Home Blog Page 810

Dubrovnik radi na postizanju održivog turizma

Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Grad Dubrovnik je započeo aktivnu drugu fazu projekta merenja održivosti destinacije, koji za gradsku upravu sprovodi Globalno veće za održivi turizam (GSTC). Izveštaj Ocene odredišta za Dubrovnik ovo telo sprovodi kroz osnovne kriterijume za održivi turizam i destinacijski menadžment utvrđenih od strane Ujedinjenih nacija, a procenjuje se kako će biti završen tokom januara 2020. Uz Plan upravljanja zaštićenom celinom spomenika grada Dubrovnika koji je takođe u fazi izrade, reč je o ključnom dokumentu koji će definisati trenutni stepen održivosti i pomoću kojih će se definisati dalji koraci u upravljanju destinacijom u cilju postizanja održivog turizma.

U Lazaretima je jučer održan inicijalni sastanak člana veća GSTC i direktora za područje Mediterana Joanisa Papasa s gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem, njegovim saradnicima i širokim krugom udela u dubrovačkom turizmu: gradskim većem, direktorima komunalnih kompanija, predstavnicima turističkih agencija, policije, zadruga i organizacija povezanih s turizmom i drugima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain)

Uvodnu reč imao je gradonačelnik Franković, koji je istakao važnost održivosti turizma u kontekstu gradskog projekta “Poštujmo Grad”, koji gradska uprava sprovodi od 2017. godine. Kao ključni element upravljanja gradom i dubrovačkim turizmom istaknuo je suradnju s Lučkom upravom Dubrovnika kroz regulisanje istovremenog broja kruzera, upravljanje brojem jednodnevnih izleta u centar starog dela gradapomoću internet vaučera za autobuse i informiranje stacionarnih gostiju pomoću smart city alata. Uz predstavljanje postojećih mera, najavio je buduće poteze koji će se uvoditi postepeno, s ciljem da Dubrovnik postane još bolje mesto za život i time, posledično, i za turiste.

Foto-ilustracija: Unsplash (Li Luz)

Predstavnik GSTC-a Papas predstavio je metodologiju merenja održivosti, istakavši kako je za ovu fazu od izuzetne važnosti aktivna saradnja svih uključenih aktera u dubrovačkom turizmu. U narednih sedam dana predviđene su brojne radionice, fokus grupe i individualni intervjui, a Papas je pozvao sve zainteresovane da daju svoje komentare, ideje, sugestije i postavljaju pitanja, kao i da raspravljaju o problemima i mogućnostima. Temeljem tih konsultacija i analizom politika, GSTC će primenom propisanih kriterijuma i indikatora vrednovati trenutni uspeh cilja.

Nakon završetka analize, dubrovačkoj javnosti biće predstavljena evaluacija dosadašnjih aktivnosti, a gradska uprava dobiće konkretne praktične smernice za poboljšanje rezultata u najvažnijim područjima održivosti odredišta: destinacijski menadžment, korist za lokalno privredu, životna i kulturna dobrobit i zaštita prirode i prirodnih resursa. Pokrovitelj projekta je udruženje “Cruise Lines International Association” (CLIA), partner Grada Dubrovnika i potpisnik Sporazuma o saradnji na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je jedna od 30 svetskih destinacija za koju će GSTC sprovesti Ocenu odredišta i jedina destinacija čije merenje sponzoriše CLIA.

Izvor: Grad Dubrovnik

Zamena javne rasvete u selima u opštini Paraćin

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zachary Staines)

Zamena javne rasvete u selima paraćinske opštine, nastavlja se naredne nedelje u Plani, gde je veći deo posla već završen. Prethodno, rasveta je zamenjena u Donjem Vidovu i Buljanu. Radovi se izvode po programu održavanja javne rasvete Direkcije za izgradnju, u cilju dugoročnijeg rešavanja jednog od najčešće prijavljivanih komunalnih problema u seoskim mesnim zajednicama – kvarova na javnoj rasveti i ušteda koja se ostvaruju zamenom živinih LED svetiljkama.

Direkcija je, za kredit potreban za zamenu 6.112 sijalica u svim selima paraćinske opštine, konkurisala i potpisala ugovor sa Evropskom razvojnom bankom koja 80 odsto sredstva ukupne vrednosti projekta plasira preko korespondentnih banaka u Srbiji. Ugovor sa opštinom usvojen na poslednjoj sednici Skupštine, predstavlja garanciju, a kako objašnjava direktor Direkcije, Aleksandar Milojković, po osnovu smanjena troškova javne rasvete, u budžetu se očekuje ušteda od 22 miliona dinara, od čega će 50 odsto biti usmereno na vraćanje kredita.

Uslovi zaduženja su povoljni, a ugovorom sa Evropskom bankom, predviđeno je da po završetku kompletnog projekta za koji je kredit odobren, banka vraća grant, odnosno troškove obrade i celokupan iznos petogodišnje kamate.

Inače, cena svetiljki utvrđena je na osnovu prethodno sprovedene javne nabavke 1.000 LED sijalica, čija je ugradnja u toku, a za preostale, sledeći korak je procedura izbora najbolje ponude banaka, preko kojih će Evropska banka plasirati sredstva za zamenu javne rasvete, koju Direkcija finansira sa 20 odsto učešća.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Iznajmljivanje prave jelke za praznike – nema seče, plastike, otpada

Foto-ilustracija: Unsplash (T. Rampersad)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tiard Schulz)

Svake godine milioni božićnih i novogodišnjih jelki završe na deponijama. Drvca sa busenjem često se ne prime, ili je teško naći mesto za sadnju. Plastične jelke, opet, ne pružaju pravi svečani doživljaj. Nameće se puno problema, a rešenje nudi jedna botanička bašta u Litvaniji.

