Home Blog Page 807

“Patagonija” otvara prodavnicu svoje polovne odeće

Foto: Wikipedia/Ajay Suresh

Nasuprot besomučnom konzumerizmu i kupovini ne nužno preko potrebnih novih stvari koji su kulminirali u petak, sve je prisutniji i vidljiviji pokret zagovornika cirkularne ekonomije. Prema svom otpadu oni se odnose odgovorno i predmete odbacuju tek onda kada im više nema popravke. Shvataju razornost plastike i napitke piju iz višekratnih flaša, a imaju u vidu i štetne emisije modne industrije, te se u cilju smanjenja svog ugljeničnog otiska oblače u prodavnicama polovne garderobe. Brojne kompanije svoje poslovanje, usled zahteva tržišta, društvene odgovornosti ili zabrinutosti za Zemlju, prilagođavaju postulatima održivosti, a jedna od njih je i “Patagonija”.

Foto: Wikipedia/Ajay Suresh

Održivost je segment koji je američki proizvođač odeće za aktivnosti na otvorenom, poput planinarenja, u svoj rad uvrstio odavno, a nedavnim otvaranjem pop up radnje sa svojim polovnim artiklima u Koloradu (Sjedinjene Američke Države) ju je dodatno osnažio.

Na internetu već dve godine unazad “Patagonija” prodaje nošenu garderobu u sklopu onlajn prodavnice Worn Wear, u kojoj je moguće pronaći i prerađene korišćene odevne komade. Oni se peru sredstvima za čišćenje bez negativnog uticaja na životnu sredinu, a njihov kvalitet i izdržljivost bivaju testiranu.

Nekadašnji vlasnici majica, jakni i dukseva koji su prosleđeni kompaniji dobijaju zauzvrat kupone za kupovinu u njihovim prodajnim objektima.

Sada se Worn Wear uselio i u stvarni svet, gde će se zadržati do kraja februara naredne godine do kada “Patagoniji” traje zakup prostora. A onda se možda prosto preseli na neko drugo mesto!

Jelena Kozbašić

Apatinci glasaju u koji projekat će uložiti novac od poreza za imovinu!

Foto: Wikipedia/Plamen

Nakon prvog kruga glasanja, u kom su građani opštine Apatin imali priliku da iznesu predloge projekata za koje bi želeli da se realizuju u njihovoj opštini, izdvojeni su oni koji su najviše puta predlagani. Pristiglo je više od 500 predloga i ideja, a izabrano u drugi krug ankete se plasiralo njih šest. U pitanju su:

  • Rekonstrukcija glavne ulice u Prigrevici;
  • Izgradnja zelene pijace u Sonti;
  • Osvetljenje parka kod crkve u Svilojevu;
  • Rekonstrukcija Somborskog puta u Kupusini;
  • Izgradnja dečijeg igrališta u bloku 44 u Apatinu (na livadici kod „Crvenog krsta“);
  • Rekonstrukcija biciklističke staze u Ulici Dimitrija Tucovića.
Foto: Wikipedia/Plamen

Drugi krug ankete trajaće od 26. novembra do 5. decembra, a građani svoj glas mogu da ostave OVDE.

Opština Apatin učestvuje u Programu Opštinski ekonomski razvoj u Srbiji faza 2. –„Reforma poreza na imovinu“ koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i Ministarstva finansija, a sprovodi HELVETAS SRB.

Izvor: Opština Apatin

Od “Morave” do Beča – od početka decembra i avionom!

Foto: Wikipedia/Ministarstvo odbrane
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, i direktor “Er Srbije” Dankan Nejsmit potpisali su ugovor o obavljanju avio-prevoza na dve linije u javnom interesu s aerodroma “Morava” kod Kraljeva.

“Na osnovu transparentnog postupka i sprovedenog javnog poziva, ‘Er Srbija’ je dobila mogućnost da od početka decembra leti za Beč, a od proleća i ka Solunu, sa trećeg međunarodnog aerodroma u Srbiji, aerodroma ‘Morava’ kod Kraljeva. Kao resorna ministarka ponosna sam na to kako posluju naša tri međunarodna aerodroma, i beogradski, i niški, koji će završiti godinu sa više od 400.000 putnika, i želimo da isto tako razvijamo i aerodrom “Morava”, na kojem će sledeće godine početi i izgradnja nove piste”, rekla je Mihajlovićeva posle potpisivanja Ugovora o pružanju usluge obavljanja avio-prevoza na linijama proglašenim kao linije u javnom interesu u Vladi Srbije.

