika, imaju dodira sa svim onim tehnologijama, znanjem i modernom naukom, kojima sutra treba da ovladaju, dok budu radili ono za šta se školuju. Moramo animirati mlade ljude da upisuju poljoprivredne škole i fakultete, da im približimo tu struku kao interesantnu i isplativu, a na nama je da konstantno podižemo kvalitet i jačamo kapacitete, ne samo škole, već i njihovih znanja i veština kako bismo sutra spremno vladali ovim procesima”, rekao je gradonačelnik Miloš Vučević.

Projekat je započet u aprilu 2018. i njegova realizacija je planirana do 30. novembra tekuće godine. Njegova ukupna vrednost iznosi oko 325.000 evra, dok je vrednost dela koji se odnosi na Sekretarijat, koji je vodeći partner na projektu, 141.545 evra. Početkom novembra okončan je javni poziv građanima da se priključe poljoprivrednim inkubatorima, a do sada se preko 250 lica prijavilo i izrazilo želju za uzimanjem učešća u radu inkubatora.

Foto-unsplash (Megan Thomas)

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vuk Radojević je naglasio da je plastenik u Futogu rezultat zajedničkog rada na realizaciji prekograničnog IPA projekta u saradnji sa partnerima iz Mađarske, odnosno Županije Čongra, Institutom za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i Fondom za evropske poslove Novi Sad.

“Posebno je zadovoljstvo što smo danas u Futogu gde je instaliran jedan od četiri plastenika obuhvaćenih projektom AGRINNO. Cilj je da se mladi srednjoškolci edukuju u najsavremenijim plasteničkim uslovima, da unaprede svoja teoretska saznanja, a ovo je takođe jedan doprinos unapređenju dualnog načina obrazovanja. Dodatno, omogućili smo svim mladim poljoprivrednicima iz seoskih sredina da koriste ove plastenike, jer smo formirali poljoprivredne inkubatore u tri poljoprivredne škole koji stoje na raspolaganju svim zainteresovanim poljoprivrednim proizvođačima”, rekao je Vuk Radojević.

Sva četiri plastenika su veličine 34 metra kvadratna, opremljeni su najsavremenijim regulatornim i instrumentima za merenje vlažnosti vazduha, zemljišta, temperature spoljne i unutrašnje. Plastenicima se upravlja pomoću aplikacije, putem interneta sa velike udaljenosti, a vrednost jednog iznosi 14.000 evra.

Izvor: Grad Novi Sad

Seča drveća na Savskom trgu i sadnja novog rastinja

Foto: JKP "Zelenilo-Beograd"
Foto: Grad Beograd

U sklopu rekonstrukcije Savskog trga, koji će nakon završetka radova postati funkcionalan i kompaktan saobraćajni prostor, sa akcentom na otvorene pešačke površine i prostorom za odmor i okupljanje, JKP „Zelenilo – Beograd” obavljaće deo posla koji se tiče uklanjanja starih stabala i sadnju novog visokog i niskog rastinja, koncentrično raspoređenog, kako je i predviđeno pobedničkim rešenjem na završenom arhitektonsko-urbanističkom konkursu.

Ekipe „Zelenila” će sutra, 22. novembra, započeti radove na uklanjanju sedamnaest stabala na Savskom trgu, između Karađorđeve ulice i Savskog platoa, od kojih su pojedina mladice, jedno stablo je suvo, dok jedno na sebi ima otvorenu centralnu trulež. Svaka seča stabala višestruko se nadoknadi sadnjom novih sadnica, pa će tako biti i na Savskom trgu, gde je nakon rekonstrukcije infrastrukture planirana sadnja u koncentričnom rasporedu zelenila i to u prvom redu uz buduću obodnu saobraćajnicu, visoko rastinje, a potom niže rastinje, uz velike travnate površine.