Ni novogodišnje drvce za jednokratnu upotrebu, ni plastična imitacija, već prava jelka koja će ukrasiti praznične dane i noći, a potom se vratiti u baštu u kojoj je rasla. Naime, botanička bašta u Litvaniji već treću sezonu nudi jelke na iznajmljivanje. Kada praznici prođu, polovinom januara, drvo se vraća u rasadnik.

„Drvo treba držati u zagrejanim zatvorenim prostorijama što kraće. Živo je i moraće da se iznese napolje, zato bi trebalo da bude izloženo što manjem stresu. Pitaju me šta da dodaju. Savet – samo vodu“, objašnjava dendrolog, Kristina Baltarežin.

Usluga ne donosi profit, ali botanička bašta rado doprinosi zaštiti životne sredine.

„Naša misija je da obrazujemo, pričamo o opstanku biljaka i njihovim potrebama, o raznolikosti i očuvanju. Dakle, podržavajući ljude koji vole životnu sredinu, nudimo takvu alternativu“, objašnjava Asta Klimin, direktor botaničke bašte.

Pročitajte još:

Građani su oduševljeni idejom da jelku iznajme i posle praznika vrate.

„Ne želimo da sečemo drvo, niti želimo veštačko. Ono u saksijama kasnije nemamo gde da stavimo ili posadimo. Neočekivano, našli smo ovo na internetu. Unajmite, posle ga vratite, smreka se ne seče i ne baca“, navodi jedna od korisnica usluge ove botaničke bašte.

U ponudi su obične i plave smreke, jele i borovi. Zavisno od veličine, najam košta od 12 do 24 evra. Ako se stablo vrati neoštećeno, vraća se polovina depozita. Potom stručnjaci ponovo zasade drveće do sledeće godine.

Izvo: RTS

Da li biste mogli da kažete “NE” jednokratnoj plastici na nedelju dana?

Foto: Mikser
Foto: Mikser

Akcija „Kažem NE jednokratnoj plastici“, koju su pokrenuli Mikser i UN Women Srbija, počela je u subotu, žurkom u klubu „Zaokret“ u Cetinjskoj 15. Zajedno sa 30 odlučnih žena koje će od 23. do 30. novembra drastično smanjiti ili potpuno ukloniti upotrebu jednokratne plastike, izazovu su se pridružili i kafići Cetinjske ulice koji će u tom periodu izbaciti plastične čaše, slamčice i kašičice.

Umesto toga, ugostitelji će tokom izazova potražiti pribor od alternativnog, ekološki održivog materijala, koji će gostima davati “na zahtev”, kako bi smanjili  količinu otpada koju kafići svakodnevno prave. Strateški partner akcije su Ekostar pak i agencija Brodoto. Nakon izazova, Ekostar pak će u Cetinjskoj dugoročno uspostaviti efikasan sistem sakupljanja reciklažnog otpada.

Foto: Mikser

Na ovom plemenitom putu pridružili su nam se i Ljubimac, Sprat, Polet, Bluz i Pivo, Dvorištance, Elektropionir, Pizza Laganizza, Yugovinyl i SubBeerni centar. Cilj nam je da se ovaj pozitivan primer proširi i na lokale van Cetinjske, ali i da se na ovaj način trajno promene navike, kako pojedinaca, tako i preduzeća.

Takođe, svi oni koji prepoznaju važnost i hitnost potrebe da se upotreba jednokratne plastike drastično smanji, podršku kampanji mogu da pruže preuzimanjem rama za profilne fotografije na društvenim mrežama: https://www.facebook.com/profilepicframes/?selected_overlay_id=1250979555090206.

Cilj ovog poduhvata je da žene, prepoznate kao nosioci snage za društvene promene, u svojim mikro-sredinama budu inspiratorke svesnijeg i odgovornijeg odnosa pojedinaca prema okolini, sebi i budućim generacijama, ali i da udružene, utiču na svest proizvođača odnosno, pružaoca usluga.

Učešće je uzeo i deo redakcije Energetskog portala.

 Izvor: Mikser

Otkud malina u novembru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Mast)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandra Kusper)

Topli jesenji dani bez padavina uslovili su dobar rod u čačanskom kraju. Kako kažu tamošnji voćari, plodovi su dobri i kvalitetni. Međutim, proizvođači nisu oduševljeni time.

Iako se voćari uvek raduju dobrim prinosima, ovog puta nije tako. Mnogi su završili sa malinom još krajem avgusta i sada ih je, navode, prilično iznenadilo novo rađanje ove voćarske vrste. Novim plodovima doprinele su visoke temperature iznad proseka na početku jeseni.

Rodila stara sorta, a ne jesenja

Jedan od voćara kome je malina rodila u novembru je i Dobrivoje Radović iz Prilika. On je, kako kaže, sa malinom završio još pre tri meseca. Ono što ga je posebno iznenadilo jeste što su se u njegovom malinjaku pojavili plodovi stare sorte. Da je u pitanju neka jesenja sorta, kaže, ne bi bio toliko zabrinut.

“Radi se o vilametu, nije druga nikakva sorta. Da je to neka sorta jesenja, polka ili nešto drugo, ne. Ovo je, znači, stari vilamet i neverovatna je. Kažu da je to bilo i ranije. Jeste, po jedan plod, dešavalo se, ali ovo…”, priča Radović.

Novembarski rod maline isti je kao i onaj koji rađa u letnjim mesecima, ima i cvet i plod, a ukus je takođe veoma dobar. Voćar Radenko Jovanović ocenjuje da je ovaj rod bolji od onog koji je prskan.

“Izgleda mi da je bolja nego kad je prskana. Ovo je neprskana malina i čvrsta je i to je činjenica, nije prskana ni od truleži ni od čega. Lastari su izrasli preko pola metra ima po dvadesetinu na struku”, navodi Jovanović.