Direktor “Er Srbije” Dankan Nejsmit rekao je da su veoma zadovoljni što je “Er Srbija” dobila mogućnost da od 1. decembra krene sa letovima s aerodroma “Morava” i što će ta kompanija leteti sa ukupno tri aerodroma u Srbiji.

Foto: Wikipedia/Ministarstvo odbrane

Pomoćnik ministarke za vazdušni saobraćaj, Zoran Ilić, rekao je da su linije Kraljevo-Beč-Kraljevo i Kraljevo-Solun-Kraljevo proglašene linijama u javnom interesu na osnovu analiza i na predlog regiona Šumadije i Zapadne Srbije, odlukom Vlade Srbije koja je uvažila njihov zahtev.

Planirano je da letovi na liniji Kraljevo-Beč-Kraljevo započnu u prvoj nedelji decembra, a na liniji Kraljevo-Solun-Kraljevo od 10. marta 2020. godine. Linija za Beč funkcionisaće tokom cele godine, linija za Solun u periodu od marta do oktobra, a na obe linije leteće se tri puta nedeljno.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Na pomolu rešenje problema ispravnosti vode u Žabaru – kopa se dubinski bunar!

Foto-ilustracija: Pixabay

U Žabaru počinje kopanje dubinskog bunara iz kog će meštani dobijati zdravu pijaću vodu. Radovi se finansiraju novcem od poreza na imovinu koji je prikupljen u ovom selu. Meštani objašnjavaju da su glasali za ovaj projekat jer u Žabaru voda u bunarima nije ispravna za piće.

Foto: Grad Šabac

“Zahvaljujem se meštanima koji su podržali predlog grupe građana da se iskopa dubinski bunar. Kao prioritet su odabrali potrebu za zdravom pijaćom vodom. Svi u selu su nosili vodu na analizu i ustanovljeno je da voda nije dobra, a drugi problem je što se bunari isušuju leti s obzirom da su duboki oko 20 metara”, objasnila je Vera Damnjanović iz Žabara koja je bila u Grupi građana koji su ovaj predlog kandidovali.

Ona je poručila svojim sugrađanima da novac o kom se odlučuje nije novac mesne zajednice, već novac svih građana koji su uplatili porez i da u skladu sa tim odluke ne treba da prepuste maloj grupi ljudi nego da svi izađu na glasanje 8. decembra i odluče o predlozima za narednu godinu.

“Među meštanima postoje određene nedoumice o novcu o kom se odlučuje. To nije novac mesne zajednice, to ne pripada mesnoj zajednici niti je to nekada ranije stajalo na računima mesnih zajednice pa je sada promenjeno ko odlučuje o tim parama. To su pare koje smo svi mi meštani uplatili na ime poreza na svoju imovinu. Kao odgovorni sposobni ljudi, ako smo mogli da zaradimo te pare i da uplatimo porez, mislim da smo isto tako odgovorni i u stanju da odlučujemo kako će se trošiti naš novac. Niko nema pravo da nam oduzme mogućnost da se izjašnjavamo o tome. Ja pozivam svoje sugrađane da 8. decembra izađu i da se izjasne koji predlog je najvažniji, a mi smo kao grupa građana kandidovali šljunčenje i nasipanje svih atarskih puteva do njiva. To je predlog koji će koristi svim meštanima i od čije realizacije će koristi imati svi meštani”, poručila je Vera Damnjanović.

Gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović posetio je nedavno Žabar i istakao da očekuje da će građani odluke donositi samostalno na predstojećem direktnom odlučivanju jer se iza tog procesa ne kriju političari i skriveni interesi već da je ideja da se rešavaju stvarne potrebe građana.

“U Šapcu će 8. decembra biti praznik demokratije. Više od 100.000 naših sugrađana imaće priliku da odlučuje o 200 miliona dinara. Jako je važno da građani znaju na šta se troši novac od poreza na imovinu koji uplate svake godine. Ljudi koji žive u mesnim zajednicama imaju priliku da se okrenu stvarnim potrebama, a ne visokoj politici”, kazao je gradonačelnik.

Izvor: Grad Šabac

Gde će Nemačka zakopati nuklearni otpad na milion godina?