„Zelenilo” je podsetilo na to da Grad Beograd insistira na strategiji da se svako uklonjeno stablo, kao što je i nužno kada se rade veće rekonstrukcije i što je praksa svuda u svetu, zameni sa znatno većim brojem drveća. Tako će, takođe sutra, započeti i akcija „Drvo za Beograd”, koju je najavio gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, a prva institucija koja se odazvala ovom izazovu jeste Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, koja će zasaditi 163 stabla u parku Ušće i tako dati svoj doprinos.

JKP „Zelenilo – Beograd”, Beograd, kao izvođač radova, biće deo ove akcije, a istovremeno će učestvovati i u svim budućim sadnjama u gradu, bilo da iza njih stoji Grad Beograd ili društveno odgovorne kompanije, organizacije i udruženja građana.

Izvor: JKP Zelenilo-Beograd

Zagađenje reke Spreče i jezera Modrac

Foto: Vikipedija/Selma Catic
Foto: Vikipedija/Sbamueller

Visoke koncentracije teških metala, pre svega arsena, utvrđene su u vodama reke Spreče i jezera Modrac, pokazali su rezultati hemijske analize.

Takođe, utvrđena je visoka koncentracija olova na uzorku ribe iz jezera.

Te podatke je juče, 20. novembra, na okruglom stolu u Tuzli predstavio ekspert Abdel Đozić.

“To je zaista ono što bi trebali u narednom periodu proširiti, ova istraživanja, da bi se tačno utvrdilo koji je stepen zagađenja ove dve vodene površine, da bi se sprečile negativne posledice po zdravlje opšte populacije stanovništva našeg kantona”, rekao je Đozić.

Iz Federalnog zavoda za agropedologiju naglašavaju da su tla uz dolinu reke Spreče kvalitetna, a da su zagađenja uzrokovana najčešće ljudskim delovanjem.

U ime Zavoda Ahmedin Salčinović je naglasio da je ljudski faktori uzročnik zagađenja: “Tla, što se tiče doline reke Spreče su vrlo dobra, plodna, duboka tla, pogodna za većinu prvrednih kultura. Mora se voditi računa o koritu Spreče koje treba da se produbi kako ne bi dolazilo do izlivanja iz korita posle svake kiše,  istakao je Salčinović.

”Analiza fizičko-hemijskih parametara i prisustva teških metala u jezeru Modrac i reci Spreči” radni je naziv održanog okruglog stola. Održan je u sklopu Kampanje ”Voda za sve”, a u okviru Projekta ”Eko BiH”.

Izvor: Energetika.ba

Jugoistočna Azija – najveći zagađivač okeana

Foto-ilustracija; Unsplash (John Tuesday)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Karlo Mendoza)

Novim izveštajem Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju kružnog gospodarstva“ utvrđeno je da neodgovarajući i manjkavi propisi koji se odnose na pakovanje proizvoda i njihovo slabo sprovođenje znatno otežavaju problem zagađenja plastičnim otpadom u zemljama jugoistočne Azije.

U izveštaju „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju cirkularne ekonomije“ Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP) navodi se da usklađeni i sveobuhvatni pravilnici o pakovanju proizvoda uveliko mogu pomoći u rešavanju problema plastičnog zagađenja u zemljama jugoistočne Azije. Takođe, ovim se izveštajem sugeriše da bi se uvođenjem i primenom standardizovanih tehnologija recikliranja i monitoringom trgovine plastičnim otpadom ostvarila korist za sve zemlje ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije).