Novembarski rod mogao bi da smanji prinose sledeće godine

Stručnjaci ocenjuju da nije iznenađujuće što su pojedine sorte maline rodile u ovo doba godine, s obzirom na vremenske prilike i visoke temperature, netipične za ovaj period. Međutim, to može negativno uticati na prinose sledeće godine, ocenjuje Aco Leposavić sa Instituta za voćarstvo u Čačku.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elena G.)

“Kod sorti maline koje su zastupljene u našim agroekološkim uslovima, u ovo doba godine moguće je cvetanje i plodonošenje u gornjem delu biljke. Ali kretanje pupoljaka kod drugog voća može uticati na sledeći rod. Zbog izuzetno dugog sušnog perioda procesi diferencijacije za plodonošenje za sledeće godine nisu tekli uobičajenim i normalnim uslovima, što svakako može dovesti do problema sledeće godine i do smanjenja prinosa”, ukazuje Leposavić.

Neki od poljoprivrednika takođe smatraju da bi iznenadni rod maline u novembru mogao da smanji prinose u sledećoj sezoni. Dobrivoje Radojević ove godine imao je prinos od svega šest tona po hektaru i boji se da će sledeće godine, zbog trenutnog neočekivanog roda, malina roditi manje i od toga, prenosi RTS.

Izvor: Agroklub

Doroslovo dobija 15 miliona dinara za unapređenje poslovanja zadruga

Foto-ilustracija: Unsplash (Shiri Gottlieb Eliaz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Katherine Volkovski)

Juče, 25. novembra, u Palati Srbije, zamenik gradonačelnice Sombora Antonio Ratković zajedno sa predstavnicima ZZ „Doroslovo“ potpisao je Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava koja su dodeljena zadrugama, na osnovu Konkursa koji je raspisao Kabinet ministra zaduženog za regionalni razvoj u okviru sprovođenja Programa za ravnomerni regionalni razvoj, koji je usvojila Vlada Srbije.

Cilj ovog Programa je sistemsko unapređenje poslovanja zadruga, kao i kvaliteta života u ruralnim sredinama kroz ravnomerniju raspodelu dohotka i povećanje ekonomskih mogućnosti u sklopu ravnomernog regionalnog razvoja.

Realizacijom Programa se unapređuje zadružni sistem i povećava konkurentnost, ali se obuhvata i aspekt društvenih i socijalnih promena u kojima su zadruge značajan akter.

ZZ „Doroslovo“ iz Doroslova će ovim sredstvima nabaviti novu samohodnu prskalicu italijanskog proizvođača, kakvu lokalna zajednica još ne poseduje. Ovom prskalicom može da se tretira kukuruzni plamenac, utiče se na smanjenje oboljenja fusarijuma i toksina, kako bi se obezbedili optimalni prinosi kukuruza.

Osim za tretiranje kukuruza prskalica će se koristiti i za tretiranje drugih kultura kojim raspolažu zadruga i zadrugari.

Ukupna vrednost projekta je 19.623.352,00 dinara, a sredstva koja su obezbeđena iz Kabineta ministra zaduženog za regionalni razvoj iznose 15. 000.000,00 dinara.

Lokalna samouprava je podržala ovaj projekat i dala saglasnost da je projekat zadruge u skladu sa strategijom razvoja lokalne samouprave.

Izvor: Grad Sombor

Postavljena reciklažna ostrva kod stadiona “Rajko Mitić”

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević prisustvovao je juče, 25. novembra, sa gradskom sekretarkom za zaštitu životne sredine Ivanom Vilotijević postavljanju reciklažnih ostrva pored stadiona „Rajko Mitić” Fudbalskog kluba „Crvena zvezda”.

Događaju su prisustvovali i predsednik FK „Crvena zvezda” Svetozar Mijailović, predsednik odbora JKP „Gradska čistoća” Aleksandar Lučić i izvršni direktor za poslove reciklaže u ovom preduzeću Mihajlo Draškić.

Nikodijević je naglasio da je usvajanjem strategije za upravljanje otpadom preduzet niz mera koji bi trebali da dovedu do bolje selekcije i većeg procenta recikliranog otpada u Beogradu.

“Jedna od tih mera je postavljanje reciklažnih ostrva, da bi se lakše vršila separacija otpada. Da bismo mogli sa građanima da vršimo primarnu selekciju otpada, neophodno je postavljanje dovoljnog broja kanti i zvona za separaciju”, rekao je predsednik gradske skupštine.

On je naveo da je u sklopu ove strategije postavljeno reciklažno ostrvo ispred stadiona „Rajko Mitić”.

“Fudbalski klub „Crvena zvezda” obratio nam se sa željom da učestvuje u našoj kampanji i zahvalni smo što prate akcije Grada Beograda i učestvuju u njima. Stadioni su mesta gde se okuplja veliki broj ljudi i iskustveno znamo da se stvara velika količina otpada nakon svake utakmice, a najviše je PET ambalaže, kartona i staklenih boca. Zbog svega toga, postavljeni su adekvatni kontejneri i zvono za reciklažu stakla”, poručio je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, ova akcija će i u budućnosti biti dostupna zainteresovanim subjektima koji su korisnici komunalnih usluga, a Grad Beograd će prihvatati zahteve i izaći im u susret.

“Do kraja ove godine predviđeno je da bude postavljeno ukupno 59 reciklažnih ostrva. Cilj je da se razvije svest kod građana o važnosti reciklaže, kao i da smo u ovome svi partneri i saradnici. Uspeh i očuvanje životne sredine zavisi od svih nas pojedinačno”, rekao je predsednik Skupštine grada Beograda.