Foto-ilustracija: Unsplash (Frédéric Paulussen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Millot)

Nemačka je donela odluku o zatvaranju nuklearnih elektrana, ali ne i odluku o tome gde će zakopati nuklearni otpad veličine 28.000 kubnih metara. Radi jednostavnijeg poređenja, ova količina nuklearnog otpada srazmerna je veličini šest Big Ben kula.

U planu je da radioaktivni otpad zakopaju negde na milion godina. Stručnjaci tragaju za mestom gde će zakopati gotovo 2.000 kontejnera ovog smrtonosnog otpada. Lokacija, naravno, mora da ispunjava određene kriterijume: ne sme biti na mestu podložnom zemljotresima, niti gde ima podzemnih voda i mora biti dalje od poroznih stena. Opasan otpad mora biti najmanje jedan kilometar ispod zemlje.

Nemačka je odlučila da zatvori sve svoje nuklearne elektrane usled katastrofe u Fukušimi 2011. godine, zbog brige o bezbednosti i zaštiti životne sredine. Sedam elektrana koje još uvek rade biće zatvorene do 2022. godine. Sa njihovim gašenjem dolazi i novi izazov – treba pronaći odgovarajuće i trajno mesto za odlaganje nuklearnog otpada, i to do 2031. godine.

Trenutno se otpad skladišti u privremenim objektima, uglavnom u blizini elektrane iz koje dolazi. Ipak, svi ti objekti su u mogućnosti da otpad zadrže samo u narednih nekoliko decenija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Viktor Kiryanov)

Finska je trenutno svetski lider u ovoj oblasti. Ima 4 nuklearne elektrane i planira ih još, ali otpad je zakopan duboko u granitnom koritu. Nemačka, međutim, mora da se izbori sa problemom nedostatka granita.

Očekuje se da će skladištenje nuklearnog otpada biti zapečaćeno negde između 2130. i 2170. godine.

Smatra se da će ovo pitanje uskoro postati veoma aktuelno u zemljama širom sveta. Nuklearnih elektrana ima više od 400 na globalnom nivou, ali nisu još osugurana mesta skladištenja. Nemačka, u odnosu na druge države, zna sa koliko otpada ima posla, ali još uvek nema trajno rešenje njegovog uklanjanja.

Jelena Cvetić

 

Srbija predstavlja Zakon o klimatskim promenama u Madridu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija je posvećena borbi protiv klimatskih promena i nastaviće da postavlja i realizuje ciljeve vezane za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i da sprovodi mere za ublažavanje posledica i prilagođavanje klimatskim promenama, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na jučerašnjem konsultativnom sastanku sa predstavnicima nevladinih organizacija, povodom učešća delegacije Srbije na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama – KOP 25, koja će biti održana od 2. do 13. decembra 2019. godine u Madridu.

Konferencija KOP 25 posvećena je preduzimanju narednih ključnih koraka u procesu UN u borbi protiv klimatskih promena, što, između ostalog, podrazumeva dalju operacionalizaciju odredbi Pariskog sporazuma i podsticaj na nacionalne klimatske akcije.

Ministar Goran Trivan održao je konsultacije sa predstavnicima civilnog društva uoči održavanja ove konferencije, kako bi zajednički ustanovili mišljenja, sugestije, i moguće strategije u odgovorima Srbije na ovu važnu temu. On je ukazao na sastanku da će Srbija i u Madridu iskazati svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promena, i to ne samo deklarativno, izražavajući svoju podršku ovakvoj globalnoj politici, već pružanjem konkretnog nacionalnog doprinosa. Iako Srbija nije jedan od velikih emitera gasova staklene bašte u globalnim okvirima, Srbija je pripremila strateška dokumenta kao što su strategija borbe protiv klimatskih promena i Zakon o klimatskim promenama. Ministar se osvrnuo na nedavnu deklaraciju Evropskog parlamenta, kojom se redefinišu evropski ciljevi za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte na to da do 2030. godine redukcija emisija bude 55 odsto i da do 2050. godine Evropa postane prvi kontinent bez emisije ugljenika.

