Home Blog Page 811

Teslin električni kamionet ima oko 150.000 kupaca

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Za manje od 48 sati, američki proizvođač primio je 146.000 narudžbina za novi model “Cybertruck”.

Direktor Tesle, Ilon Mask, pohvalio se u subotu velikim brojem rezervacija za električni kamionet koji je predstavljen u noći između četvrtka i petka, prenosi B92.

Kako je Mask objavio na Tviteru, najviše potencijalnih kupaca opredelilo se za verziju sa dva elektromotora (42 odsto), a samo nešto malo manje (41 odsto) za najskuplju opciju sa čak 3 elektromotora, dok svega 17 odsto želi bazični model sa samo jednim električnim motorom.

Sa stanovišta zarade, ovo su odlični podaci za Teslu jer preko 80 odsto potencijalnih kupaca namerava da potorši novac na skuplje verzije kamioneta.

Mask se takođe pohvalio da ovoliki broj narudžbina zabeležen bez klasičnog marketinga i reklamiranja vozila.

Ipak, treba naglasiti da svi oni koji su naručili “Cybertruck” nisu sigurni kupci, s obziromna to da Tesla za rezervaciju zahteva depozit od samo 100 američkih dolara.

Izvor: Energetika.ba

Obeležena nedelja smanjenja otpada u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Diego González)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Rešenje za problem otpada su regionalni centri za upravljanje otpadom. Kada bi danas očistili čitavu Srbiju od otpada koji se baca u reke i šume i na divlje deponije, opet bi se već sutra vratio u još većim količinama, sve dok u funkciju ne stavimo 27 regionalnih centara za upravljanje otpadom. Bez regioonalnih centara nećemo očistiti Srbiju i zato je strateški cilj uspostavljanje sistema za upravljanje otpadnim vodama i otpadom“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan obraćajući se na manifestaciji Ministarstva zaštite životne sredine povodom obeležavanja Evropske nedelje smanjenja otpada (EVVR).

Obraćajući se učesnicima manifestacije, kojom se Srbija pridružuje najvećoj evropskoj kampanji i inicijativama za podizanje svesti o potrebi smanjenja otpada, EVVR Trivan je kazao da je Evropa perjanica najviših standarda u životnoj sredini koje hoćemo da pratimo zbog zdravog života naših građana i budućih generacija.

„Bez zajedničkog odgovornog odnosa čitavog društva, javnog i civilnog sektora, lokalnih samouprava, privrede i svakog građanina nećemo mnogo učiniti na rešavanju zagađenja životne sredine, u kojoj je otpad najveći i najvidljiviji zagađivač. Posebno je važno da lokalne samouprave preuzmu svoj deo odgovornosti za stvaranje zdravih uslova života za građane, pri čemu imaju stručnu i finansijsku podršku Ministarstva koje je ove godine uložilo preko 400 miliona dinara za saniranje nesanitarnih deponija u opštinama i za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja je preduslov za izgradnju postrojenja za preradu otpada.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar je ukazao da će se, Usvajanjem izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom i donošenjem koncepcije upravljanja ambalažnim otpadom, koja se planira do kraja godine, zakonski unaprediti ova oblast. Kako je objasnio, navedenim izmenama nastavlja se dalje uređenje upravljanja plastičnim kesama i nadležnost spušta do jedinica lokalnih samouprava, uređuje se u većoj meri oblast upravljanja farmaceutskim otpadom, unificira sistem izdavanja dozvola za sve nivoe vlasti, uvodi pojam sakupljačkog mesta koje se nalazi na mestu prodaje proizvoda na kome će građani moći predati otpad iz domaćinstva kao što su naprimer otpadne baterije, otpad od elektronskih i električnih prozivoda i sl. Trivan je ukazao da se životna sredina ne može zagađivati bez sankcionisanja i da smo se, zahvaljujući akciji MZŽS koja se vodi u saradnji sa MUP i tužilaštvom na otkrivanju nezakonito zakopanog opasnog otpada, suočili sa kriminalnim poslovima u upravljanju otpadom. Navodeći da je i proteklih dana otkriveno još jedno mesto gde je nezakonito skladišten opasni otpad, ministar je kazao da se izmenama Zakona uvodi stroža kontrola za dostavljanje netačnih podatka Agenciji za zaštitu životne sredine o količnima otpada i suzbija nelegalno deponovanje otpada tako da pravosnažno osuđena pravna lica i preduzetnici gube pravo na dobijanje dozvola za upravljanje otpadom.

Trivan je rekao da smo započeli uspostavljanje sistema za sakupljanje i preradu otpada, odnosno izgradnju celokupne infrastrukture regionalnih centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, transfer stanica za sakupljanje i separaciju reciklabilnog otpada, reciklažnih dvorišta, postrojenja za iskorišćenje otpada u cilju dobijanja energije, i da nam je u tom zahtevnom i skupom poslu dragocena pomoć i podrška kakvu imamo od prijateljske Kraljevine Švedske.