Govoreći o zastupljenosti reciklaže, Nikodijević je podsetio da je ona u modernom svetu veoma prisutna, čak više od 80 odsto, i da se na tome veoma dobro zarađuje.

“Edukacija je ključ uspeha u ovoj kampanji i zato smo sa Sekretarijatom za zaštitu životne sredine napravili dogovor da sledeća reciklažna ostrva postavljamo u osnovnim i srednjim školama i na taj način počnemo od najmlađih, kako bi se kod njih stekle navike i znanja o recikliranju i separaciji”, poručio je on.

Vilotijevićeva je istakla da je odluka da se ovakva rešenja za separaciju otpada postave ispred stadiona doneta jer je to mesto gde se okupljaju i stari i mladi.

Foto: Grad Beograd

“Zahvaljujemo JKP ‘Gradska čistoća’ koje pruža veliku podršku kada su ovakve kampanje u pitanju, kao što je i edukacija za decu pod nazivom „Reciklosaurusi”. Mi smo na početku kad je reč o ovome i kada se osvrnemo na prethodni period, videćemo da je od 2016. do 2018. godine postavljeno 59 reciklažnih ostrva, dok je za ovu godinu taj broj 57, što svedoči o velikom pomaku – navela je sekretarka za zaštitu životne sredine.

Predsednik FK „Crvena zvezda” Svetozar Mijailović rekao je da se ovaj klub kao društveno odgovorna organizacija priključuje ovakvim akcijama, jer tako daje doprinos u rešavanju velikog problema.

“Želimo da nastavimo aktivno da učestujemo u ekološkim akcijama, te smo tako i prešli na korišćenje geotermalne i sunčeve energije, a sve sa ciljem da se smanji upotreba energije iz neodrživih izvora”, rekao je on.

Mijailović je zaključio da svi ljubitelji fudbala i sporta treba da vode računa o očuvanju životne sredine i zdravom načinu života, te se nada da će popularnost kluba doprineti uspešnosti ove gradske akcije.

Izvor: Grad Beograd

Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi obara rekorde – još jednom!

Foto: Svetska meteorološka organizacija

Udeo gasova sa efektom staklene bašte u vazduhu od 1990. godine neprestano skače. Tokom 2018. godine meteorolozi su zabeležili njihove rekordne vrednosti, saopštila je danas Svetska meteorološka organizacija.

Foto: Svetska meteorološka organizacija

Stručnjaci su zabrinuti da će dugotrajni trend rasta predstavljati opasnost za buduće generacije koje će se suočiti sa ozbiljnim posledicama klimatskih promena, poput porasta temperature, ekstremnih vremenskih uslova, nestašice vode, skoka nivoa okeana i poremećaja u ustaljenom funkcionisanju vodenih i kopnenih ekosistema.

Prosečna koncentracija ugljen-dioksida, globalno gledano, se sa 405,5 ppm (delova u milion) u 2017. uvećala na 407,8 ppm u 2018. godini. Simbolično ograničenje od 400 ppm ovog zagađivača atmosfere je prekoračeno 3 godine ranije.

Ipak, najviše zabrinjava to što se ne nazire moguće “zauzdavanje” štetnog gasa.

“Ne postoje naznake usporavanja skoka, a kamoli smanjenja koncentracija gasova sa efektom staklene bašte, uprkos svim obavezama preuzetim iz Pariskog sporazuma o klimi“, pesimistično je konstatovao generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije Peteri Talas. “Obaveze treba da pretvorimo u akciju i da zarad dobrobiti čovečanstva budemo ambiciozniji”, dodao je, podsetivši da je poslednji put, kada su koncentracije štetnih gasova bile jednako visoke, na Zemlji bilo između 2 i 3 stepena toplije.

Jelena Kozbašić

Ribarska područja u Vojvodini poribljena sa više od 7 tona šaranske mlađi

Foto: Vojvodinašume
Foto: Vojvodinašume

U okviru redovnog poribljavanja po godišnjim programima upravljanja ribarskim područjima za 2019. godinu, u intervalu od 8. do 13. novembra 2019. godine izvršeno je poribljavanje Dunava, i to u ribarskom području Bačka kod lovišta Kamarište i u ribarskom području Labudovo okno kod vikend naselja Dubovac i kod bare Đurica.

Poribljavanje su izvršile ribočuvarske službe Šumskog gazdinstva „Novi Sad“ i Šumskog gazdinstva „Banat“ iz Pančeva.

Ribočuvarska služba Šumskog gazdinstva „Sremska Mitrovica“ realizovala je aktivnost na Savi (RP Srem – Sremska Mitrovica), Studvi (RP Srem – Morović) i Obedskoj bari (RP Obedska bara – Krstonošića okno).

Foto: Vojvodinašume

Poribljavanje je realizovano jednogodišnjom šaranskom mlađi u količini od:

  • 500 kg na lokalitetu lovište Kamarište,
  • 5.000 kg na lokalitetima vikend naselje Dubovac i bara Đurica,
  • 600 kg na lokalitetu Sremska Mitrovica, 300 kg na lokalitetu Morović i
  • 750 kg na lokalitetu Krstonošića (Obreško) okno.

Izvor: Vojvodinašume

Kako svoje potkrovlje učiniti energetski efikasnim i uštedeti?

Foto: VELUX
Foto: VELUX

Koliko puta vam se desilo da kada prođete pored prozora osetite hladan vazduh kako struji? Nekada čak osetite i jači vetar! Da ne pominjemo to što vam je u prostoriji stalno hladno, pa i ako su radijatori vrući. Zamislite kako je tek u potkrovljima.

Kako sačuvati toplotu i energiju u svom potkrovlju?

Topla kuća, bez promaje, čini boravak u prostoru prijatnijim. Polovina energije izlazi upravo kroz krovni prozor i to zbog odabira neadekvatnog materijala, prilikom renoviranja ili kupovine novih krovnih prozora.