Ministar je rekao da je završen Nacrt zakona o klimatskim promenama, i da će se u najskorije vreme naći u proceduri. „Ovaj zakon rešava brojna pitanja u svim delatnostima, zbog čega je bilo puno pregovora u mnogim resorima unutar naše Vlade“, istakao je i dodao da u politiku ograničenja emisije gasova staklene bašte svi sektori moraju da se uklope. „Zakon o klimatskim promenama prvi je zakon koji na dosta eksplicitan način pokazuje da Srbija sada sve sektorske politike počinje da uklapa u principe i pravila zaštite životne sredine“, naglasio je.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Goran Trivan je poručio da vreme koje je došlo je vreme životne sredine i da će Ministarstvo pokušati sve kako bi sazrela svest javnosti i svih koji učestvuju u tom procesu da je životna sredina komparativna prednost. Moramo građanima da omogućimo kvalitetniji život, a privredi da se prilagodi uslovima koje hoćemo da imamo u Srbiji, zaključio je ministar.

Na sastanku koji je okupio veliki broj predstavnika nevladinih organizacija, Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predstavio je nacrt i prve rezultate Drugog ažuriranog nacionalnog izveštaja Republike Srbije prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime. Sastanak je realizovan uz pomoć i u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj – UNDP.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ozelenjeno dvorište u novosadskom vrtiću

Foto: Grad Novi Sad
Foto-ilustracija: Unsplash (Marcus Wallis)

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević i direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Zapadni Balkan Žužana Hargitai zasadili su novo drveće u dvorištu vrtića ”Vila” PU Radosno detinjstvo. Sadnice namenjene tom vrtiću obezbeđene su zahvaljujući ličnoj donaciji zaposlenih u EBRD-u u Srbiji.

“Ovo je simboličan zajednički gest u skladu sa pridruživanjem Novog Sada porodici zelenih gradova. U dvorištu vrtića ‘Vila’ biće zasađena 42 nova drveta. Na ovakvim primerima vidi se da nas EBRD ne doživljava kao partnera samo prilikom potpisivanja protokola u složenim pitanjima, nego i u ovim svakodnevnim stvarima koje čine život lepšim.”

“Za grad je ovo najava velike akcije ozelenjavanja 25 lokacija, sa nekoliko hiljada novih zasada, koja počinje ove subote. Veliki je odziv kompanija, sportista, javnih ličnosti koji žele učestvuju, pa pozivam sve Novosađane da nam se pridruže, da pokažemo da nam treba zeleniji grad i na delu, a ne samo na društvenim mrežama. Važno je što smo konsultovali stručnjake, pa ćemo saditi odgovarajuće vrste drveća na lokacijama koje su planskim aktima predviđene za ozelenjavanje. Tako se neće ponoviti slučaj na Limanu 2, gde je drveće neplanski na mestu koje je već 20 godina predviđeno za izgradnju vrtića i ljudi sada misle da je to park. Mi ćemo u drugoj fazi ove akcije raditi i na pošumljavanju oboda grada, jer treba da vodimo računa i o vetrozaštitnim pojasevima. Čekaju nas ozbiljni razgovori sa EBRD-om, prevashodno oko SPENS-a. Kao što vidite, stigli su prvi autobusi, ali tek kada stigne 100 novih, uz onih 40 koje smo kupili u prethodnih nekoliko godina, biće potpuno druga slika na ulicama grada. Pričaćemo sa EBRD-om i oko municipalnih obveznica, da ne plaćamo kamate kakve su nam ostavili, jer danas je bolja situacija i u Gradu i na finansijskom tržištu”, naglasio je gradonačelnik Vučević.

Kako je rekla direktorka EBRD-a za Zapadni Balkan Žužana Hargitai predstoji potpisivanje ugovora za nabavku 35 novih CNG autobusa čime će biti poboljšan kvalitet vazduha u Novom Sadu, a procene su da će zahvaljujući novim autobusima biti smanjena emisija ugljen-dioksida za 70 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny McClung)

“Novi Sad se pridružio EBRD-u u programu ‘Zeleni gradovi’ u avgustu 2019. u okviru kojeg će biti izrađen Akcioni plan sa prioritetnim investicijama koje doprinose poboljšanju životne sredine. Nekoliko zelenih projekata je već u pripremi, pre svega rekonstrukcija i poboljšanje energetske efikasnosti SPENS-a, i obnova voznog autobuskog parka novosadskog javnog prevoznika”, istakla je Žužana Hargitai.

EBRD je do sada investirala preko 5,6 milijardi evra u Srbiji, od čega je najveći deo namenjen razvoju privatnog sektora i održive infrastrukture. Sa nekoliko gradova u Srbiji trenutno sarađuje na projektima poboljšanja energetske efikasnosti u javnim zgradama, kao i u istraživanju mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja.