„Jugoistočna Azija je primarni izvor i žrtva plastičnog otpada, koje zagađuje okeane te preti ekosistemima, ugrožava sigurnost ljudske hrane, kao i egzistenciju onih koji zavise o uslugama morskog ekosistema“, rekla je Kakuko Nagatani-Jošida, UNEP-ova regionalna koordinatorka za hemikalije, otpad i kvalitet vazduha. „Kako bismo postigli globalno rešenje problema otpada u okeanima, taj se problem najpre mora rešiti u ovoj regiji.“

Naime, preko polovina globalnog plastičnog otpada u svetskim okeanima potiče iz samo pet zemalja, od kojih su četiri iz jugoistočne Azije. To zagađenje ne predstavlja samo poguban uticaj na životnu sredinu u zemljama azijsko-pacifičke regije, već im nanosi ogromnu štetu u turizmu, ribarstvu i brodarskoj industriji, koja iznosi oko 1,3 milijarde dolara godišnje. Izveštaj „Uloga ambalažnih propisa i standarda u razvoju cirkularne ekonomije“ (The role of packaging Regulations and Standards in driving the Circular Economy) po prvi put omogućuje sveobuhvatno sagledavanje problematike ambalažnog otpada i njegovog zbrinjavanja u 10 zemalja jugoistočne Azije.

Takođe, njime se problematika ovog područja uspoređuje s onom u zemljama EU-a i Japanu, čime se ukazuje na mogućnost postizanja održivijeg upravljanja otpadom zahvaljujući postojanju nacionalnih ciljeva, sveobuhvatnog pristupa koji obuhvata čitav životni ciklus proizvoda, kao i usvajanju propisa kojima se rešavaju osnovni uzroci problema. UNEP-ov izveštaj objavljen je tokom prvog godišnjeg skupa pod nazivom “SEA of Solutions 2019”, održanog uz podršku švedske vlade u organizaciji inicijative “SEA Circular” koju su pokrenuli UNEP i koordinaciono telo za zaštitu životne sredine obala i mora jugoistočne Azije COBSEA.

Izvor: Ekovjesnik

Trivan potpisao ugovore o subvencijama za zaštićena područja

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija brigu o svojim građanima vodi i kroz brigu o prirodi i resursima, a nema boljeg načina da se očuvaju resursi nego da politiku životne sredine, cirkularne ekonomije i održivog razvoja ugradimo u svaku sektorsku politiku, što će u Srbiji započeti usvajanjem Zakona o klimatskim promenama, rekao je danas ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na sastanku povodom dodele subvencija upravljačima zaštićenih područja.

Ministar je tim povodom svečano potpisao ugovore sa 21 upravljačem zaštićenih područja, kojima se dodeljuju preostala sredstva za subvencionisanje zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa u 2019. godini u iznosu od preko dvadeset tri miliona dinara. Sa današnjom raspodelom, Ministarstvo je u 2019. godini za zaštitu prirode dodelilo subvencije u ukupnom iznosu od oko 230 miliona dinara.

Ukazujući da su pomoć i podrška upravljanju zaštićenim područjima izraz čvrstog opredeljenja da se najdragoceniji i najočuvaniji delovi prirode Srbije moraju zaštiti, Trivan je naglasio da je dodela sredstava za zaštitu prirode istovremeno signal i podsticaj svima koji prepoznaju prirodne vrednosti i žele da se u zaštitu uključe, u saradnji sa stručnim institucijama i drugim subjektima u sistemu zaštite prirode. Izražavajući zadovoljstvo zbog dodeljene pomoći zaštiti prirode u ovoj godini, ministar Goran Trivan je naglasio da će Ministarstvo nastaviti da izdvaja sredstva za ove namene, i izrazio očekivanje da će novca za očuvanje nacionalne prirodne baštine biti sve više u godinama koje dolaze.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Nećemo štedeti, rekao je Trivan, da najuspešnijim upravljačima pomognemo najviše što možemo, a onima koji su iza njih, da pomognemo da dostignu taj nivo u upravljanju zaštićenim dobrom. Zaštita prirode, rekao je ministar, izuzetno je značajna jer podrazumeva očuvanje prirodnih resursa i zaustavljanje smanjenja biološke raznovrsnosti koja je osnov života na planeti kakvog ga danas znamo, i čoveka u njegovoj humanosti. „Pitanje resursa postalo je, za nacije koje žive na određenim teritorijama, ne samo ekološko, nego egzistencijalno pitanje“, istakao je Trivan. Navodeći da upravljanje zaštićenim područjima podrazumeva brojne izazove, on je najavio da će Ministarstvo u narednom periodu razmatrati organizaciju upravljanja i efikasnost mera zaštite u već proglašenim područjima.

U Srbiji je proširena teritorija pod zaštitom na blizu 8 odsto njene teritorije, i do danas je proglašeno preko 460 zaštićenih područja, od čega su 83 zaštićena područja od nacionalnog značaja (sa I režimom zaštite). Dodeljene subvencije pomoći će u sprovođenju programa i mera zaštite kako u ranije zaštićenim, tako i u novoproglašenim zaštićenim područjima. Ove i prethodne godine proglašeno je novih sedam zaštićenih područja, a do kraja godine očekuje se donošenje još sedam novih uredbi o zaštiti.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Jubilej srpskih ornitologa – 30 godina Društva za zaštitu i proučavanje ptica

Foto: DZZPS
Foto: DZPPS

Pre tri decenije u Novom Sadu je na inicijativu grupe ornitologa i ljubitelja ptica osnovano Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine. Ovo regionalno udruženje ubrzo je okupilo simpatizere sa područja cele Srbije i iz republika bivše Jugoslavije uspostavivši aktivnu mrežu saradnika koja je prikupljala i objavljivala vredne podatke o fauni ptica.

Društvo je vremenom raslo, osavremenilo svoj rad i povećalo broj aktivnosti što je dovelo do veće vidljivosti i uticaja u javnosti.

Vizija razvoja udruženja bila je pristupanje najvećoj globalnoj mreži za zaštitu ptica i prirode, BirdLife International, što je postignuto kroz uspostavljanje nove upravljačke strukture i promenu imena u Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS).

Kroz tri decenije predanog rada DZPPS je prepoznato kao stručno udruženje bez čijeg delovanja se ne bi mogao zamisliti sistem zaštite prirode u Srbiji.

Članovi Društva nebrojeno puta pomogli su u prikupljanju podataka u svrhu uspostavljanja novih zaštićenih područja, praćenja stanja ptica i prirode u postojećim zaštićenim područjima i uspostavljanju mreže Međunarodno značajnih područja za ptice (Important Bird Area – IBA).

Foto: DZZPS

Zahvaljujući naporima članova Društva, od iščezavanja spasene su ugrožene vrste poput orla krstaša, sive vetruške, stepskog sokola i modrovrane, a povećanje šanse za opstanak desetinama drugih ptičijih vrsta.

Kroz obrazovne aktivnosti Društva koje se sprovode na predavanjima i istraživačkim kampovima i izletima prošle su hiljade ljubitelja prirode svih uzrasta. Članovi Društva posebno su posvećeni obrazovanju mladih od čijeg angažovanja zavisi budućnost zaštite ptica i prirode u Srbiji.

Društvo je od samog početka izdavalo svoj stručni časopis „Ciconia“ koji je bio i ostao jedini ornitološki časopis u Srbiji. Od 2009. Društvo izdaje i popularni magazin za ljubitelje ptica i prirode „Detlić“, koji je trenutno jedini prirodnjački magazin u Srbiji. Usledila su brojna stručna i popularna izdanja, monografije, a kruna izdavačke delatnosti Društva je Crvena knjiga ptica Srbije iz 2019. godine.

Foto: DZZPS

U poslednjih deset godina DZPPS je učestvovalo u stvaranju popularnih televizijskih serijala i dokumentarnih filmova koje je pogledalo više miliona ljudi u Srbiji i regionu.