Odabirom pravih materijala, lakše ćete kontrolisati temperaturu, a samim tim i uštedeti na računima za grejanje i uživati u toplom domu. Prilikom renoviranja prostora, važno je izolovati prostor oko prozora kako bi se sprečio protok hladnog vazduha.

Potrošnju energije u svom domaćinstvu možete smanjiti primenom mera energetske efikasnosti i odabirom energetski efikasnih tehnologija. Na taj način se ostvaruju finansijske uštede, osigurava se komfor stanovanja i doprinosi zaštiti životne sredine.

Dakle, dobro rešenje bi bilo ugradnja i krovnih prozora koji imaju energetsku efikasnost.

Ugraditi krovni prozor znači i instalirati i povezati čitav niz proizvoda, zahvaljujući čijem sistemu koji zajedno čine, pružaju sigurnost i komfor. Tako da, pored krovnog prozora, tu su i opšivka, termo i izolacioni BDX set, hidroizolacioni BFX set, kao i parna brana.

Foto: VELUX

Krovni prozori vole ’’zubato sunce’’

Iskoristite preostale sunčane dane i sunčeve zrake za besplatno zagrevanje doma. Iako nam dolazi zimski period, krovni prozori će omogućiti više toplote u prostorijama, više nego što će izgubiti.

Prirodno svetlo poboljšava naše zdravlje i pozitivno utiče na naše raspoloženje, dnevni bioritam i imunitet. Istovremeno, prirodno svetlo koje dolazi kroz krovne prozore, takođe omogućuje toplotu, što je prednost tokom hladnijeg perioda.

Pored toga, ono što je jako bitno za kvalitet života, jeste i zvučna izolacija. Mnoge kuće su u neposrednoj blizini prometnih ulica ili gradskih centara, a buka koju stvaraju vozila i ljudi može negativno uticati na osećaj prijatnosti u vašem domu.

Stariji prozori imaju uski profil okna, sa jednostrukim staklom i bez prilagođavanja u zavisnosti od različitih vremenskih uslova, što omogućava da zvuk lakše dopre u kuću. Moderni prozori imaju više slojeva stakla i čvrste profile, samim tim – izolacija je mnogo efikasnija.

Foto: VELUX

Ušuškan prozor bez promaje, manje spoljašnje buke, manji gubitak toplote zimi, manja potreba za hlađenjem leti – razlozi su zbog kojih je VELUX pre par godina kreirao novu seriju prozora sa energetski efikasnim trostrukim staklom za Uw 1,1 i ThermoTechnology™ izolacionim sistemom.

Ovi energetski efikasni proizvodi su odobreni od Evropske banke za obnovu i razvoj, kao proizvodi čijom kupovinom možete dobiti EU bespovratna sredstva 15 do 20 odsto od odobrene vrednosti vaše investicije, ukoliko ste korisnik GEFF kredita.

Dodatne informacije o ovom proizvodu možete pronaći na VELUX sajtu.

Izbor: VELUX

Zamena više od 6.000 svetiljki LED rasvetom u Paraćinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Clem Onojeghuo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Israel Sundseth)

Među odlukama donetim na 79. zasedanju Skupštine opštine Paraćin, većina prisutnih odbornika glasala je za izmene Programa Direkcije za izgradnju, proistekle iz potrebe obezbeđivanja sredstava za zamenu javne rasvete, u seoskim mesnim zajednicama paraćinske opštine i području grada, gde postoji potreba za takvim poslovima.

Zamenom više od 6.100 živinih svetiljki, LED rasvetom, obezbeđuje se trajnija javna rasveta i ušteda budžetskih para za tu vrstu stalnih troškova.

Nakon zamene, očekuje se manje kvarova, veća ušteda uz poboljšanje energetske efikasnosti, kao i smanjenje troškova. Korišćenjem LED sijalica se smanjuje u proseku 90 odsto potrošnje električne energije.

Upravo zbog toga, mnogi gradovi teže zameni postojeće ulične rasvete novom LED rasvetom.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Koale su “funkcionalno izumrle” nakon požara?

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto: YouTube (screenshot)

Zbog nezapamćenih suša i požara u Australiji, populacija koala se toliko smanjila da se te životinje sada smatraju „funkcionalno izumrlim“*.

Predsednica australijske fondacije „Koala“, Debora Tabart procenjuje da je od požara stradalo više od 1.000 koala i da je 80 odsto njihovog staništa uništeno.

Nedavni požari, zajedno s dugotrajnom sušom i krčenjem šuma, uzrok su, prema rečima stručnjaka, „funkcionalnom izumiranju“ koala, piše Forbs.

Funkcionalno istrebljenje se dešava kada populacija postane toliko ograničena da više ne igra značajnu ulogu u svom ekosistemu, i kada populacija više nije održiva.

Iako neke jedinke mogu da se razmnožavaju, ograničen broj koala dugoročnu održivost vrste čini malo verovatnom, a životinje veoma podložne bolestima.

Krčenje šuma i požari uništavaju glavni izvor prehrane koala, stablo eukaliptusa. Odrasla koala dnevno pojede do dva kilograma lišća eukaliptusa koji im je glavni sastojak u ishrani.

Foto: YouTube (screenshot)

Da bi se biljke eukaliptusa oporavile posle požara, potrebno je nekoliko meseci, što ne ostavlja prikladan izvor hrane za koale, tako da mnoge umiru od gladi.

Bolnica za koale „Port Makveri“ sakuplja donacije kako bi pomogla u lečenju povređenih koala.

Do danas je prikupljeno 1.330.000 australijskih dolara od trideset hiljada donatora.