Izvor: Grad Novi Sad

Kanada “proteruje” plastične kese i slamčice

Foto-ilustracija: Unsplash (Banter Snaps)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johny Goerend)

Grad Vankuver odlučio je da zabrani upotrebu plastičnih slamčica i kesa od aprila naredne godine, čime će postati prvi kanadski grad koji je uveo takvu zabranu.

Odluka o zabrani trebalo bi da dovede do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i drugih plastičnih proizvoda, kao deo namere brojnih zemalja da smanje zagađenje, prenosi Rojters.

Kanadski premijer Džastin Trudo u junu je objavio da namerava da zabrani upotrebu plastičnih predmeta, poput slamčica, kesa i pribora za jelo do početka 2021. godine.

U odluci gradskog veća navodi se da plastične slamčice i kese čine po tri odsto godišnjeg otpada na plažama, kao i da skoro 90 odsto plastičnih proizvoda u Kanadi završi na deponijama ili u životnoj sredini.

Kako se navodi, upotreba plastičnih slamčica biće zabranjena od 22. aprila 2020. godine, a plastičnih kesa, uključujući i one napravljene od biorazgradivih materijala od 1. januara 2021. godine.

Izvor: RTS

Pojačan rizik od poplava i u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je na konferenciji „Poplave u Srbiji – prevencija, reakcija, oporavak – naučene lekcije, naredni koraci“ ukazao da je paradigma za poplave, za gubljenje ljudskih života, uništavanje biodiverziteta i materijalnih dobara, priča o klimatskim promenama na koju će novom filizofijom života čovečanstvo morati da odgovori.

Ministar je kazao da se čovečanstvo već dugo ponaša neodgovorno prema prirodi zbog čega su nastale ovako drastične klimatske promene. Podsetio je da je proces vekovnog zagađivanja atmosfere različitim izvorima fosilnih goriva, ugljen-dioksidom, metanom i drugim zagađujućim materijama iz industrije i saobraćaja doprineo povećanju efekata staklene bašte.

„Razvijanje efikasnog globalnog odgovora na globalno zagrevanje je urgentna potreba naše civilizacije jer su klimatske promene na delu, promena klime je očigledna i već rezultira ekstremnim promenama vremena“, ukazao je Trivan i naveo podatke da se region u kome se nalazi Srbija zagreva brže od globalnog proseka, tako da ćemo se u bliskoj budućnosti suočiti sa povećanim brojem elementarnih nepogoda, kao što su suše i poplave, kao i sa njihovim posledicama.

Ministar je ukazao da je Srbija uložila milijarde u protivbujiučne objekte, i da je zato važno da se, svesni uzroka i posledica poplava 2014. godine, čitavo društvo pripremi i preventivno odgovori na moguće nove rizike i štetu izazvanu ekstremnim vremenskim prilikama, jer su pitanja klimatskih promena životna pitanja svih nas.

Photo: Pixabay

Trivan je rekao da se poplave svrstavaju u red najvećih prirodnih katastrofa koje ostavljaju teške posledice, kako sa socijalnog i ekonomskog, tako i sa aspekta zaštite životne sredine, ali najviše na živote ljudi. Čestitao je kolegi Nedimoviću i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na svemu što su uradili jer, kako je kazao, ljudi koji su živeli u mestima koja su 2014. godine bila pogođena poplavama znaju da su oni tamo spasavali živote.

Konferencija, koju su organizovale “Srbijavode” pod nazivom „Poplave u Srbiji – naučene lekcije, naredni koraci”, okupila je predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, lokalnih samouorava i stručnu javnost kako bi zajedno došli do što boljih rešenja za unapređenje zaštite od poplava.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Evropski parlament proglasio vanrednu klimatsku i ekološku situaciju

Foto-ilustracija: Unsplash (Frederic Köberl)

Evropski parlament (EP) je juče, 28. novembra, proglasio vanrednu klimatsku i ekološku situaciju, što je simbolično glasanje kako bi se zadržao pritisak na lidere Evropske unije (EU) uoči konferenciji o klimi CP25 i pred dolazak novog saziva Evropske komisije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrien Prv)

Rezolicija je usvojena sa 429 glasova “za”, 225 “protiv” i 19 koji su glasaili “uzdržano”.

U tekstu se potvrđuje posvećenost Evropskog parlamenta ograničavanju globalnog zagrevanja i sprečavanju gubitka biološke raznovrsnosti.