„Ovaj novembar posvetili smo osvrtu na dinamičan rad Društva u protekle tri decenije. Ponosni smo na ostvareno, ali i svesni da je pred nama velika borba za očuvanje prirode i divljih ptica kako u Srbiji, tako i u ostatku sveta. Naši članovi i volonteri su naša najveća snaga bez kojih Društvo ne bi opstalo i postiglo toliko značajnih rezultata. Naše suštinsko opredeljenje jeste da ćemo jačati svoje kapacitete, povećati broj aktivnosti i broj pojedinaca i institucija sa kojima sarađujemo“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

U sklopu obeležavanja jubileja na svečanoj akademiji koja će se održati 22. novembra 2019. u Novom Sadu najistaknutijim institucijama, organizacijama i pojedincima biće dodeljene zlatne plakete i zahvalnice za podršku u radu DZPPS i doprinos u zaštiti ptica i prirode u Srbiji.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Turski tok napunjen gasom, saopštava Gasprom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Barnaby)

Oba kraka gasovoda “Turski tok“ napunjena su gasom, saopštila je korporacija “Gasprom”.

“Gasprom” saopštava da su ovom trenutku oba kraka napunjena gasom, počevši od objekta kod Anape do prijemnog terminala koji se nalazi kod mesta Kijikej na obali Turske.

Kompresorska stanica “Ruska” spremna za početak eksploatacije. Istovremeno se završavaju radovi i na prijemnom terminalu u Turskoj.

Kapacitet gasovoda biće 31,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Ova količina energije je dovoljna da zadovolji potrebe 15 miliona prosečnih domaćinstava, navodi TAS.

Predsednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, razgovarali su preko telefona 9. novembra o realizaciji “Turskog toka”. Tom prilikom je potvrđeno da će do kraja decembra gasovod početi sa radom.

Izvor: RTS

Titel sadi po jedno drvo za svakog stanovnika opštine

Foto: Opština Titel

Juče, 20. novembra 2019. godine, na Svetski dan deteta, sadnjom 101 drveta, Opština Titel je započela akciju pošumljavanja, u kojoj će biti posađeno po jedno drvo za svakog stanovnika opštine Titel.

Foto: Opština Titel

Tokom jeseni i proleća biće zasađeno ukupno 16.000 sadnica i tom akcijom biće obuhvaćena sva naseljena mesta opštine Titel.

Prvo drvo u pomenutoj akciji pošumljavanja zasadili su, na ulazu u Titel, predsednik opštine Titel, Dragan Božić, predsednica Skupštine opštine Titel, Vesna Knežević, članovi Opštinskog veća opštine Titel, odbornici Skupštine opštine Titel i prisutni građani.

“Opština Titel prva u Vojvodini kreće s akcijom pošumljavanja, koja se sprovodi kako bi se poboljšao kvalitet života naših građana, smanjio uticaj ugljen-dioksida i ostalih faktora na životnu sredinu i poboljšao kvalitet vazduha, kako u Titelu, tako i u širem okruženju. Tokom jesenjeg pošumljavanja biće posađeno 5.500 sadnica, što simbolično odgovara ukupnom broju domaćinstava u svim naseljenim mestima opštine Titel. A na proleće ćemo posaditi još 10.500 sadnica”, istakao je predsednik opštine Titel, Dragan Božić.

Foto: Opština Titel

Drveće je posađeno na više lokacija u Titelu i drugim naseljenim mestima, u blizini škola, vrtića, domova zdravlja, lokalnih i regionalnih puteva. Akcija pošumljavanja trajaće celog novembra i u nju će biti uključeni svi lokalni funkcioneri i radnici lokalne samouprave, stanovnici opštine Titel, udruženja građana, škole, vrtići, zdravstvene ustanove.

Najveći broj sadnica biće posađen u naseljenim mestima kako bi se poboljšao kvalitet vazduha, a jedan deo sadnica biće posađen pored puteva kao vetrozaštitni pojas.

“Posebno je značajno što će drveće biti posađeno i u blizini farmi kako bi se smanjio nivo zagađenja i ulepšao ambijent”, izneo je predsednik Božić.

Izvor: Opština Titel