Deo njihovih napora je da se postave stanice za piće za koale u područjima koja su opustošena požarima. Sredstva će se takođe koristiti za „Arku koala“, odnosno utočište za koale povređene u požarima.

Izvor: RTS

*Update: Prema podacima Crvene liste Svetske unije za zaštitu prirode (IUCN), trenutno u divljini živi oko 300.000 koala (između 100.000 i 500.000). Kako piše portal Science 2.0, ne postoji šansa da taj broj jedinki ne može da izrodi novu generaciju. Istina je da je u požarima stradalo oko 1.000 pripadnika vrste i da su ogromni delovi njihovog staništa spaljeni, ali za samo 12 godina populacija koala može da se utrostruči. Brzina njenog oporavka najviše zavisi od drva eukaliptusa, koje je takođe oštećeno u vatrenim stihijama u Australiji. Međutim, eukaliptus raste brzo, a nadamo se sa njima i podmladak ovih životinja.

Plan Vlade Hrvatske za naftne bušotine u Jadranu vodi “na mračnu stranu”

Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)
Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)

„Predloženi Nacionalni energetski i klimatski plan Vlade Republike Hrvatske otvoriće većinu teritorija Hrvatske, uključujući i Jadran, za nova istraživanja nafte i gasa i osudiće nas na još najmanje dve decenije zavisnosti od fosilnih goriva“ – poruka je koju su prošle nedelje ispred zgrade Vlade RH uputili aktivisti i aktivistkinje “Zelene akcije” i “Grinpisa”.

Organizacije “Zelena akcija” i “Grinpis” su na performansu upriličile potpisivanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Vlade Republike Hrvatske između premijera Andreja Plenkovića i Darta Vejdera, kao predstavnika fosilne industrije. Time su simbolično prikazali kako nas predloženi Plan vodi „na mračnu stranu“, a ne na put brze tranzicije, koja je potrebna kako bi maksimalno ublažili posledice klimatskih promena. Povod za akciju je otvoreno javno savetovanje o Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine, dokumentu kojim sve članice Evropske unije i potpisnice Pariskog sporazuma moraju predstaviti svoj desetogodišnji plan smanjenja emisija i konkretne mere protiv klimatskih promena. „Ovim planom Vlada želi dati alibi još jednom velikom ciklusu investicija u fosilna goriva i odgoditi prave mere za ublažavanje klimatskih promena nakon 2040. godine“, komentarisao je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Kako se navodi u zajedničkom saopštenju Zelene akcije i Grinpisa, uz nove infrastrukturne projekte na fosilna goriva, poput LNG terminala na Krču i Jadransko-jonskog gasovoda, Plan vrlo jasno pokazuje da planirane projekcije proizvodnje nafte i gasa rastu sve do 2040. godine. Hrvatska bi tada trebalo već odavno da temelji sve sektore na obnovljivim izvorima energije i da bude nadomak potpunoj dekarbonizaciji. „Plan načelno prepoznaje ulaganja u energiju sunca i vetra, kao bitan element energetske tranzicije, no nedovoljno brzo. I dodatno, zanemaruje ulogu građana i građanki kao aktivnih sudija te tranzicije“, dodao je Tomac.

Foto: Facebook (screenshot @Greenpeace Hrvatska)

„Kad pogledate taj plan, on kao da je rađen u nekom idealnom svetu gde sve funkcioniše, pa nije potrebno da se stvari hitno menjaju, već se pušta da se kotrljaju. Problem je što se na taj način kotrljaju ravno u ponor. Tamo postavljeni ciljevi tek su zanemarljivo veći od toga da nastavimo po starom. Na primer, cilj za udeo obnovljivih izvora do 2030. godine, bez plana bio bi nešto malo ispod 36 odsto, uz plan je nešto malo iznad 36 odsto. Reklo bi se – jak plan! Istovremeno, Hrvatska sve do daleke 2040. zadržava ugljen-dioksid, koji će tokom narednih 10 godina napustiti većina zemalja Evropske unije“, izjavio je Zoran Tomić iz Grinpisa.

Vladin Plan se ne ni na najnoviji naučni izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) o uticajima povećanja globalnog zagrevanja za 1,5°C na ljude i životnu sredinu, prema kojem države moraju hitno da revidiraju svoje klimatske politike i da što pre napuste korišćenje fosilnih goriva. Naučna zajednica je jasno poručila kako se korenite promene u svim sektorima moraju dogoditi u idućih 10 godina kako bismo zadržali porast globalne temperature ispod 1.5°C. O svemu tome biće više reči na tribini „Energetski i klimatski plan RH – teg ili spas za klimu?“, koji je organizovan za utorak, 26. novembra, u 10 sati u Novinarskom domu u Zagrebu.

Organizacije Zelena akcija i Grinpis su pozvale sve građanke i građane da se uključe u javno savetovanje i pošalju komentare do 28. novembra 2019. Svoje protivljenje ovakvim štetnim klimatskim i energetskim politikama Vlade RH, građani mogu iskazati i dolaskom na Globalni protest za klimu, koji će se održati u petak, 29. novembra u 14 sati na Markovom trgu u Zagrebu.

Izvor: Ekovjesnik

Zelena Я:Evolucija pokrenuta na Fruškoj gori – počelo masovno pošumljavanje

Foto: Egzit fondacija (V. Veličković)

Zahvaljujući brojnim ljubiteljima prirode, Fruška gora je od subote bogatija za 13.000 stabala hrasta. Veliku akciju sadnje sproveli su Egzit fondacija i Delegacija Evropske unije, kao deo EU projekta Natura 2000.