Slične rezolucije usvojili su nacionalni parlamenti nekoliko zemalja EU, među kojima su i Francuska, Velika Britanija i Austrija.

“Činjenica da je Evropa prvi kontinent koji je proglasio klimatsku i ekološku vanrednu situaciju, neposredno pre COP25, kada nova Evropska komisija stupa na funkciju, i tri nedelje nakon što je Donald Tramp potvrdio povlačenje SAD iz Pariskog sporazuma, predstavlja jaku poruku građanima i ostatku sveta”, izjavio je Paskal Kanfin predsedavajući Odbora za životnu sredinu u EP.

Rezolucija nije pravno obavezujuća.

Izvor: Zelena Srbija

Pomoću mapiranja kanti za reciklažu do efikasnijeg upravljanja otpadom u Nišu!

Foto: Screenshot

JKP “Medijana” iz Niša je svojim sugrađanima obezbedilo mapu pomoću koje vrlo lako i brzo mogu da lociraju najbliže mesto za prikupljanje reciklažnog otpada.

Foto: Screenshot

I u virtuelnom svetu i na ulicama grada, žutom bojom su obeleženi kontejneri za papir i karton, mrežaste posude za plastične flaše, limenke i tetrapak su obojene u narandžasto, “zelene se” kontejneri za plastiku, a plava su tzv. zvona za staklo. Kompletna mapa je dostupna OVDE.

“Medijana” je Nišlijama upravljanje otpadom dodatno olakšala i kreiranjem mape podzemnih kontejnera. Na isti način na sajtu ovog javno komunalnog preduzeća je ilustrovan i odvoz smeća – kako iz kanti, tako i iz kontejnera.

Stanovnici na mapi mogu da istaknu i mesto na kom su se susreli sa nekim komunalnim problemom poput polomljenog mobilijara, razbacanog smeća ili divlje deponije kako bi ih komunalci sanirali što pre je moguće.

Niš je prvi grad u Srbiji u kome je počela sistematska reciklaža ambalažnog otpada, a prve boce su na sortirnu traku u centru grada postavljene u maju 2010. godine.

Jelena Kozbašić

U Evropi će biti 30.000 hidroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Dulgier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jérôme Prax)

U Evropi radi 21.387 hidroelektrana, a planira se izgradnja, odnosno već se gradi još 8.779, uglavnom na Alpima i Balkanu, pokazao je prvi panevropski popis postojećih i planiranih hidroelektrana.

Kako su juče, 28. novembra, upozorile nevladine organizacije “EuroNatur” i “Riverwatch” novom izgradnjom, ranije netaknute reke, posebno na Balkanu, biće uništene.

Pored toga, oko 2.500 projekata hidroelektrana planirano je u zaštićenim područjima, uglavnom u nacionalnim parkovima ili zaštićenim područjima iz mreže Evropske unije Natura 2000.

Podaci iz izveštaja ukazuju na 946 hidroelektrana u Srbiji 85 postojećih, 830 planiranih i 31 u izgradnji, ukupno 105 na Kosovu, 692 u Albaniji, 426 u Bosni i Hercegovini.

U zemljama Evropske unije najviše će ih biti u Nemačkoj 4.839, a zatim i Austriji (4.485), Francuskoj (2.663), i Norveškoj (2.453).

U studiji koju su naručili “EuroNatur”, “Riverwatch”, Svetski fond za prirodu (WWF) i Grupa za proučavanje teritorije i ambijenta (GEOTA) ističe se neuspeh vlada u i van EU da zaštite reke i biodiverzitet i dokumentuje nepoštovanje zakona EU, posebno Okvirne direktive o vodama.

“Suočavamo se sa krajem reka koje slobodno teku u Evropi i krahom biodiverziteta ako ne zaustavimo to ‘ludilo’ hidroelektrana. Evropska komisija predvođena Ursulom fon der Lajen i nacionalne vlade moraju da zaustave tu ekspanziju. Pre svega moraju da stave tačku na subvencije za hidroelektrane i unaprede zaštitu reka. Neprihvatljivo je da se našim računima za struju finansiraju investitori u hidroelektrane i time uništavanje evropske ‘linije života'”, rekao je direktor organizacije “Riverwatch” Ulrih Ajhelman.

Njegov kolega iz fondacije “EuroNatur” Gabrijel Švaderer istakao je da se izgradnja najvećeg broja novih hidroelektrana, više od 3.000, planira na Balkanu. On kaže da je reč o gradnji na većinom netaknutim rekama koje predstavljaju blago Evrope.

“Tražimo od EU da reaguje na to u pregovorima o pristupanju i da insistira na primeni zakona o zaštiti prirode. Na Balkanu su investicije u hidroelektrane prevelike, dok je potencijal za solarnu energiju, zaista obnovljivi izvor energije, uglavnom neiskorišćen”, rekao je Švaderer.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Gilmore)

Brane hidroelektrana uništavaju reke i okolinu i znatno doprinese gubicima u biodiverzitetu. One zaustavljaju prirodan tok vode, blokiraju migraciju riba i presecaju sedimente koji štite obale i delte od poplava i podizanja nivoa mora i tako uništavaju lokale zajednice.

Pored toga, više od 90 odsto planiranih hidroelektrana proizvodiće malu količinu struje (manje od 10 MW) i napraviće veću štetu prirodi nego što će doneti ekonomsku korist.

Kako bi se zaustavio gubitak biodiverziteta slatkih voda, “EuroNatur”i “Riverwatch” traže od svih evropskih zemalja i Evropske unije da sprovedu “Plavi novi sporazum za evropske reke”, da više ne daju subvencije za hidroelektrane, bolje zaštite vredne rečne deonice i donesu panevropski program obnove reka.

Izvor: Zelena Srbija

Novi vid zaštite od poplava u Paraćinu

Foto-iilustracija: Unsplash (Jim Gade)

Nemački proizvođač mobilnog sistema po projektu zaštite Paraćina od velikih voda Crnice, uveliko montira mobilne delove na najširem području grada, koji će se od poplava ubuduće štititi na takav način.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Anderson)

Projektom je predviđeno da se mobilnom opremom štiti pojas od crkve kroz park do betonskih zidova preko mosta na početku ulice Branka Krsmanovića, sa jedne i od zidova kod hotela Orbis do onih kod Petrusa, čitavom dužinom prethodno izgrađenih postamenata na kojima se montira, sa druge strane reke.

Ekipe nemačkog proizvođača testiraće funkcionalnost celokupne mobilne opreme sutra na području grada, tako da će saobraćaj preko drumskog mosta u Kralja Petra Prvog biti obustavljen u periodu od 11 do 14 sati, kako bi oprema bila proverena na licu mesta, dok će pešački most kod hotelske terase biti zatvoren najviše petnaestak minuta tokom testiranja opreme, kažu nadležni.

Izvor: Opština Paraćin

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Uređenje Park-šume Beglaci u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Taylor)
Foto-ilustracija: Unsplash (Merve Selcuk Simsek)

Odbornici u Skupštini Glavnog grada dali su saglasnost na Odluku o javno-privatnom partnerstvu za uređenje Park-šume „Beglaci“, koju je donela Skupština Opštine u okviru opštine Golubovci, na delu katastarskih parcela broj 1871/1, 1870/1 i 1866/1 KO Mahala, ukupne površine oko 110.000 m2.

Uređenje Park-šume “Beglaci” obuhvatiće izgradnju sportskih terena sa odgovarajućom ogradom, izgradnju otvorenog amfiteatra sa delom za gledaoce, obloženim drvenom podlogom (za letnju scenu), izgradnju tematskog parka na otvorenom, postavljanje ugostiteljskog objekta, odnosno kafe-bara, izgradnju trim staze širine 2 m, sa malč podlogom, teretane na otvorenom sa malč podlogom i spravama za vežbanje, izgradnju pešačkih staza, postavljanje dečjeg igrališta sa tartan podlogom otvorenog tipa, uređenje zelenih površina, itd.

Odbornici su, takođe, dali saglasnost i na Odluku o javno-privatnom partnerstvu za uređenje lokacije u zahvatu UP–a „Sportsko rekreativni kompleks Balabani“, koju je donela Skupština Opštine u okviru opštine Golubovci, na katastrarskoj parceli broj 14492/4 površine 6.159 m2, zatim 14492/5 površine 5.601 m2, kao i 14492/6 površine 22.067 m2.

Na prvoj parceli radiće se teren za tenis dimenzija 37m x 18m – igralište na otvorenom uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; teren za boćanje dimenzija 24 m x 3 m; teren za šah; kafe-bar ili svlačionica sa tuš kabinama; trim staza i parking.

Na drugoj parceli biće izgrađen tematski park na otvorenom; teren za stoni tenis dimnezija 12,20m x 6,10m – igralište na otvorenom; dečje igralište na otvorenom; trim staza i kafe-bar.

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ Dragotta)

Na trećoj parceli će se graditi kafe-bar ili svlačionica sa tuš kabinama; teren za timske sportove dimenzija 34 m x 20 m (za košarku ili odbojku) – igralište na otvorenom, uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; teren za ekstremne sportove (skejt, roleri) – igralište na otvorenom; fudbalski teren dimenzija 56m x 100m; tribina sa 460 sedišta, tehničke prostorije, sanitarni čvor i ambulanta ispod tribine; atletska staza sa 6 traka dužine 130 m; teren za ekipne sportove dimenzije 40m x 35m (za rukomet) – igralište na otvorenom, uz mogućnost pokrivanja montažno-demontažnom strukturom; dečije igralište na otvorenom; kafe-bar; trim staza i parking.

Na ovaj način glavni grad i opština Golubovci dobiće dve savremeno uređene zelene površine za odmor i rekreaciju građana.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Na Visu se gradi najveća hrvatska solarna elektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Caterina Giannottu)

Počela je izgradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj, snage dva megavata (MW) i vredne tri miliona evra. Reč je o solarnoj elektrani na ostrvu Vis, tačnije na lokaciji Griževa Glavica, oko 3,6 kilometara jugozapadno od Visa i oko 4,8 kilometara istočno od Komiže, na površini od oko 5,7 hektara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Goldstein)

Elektrana će puno značiti za ostrvo Vis jer će njenom izgradnjom dobiti sopstveni izvor čiste energije, a procenjuje se da će elektrana zadovoljiti potrebe ostrva Visa tokom sedam meseci u godini. Projekat se temelji na domaćoj opremi i znanju, a proizvedena energija će se isporučivati u elektroenergetsku mrežu. Gradonačelnik Visa Ivo Radica tvrdi kako solarna elektrana neće nimalo narušiti izgled ostrva.

„Solarna elektrana će biti odlična reklama za Vis jer na svim konkursima u svetu na kojima kompanija ‘Končar-obnovljivi izvori energije’ bude učestvovala videće se solarna elektrana na Visu, a to mnogo znači za samo ostrvo, njegov turizam i marketing uopšte. Postaće prepoznatljivo kao ostrvo nasred Jadrana koji ima vlastiti izvor energije“, izjavio je za portal Dalmacijadanas.hr Ivo Radica.

Izvor: Ekovjesnik

Koliko je bezbedna hrana sa pijace?

Foto-ilustracija: Unsplash (Peter Wendt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zhang Shaoqi)

Tehnologija proizvodnje i bezbednost hrane je priča budućnosti. Od zemljišta na kome se gaje biljke zavisi i njihov hemijski sastav, ali i od načina čuvanja i transporta. Institut za prehrambenu tehnologiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta je uradio ispitivanje 11 vrsta povrća i šampinjona sa pijaca u Beogradu, tačnije sa pijace u Zemunu, na Zelenom vencu i pijace organskih proizvoda iz Bloka 44 na Novom Beogradu.

Profesor Miloš Rajković, direktor Instituta za prehrambenu tehnologiju i biohemiju Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, gostujući u Jutarnjem programu, navodi da je cilj njihovog istraživanja bio da se ispita postojanje i stepen prisustva teških metala u ovim proizvodima i da se uporede proizvodi iz konvencionalne i organske proizvodnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Le)

„Tragovi teških metala su otkriveni u svim vrstama proizvoda, ali je sigurno da je u organski proizvedenoj hrani sadržaj tih materija sveden na nivo koji je sasvim zadovoljavajući“, napominje profesor Rajković.

Dobijeni rezultati pokazuju, dodaje gost Jutarnjeg programa, da se u svim ispitivanim namirnicama mogu pronaći tragovi teških metala, ali da nije utvrđeno prisustvo onih najopasnijih, kao što su kadmijum, olovo, živa ili arsen.

Dozvoljena količina teških metala u namirnicama je strogo regulisana propisima i istraživači Instituta su potvrdili da se u proizvodima koji se mogu naći na našim pijacama ne nalazi povišena koncentracija teških metala. Što se tiče povrća iz organske proizvodnje, profesor Rajković navodi da su očekivali da će procenat prisustva teških metala biti nešto manji, ali da je za kvalitet proizvoda važna edukacija kako proizvođača, tako i potrošača.

Izvor: RTS