O saradnji sa partnerima iz Švedske na projektima koji se već realizuju u Srbiji i o planiranim aktivnostima primarne separacija otpada kojom će biti obuhvaćeno 17 opština i četiri regionalne deponije, govorio je ambasador Kraljevine Švedske u Beogradu, Jan Lundin. On je istakao da je Srbija napravila važne korake u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom i da je na dobrom putu da se otvori Poglavlje 27 u kome su visoki ali dostižni standardi.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasador Republike Turske u Srbiji Tanžu Bilgič govorio je o projektu “Nulti otpad” – globalnoj kampanji za preradu otpada, čiji je pokrovitelj prva dama Turske Emine Erdogan, a koji je zajedno sa ministrom zaštite životne Goranom Trivanom promovisala u ambasadi Turske u Beogradu. Ukazao je na važnost saradnje u zaštiti životne sredine i podsetio na zajedničku uspešnu akciju povratka beloglavog supa Dobrile iz Turske u Srbiju.

Da je smanjenje otpada, njegova prerada i reciklaža ekološki, društveno i ekonomski odgovoran i važan posao, na kome su spremni da zajedno sa Ministarstvom rade kako bi Srbija napredovala u zaštiti životne sredine, potvrdili su i predsednik “Udruženja reciklera Srbije” Vladimira Živaljević i generalni direktor Fabrika kartona “Umka” Miloš Ljušić.

Evropska nedelja smanjenja otpada je međunarodna inicijativa koja svake godine širom Evrope podržava akcije u toku jedne nedelje, koje imaju za cilj promovisanje smanjenja otpada, ali i podizanje javne svesti o otpadu kao resursu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Uginuo poslednji sumatranski nosorog u Maleziji – vrsta izumire usled krčenja šuma i krivolova

Foto: Wikipedia/26Isabella

Sumatranski nosorog je u Maleziji zvanično izumro nakon što je nedavno uginuo poslednji primerak ove vrste u pomenutoj zemlji na jugoistoku Azije. Dvadesetpetogodišnja ženka Iman je život okončala juče, 23. novembra, na ostrvu Borneo. Prema saopštenju vlasti, bolovala je od raka i preminula je prirodnom smrću. Poslednji maležanski mužjak sumatranskog nosoroga Tam je uginuo u maju ove godine.

Foto: Wikipedia/26Isabella

Iako su nekada nosorozi bili izuzetno rasprostranjeni na azijskom kontinentu, sada se nalaze na ivici istrebljenja zbog gubitka staništa, odnosno krčenja ogromnih prostranstava pod drvećem, kao i krivolova i trgovine njihovim rogovima usled narodnog verovanja da poseduju magijska i lekovita svojstva. Rizik za njihov nestanak dodatno pojačava izdeljenost njihove populacije i izolovanost jedinki koja uzrokuje nemogućnost razmnožavanja.

Jedna od konzervacijskih mera koju su Maležani isprobali je i “in vitro” oplodnja, ali ona nije urodila plodom.

Stručnjaci procenjuju da u divljini trenutno ima oko sto sumatranskih nosoroga, a oni pesimističniji navode da ih je tek oko trideset. Žive uglavnom na sumatranskim i indonežanskim ostrvima.

Najmanja su vrsta u sklopu porodice nosoroga, a pored njih, postoje još četiri – dve u Aziji i dve u Africi.

Jelena Kozbašić

Počeli radovi na rekonstrukciji zgrade Narodnog pozorišta u Užicu

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Počeli su radovi na rekonstrukciji zgrade Narodnog pozorišta u Užicu u cilju poboljšanja energetske efikasnosti.

Radovi su sufinansirani od strane Evropske unije kroz Program podrške razvoju opština. Ukupna vrednost investicije je 225.000 evra od kojih 150.000 finansira Evropska unija, a ostatak Grad Užice.

Radovi, koji su zbog nedavno završenog 24. Jugoslovenskog pozorišnog festivala, počeli tek pre nekoliko dana, po rečima gradonačelnika Užica Tihomira Petkovića, trajaće do marta naredne godine.

Foto: Grad Užice

„Predviđena je zamena fasadne stolarije, kako na kancelarijskom prostoru tako i u holovima, koji su izuzetno visoki, sa velikim staklenim površinama. Planirano je postavljanje termoizlozacije sa unutrašnje strane zidova Pozorišta, u sali i kancelarijskom prostoru. Nakon rekonstrukcije biće značajno smanjeni troškovi grejanja i povećana energetska efikasnost objekta“, naveo je gradonačelnik.

Kako je zgrada užičkog Narodnog pozorišta deo celokupne ambijentalne celine Trga partizana radovi se izvode uz prethodno dobijenu saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva.

Foto: Grad Užice

Gradonačelnik Petković je naveo da se planira i konverzija kotlarnice Narodnog pozorišta na ekološki prihvatljive energente, ali kako ti radovi koštaju više stotina hiljada evra, tražiće se mogućnost sufinansiranja kroz neki od donatorskih programa.

Direktor tehnike i investiciono-tehničkog održavanja Narodnog pozorišta Užice Marijana Zorzić Petrović je navela da će probe predstava za vreme radova biti izmeštene sa Velike scene na Malu scenu i u probnu salu, dok će predstave biti igrane na Maloj sceni i u Kulturnom centru na Zlatiboru.

Izvor: Grad Užice

Novi zeleni megavati za EPS – završena revitalizacija agregata A2 u HE “Đerdap 1”

Foto: EPS

Puštanjem u rad revitalizovanog agregata A2 u HE „Đerdap 1” završen je veliki i značajan posao za Elektroprivredu Srbije i stabilnost elektroenergetskog sistema, a najveća srpska hidroelektrana jača je za 30 megavata.

Foto: EPS

“EPS i HE ‘Đerdap 1’ sada imaju pet, od ukupno šest agregata koji su kao novi. Ostalo je da obnovimo još jedan agregat, a taj posao počećemo 2020. godine. Kada to završimo i uradimo sanaciju slapišta, moći ćemo da kažemo da imamo ‘Đerdap 1’ kao da smo ga tek sagradili”, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS nakon završetka pete faze revitalizacije agregata u hidroelektrani u Kladovu.

Grčić je dodao da to spada u našu obavezu i politiku zemlje – da sve što smo nasledili očuvamo, ali i modernizujemo i ostavimo budućim generacijama.

“EPS ima ozbiljan plan da u 2020. godini značajno poveća nivo investicija”, istakao je Grčić i najavio kompletnu revitalizaciju 10 agregata HE „Đerdap 2“ u saradnji sa ruskom kompanijom „Silovije mašini“ čime će EPS dobiti dodatnih 50 megavata.

Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike Srbije, rekao je da je „Đerdap 1“ najveće blago Srbije.

“Revitalizacijama koje su završene obezbeđeno je da ti agregati imaju novi radni vek za naredne četiri decenije”, istakao je Antić i dodao da je „Đerdap 1“ od izuzetnog značaja za srpski elektroenergetski sistem, jer proizvodi više od polovine energije hidrosektora u Srbiji.

U HE „Đerdap 1“ je za 47 godina rada proizvedena električna energija vredna oko 14 milijardi evra, dok jedan agregat godišnje proizvede kilovat-sate u vrednosti između 40 i 50 miliona evra. Kada se završi revitalizacija i šestog agregata, HE „Đerdap“ će imati ukupno 180 megavata više snage za proizvodnju čiste električne energije.

Aleksandar Bocan-Harčenko, ambasador Rusije u Beogradu, ocenio je da puštanje u rad i petog agregata pokazuje da revitalizacija ide po planu i da nema nikakvih zastoja.

“To je rezultat zajedničkog delovanja stručnjaka kompanije ‘Silovije mašini’, jedne od najuglednijih i najstručnijih u Rusiji i stručnjaka u Srbiji. Puštanje u pogon novog agregata realizuje se u toku intenzivnijih političkih kontakata na vrhu Rusije i Srbije. Uz političke kontakte i intenzivni dijalog, mi imamo realizaciju u praksi onoga oko čega se dogovaramo”, rekao je ambasador.

Nakon puštanja u rad petog agregata, delegacija, na čelu sa ruskim ambasadorom, položila je venac na spomenik srpskim i ruskim vojnicima u Kladovu.

Izvor: EPS

Elektrane na ugalj u regionu i dalje premašuju standarde štetnih emisija

Foto-ilustracija: Pixabay

Nijedna članica Energetske zajednice (EZ) koja ima ugalj u svom energetskom miksu ne poštuje ciljeve iz Nacionalnog plana za smanjenje emisija (NERP) barem za jedan od tri zagađivača (azotni oksidi, sumpor dioksid i prašina) iz Direktive o velikim postrojenjima za sagorevanje (LCPD), pokazao je novi izveštaj EZ.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kosovo nije ostvarilo nijedan cilj a BiH i Severna Makedonija nisu ostvarile ciljeve za sumpor dioksid i prašinu, navela je EZ, organizacija čije su članice EU i devet ugovornih strana – Gruzija, Moldavija, Ukrajina i partneri sa Zapadnog Balkana.

Za Srbiju se navodi da, s obzirom da nije usvojila NERP, velika postrojenja za sagorevanje moraju pojedinačno da poštuju limite emisije iz Direktive.

Međutim, kod većine postrojenja u Srbiji to nije slučaj a posebno zabrinjava emisija sumpor dioksida, navela je EZ u izveštaju.

Procene Sekretarijata EZ pokazale su i da bi brojne elektrane koje su predmet “opt-aut” mehanizma Direktive mogle da budu zatvorene već 2020. Reč je o postrojenjima koja treba da rade najvše 20.000 operativnih sati od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023. nakon čega treba ili da budu zatvorene ili da nastave da rade uz strože vrednosti emisija u skladu sa Direktivom o industrijskim emisijama.

Ako nastavi da radi kao 2018, termoelektrana Pljevlja u Crnoj Gori treba da bude zatvorena već 2020. ukoliko ne sprovede tehničko poboljšanje kako bi ispunila strože limite iz Direktive o industrijskim emisijama.

Termoelektrana Tuzla (blok 4) u BiH trebalo bi po tome da prekine rad u maju 2021. a zatim i tri postrojenja u Srbiji koja će dostići 20.000 operativnih sati pre decembra 2023.

“Vreme ističe za termoelektrane na ugalj u EZ. Situacija je posebno ozbiljna na Zapadnom Balkanu… Ugovorne strane EZ moraju pod hitno da deluju na planu smanjenja emisije, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti“, istakao je direktor Sekretarijata EZ Janez Kopač.

Izveštaj Sekretarijata EZ pokazao je i da je procenat prenosa evropske regulative u domaći pravni sistem u oblasti energetike u regionu povećan sa 43 na 48 odsto u izveštajnom periodu.

Lider je i dalje Crna Gora ali je prvi put Severna Makedonija pretekla Srbiju i izbila na drugo mesto po reformskim merama, navodi se u izveštaju.

Ovogodišnji izveštaj bio je fokusiran i na rešavanje sporova.

BiH je i dalje zemlja sa najviše otvorenih slučajeva kršenja propisa (9) a slede Srbija i Ukrajina sa po pet.

U većini slučajeva Ministarski savet je utvrdio ozbiljno i stalno kršenje Ugovora EZ ali neusklađenosti još nisu otklonjene.

“Uglavnom je reč o usklađivanju sa evropskim zakonima oko važnih pitanja za energetsko tržište zemlje, poput nepoštovanja odredbi Trećeg energetskog paketa, čak i Drugog, u BiH ili nerazdvajanja operatera prenosnog sistema u Srbiji”, istakao je zamenik direktora EZ Dirk Bušle.

Od 2008. Sekretarijat EZ istraživao je 103 slučaja kršenja odredaba.

“Glavna pitanja za ceo region, poput rešenja spora između operatera prenosnog sistema Kosova i Srbije ili poštovanja pravila o državnoj pomoći kod projekta elektrane na ugalj Tuzla 7, teško da mogu da budu rešena uz važeće mehanizme”, rekao je Bušle.

Najavljeno je da će se o reformi Ugovora EZ, uključujući poboljšanje mehanizma za sprovođenje, razgovarati na Ministarskom savetu EZ u Kišinjevu 13. decembra.

Izvor: Euractiv/Beta

Klonirani superpsi kao pojačanje policiji u Pekingu

Foto: Twitter (screenoshot)
Foto: YouTube (screenoshot)

Naučnici su u Kini kloniranjem stvorili šest štenaca, koristeći DNK materijal dva odlikovana policijska psa, sa ciljem da policijskoj službi na raspolaganju budu snažni i inteligentni psi.

Rođeni su u Pekingu u avgustu, i već pokazuju veštine koje se ne mogu očekivati od životinja njihovog uzrasta, saopštili su iz policije kineske prestonice.

Ma Jinlej, službenik Kriminalističke policije, otkrio je da je glavni cilj programa prenošenje korisnih osobina, među kojima je skraćeno vreme treninga.

U programu kloniranja štenaca, Policija Pekinga sarađivala je sa privatnom kompanijom za kloniranje kućnih ljubimaca „Sinogen“.

U laboratoriji te kompanije tvrde da su pronašli ključ za masovni uzgoj ekstra jakih i brzih „super pasa“, zahvaljujući novim tehnologijama.

Foto: YouTube (screenoshot)

Psi donori – Skajding i Ari, izabrani su zbog svog dokazanog uspeha u policiji u Pekingu, navodi se u izjavi pekinške policije, objavljene na njihovom zvaničnom nalogu na društvenim mrežama.

Donori, kako je navedeno, imaju osobine kao što su izvanredna veština njušenja, izuzetna inteligencija i neustrašivost.

Štenci se zovu Kecong, Keceng, Keci, Kehuj, Kecujang i Kekin. Njihova imena znače „odanost“, „mudrost“, „inovacija“. Izgledaju isto, a jednaki su im i temperamenti i sposobnosti.

Foto: YouTube (screenoshot)

Inače, ovo nije prvi put da je u Kini kloniran policijski pas. U martu je, uz DNK materijal sedmogodišnje vučice i kineskog vučjeg psa, kao i surogat majku rase bigl, stvoren Kunkun, koji je poznat i kao „Šerlok Holms među policijskim psima“.

„Sinogen“ je jedna je od vodećih kompanija u Kini u oblasti kloniranja pasa.

U decembru je u njihovoj laboratoriji kloniran poznati pas Đus, koji se pojavljuje i kineskim filmovima i čiji će „duplikati“ nastaviti sa poslom, kada on to više ne bude mogao.

Izvor: RTS

Radijatore u našim domovima uskoro bi moglo da zagreva sunce

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Gaelle Marcel)

Da li bi se toplane u Srbiji mogle delom obezbediti kroz obnovljive izvore? Pet toplana ozbiljno razmatra mogućnost da deo energije dobije upravo na ovaj način.

Kroz Program obnovljivih izvora u daljinskom grejanju i hlađenju na Zapadnom Balkanu gradovi i opštine mogu da obezbede dovoljno sredstava za izradu studija i razvoj projekta. Donacije od 4 miliona evra obezbedila je i Evropska banka za obnovu i razvoj i Vlada Austrije.

Novi Sad, Pančevo, Bor razmataju da li je izvodljivo da radijatore zagrevaju iz velikih solarno-termalnih postrojenja umesto pomoću gasa i uglja, dok Šabac i Valjevo razmatraju upotrebu toplotnih pumpi koje bi toplotu koristile iz postrojenja za preradu otpadnih voda.

Ukoliko se to postigne, cena grejanja bi ostala ista, a štetnih gasova bi bilo manje.

Kako je i u drugim delovima sveta česta praksa da se toplotna energija obezbeđuje kroz nekoliko različitih obnovljivih izvora, to ne bi bila velika novina. Pritom, solarno-termalna postrojenja mogu da obezbede i 50 odsto ukupne potražnje za energijom jednog sistema. Stručnjaci tvrde da su naše toplane sposobne za ovakav projekat, a to bi svakako bilo značajno za smanjenje emisije štetnih gasova, na čemu Srbija mora da poradi i što bi podstaklo neke od prioritetnih mera za državu, kao što je prestanak upotrebe mazuta i smanjena upotreba uglja.

Na pitanje – ima li Srbija dovoljno Sunca za ovakav poduhvat? – stručnjaci odgovaraju uzimajući za primer Dansku. Iako ima oko 30 odsto manje sunčanih sati, ovaj sistem već dugo i veoma uspešno funkcioniše. Kopenhagen se greje i pomoću velikih količina toplote koje ispuštaju određene fabrike, kao na primer, fabrika marmelade.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rune Enstad)

U saradnji sa Švajcarskom kancelarijom za saradnju u Srbiji, Razvojna banka KfW trenutno je angažovana na programu koji podržava kompanije za daljinsko grejanje da pređu na upotrebu biomase kao održivijeg energetskog resursa, na primer u opštinama Priboj i Mali Zvornik. Budući da je 20 odsto od ukupnog broja od 2,5 miliona domaćinstava u Srbiji priključeno na sisteme daljinskog grejanja koji su često bili u veoma lošem stanju, i imali velike gubitke vode i toplote i stvarali su veoma visoke emisije gasova, ova oblast je za Razvojnu banku KfW od posebnog značaja.

Arne Gos, direktor kancelarije KfW u Srbiji rekao je da ovo omogućava razvoj i upotrebu obnovljivih izvora energije, a time i smanjenje upotrebe fosilnih goriva, i poboljšava pristup snabdevanju toplotnom energijom koji je efikasan, pouzdan i nema nepovoljan uticaj na klimu. Ovo je važan korak ka EU integraciji i efikasan doprinos uštedama emisije ugljen-dioksida i sumpor-dioksida u pogledu globalne zaštite klimatskih uslova.

Jelena Cvetić

 

Konkurs za rehabilitaciju 4 škole u opštini Paraćin otvoren do početka decembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Kyo Azuma)
Foto-ilustracija: Unsplash (Element5 Digital)

Tender za izbor izvođača radova koji sprovodi švajcarski donator na energetskoj rehabilitaciji paraćinskih osnovnih škola u Sikirici, Popovcu, Buljanu i Stubici, otvoren je do 2. decembra, po projektima na osnovu kojih je opštini Paraćin, opredeljeno milion i dvesta hiljada franaka donacije Vlade Švajcarske konfederacije.

U delu različitih poslova kojima obezbeđuje realizaciju projekata, učešće opštine Paraćin je oko 240.000, kako bi se sprovela komepletna rekonstrukcija školskih objekata, obezbedili bolji uslovi za odvijanje nastave, ušteda energenata, smanjenje troškova grejanja, odnosno postigla maksimalna energetska efikasnost.

Uslovi stranog donatora za izbor izvođača su komplikovaniji u odnosu na ovdašnje, ali ukoliko procedura bude okončana bez problema, prve radove moguće je očekivati sredinom marta naredne godine.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Poljoprivrednici iz Vranja u poseti Mađarskoj i Poljskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Christophe Maertens)
Foto-ilustracija: Unsplash (Roberta Sorge)

Poljoprivrednici sa teritorije grada Vranja boravili su u Mađarskoj i Poljskoj, gde su posetili proizvođače voća i stočarske farme. ,,Cilj ove studijske posete bio je pre svega upoznavanje naših poljoprivrednih proizvođača sa novinama, dostignućima i iskustvima pojoprivrednih proizvođača u ovim zemljama.

U Mađarskoj se uglavnom proizvodi pšenica, kukuruz, ječam, krompir i zob. Poljoprivredno zemljište prostire se na 4,9 miliona hektara i ostvaruju se odlični rezultati. U Poljskoj se poljoprivredom bavi oko 4 miliona stanovnika i uglavnom imaju male posede,  od dva do pet hektara,  na kojima postižu odlične prinose i zaradu. Poljska je najveći evropski izvoznik jabuka i bobičastog voća.

“Prošle godine od izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zaradili su 27,5 milijarde evra“, rekao je Nebojša Stamenković, gradski većnik.

Takođe, dodao je da su tokom obilaska naišli na veoma lep prijem i gostoljubivost domaćina i bili u prilici da se upoznaju sa mnogobrojnim novinama, koji bi naši poljoprivredni proizvođači mogli da  primene u sopstvenoj proizvodnji i stočarstvu.

Studijsku posetu finansirao je Grad Vranje, a za ove namene iz bužeta je izdvojeno oko 700.000 dinara.

Izvor: Grad Vranje

EPS-ovo izvorište čiste energije Sunca i vode u Bajinoj Bašti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Tim inženjera “Drinsko-Limske HE” započeo je 2014. godine ispitivanje potencijala za izgradnju solarne elektrane na području opštine Bajina Bašta. Nakon istraživanja sunčevog potencijala na teritoriji hidroelektrane “Bajina Bašta” i urađenog idejnog rešenja, od predložene  četiri lokacije, stručni kolegijum pomenute hidroelektrane izabrao je “Branu Lazići” u Zaovinama. Ona je, prema njihovoj oceni, u najvećoj meri zadovoljila kriterijume – insolaciju i blizinu elektroenergetske mreže, bez eksproprijacije zemljišta i ugrožavanja biljnih i životinjiskih vrsta.

Usledila je izrada tehničke i projektne dokumentacije, a potom i izgradnja solarne elektrane “Brana Lazići”. Najpre je 2016. godine u rad pušteno 110 kW, a sledeće je proizvodnja energije na 880 metara nadmorske visine planine Tare, u neposrednoj blizini Zaovinskog jezera, upotpunjena sa još 220 kW.

Postrojenje ukupne snage 330 kW se sastoji od 1.152 solarna panela. Prošle godine je generisalo 275.873 kWh čiste električne enegije.

Elektroprivreda Srbije tvrdi da su proizvodni rezultati njene solarne elektrane na Drini već nekoliko godina u okviru planiranih maksimuma, a ove su paneli, izgleda, bili posebno osunčani i, posledično, plodonosni. Za prvih devet meseci 2019. godine su proizveli više od 320.000 kWh, saopštilo je preduzeće.

Jelena Kozbašić

Pretrčano preko 11.000 kilometara “za školu”

Foto: Instagram (sreenshot @Olimpijski komitet Srbije)
Foto: Instagram (sreenshot @Olimpijski komitet Srbije)

TreninGo izazov “Trčim za školu” završen je 15. novembra, a učesnici širom Srbije pokazali su veliko interesovanje, pa je ukupno pretrčano preko 11.000 kilometara.

Prema podacima na sajtu Evropska nedelja sporta, najviše su prešli trkači koji su odabrali Osnovnu školu “Branislav Nušić” iz Smedereva, na drugom mestu je OŠ “Petar Petrović Njegoš” iz Zrenjanina, dok je OŠ “Laza Kostić” iz Sombora zauzela poslednje mesto na podijumu.

Nagrade za tri najbolje škole obezbedila je Evropska unija – sportsku opremu i rekvizite u vrednosti od 300.000 dinara za prvo mesto, 200.000 dinara za drugo mesto i 100.000 dinara za treće mesto.

Nagrade najboljima biće dodeljene tokom Sajma sporta, koji se održava od 22. do 24. novembra na Beogradskom sajmu (hala 1).

TreninGo izazov organizovali su Olimpijski komitet Srbije, Ministarstvo omladine i sporta, Savez za školski sport Srbije, uz podršku Evropske komisije i Delegacije EU u Srbiji.

Izvor: Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

Vranje dobilo sertifikat za GIS

Foto: Grad Vranje
Foto: Grad Vranje

Trideset i četiri lokalne samouprave će kroz 19 projekata, podržanih sredstvima Evropske unije u vrednosti od više od dva miliona evra, uvesti i unaprediti geografske informacione sisteme i tako bolje planirati razvoj i upravljati resursima, unaprediti usluge i procedure za stanovništvo i privredu.

„Govorimo o budućnosti kroz digitalizaciju koja je jedan od najvećih izazova u smislu naučnih dostignuća, transparentnosti, inovacija, veštačke inteligencije, otvorenih podataka“, rekao je šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Sem Fabrici u Nišu prilikom uručivanja sertifikata o sprovođenju projekata predstavnicima gradova i opština. „Pred nama je veliki izazov i to je jedan od razloga zašto GIS sada nekome deluje apstraktno, ali je on instrument za upravljanje velikom količinom podataka. Drugi izazov je kako da te podatke iskoristimo za projekte koji su namenjeni građanima, a koji mogu da se odnose na planiranje, katastar, saobraćaj, turizam ili zaštitu životne sredine”, naveo je Fabrici ističući kontinuitet podrške koju EU pruža Srbiji.

Preko razvojnog programa EU PRO, Evropska unija će podržati nabavku softvera i hardvera, i druge savremene računarske opreme koja će omogućiti lokalnim samoupravama da na jednom mestu prikupljaju, obrađuju, i upravljaju prostornim podacima. Sertifikat je, u ime grada Vranja, primio šef Službe za informacione tehnologije i komunikacije Predrag Branković.

GIS je sistem sposoban za integrisanje, skladištenje, uređivanje, analizu i prikaz geografskih informacija. Može se koristiti za naučna istraživanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, prostorno planiranje, kartografiju, ali i za planiranje infrastrukture.

Izvor: Grad Vranje

Kakve će biti kazne u Srbiji za počinjenu štetu nad prirodom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Riccardo Chiarini)
Foto-ilustracija: Unsplash (Silvestri Matteo)

Povodom Nacrta Zakona o odgovornosti za štetu prema životnoj sredini održane su javne konsultacije u nekoliko gradova u Srbiji, i to u Beočinu, Nišu, Subotici i Kragujevcu.

Ključna novina koju ovaj Nacrt zakona donosi jeste da zagađenje prirode i životne sredine moraju biti kažnjeni. Pritom, ne samo da će biti plaćena kazna, već će biti naplaćena sanacija posledica po životnu sredinu.

Prisutni na javnoj konsultaciji koja je održana u Beočinu razmatrali su i komentarisali i situacije u kojima se može doći do izuzimanja iz primene ovog zakona. Diskusija se vodila oko ispuštanja bilo kakvih supstanci u podzemne vode, što je već određeno Zakonom o vodama, te se ne sme dozvoliti ni ovim zakonom; zatim oko termina “blisko prirodna staništa” koji bi trebalo da zameni termin “prirodna staništa”, kako se veći deo Vojvodine, u kojoj nema mnogo prirodnih staništa, time ne bi izuzeo; takođe, oko termina “usluge” koji bi trebalo zameniti terminom “ekosistemska usluga”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eberhard Grossgasteiger)

Govorilo se i o problemu prevencije, odnosno da se preventivne mere moraju predvideti kad postoji opasnost od štete, umesto tek kod neposredne opasnosti. Bilo je reči i o tome da treba omogućiti da zakonsko pokretanje postupka bude omogućeno ne samo fizičkim licima koja su pogođena štetom, već svima, kao i da je potrebno da bude moguće anonimno podnošenje ovog zahteva koje može biti upućeno obaveštenjem nadležnom organu, a ne samo formalnim podnošenjem zahteva.

Prilikom javne rasprave održane u Subotici, Žika Reh, šef Službe za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Gradske uprave Subotica, podsetio je da će pomoću ovog zakona uskoro biti moguće da se i utvrdi metodologija štete koju određene aktivnosti čine životnoj sredini, kao i procena nastale štete.

Usvajanjem ovog Zakona, Srbija će napraviti važan korak, kako u osnaživanju zakonodavstva, tako i u ulaganjem u zdraviju životnu sredinu za sve stanovnike, i podršku održivom razvoju, istakla je Olivera Zurovac Kuzman, iz Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS)  u Srbiji.

Svi učesnici održanih javnih konsultacija složili su se da je potrebno precizirati termine u Nacrtu zakona i odrediti ko će imati aktivnu legitimaciju u postupcima koji su u njemu predviđeni.

Jelena Cvetić

 

Niže emisije ugljenika i veća klimatska otpornost Sombora zahvaljujući novom projektu

Foto: Grad Sombor

U sali Dečjeg odeljenja Gradske biblioteke „Karlo Bijelicki“ održana je početkom nedelje konferencija povodom pokretanja projekta „Podrška razvoju niske emisije ugljenika i klime u gradovima Srbije“. Projekat sprovode Grad Sombor i Global Green Growth Institute, uz podršku Vlade Mađarske.

Foto: Grad Sombor

Svečanost je otvorila gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović pozdravljajući predstavnike GGGI, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam Autonomne pokrajine Vojvodine,  zahvaljujući se što je baš Sombor dobio mogućnost da sprovede jedan ovakav projekat.

„Znamo da je Sombor zeleni grad i mi Somborci smo ponosni na to, ali od vremena kada je Sombor postao zelen on se i značajno proširio, promenio i nije samo zelenilo više odlika zelenog grada, već i brojne druge stvari, pre svega one koje utiču na globalno održivi razvoj u smislu razvoja ekonomije i industrijske proizvodnje sa jedne strane, a sa druge strane održivosti i zaštite životne sredine. Upravo to je jedan globalni izazov sa kojim se suočavaju i mnogo razvijenija društva od našeg, a otuda upravo i nama još veći izazov, naročito kada govorimo pre svega o lokalnim samoupravama kao manjim jedinicama koji u toj situaciji treba da nađu i ponude odgovarajuća rešenja i odgovore“, istakla je gradonačelnica.

„Upravo u tome vidim i najznačajniji benefit i dobrobit u realizaciji ovog projekta, a to jeste sagledavanje međunarodnih dobrih iskustava i prakse u ustanovljenjima kako zelenih gradova, tako i zaštite životne sredine, ali i generalno borbe protiv klimatskih promena ili prilagođavanja onome što klimatske promene neminovno sa sobom nose i u tom smislu olakšava uslove života naših sugrađana”, dodala je ona.