Foto: Egzit fondacija (V. Veličković)

„Vrati prirodi, pridruži se i posadi drvo“, zajednička inicijativa Delegacije EU i Egzit fondacije započeta je na ovogodišnjem Egzit festivalu. Ovo je tek prva u nizu velikih ekoloških akcija Egzita, koja ovim pošumljavanjem ujedno pokreće svoju veliku ekološku platformu pod simboličnim nazivom „Zelena Я:Evolucija“. Cilj jedinstvene platforme je da se mobiliše javnost i pokrene masovno pošumljavanje u zemlji, regionu i svetu, gde bi se samo u Srbiji u narednom periodu zasadilo više od milion stabala.

„Godinama i decenijama unazad Egzit podiže svest o značaju očuvanja životne sredine, ali danas živimo u vremenu kad je situacija zaista alarmantna. Želimo da pokrenemo masovno pošumljavanje, ne samo u zemlji i regionu, već i u celom svetu, jer je to prosto najefikasnije rešenje za smanjenje štetnih emisija. Čak i da negirate klimatske promene, zar neko zaista može da ima nešto protiv sadnji šuma i parkova?“, izjavio je na Fruškoj gori osnivač Egzita Dušan Kovačević.

Foto: Egzit fondacija (V. Veličković)

U stvaranju novih pluća Srbije učestvovalo je više od 400 ljudi, među kojima su i volonteri iz Egzit tima, EU Delegacije u Srbiji i zemalja članica, uz prisustvo Ministarstva zaštite životne sredine, te podršku Nacionalnog parka Fruška gora i uz pomoć Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Pokreta gorana Vojvodine.

„Neko je rekao da posaditi jedno drvo znači posaditi nadu i mi danas počinjeno sa sadnjom 13.000 nada sa ciljem da održimo prirodu i da joj pomognemo u borbi protiv klimatskih promena. Naša planeta je bolesna, gori od temperature i mi moramo da uradimo nešto da tu temperaturu spustimo i da ona ozdravi“, izjavio je Sem Fabrici, ambasador i šef Delegacije EU u Srbiji.

Foto: Egzit fondacija (V. Veličković)

Evropska unija i Srbija već dugi niz godina sarađuju na različitim projektima iz oblasti zaštite živitne sredine koji se bave poboljšanjem kvaliteta tla vode vazduha i danas smo na jednom novom zadatku. Međutim, mi iz Evropske unije smo vrlo ambiciozni postavili smo jedan nov cilj naime Evropska komisija je za svoj prvi prioritet postavila upravo zaštitu životne sredine u inicijativi Zeleni dogovor i ja se nadam da će nam se Srbija u tome pridružiti i da ćemo napraviti neke važne korake”, dodao je Fabrici.

U Srbiji svaka osoba ostavlja ugljenični otisak, to jest emisiju gasova sa efektom staklene bašte, u prosečnom iznosu od 8,7 tona ugljen-dioksida, koji je veliki uzročnik klimatskih promena. Novih 13.000 stabala hrasta u Nacionalnom parku Fruška gora će u narednih deset godina apsorbovati više od 300 tona ugljen-dioksida, što će se značajno uticati na smanjenje njegove količine u atmosferi.

Foto: Egzit fondacija (V. Veličković)

Okupljenima se obratio i ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. „Pošumljavanje je najjednostavniji i najefikasniji način borbe protiv klimatskih promena. Ovo što danas radimo je zasluga Egzita i čestitam im na tome što rade 20 godina“, kazao je i  iskoristio priliku da bi pohvalio i podržao inicijativu da se u narednom periodu širom Srbije zasadi prvih milion sadnica. „Na ovome im posebno čestitam, jer posaditi 13.000 stabala znači početak sadnje milion sadnica, a to je misija“, zaključio je ministar.

Akcija je inicirana na ovogodišenjem Egzit festivalu kada se na Petrovaradinskoj tvrđavi za ovaj ambiciozan poduhvat prijavilo više od hiljadu dobrovoljaca sa odgovornim stavom prema životnoj sredini. Svim volonterima je bio obezbeđen prevoz iz Beograda ili Novog Sada, kao i osveženje, hrana, suvenir i oprema potrebna za sadnju. Nakon akcije je bilo organizovano druženje za sve učesnike, a najsrećniji su u nagradnom izvlačenju osvojili i ulaznice za jubilarni 20. rođendan Egzit festivala od 9. do 12. jula 2020!

Republika Srbija, uz finansijsku podršku delegacije Evropske unije, implementira projekat očuvanja prirode da bi se identifikovale sve potencijalne lokacije za razvoj mreže Natura 2000 u zemlji, uz cilj očuvanja ključnih područja za podvrste ili tipove staništa navedene u Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Njihova važnost na evropskom nivou je iznimna jer su ugrožene, ranjive, retke, endemične ili trenutni posebni primeri tipičnih karakteristika jednog ili više evropskih biogeografskih regiona – 89 vrsta staništa i 150 životinjskih vrsta iz aneksa Direktive o staništima i 116 vrsta ptica iz aneksa i Direktive o pticama nalaze se u Srbiji.

Izvor: Egzit fondacija

Teslin električni kamionet ima oko 150.000 kupaca

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Za manje od 48 sati, američki proizvođač primio je 146.000 narudžbina za novi model “Cybertruck”.

Direktor Tesle, Ilon Mask, pohvalio se u subotu velikim brojem rezervacija za električni kamionet koji je predstavljen u noći između četvrtka i petka, prenosi B92.

Kako je Mask objavio na Tviteru, najviše potencijalnih kupaca opredelilo se za verziju sa dva elektromotora (42 odsto), a samo nešto malo manje (41 odsto) za najskuplju opciju sa čak 3 elektromotora, dok svega 17 odsto želi bazični model sa samo jednim električnim motorom.

Sa stanovišta zarade, ovo su odlični podaci za Teslu jer preko 80 odsto potencijalnih kupaca namerava da potorši novac na skuplje verzije kamioneta.