“Nadam se da ćemo za ovih godinu dana koliko će ovaj projekat da traje dobiti kvalitetna rešenja dobre prakse iz iskustva drugih zemalja  s obzirom da je reč o globalnoj organizaciji koja deluje na teritoriji celog sveta. Da vidimo koji su to izazovi sa kojima se mi na lokalu suočavamo i šta su to eventualna rešenja koja mogu da pomognu. Naravno, ova organizacija radi i na tome da kasnije omogući odgovarajuće izvore finansiranja za realizaciju ovih projekata. U tom smislu to je još jedan benefit potpisivanja ovog današnjeg sporazuma, s obzirom da ispitivanje klimatskih promena i zaštita životne sredine, najčešće iziskuju zaista velike troškove, koje jedinice lokalne samouprave iz svojih budžeta ne mogu da finansiraju”, objasnila je.

Otuda pored brojnih problema sa kojima smo se i do sada hvatali u koštac, poput pitanja gradske deponije, prečišćavanja otpadnih voda i drugih stvari gde smo učinili određene napore, svakako imamo i brojne druge neiskorišćene potencijale, poput obnovljivih izvora energije, koje možemo staviti u okvire realizacije ovog projekta“, poručila je gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović.

Cilj projekta je da se smanji emisija gasova koji stvaraju efekat staklene bašte i da se poveća klimatska otpornost gradova u Srbiji. Projekat sa Gradom Somborom je pilot projekat sa rokom od jedne godine, odnosno do kraja oktobra 2020. godine. Rezultati koji se očekuju nakon sprovođenja u Somboru otvoriće mogućnost za primenu projekta u drugim gradovima i dalju saradnju Mađarske i Srbije.

Ovom prilikom  svečano je potpisan Memorandum o razumevanju između Sombora i GGGI (Global Green Growth Institute), koji su potpisali gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i Julie Godin ispred vodeće evropske kancelarije za GGGI.

Izvor: Grad Sombor

Kako izgleda zgrada u Londonu koja će apsorbovati 8 tona ugljen-dioksida godišnje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Ming Jun Tan)
Foto: Instagram (screeshot @Dezeen)

Fasada zgrade “Citicape House” biće prekrivena sa čak 400.000 biljaka za koje se očekuje da će godišnje apsorbovati „više od osam tona ugljen-dioksida i znatno poboljšati kvalitet vazduha na lokalnom nivou proizvodnjom šest tona kiseonika“.

Zgrada će se nalaziti u središnjem delu Londona, na prometno gustom području između Feringtona i Murgatea, poznatom kao londonska Kulturna milja. Zgradu je dizajnirao londonski arhitektonski studio “Sheppard Robson” kako bi zamenio postojeću poslovnu zgradu i pružio primer kako se i u gusto izgrađenom urbanom okruženju mogu rešavati problemi zagađenja vazduha i prilagođavanja klimatskim promenama.

„Na ovoj urabanoj gradskoj lokaciji zaista je postojala potreba za novom perspektivom i rešenjima koja će Londonu pomoći u borbi protiv zagađenja vazduha. Smatrali smo da bi integrisani pristup umesto izolovane zelene površine imao daleko veći uticaj na lokalne uslove životne sredine, ali i na izgled ovog dela grada“, rekao je za “Dizen” Den Bur, partner u studiju “Sheppard Robson”. U novoj zgradi će, kada bude završena 2024. godine, biti smešten hotel sa pet zvezdica, kancelarijski prostori i konferencijske dvorane, kao i restoran, spa centar i bar na krovu, a krovna terasa sa novim zelenim površinama i panoramskom galerijom na jedanaestom spratu biće otvorena za javnost.

Sam oblik i veličinu ovog prostora odredila je pređašnja zgrada koja se nalazila na ovom mestu. Međutim, prizemlje nove zgrade biće odmaknuto od ruba ulice kako bi se proširio pločnik i omogućila veća povezanost sa okolnim prostorom. „Razmišljali smo o tome kako naš dizajn može pozitivno uticati na gusto uređen centar Londona, pa smo tako došli na ideju o gradnji zgrade koja će imati izražen zeleni uticaj na tom uskom prostoru omeđenom frekventnom ulicom i ostalim zgradama“, istakao je Den Bur.

Na krovnoj terasi biće uređen vrt s autohtonim biljkama i raznim vrstama divljeg cveća u cilju podsticanja bioraznovrsnosti u centru grada, kao i stvaranja ugodnog prostora za odmor i opuštanje. Osim svog velikog „živog vrta“, zgrada će imati efikasno zastakljivanje kojim će se uz ugrađenu toplotnu pumpu bitno smanjiti troškovi grejanja i hlađenja unutrašnjih prostorija. Takođe, na zgradi će se sakupljati i kišnica kojom će se navodnjavati vertikalni vrt.

Izvor: S.F./Ekovjesnik