Mask se takođe pohvalio da ovoliki broj narudžbina zabeležen bez klasičnog marketinga i reklamiranja vozila.

Ipak, treba naglasiti da svi oni koji su naručili “Cybertruck” nisu sigurni kupci, s obziromna to da Tesla za rezervaciju zahteva depozit od samo 100 američkih dolara.

Izvor: Energetika.ba

Obeležena nedelja smanjenja otpada u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Diego González)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

„Rešenje za problem otpada su regionalni centri za upravljanje otpadom. Kada bi danas očistili čitavu Srbiju od otpada koji se baca u reke i šume i na divlje deponije, opet bi se već sutra vratio u još većim količinama, sve dok u funkciju ne stavimo 27 regionalnih centara za upravljanje otpadom. Bez regioonalnih centara nećemo očistiti Srbiju i zato je strateški cilj uspostavljanje sistema za upravljanje otpadnim vodama i otpadom“, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan obraćajući se na manifestaciji Ministarstva zaštite životne sredine povodom obeležavanja Evropske nedelje smanjenja otpada (EVVR).

Obraćajući se učesnicima manifestacije, kojom se Srbija pridružuje najvećoj evropskoj kampanji i inicijativama za podizanje svesti o potrebi smanjenja otpada, EVVR Trivan je kazao da je Evropa perjanica najviših standarda u životnoj sredini koje hoćemo da pratimo zbog zdravog života naših građana i budućih generacija.

„Bez zajedničkog odgovornog odnosa čitavog društva, javnog i civilnog sektora, lokalnih samouprava, privrede i svakog građanina nećemo mnogo učiniti na rešavanju zagađenja životne sredine, u kojoj je otpad najveći i najvidljiviji zagađivač. Posebno je važno da lokalne samouprave preuzmu svoj deo odgovornosti za stvaranje zdravih uslova života za građane, pri čemu imaju stručnu i finansijsku podršku Ministarstva koje je ove godine uložilo preko 400 miliona dinara za saniranje nesanitarnih deponija u opštinama i za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja je preduslov za izgradnju postrojenja za preradu otpada.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar je ukazao da će se, Usvajanjem izmena i dopuna Zakona o upravljanju otpadom i donošenjem koncepcije upravljanja ambalažnim otpadom, koja se planira do kraja godine, zakonski unaprediti ova oblast. Kako je objasnio, navedenim izmenama nastavlja se dalje uređenje upravljanja plastičnim kesama i nadležnost spušta do jedinica lokalnih samouprava, uređuje se u većoj meri oblast upravljanja farmaceutskim otpadom, unificira sistem izdavanja dozvola za sve nivoe vlasti, uvodi pojam sakupljačkog mesta koje se nalazi na mestu prodaje proizvoda na kome će građani moći predati otpad iz domaćinstva kao što su naprimer otpadne baterije, otpad od elektronskih i električnih prozivoda i sl. Trivan je ukazao da se životna sredina ne može zagađivati bez sankcionisanja i da smo se, zahvaljujući akciji MZŽS koja se vodi u saradnji sa MUP i tužilaštvom na otkrivanju nezakonito zakopanog opasnog otpada, suočili sa kriminalnim poslovima u upravljanju otpadom. Navodeći da je i proteklih dana otkriveno još jedno mesto gde je nezakonito skladišten opasni otpad, ministar je kazao da se izmenama Zakona uvodi stroža kontrola za dostavljanje netačnih podatka Agenciji za zaštitu životne sredine o količnima otpada i suzbija nelegalno deponovanje otpada tako da pravosnažno osuđena pravna lica i preduzetnici gube pravo na dobijanje dozvola za upravljanje otpadom.

Trivan je rekao da smo započeli uspostavljanje sistema za sakupljanje i preradu otpada, odnosno izgradnju celokupne infrastrukture regionalnih centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom, transfer stanica za sakupljanje i separaciju reciklabilnog otpada, reciklažnih dvorišta, postrojenja za iskorišćenje otpada u cilju dobijanja energije, i da nam je u tom zahtevnom i skupom poslu dragocena pomoć i podrška kakvu imamo od prijateljske Kraljevine Švedske.

O saradnji sa partnerima iz Švedske na projektima koji se već realizuju u Srbiji i o planiranim aktivnostima primarne separacija otpada kojom će biti obuhvaćeno 17 opština i četiri regionalne deponije, govorio je ambasador Kraljevine Švedske u Beogradu, Jan Lundin. On je istakao da je Srbija napravila važne korake u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom i da je na dobrom putu da se otvori Poglavlje 27 u kome su visoki ali dostižni standardi.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasador Republike Turske u Srbiji Tanžu Bilgič govorio je o projektu “Nulti otpad” – globalnoj kampanji za preradu otpada, čiji je pokrovitelj prva dama Turske Emine Erdogan, a koji je zajedno sa ministrom zaštite životne Goranom Trivanom promovisala u ambasadi Turske u Beogradu. Ukazao je na važnost saradnje u zaštiti životne sredine i podsetio na zajedničku uspešnu akciju povratka beloglavog supa Dobrile iz Turske u Srbiju.

Da je smanjenje otpada, njegova prerada i reciklaža ekološki, društveno i ekonomski odgovoran i važan posao, na kome su spremni da zajedno sa Ministarstvom rade kako bi Srbija napredovala u zaštiti životne sredine, potvrdili su i predsednik “Udruženja reciklera Srbije” Vladimira Živaljević i generalni direktor Fabrika kartona “Umka” Miloš Ljušić.

Evropska nedelja smanjenja otpada je međunarodna inicijativa koja svake godine širom Evrope podržava akcije u toku jedne nedelje, koje imaju za cilj promovisanje smanjenja otpada, ali i podizanje javne svesti o otpadu kao resursu.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine